SAŽETAK PRAVNIH PROPISA O KURBANU

8/14/2019 SAETAK PRAVNIH PROPISA O KURBANU

1/22

SAETAK PRAVNIH PROPISA O KURBANU

UvodS obzirom da se kurban kolje samo jedno godinje,

pohvalno je da se ovjek, musliman, prije nego tonastupe dani klanja kurbana, podsjeti na osnovne pravnepropise koji se vezuju za kurban, kako bi ovaj ibadetizvrio na ispravan nain. Imajui u vidu da je poglavlje okurbanu izuzetno opirno i da su u vezi s njim islamskiuenjaci zauzeli razliite stavove, spomenut emo u tokraim crtama osnovne propise o kurbanu koje bi trebaopoznavati svaki musliman. Jedna od opirnijih studija okurbanu jeste knjiga dr. Hussamudina ibn Musa Afaneta u

kojoj nije izostavio skoro nijedno pitanje o ovoj tematici, akoja e biti osnova ovog saetka u kojem e bitipojanjeni, na vrlo jednostavan i prijemiv nain, osnovnipropisi o kurbanu.

Definicija kurbanaIslamski pravnici u svojim fikhskim djelima spomenuli sumnoge definicije kurbana, a jedna od najadekvatnijihdefinicija kurbana jeste: ''Kurban je ivotinja koja se

rtvuje u danima Kurbanskog bajrama s ciljempribliavanja Uzvienom Allahu, uz ispunjenjeodgovarajuih uvjeta.''

Propisanost i vrijednost klanja kurbana

Na propisanost ovog ibadeta u islamu ukazuju argumentiiz Kur'ana, sunneta Allahovog Poslanika i konsenzusaislamskih uenjaka.

Dokazi iz Kur'ana:Na propisanost kurbana ukazuju rijei Uzvienog: ''Zato seGospodaru svome moli i kurban kolji. (Kevser, 2.)

Dokazi iz sunneta:

Sunnet Allahovog Poslanika prepun je argumenata kojiukazuju na propisanost ovog ibadeta.Dvije su vrste hadisa koji ukazuju na propisanost klanjakurbana: rijei Allahovog Poslanika i njegova praksa. Od


2/22

Dabira, r.a., prenosi se da je rekao: ''Prisustvovao sambajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, pa kada jezavrio hutbu, siao je sa minbera, i doveden mu je ovankojeg je svojom rukom zaklao govorei: 'Bismillahi (u ime

Allaha,) Allahu ekber (Allah je najvei), ovo je od mene i odonih iz moga ummeta koji nisu zaklali.''' (Tirmizi, njegovuvjerodostojnost potvrdio je ejh Albani)to se tie hadisa u govornoj formi, njih je takoerizuzetno mnogo. Jedan od njih je hadis Dunduba ibnSufjana, r.a., u kojem navodi: ''Prisustvovao sam Kurban-bajramu sa Poslanikom, pa je vidio meso kurbana koji jezaklan prije zavretka namaza, te je kazao: ''Ko zakoljekurban prije bajram-namaza, ili prije nego to klanjamo,

neka ga ponovo zakolje. Oni koji nisu zaklali, neka zakoljusa bismilom.'' (Buharija i Muslim)Veina uenjaka zauzela je jednoglasan stav u vezi saklanjem kurbana i smatra da je klanje kurbana validan ipropisan ibadet u islamu.

Vrijednost klanja kurbana

Mnogo je hadisa koji ukazuju na vrijednost klanja kurbana.

Prije svega, prakticiranjem ovog ibadeta potvrujemoslijeenje ustaljene prakse Allahovog Poslanika,pokoravamo se naredbama koje su spomenute u viehadisa, kao i naredbi Uzvienog Allaha koja je spomenutau suri Kevser.

Meutim, iako bi prethodno navedeno svakako trebalo dabude vie nego dovoljna motivacija ovjeku, muslimanu,da se odlui na prakticiranje ovog ibadeta, mnogipostavljaju pitanje: Da li za klanje kurbana postoji nekaposebna nagrada koja je spomenuta u vjerodostojnimhadisima?

Neki uenjaci kazali su da ne postoji vjerodostojanargument koji ukazuje na posebnu vrijednost (nagradu)klanja kurbana. Kazao je Ibn El-Arabi (pravnik malikijskepravne kole): ''Ne postoji vjerodostojan hadis o vrijednostiklanja kurbana. Ljudi o tome prenose udne stvari kojenisu vjerodostojne, kao rijei: 'Kurbani e nositi ljude u


3/22

Dennet (preko Sirat uprije).''' (Ovaj hadis je ejh Albaniocijenio veoma slabim daif didden.)Postoje i mnogi drugi hadisi koji su apokrifni (izmiljeni) ilidaif (slabi), i ne mogu se zbog svoje slabosti koristiti kao

erijatski dokazi koji govore o vrijednosti klanja kurbana, akoji su, naalost, nerijetko mnogo raireniji i poznatijimeu muslimanima od vjerodostojnih hadisa. Naprimjer,nisu vjerodostojni hadisi da e vlasnik kurbana za svakudlaku kurbana imati dobro djelo, da nagrada za krvkurbana bude upisana prije nego to krv padne na zemlju,da je to najbolje djelo koje ovjek moe uiniti prvog danaKurban-bajrama i dr.Rezime: Nepostojanje kur'anskih ajeta i vjerodostojnih

hadisa koji eksplicitno govore o vrijednosti klanja kurbanane znai da to djelo nije vrijedno. Klanje kurbana jepropisan ibadet u naoj vjeri islamu, a svako injenjeibadeta je dobro djelo za koje e ovjek biti nagraen akoga uini u ime Allaha. A ako na to pridodamo i injenicu da

je bilo hadiskih uenjaka koji su neke hadise o vrijednostiklanja kurbana smatrali dobrim (hasen), to ovjekadodatno motivira da se prikljui velikoj koloni vjernika kojiiskazuju svoju pokornost Uzvienom Stvoritelju koljui

kurbane u danima Bajrama.

Mudrosti propisivanja klanja kurbana prinoenja rtve

Kada ovjek spozna zbog ega je neki ibadet propisan, toga dodatno motivira da ustraje u injenju tog ibadeta.Stoga su uenjaci pokuali nabrojati mudrosti propisivanjaklanja kurbana, kao to su sljedee:

1- U tome je oivljavanje sunneta Ibrahima, a.s., anareeno nam je da slijedimo vjeru Ibrahima, a.s. Kazao jeUzvieni: ''Poslije smo tebi objavili: 'Slijedi vjeruIbrahimovu, vjeru pravu, on nije Allahu druge smatraoravnim!''' (Nahl, 123.) Prakticiranje klanja kurbana je velikipokazatelj ovjekove spremnosti na rtvovanje za Allahovuvjeru i pokornosti Uzvienom Stvoritelju.2- Klanje kurbana je jedan od naina kako da ovjekpodmiri mesom sebe, svoje komije i one koji su uoskudici. Da je to bio jedan od ciljeva klanja kurbana za


4/22

vrijeme Allahovog Poslanika, ukazuju i mnoge predaje.Enes, r.a., spomenuo je da je jedan od ashaba zaklaokurban prije bajram-namaza, pravdajui takav postupakrijeima: ''Znao sam da je ovo dan u kojem se prieljkuje

meso, sjetio sam se potrebe svojih komija za mesom, pasam poelio da prvi zakoljem kurban.'' (Poslanik ga jeukorio zbog toga to je zaklao kurban prije klanjanjabajram-namaza, ali nije negirao razlog koji je spomenuo.)

3- Klanjem kurbana izraava se zahvalnost Allahu namnotvu blagodati kojima je obasuo insana. Mnogo jeblagodati kojima je Uzvieni Allah obasuo Svoje robove, a

jedan od naina iskazivanja zahvalnosti Uzvienom Allahu

jeste potivanje Njegovih naredbi. U ovom sluajupotivanje naredbe biva klanjem kurbana, naravno za onekoji su to u mogunosti.

PROPIS KLANJA KURBANAIslamski uenjaci po pitanju propisa klanja kurbana imajudva stava. Veina islamskih uenjaka smatrala je da jeklanje kurbana pritvreni sunnet onima koji su umogunosti zaklati ga. Preneseno je da su ovog stava bili:

ashabi Ebu Bekr, r.a., Omer, r.a., Seid ibn Musejjib, Sufjanes-Sevri, Abdullah ibn Mubarek, Alkame, potom imamiMalik, afija i Ahmed, te pravnici hanefijske pravne koleEbu Jusuf i Muhammed, kao i pravnici bukvalistike pravnekole Ishak, Ebu Sevr, Davud i Ibn Hazm, te Ibn Munzir idr.

Po drugom miljenju klanje kurbana je obaveza onima kojiimaju za to mogunosti, a tog stava bili su: Rabijetu er-Raj,El-Lejs, El-Evzai, imam Malik kako se navodi u jednojpredaji od njega, zatim imam Ebu Hanife, Zufer, Ebu Jusufi Muhammed u jednoj predaji od njih, a ovo miljenjeodabrao je i ejhul-islam Ibn Tejmijje.Spomenuti uenjaci naveli su mnoge argumenate kojiopravdavaju njihov odabir jednog od ova dva miljenja.Zbog skuenosti s prostorom spomenut emo samo nekeargumente, kako bismo uvidjeli koliki je znaaj kurbana uislamu, ne spominjui pritom koja je grupa uenjakazastupala odreene argumente, niti emo navoditi kako su


5/22

na taj argument odgovorili oni koji ne zastupaju tomiljenje.

1. Rijei Uzvienog Allaha: ''Zato se Gospodaru svome

moli i kurban kolji.'' (Kevser, 2.)2. Od Ebu Hurejre prenosi se da je Allahov Poslanik kazao:''Ko ima mogunost, pa ne zakolje kurban, neka se nepribliava naoj musalli (mjestu klanjanja bajram-namaza).'' (Ibn Made, dobrim hasen smatrao ga je ejhAlbani.)3. Dundub ibn Sufjan, r.a., kazao je: ''Prisustvovao samkurbanskom bajram-namazu sa Poslanikom, pa je vidiomeso kurbana koji je zaklan prije zavretka namaza, te je

kazao: 'Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, ili prijenego to klanjamo, neka ga ponovo zakolje. Oni koji nisuzaklali, neka zakolju sa bismillom.'' (Buharija i Muslim)4. Od Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je AllahovPoslanik kazao: ''Kada nastupi deset dana zul-hiddeta, aneko od vas eli da kolje kurban, neka ne odstranjuje nitaod svoje kose i koe.'' (Muslim i dr.)

Ne elim preferirati ni jedno od ova dva miljenja, ali elim

napomenuti da na vanost kurbana u islamu ukazuje iinjenica da je klanje kurbana za imune osobe u najmanjuruku pritvreni sunnet, a ukoliko imamo na umu da jenezanemarljiv broj islamskih uenjaka taj ibadet smatraovadibom (strogom obavezom), onda naroito moemoshvatiti o koliko se vanom pitanju ovdje radi.

Rekao je imam afija: ''Klanje kurbana je sunnet koji nevolim da se izostavlja.''

Mnogo je drugih uenjaka koji su izrekli izjave sline ovoj,tj. da je teko kazati da je klanje kurban vadib (strogaobaveza), ali da su dokazi toliko jaki da musliman koji je umogunosti ne bi trebao da izostavi klanje kurbana.

Stoga je stav etiri pravne kole, te mnogih drugihmudtehida, bio da je klanje kurbana prioritetnije negoudjeljivanje sadake u protuvrijednosti kurbana.


6/22

Takoer, veina uenjaka smatrala je propisanim klanjekurbana za sve kategorije ljudi, bez razlike bili oni kodkue ili na putu, za mukarce i za ene, te za one koji suna haddu.

KO SE SMATRA IMUNIM

S obzirom da veina uenjaka spominje da je klanjekurbana propisano onima koji su imuni, namee sepitanje: Ko se, ustvari, smatra imunim?Po ovom pitanju ne postoje jasni i precizni argumenti, pasu zbog toga mudtehidi bili primorani da koriste

analogiju, odnosno da idtihadom iznau odgovor na ovopitanje. Zato emo, ukratko, spomenuti stavove mezheba,a zatim pokuati ukazati na miljenje koje jenajprioritetnije.

Hanefijska pravna kolaPravnici hanefijske pravne kole uvjetovali su obaveznostklanja kurbana nekoj osobi time da je bogata, tj. daposjeduje nisab zekata, a to je imetak koji prelazi preko

ovjekovih elementarnih potreba. Svoj stav argumentiralisu sljedeim hadisom: ''Ko ima mogunost, pa ne zakoljekurban, neka se ne pribliava naoj musalli (mjestuklanjanja bajram-namaza).'' (Ibn Made, dobrim hasenom smatrao ga je ejh Albani)

Malikijska pravna kolaPravnici malikijskog mezheba smatrali su da klanjekurbana nije sunnet siromasima, onima koji ne posjedujuprehranu za cijelu godinu. Meutim, smatrali su da jepropisano klanje kurbana onome koga izdvajanje zakurban nee dovesti u oskudicu, tj. da e zbog kurbanaoskudijevati u elementarnim potrebama tokom godine.Onaj ko ne posjeduje novac za kupovinu kurbana, neepozajmljivati novac kako bi zaklao kurban.

afijska pravna kolaUenjaci afijske pravne kole smatrali su da je propisanoklanje kurbana osobama koje posjeduju sredstva zakupovinu kurbana, koja prelaze preko njihovih


7/22

elementarnih potreba u danima Bajrama, kao i potrebaonih koji su u njihovom skrbnitvu.

Hanbelijska pravna kola

Pravnici hanbelijskog mezheba smatrali su da je klanjekurbana propisano onome koji je to u mogunosti, onomekoji moe da ga kupi pa makar uzimanjem duga, ako znada e moi vratiti dug.

Rezime: Najprihvatljivija miljenja jesu miljenja hanefijskei malikijske pravne kole. Miljenje hanefijske pravne kolezasnovano je i na rijeima Allahovog Poslanika, iako to nije

jasan i precizan dokaz u ovom poglavlju.

UVJETI ISPRAVNOSTI KURBANA

Klanje kurbana je ibadet i za njegovu ispravnost propisanisu mnogi uvjeti, stoga emo ih ukratko spomenuti, kako biovjek musliman znao kako da postupa prilikom kupovine inabavke kurbana.

Prvi uvjet: Da kurban bude od vrste stoke (deva, krava,brave)

Veina islamskih pravnika, meu kojima su i imami etiripravne kole, zauzela je jednoglasan stav da je uvjet zaispravnost kurbana da kurban bude od vrste stoke: deva,krava, brave (sitna stoka obuhvata koze i ovce). To suargumentirali rijeima Uzvienog Allaha: ''Svakoj vjerskojzajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjaliAllahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje.'' (El-Hadd, 34.)Kazao je imam Kurtubi u svome Tefsiru, komentirajuirijei ''stoke'': ''Stoka su deve, krave, bravad.''

Drugi uvjet: Da kurban dostigne odgovarajuu starosnudob

Po miljenju veine islamskih uenjaka, da bi se ivotinjamogla zaklati kao kurban, mora dostii odreenu starosnu


8/22

dob koja se obino manifestira ispadanjem sjekutia (ar.sunijj), poto se na taj nain odreuje zrelost(punoljetnost) ivotinje.S obzirom na to, uenjaci su uvjetovali da starosna dob

kurbana mora biti: deva treba imati punih pet godinastarosti i da je ula u estu; krava pune dvije godine i daje ula u treu; ovca est mjeseci i vie (u sluaju ovcepostoji izuzetak te je dozvoljeno da se zakolje janje koje jestarije od est mjeseci ako je veliko); koza da je napunilagodinu dana i ula u drugu. U tom smislu su i rijeiAllahovog Poslanika, u hadisu koji prenosi Dabir, r.a.: ''Zakurban koljite samo zrele, punoljetne (ar. mussin)ivotinje. Ako to ne budete u mogunosti, onda (zakoljite)

mlado janje.'' (Muslim) U drugom hadisu kod imamaMuslima navodi se da je Poslanik dijelio kurbane, pa je jednom ashabu dao janje, te je ashab kazao: ''AllahovPoslanie, meni si dao janje?'' Pa mu je Poslanik rekao:''Njega zakolji kao kurban.'' Ovi hadisi jasno ukazuju da jeuvjet validnosti kurbana odgovarajua starosna dob(zrelost) ispadanje sjekutia, osim ovce, jer se kao kurbanmoe zaklati i ovca koja nije napunila godinu danastarosti. Da taj propis ne obuhvata koze, ukazuje hadis

jednog ashaba koji ju je zaklao prije nego to je napunilaodgovarajuu starosnu dob, pa mu je Poslanik naredio dazakolje drugi kurban, na to je ashab rekao: ''Imam kozukoja nije zrela, kojoj nisu ispali sjekutii (ar. diza)'', pa mu

je Poslanik rekao: ''Zakolji je, ali nikome nakon tebe nijevalidan kurban ako zakolje kozu koja nije zrela, kojoj nisuispali sjekutii.'' (Buharija i Muslim, rivajet Muslimov)

Uenjaci su, takoer, postavili uvjete za ispravnostrtvovanja janjeta za kurban. Tako su naveli da mora bitidebelo i krupno u toj mjeri da, ako bi se umijealo u stadozrelih ovaca, ne bi se mnogo fizikim izgledom razlikovalood njih.Rezime: Da bi kurban bio validan, ivotinja treba dadostigne odgovarajuu starosnu dob:- koza da je napunila godinu dana starosti i ula u drugu;- ovca da je napunila est mjeseci i da se tjelesno nerazlikuje od prosjene ovce koja je napunila godinu dana;- krava da je napunila dvije godine i ula u treu (nijedozvoljeno, po konsenzusu islamskih uenjaka, zaklati


9/22

kravu mlau od dvije godine, pa makar bila i krupna kaoona koja je napunila dvije godine, zbog openitosti hadisakoji uvjetuju zrelost ivotinje, tj. ispadanje sjekutia.);- deva da je napunila pet godina starosti i ula u estu.

Trei uvjet: Da kurban bude bez fizikih nedostataka imahana

Poto je klanje kurbana ibadet kojim se muslimanipribliavaju svome Gospodaru, a Gospodar prima samoono to je dobro, propisano je naom vjerom da kurbantreba da bude debeo, dobar, zdrav i da nema fizikihnedostataka i mahana koje mogu vidljivo utjecati na

pomanjkanje mesa. U tom smislu su i rijei AllahovogMiljenika: ''Kurban ne smije biti: jednook ili izrazito orav,izrazito bolestan, izrazito hrom ili epav, zakrljao toliko dase na kostima ne moe napipati meso.'' (Hadis suzabiljeili sakupljai Sunena i dr., od Berra ibn Aziba, r.a., avjerodostojnim ga je ocijenio ejh Albani)Ako kurban bude ovakav kako je navedeno u hadisu, neebiti validan po konsenzusu uenjaka.

Takoer, ako bi kurban imao druge mahane sa istim

znaenjem, propis bi bio isti. Ako bi kurban imao mahanukoja je izraenija od spomenutih, to takoer ini kurbanneispravnim.

Nadalje, ovaj hadis jasno ukazuje da na ispravnostkurbana nee utjecati neka mala mahanu ili nedostatak,zbog rijei Poslanika: ''...izrazito orav, izrazito bolestan,izrazito hrom i zakrljao...'', to znai, ako mahana nije

jasna i velika (uoljiva), to nee smetati.

Navest emo samo neke mahane koje su uenjacispomenuli kada je u pitanju kurban.

Mahane oiju:

- Slijep kurban nije validan, jer ako je Poslanik ukazao nanitavnost kurbana jednooke ivotinje, onda je nitavnostslijepog kurbana neupitna.


10/22

- Jednooka: to je ona koja nema jedno oko, ili ga ima ali nevidi na njega, takoer ne zadovoljava uvjet da budekurban.

- Ona ivotinja koja vidi danju, a ne vidi nou, moe bitikurban po ispravnom miljenju uenjaka, jer to ne utjeena njenu debljinu poto se ivotinje, u veini sluajeva,uvaju na pai danju.- Razrooka (kiljava) moe biti kurban jer ta mahana neutjee na vienje pae niti na njenu debljinu.

- ivotinja iz ijih oiju teku suze ili krmelji, a to joj ne

ometa vienje pae, takoer moe biti kurban.

Mahane uiju:

- ivotinja sa malim uima (ulava) zadovoljava da budekurban po miljenju etiri pravne kole.- ivotinja koja je stvorena bez uiju ili bez jednoga uha pomiljenju veine uenjaka osim hanbelijske pravne kole

ne zadovoljava da bude kurban. (ejh Usejmin smatraoje da ovca koja je stvorena bez uiju zadovoljava da budekurban, ali je prioritetnije traiti onu koja ima ui.)- Ako je razrezano uho kurbanu, po miljenju veinepravnika to je pokueno, osim hanefijskih uenjaka koji tonisu smatrali pokuenim.- ivotinja probuenog uha, po veini uenjaka, pokueno

je da bude kurban osim uenjaka hanefijske kole koji tonisi smatrali pokuenim.- Ako je ivotinja otkinutih uiju ili samo jednoga (cijelog),po miljenju etiri pravne kole ne zadovoljava da budekurban.

Mahane rogova:

- ivotinja koja je stvorena bez rogova (ulava) moe dabude kurban po miljenju etiri pravne kole.- Lomljenje roga kazao je hafiz Ibn Abdul-Ber: ''Veinauenjaka smatrala je da je dozvoljeno klati za kurbanivotinju slomljenog roga, ukoliko lomljenje roga nije


11/22

prouzrokovalo krvarenje. Ako je prouzrokovalo krvarenje,Malik je to smatrao pokuenim jer je to smatrao znakom

jasne bolesti.''

Mahane repa:

- Veina islamskih uenjaka dozvoljavala je da se zakurban zakolje ivotinja kojoj je otkinuta treina repa ilimanje od toga, dok su pravnici afijskog mezheba smatralida u toj situaciji kurban nije validan.

Kada govorimo o mahanama kurbana, lijepo je spomenuti

da je po miljenju veine islamskih uenjaka dozvoljeno dakurban bude kastrirana ivotinja. Na to ukazuju mnogihadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik klao za kurbandva bijela, kastrirana ovna.

Napomene:

- Veina uenjaka smatrala je da je dozvoljeno zaklati zakurban mujaka, pa makar esto bio putan da oploava.

- Veina uenjaka smatrala je da je dozvoljeno zaklatisteonu ivotinju.

- Dozvoljeno je zaklati ivotinju koja je oiana (vuna).

- Dozvoljeno je zaklati igosanu ivotinju.

Ovo su neke mahane koje se mogu nai pri kurbanu, ali jesvakako bolje da kurban bude zdrav i bez svih spomenutihmahana.

ZA KOLIKO JE OSOBA DOVOLJAN KURBAN

Pitanje koje se esto postavlja u vezi s kurbanom jeste: Zakoliko je osoba dovoljan jedan kurban?


12/22

Veina islamskih uenjaka zastupa stav da je jedna ovcadovoljna kao kurban za vlasnika i njegovu porodicu, bezobzira koliki broj lanova porodice bio.Svoj stav potkrijepili su mnogim argumentima, a mi emo

spomenuti samo jedan. Aia, r.a., prenijela nam je da jePoslanik, s.a.v.s., zatraio otar no, pa kada mu je dala,oborio je ovna i izgovorio: ''Gospodaru, ovo je odMuhammeda i njegove porodice i od Muhammedovogummeta'', a zatim ga je zaklao. (Muslim)

Zvanini stav hanefijske pravne kole po ovom pitanju jeda se jedna ovca kolje za jednu osobu, a ne za vie osoba.Kazao je poznati hadiski ekspert hanefijskog mezheba Ez-

Zejlei: ''Problem u miljenju mezheba predstavlja to to suzabranili da se kolje ovca za vie osoba iste porodice, apreneseno je da je Poslanik klao ovna za sebe i za svojummet.'' Zatim je spomenuo jedan od hadisa koji ukazujuna to. (Nasbu Er-Raje)

to se tie klanja deve i krave za kurban, veina uenjakasmatra da je dozvoljeno da u klanju krave i deve za kurbanuestvuje sedam osoba. Na to ukazuju mnogi argumenti, a

meu njima su i rijei Dabira, r.a.: ''U godini u kojoj je bilaHudejbija zaklali smo, zajedno sa Allahovim Poslanikom,devu za sedam i kravu za sedam osoba.'' (Muslim)Pod ovim se podrazumijeva udruivanje ljudi iz razliitihporodica u klanju deve ili krave za kurban, a ako bi ovjekelio da zakolje kravu ili devu za sebe i svoju porodicu, tajin je dozvoljen bez razilaenja islamskih uenjaka.

KOJA JE IVOTINJA NAJBOLJA ZA KURBAN?

Kada ljudi odlue da e zaklati kurban, esto se pitaju kojuje ivotinju najbolje i najvrednije zaklati u kurban. Islamskiuenjaci, u elji da dou do odgovora, razili su se poovom pitanju, tako da u vezi s tim postoje tri razliitastava islamskih uenjaka.Prvi stav je stav veine uenjaka, a oni smatraju da jenajvredniji kurban deva, zatim krava, zatim ovca, a zatimkoza. Tog stava bili su pravnici afijske, hanbelijske ibukvalistike pravne kole. Svoj stav argumentirali su s


13/22

vie dokaza, a jedan od njih je i hadis Ebu Hurejre, r.a., ukojem stoji da je Poslanik rekao: ''Ko se okupa petkom,kupanjem od dunupluka, a zatim ode u damiju, kao da jertvovao devu. Ko ode u drugom vremenu, kao da je

rtvovao kravu, ko ode u treem vremenu, kao da jertvovao rogatog ovna, ko ode u etvrtom vremenu kao daje rtvovao kokoku, ko ode u petom vremenu kao da jertvovao jaje. Kada izie imam, dou meleki i sluaju vaz.''(Buharija i Muslim)

Drugo miljenje zastupala je malikijska pravna kola, kojaje na stanovitu da je najbolji kurban ovca, zatim krava, azatim deva. Svoj stav zasnovali su na injenici da je Allah

poslao ovna kao iskup Ibrahimu, a.s., za njegovupokornost. Takoer, svoj stav dokazivali su time da je tobila veinska praksa Allahovog Poslanika. Mnogo jevjerodostojnih hadisa u kojima je zabiljeeno da jePoslanik klao jednog ili dva ovna za kurban.

Tree miljenje zastupala je hanefijska pravna kola, koja je smatrala da je najbolji kurban onaj koji ima najviemesa i ije je meso najkvalitetnije. Svoj stav argumentirali

su rijeima Allahovog Poslanika: ''Najdrai kurbanUzvienom Allahu je onaj koji je najvredniji i onaj koji jenajdeblji.'' (Hadis je slabim daif ocijenio ejh Albani)

Uhranjivanje kurbana

Veina islamskih uenjaka smatrala je pohvalnimuhranjivanje kurbana, dok je, s druge strane, bilo i onihkoji su to smatrali pokuenim, jer je to, kako kau, praksaidova. Oni koji su taj in smatrali pohvalnim, u prilogtome naveli su vie argumenata. Allahov Poslanikprakticirao je za kurban klati dva debela, bijela, kastriranaovna. Takoer, neki tumai Kur'ana spomenuli su ukomentaru rijei Uzvienog: ''Eto toliko! Pa ko potivaAllahove propise znak je estita srca'' (El-Hadd, 32.),da se pod tim podrazumijeva lijepo ophoenje iuhranjivanje kurbana.

Takoer, na validnost tog ina ukazuju predaje da jeuhranjivanje kurbana neprestana praksa muslimana.


14/22

Najpoeljnija boja kurbana

Veliki broj uenjaka spomenuo je da je najvredniji kurbanbijele boje, zato to je spomenuto u vie hadisa da je

Poslanik klao bijele ovnove za kurban.

Napomena:

Uenjaci nisu smatrali pokuenom ni jednu drugu boju, alisu govorili o tome koja je boja najpoeljnija.

Spajanje kurbana i akike

Veina islamskih pravnika smatrala je da nije dozvoljenospojiti kurban i akiku, koljui jednu ivotinju, sa namjeromda se time odui i za kurban i za akiku. Tog miljenja bilisu pravnici malikijske, afijske, te veina pravnikahanbelijske pravne kole.Svoj stav dokazivali su logikim dokazom: svaka odspomenutih stvari je zaseban ibadet, za svaku od njih jepropisano putanje krvi, i ne moe se jednim klanjem

oduiti za dva zasebna ibadeta.

PROPISI ZA ONOGA KO KOLJE KURBAN

Od Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanikrekao: ''Kada nastupi mjesec zul-hidde, a neko od vasbude htio da kolje kurban, neka ne uzima (krati) nita odsvoje kose ili koe.'' (Muslim) U drugom rivajetu ovoghadisa, takoer kod imama Muslima, stoji: ''Neka neodstranjuje dlake i neka ne sijee nokte.''Islamski pravnici razili su se u shvatanju ovogvjerodostojnog hadisa. Veliki broj uenjaka smatrao je da

je injenje spomenutih stvari strogo zabranjeno haram, jer kada doe neka zabrana, u osnovi je ta zabrana nastepenu harama sve dok ne dou drugi argumenti kojipojanjavaju i ublauju tu zabranu do stepenapokuenosti.


15/22

Druga skupina uenjaka smatrala je odstranjivanje dlaka isjeenje noktiju pokuenim.

Trea skupina (hanefijska pravna kola) smatrala je

injenje navedenog dozvoljenim, zbog drugih hadisa ukojima se navodi dozvoljenost injenja spomenutih stvari.No, dokaz koji su spomenuli pravnici hanefijske pravnekole je opeg karaktera, a spomenuti hadis UmmuSeleme, r.a., posebnog. Poznato je da se daje prednost upostupanju po posebnim argumentima u odnosu na opeargumente.Pogledamo li u sve predaje spomenutog hadisa, vidjetemo da su spomenute (u obliku zabrane) tri stvari: kosa,

nokti i koa.Pod rijeju kosa u ovom hadisu podrazumijeva seodstranjivanje dlaka sa tijela: brijanje, upanje, kraenje,spaljivanje, a takoer obuhvata sve dlake na tijelu: dlakeispod pazuha, oko stidnih mjesta, bradu, brkove i kosu naglavi.

Ako bi osoba koja eli klati kurban poinila neku odzabranjenih stvari, namjerno ili u zaboravu, po konsenzusu

islamskih uenjaka nije obavezna da se iskupljujeposebnim iskupom. Ako je to uinila namjerno, pokajat ese Uzvienom Allahu kao za injenje bilo kojeg drugoggrijeha.

Napomene:

- Ovaj propis eksplicitno se vee za vlasnika kurban, a ne iza ostale lanove njegove porodice.- Ako ovjek poini neku od zabranjenih stvari, to nikakone utjee na ispravnost njegovog kurbana, njegov kurban iprinoenje rtve je validno.

- Ako bi ovjek bio opunomoen od strane nekoga da muzakolje kurban, tada se zabrana ne odnosi naopunomoenika (onoga koji e izvriti in klanja kurbana).- Ako bi se ukazala velika potreba za injenjem neke odzabranjenih stvari, ko to je brijanje glave kako bi seizvrio hirurki zahvat i sl., u tom sluaju nema smetnje dase to uini.


16/22

VRIJEME KLANJA KURBANA

Klanje kurbana je vremenski ogranien ibadet. Stoga jeneophodno da svaki musliman poznaje poetak i kraj togvremena, kako ne bi pogrijeio i kurbansko meso uinio''klasinim'' (obinim) mesom.

Poetak vremena klanja kurbana

Po pitanju poetka vremena klanja kurbana stavovipravnih kola su slini, stoga ih neemo spominjati

pojedinano, ve emo ih rezimirati u jedno miljenje.Vrijeme u kojem je dozvoljeno zaklati kurban poinjenakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, ako sebajram klanja u vremenu u kojem ga je klanjao AllahovPoslanik, a on je bajram-namaz klanjao nakon to bi sunceizalo i odskoilo od horizonta u visini koplja. Ovaj poetakvremena klanja kurbana ostaje uvijek takav, bez razlike dali onaj koji eli da kolje kurban klanjao bajram-namaz ili

ne, bez obzira ivio u gradu ili na selu, bez obzira da li se unjegovom mjestu klanjao bajram-namaz ili ne, bez razlikeda li kurban zaklao poglavar muslimana ili ne.U mjestima u kojima se ne klanja bajram-namaz, oni kojiele da kolju kurban saekat e da izae sunce, da odskoiod horizonta u visini koplja, na to e pridodati duinunamaza i bajramske hutbe, a nakon toga mogu poeti saklanjem kurbana.

Na spomenuto ukazuju mnogi argumenti, a spomenutemo samo neke od njih.

Od Berraa ibn Aziba, r.a., prenosi se da je Poslanik rekao:''Prvo ime poinjemo ovaj dan (Bajram) jeste bajram-namaz, zatim se vraamo i koljemo kurbane. Onaj kopostupi tako, postupio je po naem sunnetu. A ko zakoljeprije namaza, to je klasino meso koje je darovao svojojporodici, meso koje nema nita sa obredom kurbana.''(Buharija i Muslim) Takoer, spomenuti hadis odDunduba ibn Sufjan, r.a., u kojem je rekao: ''Prisustvovao


17/22

sam Kurban-bajramu sa Poslanikom, pa je vidio mesokurbana koji je zaklan prije zavretka namaza, te je rekao:'Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, ili prije negoklanjamo, neka ga ponovo zakolje. Oni koji nisu zaklali,

neka zakolju sa bismillom.'' (Buharija i Muslim)

Zavretak vremena u kojem se kolju kurbani

Islamski uenjaci zauzeli su po ovom pitanju razliitestavove, spomenut emo samo dva najjaa.Veina uenjaka smatrala je da Kurban-bajram traje tridana, a samim tim i vrijeme za klanje kurbana. To su danu kojem se klanja bajram-namaz, te dva naredna dana.

Mogunost klanja kurbana po ovom miljenju prestaje sazalaskom sunca treeg dana Bajrama. Ovog stava bile sutri pravne kole: hanefijska, malikijska i hanbelijska.Uenjaci afijske pravne kole smatarali su da Kurban-bajram traje etiri dana. To su dan u kojem se klanjabajram-namaz, te tri naredna dana. Mogunost klanjakurbana po ovom miljenju prestaje sa zalaskom suncaetvrtog dana Bajrama. Ovog stava takoer su bili: Ata,Evzai, Mekhul, ejhul-islam Ibn Tejmijje, Ibn el-Kajjim,

imam evkani i dr.Svoje miljenje zasnovali su na hadisu AllahovogPoslanika: ''U svim klancima Mekke moe se klati, u svimdanima terika (boravka na Mini) moe se klati.'' (Hadis jeod Dabira ibn Mut'ima, r.a., zabiljeio ga je imam Ahmed idr., a njegovu vjerodostojnost potvrdili su hafiz Ibn Hader,ejh Albani i drugi hadiski eksperti.)

Mislim da je drugo miljenje prioritetnije zbog jasnoeargumenta kojim su dokazivali svoj stav. A Allah najboljezna.

Klanje kurbana nou


18/22

Veina islamskih uenjaka smatrala je dozvoljenim klanjekurbana nou, ali ujedno i pokuenim. Ovog miljenja bilesu tri pravne kole: hanefijska, hanbelijska, afijska, dok jeimam Malik (malikijska pravna kola) smatrao da je klanje

kurbana nou zabranjeno.

Smatram da je prioritetnije miljenje veine islamskihuenjaka iz razloga to ne postoje jasni i precizniargumenti koji to zabranjuju. A ako ne postoje validnidokazi koji to zabranjuju, onda se vraamo na osnovu da

je to dozvoljeno initi sve dok ne doe validan dokaz kojito zabranjuje.

Hadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik zabranioklanje kurbana nou su slabi (daif i ne mogu se koristiti zadokazivanje erijatskih propisa.ejh Usejmin smatrao je da nije pokueno klati nou, jerne postoji dokaz na osnovu kojeg bismo kazali da je topokueno. Pokuenost je jedan od erijatskih propisa kojitreba da se temelji na validnim dokazima.

Najbolje vrijeme za klanje kurbana

Islamski uenjaci imaju jednoglasan stav da je najboljevrijeme za klanje kurbana vrijeme u kojem je Poslanik klaosvoje kurbane, odnosno prvog dana Bajrama, neposrednonakon zavretka bajram-namaza.

POSTUPCI PRIJE KLANJA I U TOKU KLANJA KURBANA

ovjek koji eli zaklati kurban neophodno je da zna kakoe postupiti prije klanja i u toku samog klanja kurbana,kako bi to uinio na najpotpuniji i najispravniji nain.Islamski uenjaci spomenuli su mnogo stvari, a neke odnjih su i sljedee:1- Nijjet (namjera)ovjek bi u momentu kupovine trebao da ima namjerukupovanja kurbana. Mjesto namjere je u srcu i nijepropisano izgovaranje namjere rijeima. ovjek eprilikom klanja namjeravati klanje kurbana, jer je upravonamjera ta na osnovu koje se razlikuju klasino meso i


19/22

kurban. Vanjtinom ne postoji razlika izmeu ta dva djela.Tako moemo imati dvojicu ljudi, jedan do drugog koljuivotinje, prvi u srcu namjerava klanje kurbana, a druginamjerava da podmiri porodicu mesom. Svako od njih e

biti nagraen shodno svojoj namjeri.

2- Dovoenje kurbana do mjesta klanja na lijep nainPropisano je da se kurban na lijep nain dovede do mjestaklanja. U vjerodostojnoj predaji zabiljeeno je da je Omer,r.a., vidio ovjeka kako vodi kurban teglei ga za nogu, pamu je rekao: ''Teko tebi, na lijep nain ga vodi u smrt.''

3- Dobro naotriti i pripremiti no kojim e klati kurbanIslam ne trai od ovjeka da pati ivotinju prilikom klanja,naprotiv, islam to zabranjuje, te je zato propisanopripremanje i otrenje noa kojim e se klati kurban.Rekao je Allahov Poslanik: ''Allah je propisao dobroinstvoprema svemu. Kada ubijate, na lijep nain ubijajte, kadakoljete, na lijep nain koljite. Naotrite svoje noeve kakobiste olakali ivotinji.'' (Muslim)

4- Pokueno je otriti i pripremati no pred kurbanom iliivotinjom koja se koljeIslam ne samo da je propisao pripremanje i otrenje noaza klanje kurbana, ve je propisao da se no ne otri ipriprema pred kurbanom ili ivotinjom koja se kolje. Rekao

je Allahov Poslanik ovjeku kojeg je vidio da je oborio ovcui otrio no, a ona je gledala u njega: ''Zar eli da jeusmrti vie puta!? Zato nisi no prije pripremio?''(Hakim, od Ibn Abbasa, r.a., njegovu vjerodostojnostpotvrdio je ejh Albani.)

5- Pohvalno je da se obori ovca ili krava prilikom klanja,dok je sunnet kod klanja deve da se kolje stojei, savijeneprednje lijeve noge. Vie je dokaza koji potvrujuspomenuto, tj. da je Poslanik obarao na zemlju ovceprilikom klanja, a da je devu klao savijene prednje lijevenoge.


20/22

6- Da onaj ko kolje, kao i sami kurban, bude okrenutprema KibliPohvalno je da se ovjek prilikom bilo koje vrste klanjaivotinja okrene u pravcu Kible, a naroito kada je u

pitanju klanje kurbana. Spomenuto je u vjerodostojnomhadisu da je Poslanik tako inio.

7- Pohvalno je da vlasnik kurbana lino zakolje kurban, aako ne moe, onda da prisustvuje njegovom klanju. Vie jevjerodostojnih hadisa u kojima je spomenuto da jePoslanik svojom mubarek rukom klao kurbane.

8- Propisano je, a neki su to ak smatrali strogomobavezom, da se spomene Allahovo ime prilikom (prije)klanja kurbana. Vie je vjerodostojnih hadisa u kojima jespomenuto da je Poslanik spominjao Allahovo ime prilikomklanja kurbana (izgovor: ''Bismillahi'').

9- Ne smeta da neko pomogne vlasniku kurbana prilikomklanja, naroito kod klanja krave ili bika.

10- Dozvoljeno je opunomoiti nekoga da zakolje kurban.Opunomoenik treba da bude osoba koja poznaje propisevjere, klanja kurbana, te onaj ko je poznat po prakticiranjuvjere.

PODJELA KURBANSKOG MESA

Jedno od najee postavljanih pitanja u vezi sa propisimao kurbanu jeste pitanje o tome kako raspodijelitikurbansko meso. Ovo pitanje nije strogo precizirano nidefinirano argumentima Kur'ana i sunneta, to ukazuje da

je u tom pitanju ostavljeno prostora za kalkulisanje. Veinaislamskih uenjaka preporuivala je da se meso kurbanapodijeli u tri treine: jedna se ostavlja sebi, druga se dajeprijateljima, komijama i poznanicima, a trea siromasima.


21/22

Ako bi ovjek, pak, podijelio meso kurbana na neki druginain, ne bi napravio nikakav prekraj.Prilikom podjele mesa trebalo bi na umu imati sljedeeinjenice: da je veina uenjaka smatrala pohvalnim da

ovjek pojede neto od kurbanskog mesa, dok jebukvalistika pravna kola to smatrala obavezom. Svojemiljenje argumentirali su na rijeima (imperativu)Uzvienog Allaha: ''Jedite meso njihovo(kurbansko), anahranite i siromaha ubogog!'' (Hadd, 28.) Dakle,prilikom podjele mesa ovjek treba voditi rauna o tomeda ne podijeli sve meso, odnosno treba ostaviti neto isebi.

Takoer, neophodno je znati da je bilo uenjaka koji su

smatrali da je obaveza podijeliti minimalno onu koliinakurbanskog mesa koja je obuhvaena rijeju ''sadaka'' i tosu argumentirali rijeima Uzvienog: ''Jedite meso njihovo,a nahranite i siromaha ubogog!'' (Hadd, 28.) Ali, bilo je ionih koji su kazali da to nije obaveza, ve da je pohvalno.

Propis davanja dijela kurbanskog mesa mesaru na ime

najamnineVeina islamskih uenjaka smatrala je da nije dozvoljenodati mesaru bilo ta od kurbanskog mesa kao protuusluguza klanje i guljenje kurbana. To su argumentirali rijeimaAlije, r.a.: ''Naredio mi je Poslanik da podijelim meso ikoice njegovih kurbana, i da ne dajem mesaru nita odtoga. Rekao je: Mi emo mu dati nagradu za to od nas.(Buharija i Muslim) Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuje danije dozvoljeno dati mesaru kurbansko meso kao vidplaanja za njegov rad.Ako bi mesar bio siromaan ili spadao u kategoriju onihkoji zasluuju kurban, dozvoljeno je da mu se daruje diokurbanskog mesa nakon plaanja nadoknade. ak su nekiuenjaci kazali da je tada njemu pree dati nego drugimsiromasima, jer je on gledao to meso svojim oima pa jemogue da je poelio da i on dobije.

Prodaja kurbanskog mesa


22/22

Veina islamskih uenjaka nije dozvoljavala da se prodabilo koji dio kurbana. to se tie koice kurbana, njutakoer nije dozvoljeno prodavati, no dozvoljeno ju je sebiostaviti i njome se koristiti. To su argumentirali hadisom

Alije, r.a., u kojem je Poslanik naredio da podijeli mesonjegovih kurbana. Takoer, hadisom Allahovog Poslanika: ''Ko prodakurbansku koicu, njegov kurban je nitavan, nema nitaod kurbana.'' (Hakim, dobrim hasen ocijenio ga je ejhAlbani)

Molim Uzvienog Gospodara da nas podui propisima

vjere, da nam olaka puteve prakticiranja propisa vjere ida podari da se okoristimo propisima navedenim u ovomsaetku.

Naa zadnja dova je: ''Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!'

Elvedin Pezi prof.'

Documents

SAŽETAK PRAVNIH PROPISA O KURBANU