Sastanak privrednika sa premijerom i ministrima Sinergijom ... · Bila je to prilika da se kroz neposredan dijalog Vlade i poslovne zajednice analiziraju efekti ekonomske politike

Vladan TabašČikom

Ranko NikolićInstitut za crnu metalurgiju

Prof. dr Boban MelovićUniverzitet Crne Gore

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIV

B

roj 1

2 D

ecem

bar 2

018.

Sastanak privrednika sa premijerom i ministrima

Sinergijom pobijediti sivu

ekonomiju

Digitalna koalicija za digitalnu Crnu Goru

Protekla godinapuna izazova, ali i dobrih rezultata

Kreiranje i upravljanjebrendom kao faktorrazvoja i konkurentnosti

IMPR

ESU

M

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradama Privredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2018. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori,

privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2018. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne Gore, 21. aprila 2019. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 8. marta 2019. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: [email protected]

Kontakt telefon: 020 230 545

6 Sastanak privrednika sa premijerom i ministrimaSinergijom pobijediti sivu ekonomiju

Broj 12Decembar 2018.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Economy of Montenegro 2018Business community meeting with the Prime Minister and ministers

Ivana Vuksanović, assistant director of Hotel Group "Budvanska rivijera”Investments in quality strengthen brand and competitiveness

Customs AdministrationSimplified customs procedures on the basis of entries in the records

Vladan Tabaš, owner of the ČikomDigital coalition for digital Montenegro

Ranko Nikolić, Director of the Institute for Black MetallurgyThe past year full of challenges, but also the pluses

Željko Bakrač, owner of "Eko Piva”- PlužineThe future lies in green tourism

Aleksandar Milovanović, general manager of Melia hotels international, PetrovacMeliã - a brand which will enrich tourist offer

Ph.D. Boban Melović, University of MontenegroBrand management as a factor of development and competitiveness

20

61

68

75

87

95

104

113

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradama Privredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2018. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori,

privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2018. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne Gore, 21. aprila 2019. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 8. marta 2019. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: [email protected]

Kontakt telefon: 020 230 545

4

Broj 12 Decembar 2018.

Ranko Nikolić, Institut za crnu metalurgiju

Protekla godinapuna izazova, ali i

dobrih rezultata

Vladan Tabaš, ČikomDigitalna koalicija za digitalnu CrnuGoru

Ivana Vuksanović, HGBudvanska rivijeraUlaganjem u kvalitet jačaju brend i konkurentnost

Željko Bakrač, Eko Piva - PlužineZeleni turizam jebudućnost

Aleksandar Milovanović, Melia Hotels InternationalMeliã je brend koji ćeosnažiti turističkuponudu

Prof. dr Boban Melović, Univerzitet Crne GoreKreiranje i upravljanjebrendom kao faktorrazvoja i konkurentnosti

70

84

58

92

102110

5


Listajući Glasnik...

1994.Obnova saradnje sa Bugarskom i Italijom

Crnogorski privrednici razgovarali su u Podgorici sa Radivojem Andonovićem, direktorom Predstavništva Privredne komore Ju-goslavije u Sofiji, o uspostavljanju poslovnih veza sa preduzećima iz Bugarske, u periodu nakon ukidanja sankcija. U radu skupa učestvovali su predstavnici Kombinata aluminijuma, Drvoimpexa, Brodogradilišta Bijela i Mimi mediteran trade. Ocijenjeno je da,

u obostranom interesu, treba osnažiti poslovno povezivanje u industriji, građevinarstvu, crnoj i obojenoj metalurgiji, osnivanju mješovi-tih preduzeća i banaka i turizmu. Takođe je neophodno pojednostaviti procedure carinskih i drugih kontrola za nesmetan protok roba.

Italijanska trgovinska kompanija Delfino zainteresovana je za uspostavljanje i razvoj saradnje sa preduzećima iz Crne Gore. Njen vla-snik Carlo Delfino, sa sardanicima, razgovarao je u Privrednoj komori Crne Gore sa našim privrednicima koji su ga upoznali sa izvozno--uvoznim poslovima preko kojih je moguće obnoviti biznis veze. Italijanski privredenici su, predstavljajući svoju kompaniju, kazali da ona posluje u okviru velike grupe "Standa"koja zapošljava 20.000 radnika i ima mnogobrojne supermarkete, lanac robnih kuća i razgra-natu trgovinsku mrežu u Evropi, zabilježio je Glasnik 1994. godine.

2007.Strani radnici u građevinarstvu

Na gradilištima u Crnoj Gori 2007. godine radilo je više od 20.000 ljudi iz Regiona, a svaki treći bio je zaposlen u građevinarstvu, saopšteno je iz Zavoda za zapošljavanje. Zavod za zapošljavanje je obavijestio da je 11 odsto slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstva od čega se čak dvije trećine odnoslilo na Podgoricu i primorske opštine. O nedostatku radne snage organizovan

je i okrugli sto kada je konstatovano da su učenici nedovoljno zainteresovani za srednju građevinsku školu, te da se već 20 godina nije-dan srednjoškolac nije opredijelio za zanimanje tesar, armirač ili zidar.

U 2007. trend upisa je promijenjen na bolje pa se za ovu školu opredijelilo 30 odsto više učenika nego godinu ranije, a povećan je i broj studenata Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta. Ipak, potrebe tržišta rada su mnogo veće pa je potrebno uraditi strategiju razvoja građevinarstva, promovisati tražena zanimanja i povezati građevinske firme kako bi lakše i brže riješili ovo važno pitanje, pisao je Gla-snik 2007. godine.

6


Sinergijom pobijediti sivu ekonomiju

Sastanak privrednika sa premijerom i ministrima

Treba nastaviti sa rješavanjem strukturnih problema u ekonomiji, otklanjanjem prepreka za unapređenje konkurentnosti, radi dostizanja potrebnih stopa ekonomskog rasta.

7


Tradicionalni godišnji sastanak privrednika sa predsjedni-kom Vlade i ministrima organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 26. decembra 2018. godine.

Bila je to prilika da se kroz neposredan dijalog Vlade i poslovne zajednice analiziraju efekti ekonomske politike i predlože mjere za njeno unapređenje.

Tokom sastanka je prezentovana analiza "Crnogorska privreda u 2018. godini" koju je napravila Privredna komora.

U radu sastanka su učestvovali predsjednik Privredne komore

Vlastimir Golubović, predsjednik Vlade Duško Marković, po-tpredsjednik Milutin Simović, ministarka ekonomije Dragica Se-kulić, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, mini-star rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković i državna sekretarka u Ministarstvu finansija dr Nina Vujošević, zatim predsjednik Skupštine Privre-dne komore Vojo Banović, potpredsjednici ove asocijacije Ljiljana Filipović, Ivan Saveljić i Danilo Gvozdenović, generalni sekretar Pavle D. Radovanović i oko 100 predstavnika crnogorskih kom-panija.

8


Neophodne nove mjere za podsticanje preduzetništva

Riječ predsjednika Komore

Fundamentalna prava zaposlenih se moraju poštovati, ali privrednici očekuju da Zakonom o radu i njihov interes bude zaštićen, kako bi mogli adekvatno upravljati procesima u poslovanju.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je izra-zio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima i reformama koje je sprovela Vlada i izrazio zahvalnost privrednicima koji su

poslovnim aktivnostima doprinijeli ovim uspjesima.

On je predsjedniku Vlade Markoviću zahvalio na podršci koju je pružio Komori u oraganizaciji konferencije "Zapadni Balkan i Evropska Unija - pet godina Berlinskog procesa”. Prema njegovim riječima, veoma uspješna Konferencija, sa 840 učesnika, koju su podržali i predsjednici Države te Skupštine, a pečat dali austrijski kancelar Kurc i eminentni panelisti, potvrdila je lidersku poziciju Crne Gore u evropskim integracijama.

- Ovo je prilika da podsjetim da smo, u jubilarnoj 90-oj godini po-stojanja i rada Privredne komore, brojnim aktivnostima izrazili zahvalnost i poštovanje mnogim generacijama privrednika i ru-kovodilaca na doprinosu razvoju crnogorske privrede – rekao je Golubović.

On je naglasio da su novim Zakonom o Privrednoj komori, koji je stupio na snagu početkom godine, dodatno ojačani temelji ove

institucije i stvoren pravni okvir za unapređenje institucionalnog partnerstva sa Vladom, državnim organima i lokalnim samoupra-vama. To je između ostalog rezultiralo saradnjom na pripremi i re-alizaciji Strategije pametne specijalizacije, zatim na organizaciji infodana posvećenog grantovima za inovativne projekte, konfe-rencija "Savremeni drumski prevoz i poslovna logistika" i "Trgo-vinskim olakšicama u CEFTA regionu ka zajedničkom EU tržištu”, pokretanjem projekata "Kupujmo domaće” i "Domaći ukusi”, te rea-lizacijom tri veoma uspješna nastupa crnogorskih proizvođača na regionalnim sajmovima.

- Predlažem da ove aktivnosti nastavimo i u narednoj godini. Pods-jećamo da je Crna Gora zemlja partner na međunarodnom sajmu u Celju, pa nas sve zajedno očekuju ozbiljne pripreme za uspješno predstavljanje naših potencijala – kazao je predsjednik Komore.

On je dodao da Komora, nastojeći da poslovni ambijent učini sti-mulativnijim za rad članica, sa nadležnim organima države kon-tinuirano realizuje aktivnosti definisane sporazumima o saradnji sa, između ostalih, Poreskom i Upravom za javne nabavke, Zavo-dom za zapošljavanje, Upravom za kadrove, Investiciono-razvoj-

9


nim fondom i Regulatornom agencijom za energetiku.

Govoreći o analizi koju je pripremila Komora, kazao je da sadrži detaljne podatke o strukturi i rezultatima poslovanja privrednih društava.

- Saopštiću opštu ocjenu da je u 2018. godini ostvarena makroe-konomska stabilnost, konsolidovane su javne finansije i ojačana stabilnost finansijskog sektora. Treba nastaviti sa rješavanjem strukturnih problema u ekonomiji, odnosno otklanjanjem prepre-ka za unapređenje konkurentnosti, radi dostizanja potrebnih stopa ekonomskog rasta – istakao je Golubović.

On se potom fokusirao na pitanja koja privreda prepoznaje kao ograničavajuća za uspješno poslovanje i razvoj.

Predstavnici Privredne komore su sa predlagačima razmatra-li propise od značaja za privredu i cjelokupni poslovni ambijent. Jedan broj ovih propisa je usaglašen sa poslovnom zajednicom, dok neke treba i dalje usaglašavati. Predsjednik Komore je pozvao privrednike da tokom 2019. uzmu učešće u radu na izmjeni propi-sa, kako bi kroz dijalog sa kreatorima politika doprinijeli izgradnji povoljnijeg i podsticajnijeg poslovnog ambijenta.

Govoreći o Zakonu o radu saopštio je da privreda prepoznaje ovaj propis kao naglašeno opterećujući za poslovanje i ove godine je Zakon o radu.

- Svi mi ovdje znamo da se fundamentalna prava zaposlenih mo-raju poštovati, ali privrednici očekuju da i njihov interes bude za-štićen, kako bi mogli adekvatno upravljati procesima u poslova-nju, a sve u cilju ostvarivanja veće produktivnosti i profita. Pored interesa zaposlenih i poslodavaca, moramo voditi računa i o ne-zaposlenima, čiji je interes postojanje konkurentnog tržišta rada. Očekujemo da Zakon utvrdi jednostavnije procedure zaključivanja i otkazivanja ugovora o radu i tako obezbijedi veću zaposlenost, uspješnije poslovanje i brži razvoj kompanija – rekao je Golubović.

On je podsjetio da je trajno opredjeljenje privrede da angažuje do-maću radnu snagu, ali se mora uvažiti trenutna realnost na tržištu rada koja ne dozvoljava realizaciju poslovnih aktivnosti bez zapo-šljavanja stranaca.

- Zakon o strancima treba da omogući poslodavcima da u naj-kraćem roku uz jednostavne procedure obezbijede odgovarajuću radnu snagu. Mogućnost elektronskog podnošenja zahtjeva za iz-davanje dozvole privremenog boravka strancima i zaključivanja privremenog ugovora o radu kod Poreske uprave do dobijanja do-zvole, umnogome bi doprinijela smanjenju poslovanja u sivoj zoni, odnosno boljoj naplati poreza i doprinosa – kazao je on.

Predlog Zakona o privrednim društvima predviđa uvođenje skup-štine kao obaveznog organa u društvima sa ograničenom odgo-vornošću. Privrednici smatraju da će navedeno rješenje izazvati dodatne troškove u njihovom poslovanju.

- Pitanje opravdanosti primjene ovog rješenja naročito dolazi do izražaja ako se uzme u obzir podatak da više od polovine privre-dnih društava u Crnoj Gori ima samo jednog zaposlenog. Smatra-mo da treba zadržati rješenje iz važećeg zakona koje omogućava vlasnicima da neposredno upravljaju društvom, čime de facto vrše funkciju skupštine – navodi predsjednik Komore.

Privrednici, dodaje on, smatraju da Zakonom treba propisati mje-re, kao što su povećanje osnivačkog uloga, te provjera poslovanja po službenoj dužnosti, koje će preventivno djelovati na sve češću

pojavu zloupotrebe pravne ličnosti prilikom osnivanja privrednih društava.

Zakon o javnim nabavkama već duži niz godina predstavlja jednu od tema koja je pod posebnom pažnjom privrednika.

- Iako je u pripremi novi Zakon ne možemo biti zadovoljni ponuđe-nim rješenjima. Privrednici smatraju da povećanje iznosa garan-cije ponude sa 2 na 3% procijenjene vrijednosti predmeta nabavke, odnosno garancije za dobro izvršenje ugovora sa 5 na 10% od vri-jednosti ugovora, predstavlja nepotrebno opterećenje koje značaj-no smanjuje kreditnu potentnost privrednih društava – kazao je Golubović.

Smatra da se, predloženim rješenjima, mala i srednja preduzeća, kada je u pitanju postupak centralizovanih javnih nabavki, do-vode u neravnopravan položaj u odnosu na druge ponuđače. Ta-kođe, predložena obaveza podnošenja izjave privrednog subjekta o ostvarenom prometu u djelatnosti iz oblasti predmeta nabavke, sužava prostor za rad malih i srednjih preduzeća i opterećuje po-stupak obimnom dokumentacijom. Ovo iz razloga što je već propi-sana obaveza da ispunjenost uslova dokazuju "potvrdama izdatim od strane investitora, odnosno korisnika o izvršenim isporukama roba, izvršenih usluga ili izvedenih radova u prethodne tri godine".

Predlogom zakona je posebno važno definisati rokove u žalbenim postupcima u kojim Komisija i Upravni sud moraju donijeti od-luke. Neophodno je raditi i na Metodologiji iskazivanja podkrite-rijuma za izbor najpovoljnije ponude u postupku javne nabavke, posebno u dijelu koji se odnosi na kvalitet, kako bi načelo "najbolja vrijednost za novac" bilo moguće adekvatno primijeniti.

- Ključna tema konkurentnosti privrede Crne Gore nameće obra-zovanje kao zajednički imenitelj, čije prilagođavanje potrebama tržišta rada zahtijevaju svi sektori privrede. Privredna komora u saradnji sa Ministarstvom prosvjete radi na tome da sistemom obuke, dokvalifikacije i dualnog obrazovanja približi znanja i vje-štine radno sposobnog stanovništva potrebama novih radnih mje-sta, koja se otvaraju prije svega u malim i srednjim preduzećima – naglasio je predsjednik.

Prema njegovim riječima, nedostaje niz zanimanja za kojima po-slodavci imaju potrebu, a to se odnosi na zanatske profile, ali i vi-soko specijalizovana znanja iz oblasti informacionih tehnologija.

- Privredna komora je prepoznala značaj dualnog obrazovanja i koristi iskustva razvijenih zemalja koje u svom školstvu primje-njuju sistem koji podstiče preduzetništvo, uvjerena da će sličan model doprinijeti smanjenju nezaposlenosti. U sprovođenju pra-kse dualnog obrazovanja uključeno je 285 preduzeća. Ministarstvo prosvjete je raspisalo konkurs za dodjelu 300 stipendija za defici-tarne kvalifikacije, od čega je sredstva za 30 obezbijedila Privredna komora – riječi su Golubović.

Predsjednik Komore naglašava da konkurentnost privrede danas postaje neodvojiva od pitanja spremnosti za inovacije i digitaliza-ciju. Ocjenjuje da informacione tehnologije stvaraju mnogo poslo-va za koje nema dovoljno obučenih ljudi.

- Država putem digitalizovanja svojih procesa mora motivisati po-slovni sektor da implementira ove tehnologije – kazao je on.

Siva ekonomija i dalje ostaje najveća prepreka povećanju nivoa konkurentnosti domaće privrede i njenom razvoju, ističe predsje-dnik.

10


- Mišljenja sam da sinergetskim djelovanjem privrede i Vlade sivu ekonomiju možemo smanjiti na najmanju moguću mjeru. Jačanje kapaciteta javne uprave za dosljedno sprovođenje zakona suziće prostor za djelovanje u sivoj zoni. Putem medijskih kampanja po-trebno je podsticati širenje svijesti o značaju poreske kulture za razvoj školstva, zdravstva i drugih oblasti od značaja za kvalitet života građana – kazao je Golubović.

U cilju obezbjeđivanja pravne sigurnosti, predvidljivosti, ukla-njanja biznis barijera, te osnivanja novih preduzeća potrebno je obezbijediti efikasniju primjenu važećih propisa. Neophodno je sve učesnike na tržištu uključiti u sistem evidencije prometa pro-izvoda i usluga i koordiniranim aktivnostima nadležnih organa nastaviti djelovanje u pravcu smanjenja nelegalnog poslovanja, čime bi teret plaćanja dažbina bio podjednako raspoređen na sve učesnike.

- Smatram da se smanjenjem troškova rada i povećanjem mini-malne zarade može uticati na obim sive ekonomije na tržištu rada. Predlog privrede je da se minimalna zarada poveća uz istovreme-no smanjenje doprinosa koji se obračunavaju na teret poslodava-ca. Na ovaj nacin bi uvećali zaradu zaposlenog na koju mora biti osiguran, a umanjili fiskalno opterećenje koje plaća poslodavac. Dakle, povećanje minimalne zarade bi natjeralo poslodavce da pri-jave i obračunaju dažbine na stvarni iznos koji isplaćuju zaposle-nom – rekao je Golubović.

U cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta, smatra on, potrebno je osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja poreza na dobit u slučaju njenog reinvestiranja u proši-renje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa. Navedeno rješenje obezbijedilo bi veću zaposlenost, što bi u ko-načnom uticalo na ostvarenje većih budžetskih prihoda po osnovu plaćanja poreza i doprinosa.

- Smatramo realnim zahtjev naših članica za izmjenu Zakona o porezu na nepokretnosti kojim bi se smanjio raspon poreskih stopa i ujedno propisao povoljniji poreski tretman za proizvodne objekte radi smanjenja troškova poslovanja i povećanja konkuren-tnosti. Visoki iznosi taksi i naknada, na nacionalnom i lokalnom nivou, opterećuju poslovanje privrede, te je pojedine potrebno uki-nuti, a dio njih smanjiti da odražavaju stvarne troškove pruženih usluga – navodi on.

Nižu stopu PDV-a treba primjeniti za usluge pripremanja i uslu-živanja hrane i pića u svim hotelima, bez obzira na kategoriju i teritorijalnu određenost, kao i kod usluga prevoza na žičarama u ski centrima, čime bi se podstakao dalji razvoj turizma kao priori-tetne grane. Takođe, privrednici predlažu da se određene životne namirnice, koje su sastavni dio potrošačke korpe, oporezuju nižom stopom PDV-a. Time bi se smanjila cijena ovih proizvoda, te po-većala mogućnost ulaganja i dostizanja EU standarda u njihovoj proizvodnji.

Za Privrednu komoru su od posebnog značaja aktivnosti koje mogu doprinijeti konsolidaciji preduzeća i rješavanju nelikvidno-sti i prezaduženosti. Ambijent u sektoru trgovine karakteriše ote-žana naplata potraživanja i blokade računa. Na kraju novembra 2018. godine, u blokadi je bilo 17.497 izvršnih dužnika, koji su imali dug 650 miliona eura, naglašava predsjednik.

Prema njegovim riječima, u ovoj godini Komora se bavila analizom strukture privrednih društava, pa su predstavnici Stručne službe obišli više od 1.300 kompanija, razgovarali sa njihovim menadž-

mentom, anketirali ih i obradili podatke. Rezultati tih ispitivanja čine jedan od priloga materijala Crnogorska privreda u 2018. go-dini.

Prema podacima Poreske uprave o predatim finansijskim iska-zima za 2017. godinu, u Crnoj Gori poslovalo je 17.950 privrednih subjekata, koji su zapošljavali 109.729 lica.

Posmatrajući strukturu privrednih subjekata po veličini, odnosno broju zaposlenih, i prihodima podaci pokazuju da 53,5% ima jednog zaposlenog i generiše 8,2% ukupnog prihoda, dok 31,9% privrednih subjekata ima od 2 do 5 zasposlenih i generišu 11,6% ukupnog pri-hoda. Od 6 do 50 zaposlenih ima 13% subjekata koji generišu 31% ukupnog prihoda, od 51 do 100 zaposlenih ima 0,8% subjekata koji generišu 10,2% prihoda, dok preko 100 zaposlenih ima 0,8% subje-kata koji generišu 39% ukupnog prihoda. Samo 0,3% od ukupnog broja privrednih subjekata zapošljava više od 250 radnika, a gene-risali su skoro četvrtinu ukupnog prihoda.

Kada se posmatra poslovanje po regijama, podaci pokazuju da u centralnoj regiji posluje skoro polovina crnogorskih preduzeća (49,5%), koji angažuju 61,5% ukupno zaposlenih i stvaraju 73% uku-pnih prihoda. U sjevernoj regiji posluje svega 13,8% privrednih su-bjekata, u kojima radi10,8% od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori i oni generišu 7% prihoda. U južnoj regiji je 36,7% preduzeća, gdje je uposleno 27,7% ukupnog broja radno angažovanog stanov-ništva i stvaraju 20% ukupnih prihoda. Privredni subjekti koji po-sluju u centralnom regionu isplaćivali su bruto zarade po zaposle-nom u iznosu od 661,9 eura, u sjevernom regionu 453,3 eura, dok u južnom regionu ona iznosi 515,2 eura.

Posmatrano po sektorima, najveći broj privrednih subjekata poslu-je u sektoru trgovine - 30,7%, sa 28,6% od ukupnog broja zaposlenih, aostvaruju 39,7% prihoda. Zatim slijedi sektor turizma i ugostitelj-stva u kojem posluje 14,0% preduzeća koja zapošljavaju 13% uku-pnog broja zaposlenih i ostavaruju 6,1% ukupnog prihoda. Treći je sektor građevinarstva gdje je 14,0% crnogorskih kompanija, 11,6% od ukupno zaposlenih, a ostvaruju 16,7% od ukupnog prihoda.

Predsjednik ocjenjuje da podaci ukazuju na specifičnu strukturu crnogorske privrede, te naglašene razlike po regionima, pa se kao imperativ postavlja kreiranje novih stimulativnih mjera za podsti-canje preduzetništva. Time bi se osigurao ravnomjerniji razvoj, jer koncentracija poslovnih aktivnosti u centralnoj regiji uslovljava naglašene demografske promjene.

- Činjenica da se u Crnoj Gori realizuju veliki infrastrukturni pro-jekti u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, čine opravda-nom inicijativu da se u Pljevljima izgradi fabrika cementa, budući da je ovo područje bogato laporcem, osnovnom sirovinom za proi-zvodnju ovog materijala. Potencijal za razvoj sjevernog regiona vi-dim i u drvnoj industriji, gdje fokus treba staviti na finalnu proizvo-dnju i plasman proizvoda veće vrijednosti, kako bi se valorizovao šumski fond kojim je bogato ovo područje – rekao je Golubović.

Navodi da su vrijedni pohvale svi napori i dostignuća koje država bilježi na polju evropskih integracija. Nedavno otvaranje poglavlja 27 značajan je korak naprijed, ali sa sobom nosi i brojne izazove, naročito za privredna društva koja, kada se radi o zaštiti životne sredine, moraju ispoštovati stroge standarde u poslovanju.

On je ukazao i na značaj arbitraže pri Komori, uz očekivanje da će u promociji ovog vida rješavanja privrednih sporova pomoći Vlada.

11


Problemi siva ekonomija, nedostatak kadrova, visoke takse...

Riječ privrednika

Svi koji posluju moraju znati da je plaćanje poreza prioritet i nikome ne treba opraštati obaveze prema državi.

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privre-dne komore Dragan Purko Ivančević, Jamb d.o.o, ocijenio je da je siva ekonomija najozbiljniji problem u ovoj grani, jer je

na nivou koji "razara tkivo zdravog dijela turističke privrede”.

- Moramo da budemo najbolji saradnici i strateški partneri kako bi se siva ekonomija dovela na podnošljiv nivo i turizam razvijao po dinamici koja stoji u svim projektima koje je donijela Vlada Crne Gore – rekao je Ivančević.

Prema njegovim riječima, siva ekonomija je najizraženija u smje-štaju gdje, kaže on, čini oko 60 odsto, što je jako ozbiljan problem. Naglašava da ova pojava karakteriše i izletnički turizam.

- Prepoznati smo na Mediteranu po bogatom izletničkom pro-gramu. Međutim, danas je tu izražena siva ekonomija najvećeg stepena. Ovo se pitanje mora brzo rješavati – kazao je Ivančević, dodajući da su vrata Privredne komore otvorena za saradnju sa Vladom na otklanjanju ovih problema.

Vlasnik "Voli Trade” Dragan Bokan naveo je odlične poslovne re-

zultate ove kompanije koje između ostalog karakteriše rast priho-da od 11,6 odsto i uredno izmirenje svih obaveza. "Voli” ima 2.200 zaposlenih i najveće plate u trgovinskom sektoru.

Govoreći o problemima koji otežavaju poslovanje u privredi, po-menuo je sivu ekonomiju, visoke i brojne takse na lokalnom nivou, skupe kredite poslovnih banaka koje prepoznaje kao limitirajući faktor razvoja, nedostatak kvalitetnog kadra, te predugo zadržava-nje robe na granicama zbog inspekcijskih kontrola.

- Siva ekonomija je posljedica visokog fiskalnog opterećenja zara-da radnika. Takođe, privredni subjekti, usljed niske produktivnosti, dijelom ili u potpunosti prenose poslovanje u neformalni sektor. Država je prije nekoliko dana prvi put saopštila da je vrijednost sive ekonomije od 1,3 do 1,7 milijardi eura, što je između 30 i 40 odsto iznosa BDP-a – naveo je Bokan.

On je izrazio uvjerenje da će Vlada rješavati glavne probleme veza-ne za sivu ekonomiju, između ostalog prilagođavanjem regulative i podizanjem svijesti o značaju povećanja formalne zaposlenosti. Prema njegovim riječima, potrebno je da svi budu ravnopravni u

12


plaćanju poreza.

- Svi koji posluju moraju znati da je plaćanje poreza prioritet i niko-me ne treba opraštati obaveze prema državi. Smatram da kontrole po ovom pitanju moraju biti vrlo stroge a kazne za utaje rigorozne, bez izuzetaka – rekao je Bokan.

Ranko Nikolić, predsjednik Odbora udruženja metalurgije i meta-loprerađivačke industrije, govorio je o rezultatima Instituta crne metalurgije, čiji je direktor. Prema njegovim riječima, ICM je ispla-tio sve obaveze na vrijeme u iznosu od oko milion eura, bez zadu-živanja. Zapošljava 69 radnika.

Ova kompanija je osavremenila tehnološki proces i proizvela li-vački ingot od jedne tone, čime je proširila asortiman. Prve koli-čine ovog proizvoda plasirane su na tržišta Slovenije i Hrvatske.

- Da bismo nastavili ovaj značajan poslovni aranžman i u 2019, mo-ramo da otklonimo uska grla u proizvodnji, prije svega nabavkom peći za termičku obradu te da inoviramo opremu kako bismo dali doprinos uspješnom zatvaranju poglavlja 27 – rekao je Nikolić.

On je ukazao na problem što ICM kao kompanija sa većinskim dr-žavnim kapitalom ne može da dobije povoljna sredstva iz fondova.

- Molio bih za razumijevanje i iznalaženje modela da se to promi-jeni, jer Institut, uz određena ulaganja, može da vrati nekadašnji renome nosioca privrednog razvoja – istakao je Nikolić.

Radomir Mikan Zec, direktor Ulcinjske rivijere, posebno je ukazao na dugogodišnje probleme: buku na Adi Bojani zbog koje plaćaju

penale turoperatorima, kao i nelegalne objekte.

- Mi smo napravili dobar rezultat, imamo značajan buking za slje-deću sezonu, ali se plašim da ćemo zbog svega ovoga imati nega-tivnu reakciju turoperatora. Tražim pomoć resornog ministarstva da se riješi problemi, jer se bojim da će se oni dodatno povećati – rekao je Zec.

On je stava da ukoliko se ne riješe pitanja buke i nelegalnih objeka-ta to može dovesti u pitanje buduće investicije na ovom području.

Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i indu-strije građevinskog materijala, iz Normal Company, kazao je da je za devet mjeseci ove godine u ukupna vrijednost radova u ovom sektoru iznosila 498 miliona eura, što je 31,5 odsto više nego u 2017. U tom periodu u građevinarstvu je bilo zaposleno 11.700 radnika, što je 8,5 odsto više nego u prošloj godini.

- Ovaj sektor generiše značajnu privrednu aktivnost i utiče na ra-zvoj ekonomije. Osnovni problem sa kojim se srijeće je nedostatak kvalifikovane radne snage. Ovaj problem je u posljednje vrijeme jako izražen zbog liberalizacije propisa i sve većeg otvaranja trži-šta rada EU – kazao je Gujić.

On je posebno naglasio da je Njemačka nedavno novim propisima otvorila granice za radnike između ostalog i sa našeg područja, što predstavlja dodatni problem.

Zbog nedostatka odgovarajućeg kadra, građevinari su primorani da zapošljavaju stranu radnu snagu, čime se, kaže Gujić, veliki no-

13


vac odliva iz naše države.

On je između ostalog ukazao i na probleme nelojalne konkurencije i visokih poreskih stopa na nepokretnosti.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede Milutin Đuranović, vlasnik Mljekare Lazine, kazao je da sredstva agrobudžeta poslje-dnjih godina rastu, što je uz korišćenje novca iz međunarodnih fondova doprinijelo povećanju proizvodnje hrane. Ovu godinu je, kaže, obilježilo i korišćenje sredstava iz IPARD programa koja ima-ju za cilj povećanje konkurentrnosti domaće proizvodnje, smanje-nje deficita i dostizanje veoma visokih standarda EU. Smatra da je potrebno ubrzati procedure za dobijanje ovih sredstava.

On je posebno istakao da su obilježja 21. vijeka internacionaliza-cija procesa ali i jačanje nacionalnog identiteta, čemu doprinosi i širenje svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda.

- Ove godine je 17 odsto potrošača više kupovalo domaće proizvo-de nego ranije. Potrebno je nastaviti projekat "Kupujmo domaće”, koji je podržala i Vlada. Manji proizvođači traže bolje pozicioni-ranje domaćih proizvoda, pa predlažemo Vladi da odvoji dio sred-stava koja bi se beskamatno preusmjeravala prema trgovinskom sektoru - naveo je Đuranović.

S obzirom na stalni rast broja turista, kaže on, potrebno je pokrenu-ti pomenuti projekat "Domaći ukusi”, te preko takozvanog izvoza na kućnom pragu uticati na povećanje proizvodnje u ovom sek-toru.

On je kazao da su kompanije iz agrara uglavnom pozitivno poslo-vale. Pozvao je Vladu da pomogne trgovinske lance kako bi oni brže izmirivale obaveze prema domaćim proizvođačima hrane.

Proizvođači iz sektora svinjogojstva i živinarstva traže subvencije prije ulaska u EU, da bi se bolje pripremili, dok proizvođači jaja, ribe i mesnih prerađevina smatraju da bi smanjenje PDV sa 21 na sedam posto ojačalo likvidnost i smanjilo cijene ovih proizvoda.

Milovan Gojković, predsjednik Odbora udruženja šumarstva, drv-ne i papirne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti, i izvršni direktor ŠIK "Polimlje” kazao je da su u ovoj oblasti postignuti dobri rezultati, čemu su doprinijela strateška i druga dokumeta koje je za ovu oblast donijela Vlada.

- Imamo dobre resurse i proizvođače, realizovane su značajne in-vesticije u drvopreradu, pa ovaj sektor i šumarstvo danas zapošlja-vaju 2.700 radnika, što je značajan rast u odnosu na prošli period – rekao je Gojković.

Prigovorio je što se kasni sa dodjelom šuma na korišćenje i tu pra-ksu treba što prije promijeniti.

- Neophodno je završiti proces sertifikovanja šuma po međunaro-dnom FSC standardu, jer je to zahtjev EU i partnera iz inostranstva – kazao je on.

Saglasio se sa kolegama da je problem nedostajućeg kadra veoma izražen i da pogađa i drvnu industriju.

Generalni direktor kompanije Nall international Jovan Lekić je

14


naveo da i ovu godinu karakterišu rast BDP-a, broja zaposlenih, prihoda u turizmu, bolja poslovna konjuktura. Ipak tu su i rast rob-nog deficita, te i dalje visoki javni dug i nezaposlenost.

- Uvjereni smo da su pozitivni pokazatelji rezultat kontinuiranih reformi. Siguran sam da će privreda, na osnovu smjernica koje Vam je predstavio predsjednik Komore, intenzivno raditi sa Vla-dom, što će rezultirati novim pozitivnim pomacima – rekao je Le-kić.

U fokusu njegovog izlaganja bilo je i tržište rada. Prema njegovim riječima, neophodno je da se u Crnoj Gori napravi strategija tržišta rada za period do 2024. godine, kojom će se odgovoriti na izazove u ovoj oblasti.

- Niko se u ovoj godini ne može pohvaliti produktivnošću svog rada, u odnosu na nove kadrove koje je zaposlio. Trenutno je na tržištu 40 hiljada nezaposlenih, a u realnom sektoru, ovim ljudima u sali, treba preko dvije hiljade radnika. Nešto nije u redu. To nam uliva strah kada razmišljamo o razvoju, jer prepoznajemo pitanje radne snage kao njegovu kočnicu - smatra Lekić.

Direktorica Mljekare "Srna” Zorka Šljukić ukazala je da je potrebno unaprijediti veze između sektora poljoprivrede i turizma.

- Kroz turizam bi mogli promovisati domaće proizvode, bolje ih po-zicionirati, kako bi postali nezaobilazan dio ugostiteljske ponude – rekla je Šljukić.

Pohvalila je kampanje jačanja ekonomskog patriotizma poput "Ku-

pujmo domaće”, te pozvala da se sa još većim intenzitetom krene u njihovu realizaciju, da bi se kroz marketing i promociju razvijala svijest građana o kvalitetu domaćih proizvodu.

Ona šansu za bolji plasman crnogorskih proizvoda vidi kroz javne nabavke. Predlaže da se napravi analiza prodaje domaćih proizvo-da koji su uskraćeni za plasman na ovaj način, zbog uopštenosti tenderskih partija.

Vladan Tabaš, vlasnik kompanije "Čikom”, govorio je o potrebi digi-talne transformacije i njenom snažnom uticaju na razvoj privrede.

- Prema istraživanjima, ona preduzeća koja se digitalno ne trans-formišu u narednih pet godina prestaće da postoje – rekao je Ta-baš.

Ukazao je da je ICT u Crnoj Gori solidan zahvaljujući komunika-cionom dijelu, dok je sektor informacionih tehnologija skroman.

Prvi element digitalne transformacije su telekomunikaciona i in-formatička infrastruktura u zemlji, kojom su privrednici zadovolj-ni, ali njena dostupnost bi mogla biti bolja, odnosno cijene usluga zakupa niže. Na tome se, smatra, mora poraditi da bi mogli da se koriste digitalni servisi.

Drugi element je razvoj elektronskih servisa državne i lokalne uprave, banaka, turističkih i drugih organizacija, gdje smo na po-četku. Pozitivan primjer je portal eUprave sa velikim brojem servi-sa, čiji se nivo može dodatno unaprijediti.

Pravna legislativa je treći element digitalne transformacije, a če-

15


tvrti su ljudski resursi koji predstavljaju najveći problem, naveo je Tabaš.

- Obrazovni sistem nije prilagođen potrebama IT kompanija. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je 350 diplomiranih IT inženje-ra, ali smo kroz razgovore za posao shvatili da među njima nema kadnidata koji bi zadovoljili naše potrebe – rekao je Tabaš.

Izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš kazala je da je 2018. bila dobra za kompaniju koja je proslavila 55 godina postojanja i regio-nalni je lider u proizvodnji vina.

Ona je navela da su Plantaže ostvarile prihod od 32 miliona eura, što je četiri odsto više nego prethodne godine, dok je profit porastao 8,5 odsto. Od ukupne prodaje, izvoze više od 60 odsto. Prema riječi-ma Maraš, značajno su povećali izvoz u Kinu, pa je taj plasman tri puta veći nego što imaju svi proizvođači vina iz bivše Jugoslavije.

- Vino je jedini proizvod iz naše države gdje ostvarujemo suficit u robnoj razmjeni – rekla je ona, no i istakla da je sve veći uvoz vina sa tržišta koja su u značajnoj meri zatvorena za proizvode Plataža.

U prethodnih 10 godina, ova kompanija je investirala 40 miliona eura.

- Bez investicija nema dobrih poslovnih rezultata – navodi Maraš.

Savo Đurović, direktor pravnog sektora u Porto Montenegru, govo-rio je o koncesiji za područje Brodogradilišta Bijela realizovanoj u 2018. koja će, prema njegovim riječima, rezultirati otvaranjem in-dustrijskog pogona renomiranog investitora.

- Ovim ćemo oživjeti brodogradnju na području Boke Kotorske, što

je vrlo unosna djelatnost. Moraju se uložiti značajna sredstva u ekološku sanaciju ovog područja, ali će se dobiti pogon koji će biti na ponos Crne Gore – rekao je Đurović.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Crne Gore Vojo Banović govorio je o saobraćaju kao razvojnoj šansi, posebno potencirajući značaj Luke Bar i željezničke infrastrukture, kao zamajaca ekono-mije naše zemlje.

- Potencijali Luke Bar su ogromni, ali je evidentno da tamo nema-mo dovoljno roba. Da nije Rudnika Boksita, i Luka i željeznica bi bili u velikim problemima – ocijenio je Banović.

On kao dio rješenja vidi unapređenje infrastrukturnih veza iz-među naše zemlje, Kosova, te Bosne i Hercegovine, što bi potenci-jalno doprinijelo povećanju transporta, prije svega, rasutih tereta preko crnogorske luke.

- Autoput će, kada završimo njegovu drugu fazu, donijeti mnogo toga pozitivnog za Luku, u smislu njene veće atraktivnosti za po-slovanje – rekao je Banović.

Smatra da je potrebno ponovo uvesti feribot liniju sa Barijem, te Lučku upravu vratiti u Bar.

Slavoljub Popadić, direktor Rudnika uglja Pljevlja, kazao je da je dobrim potezom Vlade omogućeno da ova kompanija značajno smanji svoj dug i ostvari dobre poslovne rezultate. I on je potenci-rao značaj Luke Bar za poslovanje cjelokupne crnogorske privrede.

- Ovom regionu nedostaju snažne luke koje mogu da podrže pri-vredu – mišljenja je on.

16


Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sis-tem Milutin Simović ocijenio je da je 2018. bila godina otvo-renog razgovora sa privrednicima.

- Ostvareni rezultat ekonomije i u ovoj godini je najbolja potvr-da da smo svi zajedno na dobrom putu. On je prije svega rezultat vas – privrednika, vrijednih rudara, zaposlenih u građevinskom, turističkom, energetskom sektoru, domaćina, angažovanog rada socijalnih partnera, predstavnika domaće i inostrane investicione zajednice i javne uprave – rekao je potpredsjednik Vlade.

Simović je kazao da su Vlada i privrednici radili posvećeno na unapređenju poslovnog ambijenta i da je izmijenjeno više zakon-skih akata.

- Možemo biti ohrabreni sa pripremljenim zakonima koji će ima-ti svoje brze efekte, već na početku iduće godine. Jedan od njih je Zakon o administrativnim taksama. Neke takse treba ukinuti, neke smanjiti, i upravo smo tako postupili. Zatim vjerujemo da će i Zakon o komunalnim taksama izaći u susret vašem očekivanju, te

Potrebne brze i hrabre odluke za dodatni rast ekonomije

Riječ ministarstava

Ostvaren rekordan prihod od turizma u 2018. od 1.003.315.000. eura.

zakoni o inspekcijskom nadzoru i javnim nabavkama. Vidjeli smo da treba brzo intervenisati i na Zakonu o putevima da bi elimini-sali neke barijere, kao i o porezu na nepokretnost kako bi stimu-lisali proizvodne objekte. Vlada odgovorno komunicira sa Evrop-skom komisijom i privrednicima i kada je u pitanju Zakon o radu. Sigurni smo u konačnom da ćemo održati maksimalno mogući konsenzus između socijalnih partnera, uz očuvanje standarda EU u toj zahtjevnoj oblasti, kakva je zaštita prava zaposlenih - kazao je Simović.

Potpredsjednik je rekao da su suzbijanje sive ekonomije i nelojal-ne konkurencije zajednički ciljevi sa privredom. Pozvao je privre-dnike da rade zajedno sa Vladom i Komisijom za suzbijanje sive ekonomije.

- Ali siva ekonomija ne pada sa neba nego je generišemo na ovom tržištu – rekao je potpredsjednik.

On je navodeo da u Bugarskoj na sivu ekonomiju otpada 29,17 od-sto, u Rumuniji 30,14 odsto, na Malti 29,8 odsto, i sa druge strane

17


u Švajcarskoj 6 odsto, u Austriji 7,1 odsto, u Luksemburgu 8 odsto.

- Kod nas nema zvaničnih istraživanja da bismo mogli da kažemo koliki je taj udio. Neke procjene govore da je to od 20 do 30 odsto – rekao je potpredsjednik Vlade.

Simović je kazao da je Vlada preduzela niz konkretnih mjera u vezi sa zapošljavanjem stranaca.

- U novi Zakon o strancima, koji će biti danas na Skupštini, uveli smo novine, da ubrzamo, smanjimo neke biznis barijere, ali da po-vedemo računa i o zaštiti budžeta. U tom procesu smo vidjeli da od broja izdatih dozvola za rad, svega je 30 odsto bio prijavljeno na obavezno socijalno osiguranje, a vrlo mali procenat na iznos preko minimalne zarade. To je ta siva ekonomija. Zato moramo zajedno nastaviti proces da pratimo. Prihvatamo da ubrzamo proces dobi-janja radnih dozvola, ali i da poboljšamo ove elemente. To moramo odmah, ne samo po ovom pitanju, nego i drugim. Našoj ekonomiji su potrebne brze i hrabre odluke, brzi prodori da bi sačuvali sto-pe rasta ekonomije. Biće sve zahtjevnije, ali mislim da mi imamo snage, posebno čuvajući partnerski dijalog i odnos razmijevanja - poručio je Simović.

On je poručio da su crnogorskoj ekonomiji potrebne brze i hrabre odluke, da bi sačuvali trenutne stope rasta ekonomije.

- Zajedno smo kreirali brojne podsticaje, pri čemu je Investiciono--razvojni fond (IRF) plasirao 204 miliona eura u našu privredu - dodao je Simović.

Simović je ocijenio da je program Kupujmo domaće dobar primjer gdje se zajednički i partnerski doprinijelo vidljivosti domaćih pro-izvoda, te da ga treba nastaviti. On je kazao da svi zajedno mogu još snažnije i ambicioznije da nastave rad na promociji i afirmaciji domaćih proizvoda.

- Treba da doprinesemo snaženju domaće proizvodnje, a kroz za-konska rješenja tražićemo odgovore za određene elemente koji eliminišu naše proizvode, kao što je slučaj kod združenih lista pro-izvoda u okviru javnih nabavki. Treba da nađemo način da poštu-jemo i vrednujemo svoje, a da uvažimo sve međunarodne standar-de i propise - kazao je Simović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić ocijenila je da je prethodnu godinu obilježila intenzivna saradnja Vlade sa privrednicima, pu-tem koje su rješavani sistemski i dnevni izazovi.

- Kada je riječ o Zakonu o privrednim društvima, on je u proceduri usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Spremni smo da iz Zako-na stavimo izuzeće da jednočlano društvo sa ograničenom odgo-vornošću ne formira skupštinu kao obavezni organ, a zadržaćemo je kod višečlanih - precizirala je Sekulić.

Ona je kazala da će unaprijediti elektronske servise registracije preduzeća i obučiti ljude kako bi ta usluga bila potpuno dostupna privrednicima.

- Kada je riječ o Zakonu o unutrašnjoj trgovini, zahtjev je bio da se nedjelja proglasi neradnom, i tome smo izašli u susret - navela je Sekulić, dodajući da će se kroz podzakonske akte donijeti rješenja

18


za izuzetke, poštujući turističku sezonu i ono što su osnovne živo-tne potrebe građana.

Govoreći o sivoj ekonomiji istakla je da Ministarstvo doprinosi nje-nom suzbijanju kroz donošenje Zakona o inspekcijskom nadzoru u dijelu koji se odnosi na nadzor u objektima koji nisu registrovani za obavljanje poslovne djelatnosti.

- Nastojimo da unaprijedimo crnogorsku privredu sa dva aspekta: unapređenjem infrastrukture, kroz projekat revitalizacije distribu-tivne mreže u koju je planirano da se uloži oko 90 miliona eura to-kom tri godine. Planiramo donošenje Zakona o upotrebi EK mreža velikih brzina.Tako ćemo omogućiti pojeftinjenje telekomunikaci-onih usluga – rekla je ona.

Ministarstvo ekonomije je donijelo odluku da oko 1,630 miliona eura bude na raspolaganju crnogorskoj privredi kao objedinjeni Fond za unapređenje konkurentnosti. Fond će biti stalno otvoren i dostupan tokom godine a Ministarstvo će osim podsticaja pružati i nefinansijske usluge izrade biznis planova i pomoći pri aplicira-nju.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je da je cilj da radna snaga bude konkurentna i da država obezbijedi efikasne mjere aktivne politike zapošljavanja. Time bi se obezbijedila radna snaga adekvatna potrebama privrede.

- Država se bavi reformom tržišta rada, pri čemu se indikatori trži-šta rada permanentno popravljaju - naveo je Purišić i dodao da je još problmatično zapošljavanje strane radne snage.

On je, govoreći o Zakonu o radu, kazao da su taj dokument poslali na konsultacije u Brisel, te da je postignut visok stepen saglasnosti sva tri socijalna partnera u vezi sa njegovim tekstom.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović čestitao je pri-vrednicima i Vladi na rekordnom prihodu od turizma u 2018. od 1.003.315.000. eura. On je istakao da je i po broju turista i noćenja ova godina bila rekordna.

- Istorijski rezultat je da je u crnogorskim hotelima prvi put noćilo million turista. Samo u prvih 10 mjeseci je u našim hotelima ostva-reno četiri miliona noćenja. To je oko 175.000 noćenja više nego u čitavoj 2017. godini i više od pola miliona noćenja nego u 2016 godini - kazao je Radulović.

On očekuje da će do kraja godine broj ostvarenih noćenja u crno-gorskim hotelima biti veći za više od 700.000 nego 2016. godini, što će predstavljati rast od oko 20 odsto.

Na zamjerke predstavnika turističke privrede na račun privreme-nih objekata na obali, buke i nelegalnog rada, Radulović je kazao da to nije nadležnost Ministarstva, već opštinskih službi, ali da je institucija na čijem je čelu uložila ogromne napore za donošenje mjera kojim će se suzbiti siva ekonomija.

Govoreći o projektu "Domaći ukusi”, Radulović je istakao da je veo-ma važna promocija hrane kroz turističku ponudu, navodeći da se pregovara sa čuvenim Mishelinom, vodičem koji se smatra jednim od najcjenjenijih u svijetu koji rangira kvalitet restorana i kuhinja.

Radulović je kazao i da stopa PDV-a od sedam odsto za hranu i piće u hotelima sa pet zvjezdica ne stvara nelojalnu konkurenciju, jer ovi ugostiteljski objekti imaju neuporedivo vece trškove prilikom izgradnje objekta i zapošljavaju mnogo više ljudi. Smještaj je opo-rezovan sa sedam odsto u hotelima svih kategorija.

Ministar je posebno ukazao na efekte Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, te da su u ovoj godini prihodi od građevinar-stva veći za 35 odsto nego prije njegovog donošenja.

Radulović je ponosan zbog otvaranja Poglavlja 27.

- Sada je na nama da uložimo trud oko zaštite prostora što je osnovni postulat Nature 2000 - kazao je Radulović.

Istakao je i da ce se projekti iz Poglavlja 27 dijelom finansirati i iz Eko fonda, a novac će se u njega slivati i zahvaljujući principu "Zagađivač plaća”.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković saopštio je da su u tom resoru zadovoljni dinamikom radova na autoputu, ali da su imali početno kašnjenje koje pokušavaju da nadoknade.

- Ove godine smo platili 220 miliona eura, a izvedeni su radovi u vrijednosti oko 290 miliona eura - precizirao je Nurković.

On je naveo da je pripremljen koncesioni akt za aerodrome, kao i da se nada da će on biti kandidovan na prvoj sjednici Vlade u narednoj godini.

- Postoji ogromno interesovanje investitora iz čitavog svijeta za eventualnu valorizaciju aerodroma - kazao je Nurković, dodajući da je riječ o oko 20 kompanija iz Indije, Južne Koreje, Turske i Fran-cuske.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo sprovodi aktivnosti u prav-cu boljeg iskorišćavanja kapaciteta posebno Luke Bar.

- Informisao bih vas da Barska plovidba pregovara sa privatnim partnerom vezano za nabavku feribota, svjesni smo značaja ove linije i na tome se intezivno radi – rekao je on.

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija dr Nina Vujošević je podsjetila na njihove aktivnosti u cilju jačanja fiskalne stabilnosti i konkurentnosti.

- Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore sprovode mjere fiskalne konsolidacije koje su utvrđene zaključno sa 2020. godinom i upr-kos tim mjerama uspjeli smo da ne usporimo ekonomski rast. Na-protiv, snažan ekonomski rast u prošloj i u ovoj godini svjedoči da su mjere fiskalne konsolidacije bile dobro odmjerene - saopštila je državna sekretarka Vujošević.

Dodala je da su mjere doprinijele snažnom rastu prihoda od blizu 200 miliona eura ove godine i smanjenju deficita u odnosu na 2017. godinu.

Takođe, istakla je značaj unapređenja kreditnog rejtinga Crne Gore i navela aktivnosti na izradi zakona važnih za dalje unapređenje poslovnog ambijenta i to: Zakon o javno - privatnom partnerstvu, Zakon o javnim nabavkama, Zakona o administrativnim taksama, itd.

Između ostalog, informisala je da je Zakonom o administrativnim taksama, koji je na javnoj raspravi, predloženo smanjenje 72 takse i ukidanje 49, što predstavlja važan korak za unapređenje poslov-nog ambijenta.

U narednom periodu su planirane izmjene seta zakona: Zakona o PDV-u, Zakona o poreskoj administraciji, Zakona o porezu na dobit, dok u Skupštini trenutno radi Radna grupa na Zakon o porezu na nepokretnost.

19


Predsjednik Vlade Duško Marković pozvao je privrednike da sa Vladom rade na suzbijanju sive ekonomije koju je ocije-nio kao ključni problem.

- Siva ekonomija je pogubna ne samo za ekonomski ambijent i poslovanje kompanija, već i za svijest čovjeka. Mi moramo da po-kažemo kao država da je rad na crno neetički, nedostojanstven i zakonom kažnjiv – rekao je predsjednik Vlade.

Premijer je rekao da borba protiv sive ekonomije iziskuje zaje-dnički rad i Vlade i privrede i da se se ne može sve učiniti zako-nima.

- Mi ne možemo klimati glavom onima koji pored vas rade ne-legalno. Moramo im dati do znanja da uzimaju budućnost našoj djeci – rekao je premijer.

Kao ilustraciju premijer je naveo činjenicu da 9.000 kompanija u našoj zemlji ima jednog zaposlenog što nije logično.

- Moramo uvesti vanredno stanje u administraciji da se sa sla-bostima obračunamo – rekao je premijer, dodajući da ne dopušta izgovore o podijeljenoj nadležnosti i da će imperativ djelovanja Vlade u 2019. biti rješavanje ove vrste izazova.

Premijer je rekao da su svakoj našoj politici moramo imati u vidu onoga koji radi za nas, a to je pojedinac, zaposleni, radnik.

- Budući da je danas prezentirano dosta podataka koji govore da je ovakav kurs reformi doprinio rastu ne samo prometa, nego i dobiti kompanija, ja bih volio da se dio tog profita preusmjeri na standard zaposlenih u kompanijama. Da to mi registrujemo već u ovih šest mjeseci naredne godine kao jedan novi pristup. Onda će biti realna priča da se konačno krene u smanjenje poreskog opterećenja rada – rekao je Marković. Prema njegovim riječima, nema opravdanja da je poresko opterećenje zarada na nivou od 67 odsto.

- Nema biznis plana koji može da opravda tako visoke stope opterećenja – rekao je premijer Duško Marković .

Pozvao je privrednike da rade na tome da se svi napori za unapređenje poslovnog ambijenta, veće investicije i veći

nivo profita preliju na standard zaposlenih.

Govoreći o projekcijama za narednu godinu predsje-dnik Vlade je rekao da uvažava konzervativne pro-jekcije Ministarstva finansija za 2019. godinu od 2,8

odsto, ali je dodao da očekuje daleko više.

- Zbog vas, zaposlenih, građana Crne Gore, budućno-sti naše ekonomije moramo da ostvarimo veći rast.

Ako nemamo razvijenu ekonomiju, ako nemamo du-goročno održiv rast nema sveukupnog napretka – re-kao je premijer Duško Marković.

Zahvalio je privrednicima na partnerstvu, razumijevanju i soli-darnosti da zajedno sa Vladom rade na prevazilaženju izazova, ograničenja i deficita i rekao da i u narednoj godini Vlada ostaje partner Privredne komore.

Nelegalni rad uzima budućnost našoj djeci

Riječ premijera

Moramo uvesti vanredno stanje u administraciji da se obračunamo sa slabostima .

20


Business community meeting with the Prime Minister and ministers

Economy of Montenegro 2018

The informal economy is a serious challenge and a key deficit of the entire economy.

21


Traditional annual meeting of business community with the Prime Minister and ministers was organized in the Cham-ber of Economy of Montenegro on 26th December 2018. It

provided an opportunity for direct discussion between the Gover-

nment and the business community in order to analyze the effects of economic policy and propose measures for its improvement.

"Montenegrin economy in 2018”, an analysis prepared and presen-ted by the Chamber, contains detailed information on the structu-re and results of the companies’ operations.

President of the Montenegrin Chamber Vlastimir Golubović expressed satisfaction with the results and the reforms carried out by the Government. He also expressed gratitude towards the business community, who contributed to this success.

- In 2018 macroeconomic stability was achieved, public finances were consolidated, while financial sector stability was strengthe-ned. We need to keep addressing the structural issues in the eco-nomy i.e. removing obstacles to improve competitiveness in order to achieve the necessary economic growth rates - said Golubović.

Then he focused on issues recognized by the business community as constraints to successful doing business and development.

- Fundamental rights of employees need to be respected, but the business community expects their interest to be protected thro-ugh the Labour Law, so as to manage business processes in an adequate manner. We expect new Law to define easier procedures of concluding and terminating employment contract, thus ensu-ring greater employability, successful business operations and fa-ster development of companies – said Golubović.

The business community is always committed to hire domestic labour force, but we need to take into consideration the reality on the labour market, which does not allow conducting some busi-ness activities without employing foreign labour force.

- Electronic submission of application for issuance of temporary residence permits to foreigners and the conclusion of temporary employment contract with the Tax Administration until obtaining a permit would significantly contribute to the reduction of opera-ting in the grey zone – said the President.

Business community is not satisfied with Proposal for a Law on Public Procurement.

- Increasing the amount of the bid guarantee from 2 to 3% of the estimated value of the subject of purchase or the guarantee of the contract execution from 5 to 10% of the contract value represent the unnecessary burdens, which significantly reduce the credit potency - said Golubović.

It is important to define the deadlines within the appeal proce-dures and Methodology for defining sub-criteria for selecting the best offer in order to adequately apply the principle "best value for money".

The competitiveness of the economy requires adapting the sy-stem of education to labor market needs. The Chamber and the Ministry of Education are working on bringing the knowledge and skills of the population closer to the needs of labour market tho-rugh a system of training and dual education. The dual education includes 285 companies. The Chamber has provided funds for 30 scholarships.

Informal economy remains the biggest obstacle to increasing the level of competitiveness of the domestic economy and its deve-lopment.

- Synergy of the economy and the Government can result in redu-

22


cing the informal economy to a minimum. Strengthening the ca-pacity of public administration for the consistent implementation of the law would narrow the opportunities to conduct activities in the gray zone. Through media campaigns it is necessary to stress the importance of tax culture for the development of education, health and other areas - said Golubović.

Reducing labour costs and increasing the minimum wage may af-fect the size of the informal economy in the labour market. The proposal is to increase the minimum wage and reduce contributi-ons, which are calculated at the expense of employers. This would increase the employees’ earnings on which the contributions must be paid, and reduce the fiscal burden paid by the employer.

It is necessary to relieve business entities of paying profit tax, whi-ch is reinvested in expanding production capacity and improving technological processes.

The amendments to the Property Tax Law should reduce range of tax rates, and provide more favorable tax treatment for production facilities. Some taxes and fees should be abolished, while some of them need to be reduced.

Lower VAT rate should be applied to the services of preparing and serving food and beverages in all the hotels as well as to services in the ski centres. Business community proposes that certain fo-odstuffs are taxed at a lower rate.

This year, the Chamber dealt with the analysis of the structure of companies, after visiting more than 1,300 companies. The data in-dicate the specific structure of the economy and pronounced re-gional differences. It is an imperative to create new stimulating measures to encourage entrepreneurship in order to ensure balan-ced development.

- The implementation of large infrastructure projects in transport, energy and tourism justifies the initiative to build a cement plant in Pljevlja, since this area is rich in basic raw material marl. The potential for the development of the north lies in the timber in-dustry as well, where the focus should be on the final production - said Golubović.

During the meeting the business community pointed to the neces-sity of bringing the informal economy to sustainable levels and raising awareness of the importance to buy local products. They talked about the burning issue of the lack of adequate labour force, high taxes at the state and local level, the shortcomings of public procurement procedures, the need to adequately valorise the po-tentials of the Port of Bar, forest certification, digital transforma-tion.

The informal economy is a serious challenge and a key deficit of the entire economy, which must be addressed by the Government together with business community, said the Prime Minister Duško Marković.

"The informal economy has a devastating impact not only on the employment and business operations of companies, but also on the consciousness of our people. We need to show that the infor-mal economy is unethical, unreasonable and punishable by the law," said Marković.

According to the Prime Minister, it is illogical to have 9,000 com-panies in Montenegro with only one employee and he added that it represents a fraud.

He added that the Government must give an answer, but it needs the support of the economy, because everything cannot be solved only by amending the law, but also the manner of behaviour needs to be changed.

- We cannot give a nod of approval to those who work illegally in your surroundings. We need to make them aware that they are ta-king the future away from our children - said Marković.

He noted that the previous year was characterized by an impressi-ve result, which was not expected or projected.

- According to the result, in the first quarter of this year a growth

23


was estimated at 4.5 percent, while in the second it amounted 4.9 percent and 5 percent in the third quarter, which is third highest growth in Europe. This is our common result, based on the courage and vision - said Marković.

He recalled that in the ten-month period there were over 9.4 thou-sand employees more, and EUR 320 million were allocated for the capital budget.

He announced that by the end of January the Parliament will hold an extraordinary session, in which the economy would be relieved of the burdens of more than two million on the basis of various taxes.

Deputy Prime Minister Milutin Simović said that managers, employees and farmers, who worked on their lands, take credits for the economic result this year, which stems from the engaged work and fair approaches of all social partners. He said that the Montenegrin economy needs fast and bold decisions in order to maintain the current growth rates.

The planned activities of the ministries were presented by mi-nisters of economy, transport and maritime affairs, sustainable development and tourism and labour and social welfare, Dragica Sekulić, Osman Nurković, Pavle Radulović and Kemal Purišić, as well as State Secretary of the Ministry of Finance Nina Vujošević.

24


Skupština Privredne komore Crne Gore je, na sjednici 14. de-cembra 2018, donijela Program rada i Finansijski plan za narednu godinu, Odluku o visini, načinu i rokovima plaća-

nja članskog doprinosa, Odluku o izmjenama Statuta i Pravilnik o Sudu časti. Izmijenjena je Odluka o izboru članova Upravnog odbora.

Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine Vojo Banović, a u radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Privredne komore Vlasti-mir Golubović, potpredsjednik Ivan Saveljić, te generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Privredna komora će i u 2019. brojnim aktivnostima doprinositi unapređenju poslovnog ambijenta naše zemlje, te kroz uspješno institucionalno partnerstvo sa donosiocima odluka, doprinositi ekonomskom rastu i razvoju kao i napretku u procesu eurointe-gracija.

Iz Programa rada, koji je predstavio generalni sekretar Radovano-

vić, izdvajamo da će u 2019. Upravni odbor, u skladu sa Statutom, donijeti odluke o raspisivanju izbora za članove odbora udruženja i Skupštinu Komore, jer im ističu četvorogodišnji mandati. Ove ak-tivnosti biće realizovane na principima kvaliteta, ravnopravnosti i uzajamnog povjerenja i rezultiraće izborom članova organa Komo-re koji odražavaju strukturu i snagu privrede. Oni će imati priliku da na organizovan, argumentovan i stručan način iskazuju zaje-dničke interese i predlažu mjere organima zakonodavne i izvršne vlasti, u cilju unapređenja uslova rada i poslovanja.

Rad odbora udruženja biće fokusiran na praćenje i analiziranje pri-vrednih kretanja, nacrta zakona i drugih propisa sa stanovišta uti-caja na uslove poslovanja, te predlaganje mjera organima Komore u cilju unapređivanja ambijenta za biznis.

Komora će tokom i naredne godine kontinuirano pratiti primjenu privrednog zakonodavstva, davati predloge, mišljenja i preporuke, po potrebi pokretati inicijative za izmjene i dopune regulative, te

Usvojen Program rada Privredne komore za 2019. godinu

Skupština najstarije poslovne asocijacije

Predsjednik Golubović je pozvao privrednike da u što većem broju učestvuju u raspravama o zakonskim rješenjima, kako bi se doprinijelo kvalitetnoj i održivoj regulativi.

25


redovno informisati organe i članove Komore o ovim aktivnosti-ma. Pripremaće analize i istraživanja, aktivno pratiti ostvarivanje mjera ekonomske politike, te realizaciju usvojenih strategija i pla-nova. Djelovaće u pravcu unapređenja poslovnog ambijenta, kroz eliminisanje biznis barijera.

Propisi koji će, među ostalima, biti razmatrani su iz oblasti prava privrednih društava i registracije, poreske politike, radnih odnosa i zapošljavanja, sistema javnih nabavki, zaštite potrošača i konku-rencije, spoljnotrgovinskog poslovanja i carinskog sistema.

Komora će analizirati privredna kretanja u Crnoj Gori, zemljama u okruženju i drugim ekonomijama, informisati članice i ostale zainteresovane subjekte. Planirano je praćenje efekata ekonom-ske politike, te izrada analize poslovanja privrede sa prijedlozima mjera i definisanjem prioritetnih aktivnosti. Doprinos privrednom rastu i jačanju konkurentnosti biće dat i kroz kontinuirano uče-šće Komore u izradi i realizaciji strategija i akcionih planova koje

usvaja Vlada Crne Gore.

Učećem u Savjetu za konkurentnost, Savjetodavnom tijelu za sa-radnju sa velikim poreskim obveznicima Nacionalnom komitetu za trgovinske olakšice, te Forumu privrednih komora CEFTA ze-malja, Privredna komora će nastaviti rad na unapređenju poslov-nog ambijenta i otklanjanju biznis barijera. Komora je prepoznata kao ključni partner u procesu sprovođenja regionalnog BFC SEE programa sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim ambijen-tom. I u 2019. godini nastaviće sa organizovanjem edukativnih aktivnosti, zalaganjem za veće uključivanje poslodavaca u sistem obrazovanja, posebno kroz praktično i dualno obrazovanje, te ra-zvoj deficitarnih zanimanja.

Programom sajamskih aktivnosti, Komora u 2019. godini planira zajedničko učešće crnogorske privrede sajmovima u Mostaru, No-vom Sadu, Celju, Prištini i Tirani, te na manifestacijama u Crnoj Gori, a posebno u okviru programskih aktivnosti Jadranskog saj-ma Budva.

Osnovne aktivnosti prilikom organizacije poslovnih foruma biće usmjerene ka zemljama regiona i EU. Crna Gora će biti domaćin Igara malih zemalja, pa su njihove privredne komore inicirale da se tokom ove manifestacije organizuje poslovni forum.

Aktivnosti u realizaciji projekta "Dobro iz Crne Gore" odnosiće se na održavanje ostvarenog nivoa kvaliteta sadašnjih nosilaca pra-va korišćenja kolektivnog žiga, te na stimulisanje daljeg povećanja broja nosilaca znaka.

Nastaviće se aktivnosti promocije kvalitetnih domaćih proizvoda, preko projekata "Dobro iz Crne Gore", "Kupujmo domaće" i "Domaći ukusi".

Komora će realizovati internacionalne aktivnosti kao članica Eurochambresa, Asocijacije balkanskih komora, Foruma komora Jadransko-jonske regije, Asocijacije mediteranskih komora, Fo-ruma privrednih komora CEFTA regiona. Organizovaće niz mul-tilateralnih i bilateralnih sastanaka sa inostranim i regionalnim partnerima. Komorski investicioni forum, kao tekovina Berlinskog procesa, će i u 2019. godini biće fokusiran na projekte regionalnog povezivanja, koji za cilj imaju unapređenje ekonomske saradnje.

Tokom 2019. godine, Privredna komora Crne Gore, u okviru pro-jekta Excellent SME, radiće na resertifikaciji nosilaca sertifikata i povećanju njihovog broja.

Povodom dana Komore 21. aprila biće uručene nagrade Privredne komore Crne Gore za uspješno poslovanje, društvenu odgovornost, inovativnost i unapređenje menadžmenta.

Konferencija o ekonomiji Privredne komore Crne Gore biće orga-nizovana u četvrtom kvartalu 2019. godine. Riječ je o događaju koji je prepoznat kao najznačajniji ekonomski skup u Regionu, i iz go-dine u godinu okuplja sve veći broj učesnika.

Godišnji sastanak Foruma privrednih komora Jadransko – jonske regije u 2019. godini organizovaće Privredna komora Crne Gore. Skup će održati u maju u okviru II zajedničke Konferencije foruma privrednih komora, gradova i univerziteta ove regije.

Privredna komora će nastaviti da doprinosi uspješnim eurointe-gracijama Crne Gore, u kojima već ima prepoznatljivu ulogu.

Privredna komora će raditi na realizaciji aktivnosti odobrenih projekata u kojima je partner, a koji se kroz različite programe fi-

26


nansiraju iz sredstava Evropske unije, GIZ-a, EBRD-a, kao i drugih donatora. U toku je realizacija 13 projekata, novoodobreno je njih tri, a aplicirano je za još osam.

I u narednom periodu pružaće savjetodavne, informativne, obra-zovne i usluge po osnovu javnih ovlašćenja. Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju će mjesečno organizovati obuke i polaganje ispita za sticanje stručne osposobljenosti lica odgovornih za pre-voz i vozača, u skladu sa Zakonom o prevozu u drumskom saob-raćaju. Komora će usklađivati međunarodne i međumjesne redove vožnje, izdavati TIR i ATA karnete, sertifikate i potvrde.

Privredna komora će nastaviti da sprovodi aktivnosti u cilju afir-macije i promocije arbitražnog rješavanja privrednih sporova pri ovoj poslovnoj asocijaciji. Pored Arbitražnog, u okviru Komore dje-luje i Sud časti koji odlučuje o povredama dobrih poslovnih običaja učinjenih u obavljanju privrednih djelatnosti i prometa roba i uslu-ga, kao i odredbi Statuta, drugih opštih akata Komore ili Kodeksa poslovne etike.

Informisaće javnost putem internet prezentacije i časopisa Gla-snik, te nastupima njenih predstavnika u štampanim i elektron-skim medijima. Planira se redizajniranje web sitea i izrada aplika-cije za mobilne uređaje (u sklopu kojih bi se digitalizovale usluge koje Komora pruža). U 2019. godini planirana je i izrada publikacije Crna Gora Vaš partner (izdanje za 2019. godinu) i Informacija o po-slovanju crnogorske privrede u 2019. godini.

Predsjednik Skupštine Vojo Banović je istakao da je Program rada koncizan i izuzetno ambiciozan, te da održava ono čime će se or-gani i tijela Komore baviti u narednom periodu. Informisao je čla-nove o dan ranije održanoj sjednici Upravnog odbora na kojoj je bilo značajnih diskusija u susret godišnjem sastanku privrednika sa premijerom. Banović je istakao značajnu novinu koju je donio krajem prošle godine usvojeni Zakon o Privrednoj komori, a ko-jim je ustanovljeno institucionalno partnerstvo ove asocijacije sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou. Ovim aktom predviđeno je da nijedan zakon koji se odnosi na poslovni ambi-jent ne može biti usvojen bez prethodne rasprave u Komori.

- To je veoma dobra praksa i način da se dođe do kvalitetnih za-konskih rješenja i smanjenja barijera za poslovanje – rekao je Ba-nović.

On je apostrofirao problem neusklađenosti tržišta rada sa potre-bama privrede, posebno u građevinarstvu i turizmu, granama koje se najbrže razvijaju, a nedostaje im kvalifikovani kadar. Smatra da je potrebno plansko, sinhronizovano promišljanje o usklađivanju obrazovanja sa zahtjevima poslovnog sektora. Odlazak kvalifiko-vanih radnika u okruženje i inostranstvo koje je za njih sve otvore-nije, dodatno će intenzivirati ovaj problem.

Prenio je i stav privrede da je neophodno prilagoditi novi Zakon o radu potrebama poslodavaca, u smislu fleksibilnosti prilikom ot-kaza ugovora o radu, kao i o potrebi da se umanje doprinosi na zarade zaposlenih. Privrednici su posebno istakli kao problem nelojalnu konkurenciju koja ne prijavljuje radnike ili ih osigurava na minimalnu zaradu, te da je neophodno urediti ovu oblast kroz saradnju Komore sa nadležnim inspekcijama.

Stevan Karadaglić, Kastex, afirmativno je govorio o Programu rada te naglasio da Komora u 2019. godini treba da posveti dodatnu pa-žnju novom Zakonu o javnim nabavkama i edukaciji privrednika o njegovoj primjeni.

Radoman Burić, Ralex, govorio je o ambicioznim projektima Ko-more i Vlade, Dobro iz Crne Gore i Kupujmo domaće, koji treba da se nastave i u narednom periodu. Komora, smatra on, kroz komu-nikaciju sa Vladom treba da doprinese upošljavanju malih pre-duzeća po tenderima koje raspisuju državni organi, a posebno u tekstilnoj industriji. Na taj način, novac za ove namjene bi ostajao u Crnoj Gori, naveo je Burić.

Dragana Laketića, CGES, posebno su zainteresovali projekti koje će realizovati najstarija poslovna asocijacija u zemlji. Prema nje-govim riječima, veliko je interesovanje privrednika za kvalitetnu i češću komunikaciju preko Komore sa predstavnicima Vlade, čime se problemi poslovnog sektora rješavaju brže i efikasnije.

Ranko Nikolić, Institut crne metalurgije, govoreći o javnim nabav-kama, ocijenio je da je nepravedno to što se kao glavno mjerilo za dobijanje poslova ističe najniža cijena ponude. Prema njegovim ri-ječima, zapostavlja se važan segment a to je akreditovanost, kojom se dokazuje kompetentnost za određene djelatnosti. U akreditaci-je se ulažu značajna sredstva, pa se može reći da konkurenti na tenderima koji je nemaju predstavljaju vid nelojalne konkurencije. Zato se, smatra on, i preko Komore valja založiti da akreditovani učesnici na tenderima imaju prednost za dobijanje posla.

Predsjednik Komore Vlastimir Golubović kazao je da je novi za-kon dao snagu Privrednoj komori da još intenzivnije obavlja svoju funkciju. Napravljena su brojna partnerska rješenja sa predstavni-cima ministarstava, a jedno od njih se odnosi na saobraćaj. Naime, obuku vozača i menadžera Ministarstvo saobraćaja je povjerilo Komori. Blizu 3.000 vozača i menadžera se prijavilo za edukaciju koju vode predavači sa IRU akademije, a njih 1800 je već prošlo obuku po skraćenoj proceduri. Komora je donijela odluku da se nji-ma ne naplaćuje dodatnih 35 sati obavezne obuke tokom narednih pet godina.

Govoreći o značajnoj aktivnosti Privredne komore – obilasku pri-vrednih subjekata u svim regijama Crne Gore, Golubović je naveo da će biti nastavljena i sljedeće godine, kada će u fokusu biti pre-duzeća iz Herceg Novog, Kotora i Tivta. Tokom 2018. predstavnici Komore su obišli 1.400 privrednih društava.

Komora razmatra mogućnost da u 2019. formira centar za inova-tivnu podršku privrednim društvima sa malim brojim zaposlenih, kako bi im pružila pomoć za učešće u projektima, uvođenje stan-darda, pisanje biznis planova. On je kazao da podaci o privrednim subjektima jasno ukazuju na njihovu nepovoljnu strukturu za uče-šće u javnim nabavkama. Govoreći o Zakonu o javnim nabavkama, naveo je da je njegov tekst značajno unapređen, ali da privreda nije saglasna sa garancijama koje su predviđene u još većem iznosu nego ranijim aktom.

Predsjednik Golubović je pozvao privrednike da u što većem broju učestvuju u raspravama o zakonskim rješenjima, kako bi se dopri-nijelo kvalitetnoj i održivoj regulativi.

Pravilnik o vođenju evidencije članova Privredne komore Crne Gore, kao i Pravilnik o sadržini i načinu vođenja registra predstav-ništava privrednih komora drugih država predstavio je direktor Sektora pravnih i opštih poslova Privredne komore Bojan Jovović.

Skupština je za novog člana Upravnog odbora izabrala Danila Or-landića, izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore. Nova članica Skupštine je Marijana Zenović iz JP Regionalni vodovod Crnogor-sko primorje.

27


Upravni odbor Privredne komore Crne Gore, na sjednici 13. decembra 2018, utvrdio je predloge Programa rada, Odluke o visini, načinu i rokovima plaćanja članskog doprinosa i

Finansijskog plana za 2019. godinu. Donijet je Pravilnik o vođenju evidencije članova Privredne komore Crne Gore, kao i Pravilnik o

Aktivnosti za bolji poslovni ambijent i razvoj privrede

Zasijedao Upravni odbor Privredne komore

Fokus obrazovanja da bude na školovanju kadrova za sektore u kojima se sada najviše investira i radi, smatraju privrednici.

sadržini i načinu vođenja registra predstavništava privrednih ko-mora drugih država.

Izbrani su predsjednik, zamjenik predsjednika i sudije Suda časti pri Privrednoj komori Crne Gore, kao i članovi Odbora za dodjelu

28


nagrada ove asocijacije.

Upravnom odboru je predstavljena informacija o radu Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju.

Sjednicu je vodio predsjednik Privredne komore Vlastimir Golu-bović, a u njenom radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Skupštine ove asocijacije Vojo Banović, potpredsjednici Ivan Sa-veljić i Danilo Gvozdenović, te generalni sekretar Pavle D. Rado-vanović.

Program rada

Predlog Programa rada predstavio je generalni sekretar Radova-nović.

- Fokus aktivnosti Privredne komore će i u 2019. biti na privrednom razvoju, unapređenju poslovnog ambijenta, obrazovanju, ljudskim resursima, implementaciji međunarodnih projekata, administra-tivnim poslovima i podršci vansudskom rješavanju sporova - na-veo je Radovanović.

On je između ostalog naveo da će iduću godinu obilježiti izbori za članove odbora udruženja, Upravnog i Nadzornog odbora, te Skup-štinu Komore.

Rad odbora udruženja biće fokusiran na praćenje i analiziranje pri-vrednih kretanja, nacrta zakona i drugih propisa sa stanovišta uti-caja na uslove poslovanja, te predlaganje mjera organima Komore u cilju unapređivanja ambijenta za biznis. Odbori će organima Komore predlagati mjere ekonomske politike i strategije razvoja koje se odnose na poslove udruženja. Fokus njihovog rada biće i na poslovnom povezivanju članova udruženja u zemlji i inostranstvu, praćenju dostignuća u oblasti tehničko-tehnološkog razvoja u od-ređenim granama privrede, kao i primjene međunarodnih stan-darda i normative. Dio njihovih aktivnosti biće i organizovanje i nastup privrede na sajmovima, prezentacijama i drugim promo-tivnim aktivnostima, u zemlji i u inostranstvu.

Komora će tokom i naredne godine kontinuirano pratiti primjenu privrednog zakonodavstva, davati predloge, mišljenja i preporuke, po potrebi pokretati inicijative za izmjene i dopune regulative, te redovno informisati organe i članove Komore o ovim aktivnosti-ma. U fokusu će biti novi zakoni o radu, privrednim društvima i javnim nabavkama, čije se donošenje planira za 2019, dok bi Zakon o strancima trebalo da bude izmijenjen.

Pripremaće analize i istraživanja, aktivno pratiti ostvarivanje mje-ra ekonomske politike, te realizaciju usvojenih strategija i planova.

Učećem u Savjetu za konkurentnost, Savjetodavnom tijelu za sa-radnju sa velikim poreskim obveznicima Nacionalnom komitetu za trgovinske olakšice, te Forumu privrednih komora CEFTA ze-malja, Privredna komora će nastaviti rad na unapređenju poslov-nog ambijenta i otklanjanju biznis barijera. Komora je prepoznata kao ključni partner u procesu sprovođenja regionalnog BFC SEE programa sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim ambijen-tom. I u 2019. godini nastaviće sa organizovanjem edukativnih aktivnosti, zalaganjem za veće uključivanje poslodavaca u sistem obrazovanja, posebno kroz praktično i dualno obrazovanje, te ra-zvoj deficitarnih zanimanja.

Programom sajamskih aktivnosti, Komora u 2019. godini planira zajedničko učešće crnogorske privrede sajmovima u Mostaru, No-

vom Sadu, Celju, Prištini i Tirani, te na manifestacijama u Crnoj Gori, a posebno u okviru programskih aktivnosti Jadranskog saj-ma Budva.

Osnovne aktivnosti prilikom organizacije poslovnih foruma biće usmjerene ka zemljama regiona i EU.

- Naredne godine Crna Gora će biti domaćin Igara malih zemalja, od 27. maja do 1. juna. Postoji inicijativa privrednih komora da se tokom ove manifestacije organizuje poslovni forum. U asocija-ciji malih zemalja su Kipar, Island, Monako, San Marino, Andora, Luksemburg, Lihtenštajn, Malta – rekao je Radovanović.

Nastaviće se aktivnosti promocije kvalitetnih domaćih proizvoda, preko projekata "Dobro iz Crne Gore", "Kupujmo domaće" i "Domaći ukusi".

Komora će realizovati internacionalne aktivnosti kao članica Eurochambresa, Asocijacije balkanskih komora, Foruma komora Jadransko-jonske regije, Asocijacije mediteranskih komora, Fo-ruma privrednih komora CEFTA regiona. Organizovaće niz mul-tilateralnih i bilateralnih sastanaka sa inostranim i regionalnim partnerima.

- Iduće godine ćemo organizovati forum privrednih komora, gra-dova i univerziteta Jadransko-jonske regije, najvjerovatnije od 6. do 8. maja u Budvi. Pored tema koje su stubovi ove asocijacije: plavi rast, povezivanje regiona, životna sredina i održivi turizam, paneli će biti posvećeni inovacijama i istraživanju – najavio je ge-neralni sekretar.

Komorski investicioni forum, kao tekovina Berlinskog procesa, će i u 2019. godini biće fokusiran na projekte regionalnog poveziva-nja, koji za cilj imaju unapređenje ekonomske saradnje.

- Kroz Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana izvjesno da će biti potpisan ugovor sa njemačkom razvojnom bankom KfW, koja će prvi put finansirati organizaciju koja nije državna uprava. Taj projekat, sa značajnim finansijskim sredstvima, odnosiće se na podršku stručnom i dualnom obrazovanju u Regionu – rekao je Radovanović, navodeći da će koordinator ove značajne aktivnosti biti u Podgorici.

Tokom 2019. godine, Privredna komora Crne Gore, u okviru projek-ta Excellent SME, radiće na resertifikaciji nosilaca sertifikata i po-većanju njihovog broja, promociji i umrežavanju preduzeća preko redizajnirane platforme, edukaciji i obezbjeđivanju povoljnosti za njihovo uspješnije poslovanje.

Privredna komora će raditi na realizaciji aktivnosti odobrenih projekata u kojima je partner, a koji se kroz različite programe fi-nansiraju iz sredstava Evropske unije, GIZ-a, EBRD-a, kao i drugih donatora. U toku je realizacija 13 projekata, novoodobreno je njih tri, a aplicirano je za još osam.

Tomislav Čelebić, kompanija "Čelebić", pohvalio je obimnost i kva-litet Programa rada.

- Ako budemo realizovali sve planirane aktivnosti, možemo zna-čajno doprinijeti razvoju privrede i dati podršku državi za stvara-nje boljeg poslovnog ambijenta – rekao je on.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović naveo je da je Program rada samo okvir planiranih aktivnosti koje su tokom godine mnogo šire, jer su uslovljene aktuelnim dešavanjima u pri-vredi.

29


- Tokom naredne godine ćemo posebnu pažnju posvetiti aktivno-stima koje smo započeli u 2018. a odnose se na neposredni obila-zak preduzeća. Zaposleni i rukovodstvo Privredne komore od maja su posjetili blizu 1.400 privrednih društava svih regija Crne Gore. Tom prilikom smo napravili istraživanje o problemima koji terete njihov rad. Predlog mjera za njihovo otklanjanje je predmet ana-lize koju ćemo predstaviti na godišnjem sastanku sa predsjedni-kom Vlade i ministrima – kazao je Golubović.

On je dodao da će Komora učestvovati u raspravama o zakonima koji se odnose na privredu, potencirajući da se bez mišljenja pri-vrednika ne mogu usvojiti propisi koji utiču na poslovni ambijent.

- Očekujem veće učešće privrednika u raspravama o regulativi, jer smo u prilici da zajedno sa donosiocima odluka na državnom i lo-kalnom nivou kreiramo poslovni ambijent – naglasio je Golubović.

Predsjednik je naveo da će preko Savjeta za konkurentnost Komo-ra uticati na unapređenje predloženog Zakona o radnim odnosima, kojim privreda još nije zadovoljna.

- Nećemo biti zadovoljni sve dok se poslodavcu omogući otkazi-vanje ugovora o radu zaposlenog na isti način, kao što zaposleni može poslodavcu otkazati ugovor o radu. Mislim da ćemo time povećati produktivnost zaposlenih u kompanijama i omogućiti poslodavcu da politiku kompanije kreira sa najuspješnijim i najbo-ljim radnicima – istakao je on.

Govoreći o Zakonu o javnim nabavkama, naveo je da je njegov tekst značajno unapređen, ali da privreda nije saglasna sa garan-cijama koje su predviđene u još većem iznosu nego ranijim aktom.

Takođe, Komora će tražiti da se izmijeni Pravilnik koji propisuje obavezu hotela da 10 odsto soba prilagode osobama sa posebnim potrebama. S obzirom na to da je malo interesovanje ovih osoba za smještaj u hotelima, te da ostali gosti ne žele da borave u ovako prilagođenim sobama, postavlja se pitanje ekonomske opravdano-sti ovih mjera.

Žarko Burić, Normal Company, ukazao je da i dalje hotelijeri i ugostitelji imaju problem sa organizacijom za zaštitu prava auto-ra muzike PAM, bez obzira na to što im je Zavod za intelektualnu svojinu oduzeo licencu za rad. Ova organizacija se žalila na odluku Zavoda Ministarstvu ekonomije, te i dalje djeluje do odluke drugo-stepenog organa.

- Veliki problem za hotelijere predstavlja što neregistrovana lica izdaju stanove na dan. Ovakav njihov rad u sivoj zoni je jedan od ključnih razloga što su kapaciteti hotela popunjeni ispod očekiva-nja – naveo je Burić.

On se takođe založio da se onemogući vlasnicima bankrotiranih preduzeća da osnivaju nova.

Predsjednik Skupštine Vojo Banović je kazao da je izdavanje sta-nova na dan veliki biznis koji se odvija bez ikakvog oporezivanja što dovodi turizam u nezavidan položaj. On govorio o potrebi da se insistira da se smanje porezi i doprinosi na zarade radnika, po-većaju plate i ojača borba protiv sive ekonomije u zapošljavanju radnika.

- Privredna komora je pravo mjesto da se ukaže na probleme i ka-nališu zahtjevi prema izvršnoj vlasti koji će unaprediti poslovni ambijent – rekao je Banović.

Slavoljub Popadić, Rudnik uglja Pljevlja, predložio je bolju koordi-

naciju rada Privredne komore i Unije poslodavaca u vezi sa Zako-nom o radu, da bi najbolja rješenja bila dio ovog akta.

- Privredna komora bi, kao ključna organizacija privrednika, na neki način, trebalo da koordinira rad drugih poslovnih asocijacija – smatra Popadić.

Predsjednik Golubović je na to odgovorio da je itekako značajno sinergijsko djelovanje svih privrednih udruženja, te da su tokom godine organizovani sastanci sa svim poslovnim asocijacijama u cilju unapređenja saradnje. Predsjednik Privredne komore je ista-kao da shodno Statutu Komore njeni članovi mogu biti i nevladine organizacije.

Centar za obuku i pravilnici

Pravilnik o vođenju evidencije članova Privredne komore Crne Gore, kao i Pravilnik o sadržini i načinu vođenja registra predstav-ništava privrednih komora drugih država predstavio je direktor Sektora pravnih i opštih poslova Privredne komore Bojan Jovović.

Direktor Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju i Sektora saobraćaja Privredne komore Zoran Nikolić prezentovao je infor-maciju o radu ove organizacije i njene rezultate. Centar je od osni-vanja 6. oktobra 2017. postigao izuzetno dobre rezultate i doprinio usklađenosti ove oblasti sa međunarodnim standardima. Organi-zovao je 44 obuke po programima IRU akademije, te polaganja za vozače i menadžere. Kroz programe Centra za edukaciju u drum-skom saobraćaju obuke je prošao 1.601 vozač i 402 menadžera. Veliko je interesovanje za usluge Centra – za obuke je prijavljeno 2.990 polaznika. Iduće godine će Privredna komora nastaviti orga-nizaciju obuka po skraćenom postupku. Privrednici su pozvani da iskoriste ovaj vid obuke, jer postoji mogućnost da dođe do izmjene propisa i da se ustanovi obaveza da licencu, osim prevoznika, mo-raju imati i vozači ostalih kompanija. Komora imaocima licence neće naplaćivati obaveznih sedam časova godišnje dodatne obuke u narednih pet godina, rečeno je na sjednici.

Centar je takođe organizovao i veoma značajnu međunarodnu konferenciju o saobraćaju u Budvi, koja je od relevantnih inostra-nih institucija visoko ocijenjena.

Konkurentnost

Veliki broj radnika radi na crno ili je prijavljen sa minimalnom za-radom, kazao je Tomislav Čelebić. Poslodavci koji tako rade pred-stavljaju nelojalnu konkurenciju. Privredna komora treba, smatra on, da inicira formiranje radne grupe sa nadležnim inspekcijama koja će doprinijeti uređenju ove oblasti. Od Poreske uprave, dodaje, potrebno je dobiti podatke ko su poslodavci koji osiguravaju zapo-slene na minimalne zarade.

Privredu opterećuje nedostatak adekvatne radne snage, naročito sektore građevinarstva i turizma. Situacija će postati još teža s ob-zirom na to da je Hrvatska potpuno otvorila vrata za turističke ra-dnike sa našeg područja, a Njemačka će to učiniti naredne godine za naše građevince. Čelebić ocjenjuje da obrazovni programi nije-su usklađeni sa potrebama tržišta rada. On smatra, da je potrebno da fokus obrazovanja bude na školovanju kadrova za sektore u ko-jima se sada najviše investira i radi.

30


Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i direktorica Uprave za kadrove Svetlana Vuković, potpisali su Sporazum o saradnji ovih institucija 10. decembra 2018.

godine. Ovaj dokument definiše uspostavljanje saradnje u oblasti-ma upravljanja ljudskim resursima, realizacije obuka i stručnog osposobljavanja i usavršavanja, prenosa znanja, iskustava i najbo-lje prakse, kao i rješavanje drugih pitanja.

Privredna komora i Uprava za kadrove će sarađivati na pružanju stručnih, konsultantskih usluga iz oblasti razvoja i unapređenja ljudskih resursa, sprovođenju analiza i istraživanja, kao i u razvoju metodologija i pravila za obuke, trening materijala i programa za trenera, organizaciji tematskih treninga, seminara, savjetovanja, radionica, zajedničkih okruglih stolova za potrebe unapređenja znanja, vještina, te međusobnu razmjenu informacija i podataka, pripremu zajedničkih projekata, promociju cjeloživotnog učenja i

druge oblike saradnje od obostranog interesa.

Predsjednik Golubović je podsjetio da je krajem 2017. godine do-nijet novi zakon o Privrednoj Komori koji je osnažio ovu poslovnu asocijaciju, i ona je sada institucionalni partner donosiocima od-luka. Predstavnici privrede su aktivni članovi u Vladinim tijelima, dok svi zakoni od značaja za biznis, prije usvajanja, moraju biti razmatrani u Komori. On je, s tim u vezi, informisao da je tokom ove godine najstarija poslovna asocijacija, između ostalog, raz-matrala preko 40 propisa koji bi trebalo da doprinesu unapređenju biznis ambijenta. Legislativi će, dodao je, kontiruirano biti posveći-vana posebna pažnja, između ostalog i kroz rad nadležnog Koordi-nacionog odbora.

U fokusu njegovog izlaganja bile su značajne aktivnosti Komore u radu obrazovnog sistema, formalnog i neformalnog, te u realizaciji

Saradnja u obukama i stručnom osposobljavanju

Sporazum Komore i Uprave za kadrove

31


Interakcija javnog i privatnog sektora kroz razvojna partnerstva

Okrugli sto sa NALED-om i GIZ-omprojekta dualnog obrazovanja.

- Ove godine organizovali smo 50 semina-ra, okruglih stolova i radionica koji su oku-pili preko 3.000 učesnika. Kroz ove oblike edukacije možemo unaprijediti saradnju sa Upravom za kadrove, kao i kroz dalji razvoj sistema obrazovanja odraslih. Zajedničke aktivnosti moguće je realizovati i u projek-tima, posebno onim iz oblasti obrazovanja - rekao je predsjednik.

Golubović je informisao da Komora ima na-mjeru da otvori Centar za inovativnost i po-dršku malim preduzećima, jer najveći broj njih nema kapacitete da aplicira za projek-te. On je i u tom segmentu vidio mogućnost zajedničkog rada sa Upravom za kadrove.

Svetlana Vuković je predstavila djelatnosti Uprave kojom rukovodi naglašavajući da ova institucija organizuje i program obuka za državne službenike kako bi oni bili pravi servis građanima.

- Znamo da je snaga u ljudima i zato smo radili Program obrazovanja za sticanje ključnih vještina za upravljanje ljudskim resursima. Cilj je bio da kroz obrazovanje zaposlenih poboljšamo performanse orga-nizacije i promjene u specifičnim znanji-ma, vještinama i sposobnostima zaposle-nih u javnom i privatnom sektoru - rekla je ona.

Vuković je navela da realizuju više progra-ma koji obuhvataju obuke, odnosno razvoj kapaciteta državnih i službenika lokalnih zajednica. Saopštila je i da implementiraju Program za strategijsko planiranje, koji je izuzetno važan jer jasna vizija i cilj mnogo pomažu u upravljanju kompanijama. Doda-la je da nema razlike u upravljanju u jav-nom i privatnom sektoru, pa je neophodno postići što veću sinergiju između zahtjeva privrede i onog što državna uprava treba da pruži.

Na sjednici je ocijenjeno da je potpisivanje Sporazuma o saradnji dobar način za de-finisanje i realizaciju budućih zajedničkih aktivnosti dvije institucije na obostranu korist.

U radu skupa su učestvovali i Pavle D. Ra-dovanović, generalni sekretar Komore, Mi-tar Bajčeta, savjetnik predsjednika Komore i prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje ove poslovne institucije, a iz Uprave za kadrove Jadranka Đurković, pomoćnica direktorice, Sektor za obuku i razvoj, te načelnice Leonara Dedivanović i Ljiljana Čvorović.

Privredna komora Crne Gore, Nacio-nalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i GIZ Otvoreni regi-

onalni fond za modernizaciju opštinskih usluga organizovali su 7. decembra 2018. okrugli sto "Interakcija javnog i privatnog sektora kroz razvojna partnerstva".

Kompanijama su predstavljene mogućno-sti saradnje sa javnim sektorom kroz zaje-dničke projekte radi ostvarivanja komerci-jalnih ciljeva preduzeća i kreiranja boljeg poslovnog ambijenta u lokalnoj zajednici.

Ovu inicijativu za razvijanje javno-privatne saradnje je nedavno pokrenula regionalna mreža za povoljno poslovno okruženje u Jugoistočnoj Evropi (BFC SEE mreža) uz podršku GIZ-a.

Ostvarivanje ove inicijative se prije svega odnosi na korišćenje programa EU zemalja koji podržavaju razvojnu saradnju izme-du javnog sektora (koji je u ovom slučaju evropska vlada) i privatnog partnera, kom-panije koja želi da investira ili pak proširi/unaprijedi svoje poslovanje.

Rukovodilac Sektora za analize i istraživa-nja dr Nina Drakić, koja je i koordinatorka projekta sertifikovanja opština sa povolj-nim poslovnim okruženjem, kazala je da kroz ovaj proces Komora radi na pobolj-šanju poslovnog ambijenta na lokalnom nivou. Crna Gora se priključila ovom pro-jektu prije dvije godine.

- U Crnoj Gori je u pilot fazu projekta uklju-čeno šest opština: Podgorica, Danilovgrad, Bijelo Polje, Tivat, Žabljak i Cetinje. One će tokom naredne godine proći kroz fazu eva-luacije, u okviru koje će biti ocijenjeno da li se njihov poslovni ambijent uklapa u stan-dard povoljnog okruženja za biznis. Nakon faze evaluacije, lokalne samouprave će

imati polugodišnji period da primjene pre-poruke za unapređenje poslovnog ambijen-ta i, ako ispune tražene kriterijume, dobiće BFC SEE sertifikat – objasnila je Drakić.

Prema njenim riječima, opštine sa ovim standardom su privlačnije za investitore. To potvrđuje činjenica da je Financial Ti-mes uvrstio gotovo 40% certifikovanih op-ština i gradova na listu najboljih investicio-nih destinacija u Evropi.

Na okruglom stolu je predstavljen pro-gram njemačke vlade DeveloPPP koji pru-ža ciljanu podršku za privatne investicije, uključivanje privatnog sektora u razvojna pitanja lokalne zajednice, te podršku djela-tnostima kojima pripadaju. Prema riječima dr Nine Drakić firme, potencijalni učesnici u programu moraju imati biti najmanje 25 odsto u vlasništvu EU investitora.

O DeveloPPP.de programu, njegovim krite-rijumima, vremenskom okviru i primjeri-ma dobre prakse, govorila je ekspertkinja Elma Badžak.

Program je iniciralo Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke 1999. godine i implementiran je u preko 70 novoindustrijalizovanih i zemalja u razvo-ju. Njime je ostvareno preko 1200 partner-stava u brojnim segmentima kao što su ekologija, energetika, trgovina i zdravstvo.

Među kriterijumima za učešće u programu su i da firma ima bar milion eura godišnjeg prometa, 10 zaposlenih, te tri godine poslu-je na tržištu.

Ovaj program ne nudi direktne subvencije preduzećima, isključivu podršku izvozu i u infrastrukturnim projektima, početni/rizič-ni kapital i zajam po povoljnim uslovima.

32


Institut zviždača u privatnom sektoru

Seminar

Prijavljivanje ugrožavanja javnog interesa Zakonom o sprječavanju korupcije omogućeno je kako zbog uočenih indicija na nepravilnosti u javnom sektoru, tako i zbog eventualnih u privatnom.

Privredna komora Crne Gore je 11. de-cembra 2018. godine, u saradnji sa Agencijom za sprečavanje korupcije

(ASK), organizovala seminar na temu "In-stitut zviždača u privatnom sektoru”. Skup u hotelu Hilton je dio IPA Twinning projekta "Podrška implementaciji mjera integriteta", koji ASK sprovodi sa Nacionalnom agenci-jom za borbu protiv korupcije Republike Italije (ANAC).

Tokom seminara bilo je riječi o zakonskim odredbama kojima su propisane obave-ze kako institucija javnog sektora tako i organizacija privatnog sektora u oblasti postupanja po podnešenim prijavama za ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Predstavljena je najbolja međunarodna praksa u ovoj obla-sti, u cilju osposobljavanja učesnika za vođenje postupka po prijavama za ugroža-vanje javnog interesa. Dio predavanja bio je posvećen uspostavljanju mehanizama za prijavljivanje i postupanje po ovim prijava-ma unutar organizacija.

Moderator seminara bila je Sonja Levstik, ANAC, stalna savjetnica na pomenutom projektu, koja je kazala da je jedna od nje-gove četiri komponente odnosi na zvižda-če, unapređenje njihovog položaja i imple-

mentaciju mjera koje regulišu ovu oblast.

Direktor Sektora za pravne i opšte poslove Privredne komore Bojan Jovović kazao je da su institut i zaštita zviždača regulisani Zakonom o sprečavanju korupcije i podza-konskim aktima – Pravilnikom o bližem načinu postupanja po prijavama zviždača i Pravilnikom o načinu vođenja registra pri-java zviždača.

- Obveznici primjene i poštovanja navede-nih zakonskih propisa su svi organi vlasti, privredna društva, druga pravna lica i pre-duzetnici – rekao je Jovović.

On je predstavio Sud časti koji utvrđuje od-govornost i izriče mjere zbog povrede po-slovnog morala i dobrih poslovnih običaja u skladu sa Zakonom o Privrednoj komori Crne Gore, Statutom ove asocijacije i Kode-ksom poslovnog morala u privredi. Sud je u nezavisan i samostalan u odlučivanju i radi na osnovu zakona, kodeksa, opštih akata, poslovnih običaja i poslovnog morala.

- Učesnici u postupku i drugi članovi Ko-more dužni su da Sudu dostavljaju podatke i obavještenja koji su potrebni za odlučiva-nje u postupku. Članovi Komore su dužni da na zahtjev tužioca ili Suda časti stave na uvid zatraženu dokumentaciju za potre-

be postupka – naveo je Jovović.

Sud utvrđuje odgovornost i izriče mjere zbog povrede dobrih običaja i poslovnog morala u međusobnim poslovnim odno-sima i u spoljnotrgovinskom poslovanju; zbog narušavanja jedinstvenog tržišta, mo-nopolskog ponašanja, nelojalne konkuren-cije, špekulacija i povreda kojima se nanosi šteta građanima i drugim učesnicima u pravnom prometu; zbog postupaka članova Komore kojima se nanosi šteta društvenoj zajednici, privrednim društvima i preduze-tnicima izigrava duh i smisao zakona i dru-gih propisa, ili ruši ugled Crne Gore; zbog povreda odredbi Statuta Komore, kodeksa poslovnog morala, drugih opštih akata Ko-more, odluka i zaključaka organa Komore sa obavezujućom snagom i zbog neizvrša-vanja obaveza članica Komore.

Jovović je zatim govorio o sastavu Suda ča-sti, postupku, pretresu, mjerama i njihovom izvršenju.

- Postojanje Suda časti utiče na svijest pri-vrednika, upozoravajući ih ne samo na oba-vezu poštovanja zakona, već i određenih moralnih vrijednosti u poslovnoj praksi. Na osnovu toga možemo zaključiti da su mjere koje izriče Sud, više moralnog, nego drugog karaktera – rekao je Jovović, dodajući da

33


je Privredna komora počela izradu novog Pravilnika o Sudu časti.

Kristina Braletić, načelnica Odsjeka za po-stupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača u ASK, istakla je da je prijavljiva-nje ugrožavanja javnog interesa Zakonom o sprječavanju korupcije omogućeno kako zbog uočenih indicija na nepravilnosti u javnom sektoru, tako i zbog eventualnih nepravilnosti u privatnom sektoru. Takođe, zakon propisuje da se prijava može podni-jeti državnom organu, privrednom društvu ili preduzetniku na koga se odnosi, ili di-rektno Agenciji za sprečavanje korupcije.

- Navedeni subjekti kojima se može pod-nijeti prijava su u zakonskoj obavezi da imenuju lice za postupanje po prijavi, i da o tome obavijeste ASK. Do sada je ovu obave-zu ispunilo njih 880, od čega 120 u privatom sektoru – rekla je Braletić.

Imajući u vidu izuzetno veliki broj obve-znika navedenih zakonskih odredbi, kao i činjenicu da se radi o novim pravnim insti-tutima, Agencija u kontinuitetu, samostal-no i u saradnji sa domaćim i međunaro-dnim partnerima, učestvuje kao predavač na obukama za lica koja su zadužena za postupanje po prijavama za ugrožavanje javnog interesa.

- Dosadašnje iskustvo Agencije: preko 230 podnešenih priijava ovom organu, kon-tinuiran rast broja prijava na godišnjem nivou, 36 pokrenutih i uspješno okončanih postupaka po službenoj dužnosti, dobra sa-radnja sa tužilaštvima i drugim nadležnim organima i sl. čini Agenciju relevantnim i pouzdanim saradnikom u ostvarenju ovog cilja – navela je ona.

Ona je izrazila očekivanje da učesnici se-minara stečeno znanje upotrijebiti za una-pređenje svog rada i za stvaranje klime u kojoj će se pojedinci osjećati zaštićeno, sigurno i motivisano da ukazuju na nepra-vilnosti, a sve cilju jačanja profesionalnog, odgovornog i etičnog privatnog i javnog sektora otpornog na korupciju.

Braletić je potom predstavila nadležnosti Agencije za sprječavanje korupcije u po-stupanju po prijavama i zaštiti zviždača.

O međunarodnim i evropskim standar-dima za zaštitu zviždača govorio je Fran-cesco Clementucci, ekspert iz Nacionalne agencije za borbu protiv korupcije Italije, dok je o domaćim rješenjima za zaštitu zvi-ždača izlagala njegova koleginica, ekpert-kinja Laura Valli.

Standard MSFI 16 –Lizing

Edukacija

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa firmom TPA Srbija, 6. decembra 2018. godine organizovala seminar na temu "MSFI 16 – Lizing".

Cilj seminara bio je upoznavanje sa novim standardom MSFI 16 koji reguliše sve aspekte vezane za lizing.

Prema riječima prof. dr Mladena Perazića, rukovodioca Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore, MSFI 16 stupa na snagu u 2019. godini i donosi značajne promjene u pogledu računovodstvenog obuhvatanja lizinga.

- Imaće veliki uticaj na zakupce koji su ušli u materijalno značajne ugovore o zakupu koji se sada evidentiraju kao operativni lizing. Sa druge strane, za zakupodavce, računovod-stveni zahtjevi su u najvećoj meri zadržani iz postojećeg standarda koji reguliše zakupe (MRS 17). Najznačajnija promjena je da će, u najvećem broju slučajeva, sredstvo koje je uzeto zakup biti kapitalizovano u knjigama zakupca, zajedno sa obavezom za odgova-rajuća lizing plaćanja. Ovo može da ima značajan uticaj na finansijske pokazatelje i da samim tim utiče na troškove pozajmljivanja – rekao je Perazić.

Osim uvećavanja bilansne sume na konto priznavanja imovine i obaveza koje se ranije nisu priznavale, MSFI 16 imaće uticaj i na prezentaciju bilansa uspeha. Umjesto troška zakupa koji se do sada iskazivao kao rashod poslovanja, javiće se trošak amortizacije vezan za priznato sredstvo, kao i trošak kamate po osnovu obaveze za lizing, naveo je predstavnik Komore.

Tokom predavanja Bojana Despotovića i Jelene Hadžić iz TPA Srbija, bilo je riječi o razlo-zima prelaska na MSFI 16 zatim poređenju sa MRS 17, te su obuhvaćeni su svi elementi finansijskog izvještavanja na koji ovaj standard ima uticaj.

- Fer prezentacija bilansa, transparentnost i odustvo bilo kakve mogućnosti za kreativno tumačenje lizinga poenta su čitavog standarda – naveo je predavač Despotović.

Značaj ovog standarda je, dodaje, višestruk za revizore i sa računovodstvenog aspekta jer omogućava realno prikazivanje imovine i obaveza. Do sada pojedinci ili firme nijesu priznavali imovinu pod zakupom kao svoju, što je krivilo sliku bilansa. Sada, primjenom novog standarda biće jasno da li društvo koje je nešto uzelo pod zakup ima buduće obave-ze i koliko će mu trebati novca za to.

34


- Iako je MRS 17 nakon donošenja dva puta revidiran (2003, 2005), ni njegove izmijenjene verzije nijesu doprinijele značajnom una-pređenju pravila za obuhvatanje lizinga, jer ključni zahtjevi koji se tiču priznavanja, klasifikacije i vrednovanja lizinga nijesu zna-čajno mijenjani. Primjena pravila iz MRS 17 na lizing transakcije u sadašnjem ekonomskom okruženju, kada je lizing zbog svojih brojnih prednosti veoma zastupljen, dovela je do toga dа znača-jan iznos obaveza ne bude iskazan u finansijskim izvještajima. Listirаnе kоmpаniје kоје primjenjuju IFRS i US GААP imајu оkо 3,3 milijarde dоlаrа lizing оbаvеzа od kojih preko 85% niје prikаzаnо u njihovim bilаnsimа stаnjа – rekao je Despotović.

Dodao je da je glavni uzročnik ove netransparentnosti rаzličit rаčunоvоdstvеni trеtmаn оpеrаtivnоg i finаnsiјskоg lizingа, prije svega u knjigama zakupca. Različita klasifikacija lizinga vodila je značajno različito prikazanom položaju kompanija zbog drugači-jeg računovodstvenog tretmana dvije vrste lizinga. MRS 17 je po-sebno kritikovan od strane korisnika finansijskih izveštaja jer nije uspiо dа zаdоvоlji njihove pоtrеbе za informacijama. Standard niје uvijеk uspijеvао da vjеrnо prеzеntuје lizing trаnsаkciје i zbоg tоgа је prikаzivаnа nеrеаlnа slikа о pоlоžајu prеduzеćа.

- MSFI 16 - Lizing izdat je 13. јаnuаrа 2016. i on dаје zаhtjеvе zа rаčunоvоdstvеni trеtmаn lizingа, оdnоsnо principе zа priznаvаnjе, mjеrеnjе, prеzеntаciјu i оbjеlоdаnjivаnjа о lizingu zа оbjе strаnе li-zing ugоvоrа (i zakupca i zakupodavca). Stаndаrd se nа finаnsiјskе izvеštаје mora primjenjivati nајkаsniје оd 1. јаnuаrа 2019 – kazao je Despotović.

Nоvi stаndаrd znаčајnо mijеnjа dоsаdаšnjа prаvilа zа rаčunоvоdstvеnо оbuhvаtаnjе lizingа u finаnsiјskim izvеštајimа zakupca, dоk su prаvilа zа zakupodavca оstаlа u vеlikој mjеri nеprоmijеnjеnа. MSFI 16 propisuje koji lizing ugovori potpadaju pod obuhvat standarda, a koji su iz njega isključeni; utvrđivanjem sadržine koju ugovor mora imati da bi se smatralo da jeste ili sa-drži lizing; koja imovina može biti predmet lizing ugovora; uslove koji moraju biti ispunjeni da bi ugovor prenosio pravo kontrole, kako treba postupiti u slučaju da ugovor sadrži više lizing i neli-zing komponenti; uslove u kojima je potrebno da se više ugovora posmatra zajedno da bi se utvrdilo da li u kombinaciji stvaraju li-zing ,te se daju smernice kompanijama u kom slučaju mogu, kao olakšanje, da primijene standard na grupu lizing ugovora umjesto pojedinačno na svaki.

Standard se primjenjuje na sve zakupe izuzev onih: za potrebe istraživanja ili korišćenja minerala, nafte, prirodnog gasa i slič-nih neobnovljivih prirodnih resursa; zakupa biološke imovine iz djelokruga MRS 41 - Poljoprivreda koju drži zakupac; sporazuma o koncesijama za pružanje usluga iz delokruga IFRIC 12 Sporazu-mi o koncesijama za pružanje usluga; licenci kojima zakupodavac ustupa pravo korišćenja intelektualnog vlasništva a koje su defini-sane MSFI 15 Prihodi od ugovora sa kupcima; prava koja drži zaku-pac prema ugovorima o licencama iz delokruga MRS 38 Nemateri-jalna imovina kao što su filmovi, video zapisi, predstave, rukopisi, patenti i autorska prava.

Zakupac može odabrati da ne primjenjuje zahtjeve standarda koji se tiču priznavanja i odmjeravanja kod kratkoročnih lizinga i lizin-ga male vrijednosti vrijednosti manje od 5.000 dolara.

Bilo je riječi i o identifikaciji lizinga, njegovom trajanju, priznava-nju i odmjeravanju, prezentaciji i objelodanjivanju, prelasku na novi standard, te o primjerima iz prakse.

Potrošača uvodite u idejni proces stvaranja proizvoda. On ga stvara sa vama, ne možete mu proizvod više nuditi kao gotovo rješenje, rekla je prof. dr Jelena Žugić.

Privredna komora Crne Gore organizovala je 18. decembra 2018. godine, u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada, seminar na temu "Digitalni marketing – im-

perativ u XXI vijeku".

Seminar je bio namijenjen marketing, brand, product, category i business development menadžerima, direktorima prodaje, vlasni-cima privatnih firmi, predstavnicima javnih preduzeća.

Direktor Sektora za edukaciju i kvalitet Privredne komore prof. dr Mladen Perazić kazao je da digitalni marketing sve više postaje je-dan od primarnih oblika marketinških komunikacija na Internetu. Takođe, riječ je o ključnoj komponenti marketinških strategija za sve vidove poslovanja.

- S obzirom na to da je područje promocije, mjerenja i optimizacije marketinških aktivnosti na Internetu postalo izuzetno komple-ksno, te se mijenja iz dana u dan, potrebno je kontinuirano se edu-kovati iz svih relevantnih područja digitalnog marketinga – naveo je Perazić.

Digitalni marketing omogućava bržu komunikaciju, dostupnost i pristup većem broju informacija te klijenata putem korišćenja dru-štvenih mreža.

- Na ovom seminaru polaznici će unaprijediti znanja iz ove obla-sti, sagledati ključne trendove, terminologiju, najbolje primjere iz prakse, u cilju napredovanja u domenu marketinga na digitalnim medijima, sa posebnim osvrtom na društvene mreže – kazao je predstavnik Komore.

35


Digitalni marketing – imperativ u 21. vijeku

Edukacija

Prof. dr Jelena Žugić sa Univerziteta Mediteran, Fulbrajtov stipen-dista, gostujući predavač na nekoliko evropskih fakulteta, govo-rila je o poređenju tradicionalnog i digitalnog marketinga, snazi tehnologije digitalnih i društvenih medija, kreiranju i distribuciji proizvoda, usluga i ideja, te o određivanju cijena i promociji u digi-talnom marketingu.

Prema njenim riječima, marketinška paradigma o kojoj se učilo u sistemu obrazovanja je ostala u prošlom vijeku.

- Danas, u svijetu digitalne tehnologije, imate potpuno novu gene-raciju potrošača i sve što smo učili o čuvenom marketing miksu možemo da zaboravimo. Internet je napravio revoluciju. Vi danas potrošača ne smijete posmatrati samo u tom svijetlu i strogo po-štovati frazu: "Potrošač je kralj", već sa njim kompanije moraju uspostaviti kolaboraciju – navela je ona.

Naglašava da je aktuelna paradigma Marketing 4.0.

- Ona podrazumijeva da u digitalnoj ekonomiji imate povezane onlajn i offline platforme. Kombinaciju ljudskog faktora i mašine. To je osnov digitalnog marketinga 21. vijeka. Više nema vertikal-ne strukture, u smislu da imate kompaniju i potrošača kojem se plasiraju određene poruke i proizvodi. Potrošači danas najviše vje-ruju jedni drugima, jako su umreženi, prenose poruke i tako grade horizontalnu strukturu. U takvim uslovima više ne bacate pare na advertajzing, već imate Fejsbuk, korisnike društvenih mreža koji međusobno komuniciraju. Tako da tu govorimo o potpunoj inte-rakciji između kompanije i potrošača – objašnjava Žugić.

Promijenile su se i ciljne grupe.

- Prva ciljna grupa u digitalnom marketingu su mladi, jer stariji uče od njih. A mladi imaju više vremena da se posvete svemu što je na digitalnim platformama. Druga kategorija su žene, jer one sveobuhvantnije prolaze kroz proces kupovine, više vode računa o cijenama, targetiranije su od muškaraca. Treća grupa su takozvani stanovnici interneta, oni koji pišu razne izvještaje, taguju, kritikuju na sajtovima i blogovima. Danas jedan bloger može uništiti cijelu kompaniju, ako proširi loš glas o njoj – kazala je ona.

Pošto se kompletna situacija izmijenila, to treba da prati i drugačiji marketing miks.

- Više nemamo proizvod, cijenu, promociju, distribuciju. Umjesto proizvoda sada imate nešto što se zove ko-kreacija, što znači da vi potrošača uvodite u idejni proces stvaranja proizvoda. On ga stva-ra sa vama, ne možete proizvod više nuditi kao gotovo rješenje. Cijena postaje valuta, jer je dinamički formirate za svakog kupca, kao što se valuta mijenja na tržištu. Promocija je sada konekcija, a umjesto kanala distribucije imate sharing ekonomiju – navela je Žugić.

Ona je naglasila da ne stoje izgovori o Crnoj Gori kao premalom tržištu za implementaciju pomenutih novina u marketingu.

- Internet je sve promijenio, uspostavio nova pravila. Moramo biti fleksibilni i prilagođavati se – zaključila prof. dr Jelena Žugić.

Segment seminara bila je kreativna radionica sa simulacijom kako web stranice, pretraživači, mobilne aplikacije, SaaS, Facebo-ok, Twitter, Pinterest i Instagram podstiču efikasnost u u kupovini i zadržavanju kupca.

36


Makedonski proizvođači su zainteresovani za intenzivniji izvoz poljoprivrednih proizvoda.

Unaprijediti ekonomske odnose sa Makedonijom

Posjeta ambasadora Mihajla Trpkoskog

Odlični odnosi Crne Gore i Makedonije, kao i njihovih privre-dnih komora, osnova su daljeg jačanja ekonomskih veza između dvije zemlje.

Ovo je ocijenjeno tokom sastanka predsjednika Privredne komo-re Crne Gore Vlastimira Golubovića sa ambasadorom Makedonije Mihajlom Trpkoskim, 10. decembra 2018. godine, na kojem su raz-matrane konkretne mogućnosti unapređenja saradnje poslovnih zajednica ovih država.

Preduslov intenziviranja ekonomskih aktivnosti je razvoj sao-braćajne infrastrukture, potencirali su sagovornici. Predsjednik Golubović je istakao da je riječ o jednom od prioritetnih pitanja kojima se bavi i Komorski investicioni forum zemalja Zapadnog Balkana. On je ukazao na značaj buduće Jadransko-jonske autoce-ste za povezivanje regiona, ali i puta od Rožaja prema Peći, koji će, kao konekcija sa kosovskim autoputem, značajno približiti našu

zemlju i Makedoniju.

Ambasador je posebno naglasio važnost otvaranja avio linije koja bi povezala Skoplje, Podgoricu i Sarajevo. On je kazao da postoji interesovanje Adria Airwaysa za ovu liniju, ali da ovaj prevoznik traži da države pokrivaju dio troškova.

Ostvarenom robnom razmjenom između Crne Gore i Makedonije, koja je u 2017. godini iznosila 36 miliona eura, ne treba biti zadovo-ljan, ocijenili su sagovornici.

Sektori u kojima postoji potencijal za jačanje partnerstava crno-gorskih i makedonskih privrednika su, smatraju, turizam, poljopri-vreda, energetika i zaštita životne sredine.

Predloženo je da se u prvom kvartalu 2019. godine, u saradnji sa nacionalnim turističkim organizacijama organizuje poslovni fo-rum, tokom kojeg bi se predstavili turistički potencijali dvije drža-

37


Potreban strateški pristup za barsku luku

Špedicija

Neophodno je da država ponudi refakcije i preferencijalne cijene, unaprijedi efikasnost željeznice bez koje luka ne može da funkcioniše.

Odbor udruženja špeditera razmotrio je na sjednici 20. decembra 2018. godine informacije o poslovanju u

ovom sektoru i ulozi Zavoda za zapošljava-nje na tržištu rada, te usvojio Program rada za 2019.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ra-dovan Radulović, a u radu su, pored člano-va, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović i predstavnice Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Sonja Ivanović i Dragica Rustemagić.

U Informaciji o poslovanju u sektoru špedi-cije, koju je predstavio savjetnik u Sektoru udruženja Filip Vujović, navodi se da se u Crnoj Gori poslovima zastupanja pred ca-rinskim organom bavi 143 privredna dru-štva. Primarna djelatnost skoro trećine njih (26,9%) je veletrgovina, proizvodnja, prevoz, distibucija, a poslove zastupanja obavljaju uglavnom za sopstvene potrebe. Sa druge strane, u Crnoj Gori je 106 privrednih su-bjekta kojima je primarna djelatnost pru-žanje logističkih usluga i zastupanje pred carinskim organom, dok licencu za ove poslove posjeduje 229 fizičkih lica. Prote-klih godina došlo je do ekspanzije poslova i širenja asortimana usluga, ali je i pod uti-cajem jake konkurencije i pada cijena uga-šeno nekoliko preduzeća.

Finansijski iskazi privrednih subjekata koji se bave logistikom i špedicijom za 2017. pokazuju da je većina kompanija ostvarila

ve. Zajednički turistički proizvod zemalja Zapadnog Balkana doprinio bi povećanju broja gostiju sa najvećih tržišta, poput ki-neskog, rečeno je na sastanku.

Makedonski proizvođači zainteresovani su za intenzivniji izvoz poljoprivrednih proi-zvoda tokom ljetnje turističke sezone, ka-zao je Trpkoski, a posebno za veći plasman kvalitetnih jabuka. Privredna komora će doprinijeti uspostavljanju njihovih veza sa crnogorskim trgovinskim lancima, preko kojih se odvija 85 odsto prometa poljopri-vrednih proizvoda u našoj zemlji.

Podmorski kabl između Crne Gore i Italije pružiće mogućnost da zemlje regiona vi-škove električne energije plasiraju na trži-šte zapadne Evrope. Pregovaračko pogla-vlje 27 sa EU zahtijevaće ulaganje oko 1,6 milijardi eura u zaštitu životne sredine, pa su i u ovoj oblasti prepoznate mogućnosti za zajedničke projekte dvije države.

Tokom sastanka je bilo riječi i o napretku u evropskim integracionim procesima Crne Gore i Makedonije. Predsjednik i ambasa-dor dijele mišljenje da nije potrebno čekati da sve zemlje Balkana steknu uslov za ula-zak u EU, već da svaka država pojedinačno treba da bude primljena u evropsku porodi-cu. Makedonija, prema riječima ambasado-ra, snažno radi na razvijanju dobrosusjed-skih odnosa, te je na tom fonu i rješavanje spora sa Grčkom oko imena zemlje. Pozi-tivan ishod tog spora doprinijeće intenzi-viranju euro- atlanskih integracionih pro-cesa. Predsjednik Golubović je istakao da je Crna Gora ulaskom u Alijansu privukla značajne i kvalitetne investicije, što po-tvrđuje i podatak da je u našoj zemlji u toku realizacija projekata vrijednih između tri i četiri milijarde eura.

Golubović je upoznao uvaženog gosta sa organizacijom i aktivnostima najstarije poslovne asocijacije u Crnoj Gori, u svijetlu nove regulative koja Komoru definiše kao institucionalnog partnera donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou, bez čijeg mišljenja se ne mogu donositi propisi koji utiču na ambijent za biznis.

Ambasador Trpkoski je ocijenio izuzetno značajnim to što Privredna komora Crne Gore i Stopanska komora Makedonije ba-štine vrlo kvalitetne odnose. On je kazao da su i druge privredne komore koje posluju u Makedoniji zainteresovane za saradnju sa crnogorskom, a na tome će se, prema na-javi predsjednika Golubovića, intenzivno raditi tokom naredne godine.

rast obima poslovanja u odnosu na pretho-dnu godinu. Prihod do 250.000 eura ostva-rilo je 71,4%, dok je 13,1% ostvarilo više od 1.000.000 eura prihoda.

U cilju neposrednih kontakata i širenja baze privrednih subjekata, Stručna služba Privredne komore je od maja do novembra posjetila više od 1.300 privrednih subjekata u svim crnogorskim opštinama. Realizo-vano je istraživanje o tekućem poslovanju, barijerama i potencijalnim mogućnostima za njihovo rješavanje. U dobijenim odgo-vorima sadržani su i podaci o poslovanju 70 privrednih društava iz oblasti logistike i špedicije koja imaju najveće tržišno uče-šće.

Prema prikupljenim podacima, ograniče-nja u realizaciji spoljnotrgovinskih poslo-va su najizrazitija tokom ljetnje turističke sezone. Povećan uvoz proizvoda u ovom periodu stvara gužve na graničnim prela-zima što dovodi do dodatnog opterećenja graničnih ispostava, kao i terminala u unu-trašnjosti. Kao ograničavajući faktor ističe se i relativno dotrajala saobraćajna infra-struktura. Ograničenost infrastrukturnih kapaciteta, nedostatak brzih saobraćajnica i spora željeznica, čine da cijene transporta od barske luke ka unutrašnjosti budu ne-konkurentne, čime i sama luka gubi korak sa konkurencijom iz regiona.

U cilju potpune valorizacije Slobodne zone Luke Bar, omogućavanja efikasnog poslo-

38


vanja, značajnih ušteda i novih investicija, potrebno je sinergijsko djelovanje svih privrednih subjekata i državnih organa koji posluju na tom prostoru. Pored podsticajnih mjera države, opštine i lučkih operatera, privrednici ukazuju na potrebu unapređivanja efikasno-sti u radu pružalaca usluga, kao i carinskog i inspekcijskih organa, a sve u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, posebno u proizvodnim djelatnostima, navodi se u informaciji.

Privredni subjekti u ovom sektoru ukazuju i na barijere u poslova-nju kao što su nelojalna konkurencija, česte i skupe analize robe, visoki doprinosi na zarade, porez na nepokretnosti (čija se visina razlikuje od opštine do opštine), visoke takse i naknade na lokal-nom nivou, nedostatak stručne radne snage, koja obavlja poslove zastupanja pred carinskim organom.

Predstavnici logistike i špedicije su ukazali da je potrebno organi-zovati više stručnih seminara, te intezivirati saradnju sa srodnim organizacijama iz okruženja u cilju preuzimanja dobre prakse i po-vezivanja potencijalnih partnera. Pored toga, naglašena je potreba informisanja o novim propisima i pružanje objašnjenja za njiho-

vu implementaciju, pružanja pomoći prilikom uvođenja sistema kvaliteta, te informisanja u vezi sa finansiranjem i kreditiranjem proizvodnje u saradnji sa poslovnim bankama.

Na osnovu sagledavanja poslovanja privrednih društava iz obla-sti logistike i špedicije može se konstatovati da: postoji adekvatan zakonski okvir za obavljanje špediterskih poslova; ostvaren je na-predak u implementaciji zakonodavstva i saradnji sa nadležnim organima; dominiraju mala privredna društva (sa manje od pet zaposlenih); ostvaren je rast neto zarada u sektoru; evidentiran je rast poslovne aktivnosti tokom posljednje tri godine; nelojalna konkurencija, česte i skupe analize robe, visoki doprinosi na za-rade, porez na nepokretnosti, visoke takse i naknade na lokalnom nivou, nedostatak stručne radne snage, koja obavlja poslove za-stupanja pred carinskim organomopterećuju poslovnu aktivnost.

Ukazano je na potrebu daljeg unapređenja saradnje sa carinskim i inspekcijskim organima; poboljšanja uslova poslovanja i saradnje sa Lukom Bar i Port of Adria; unapređenja prakse u realizaciji špe-diterskih poslova; jačanja kadrovskih potencijala koji imaju nepo-

39


sredan uticaj na odvijanje spoljnotrgovinskih poslova.

U cilju unapređenja poslovanja, Komora će u narednom periodu nastaviti sa realizacijom aktivnosti od interesa za sve oblasti po-slovanja (edukacije, sajmovi, poslovni forumi, učešće u zakono-davnoj reformi i jačanju konkurentnosti), kao i posebnih oblasti (unapređenje poslovanja i saradnje špeditera sa Upravom carina, inspekcijskim organima, bankama i drugim institucijama), navodi se u informaciji.

Poptredsjednica Komore Ljiljana Filipović je pozvala špeditere da, osim pomenutih u informaciji, navedu dodatna ograničenja sa ko-jima se srijeću u poslovanju kako bi njihovo otklanjanje bilo pred-met budućih sastanaka sa nadležnim organima.

- Trudimo se da budemo uporni i argumentovani u zahtjevima, te konsultujući uporednu praksu djelujemo na unapređenje ambijen-ta za poslovanje naših članica – kazala je Filipović, navodeći da sva ograničenja mogu biti tema i dana otvorenih vrata sa Upravom carina.

Program rada

Program rada obuhvata teme i zadatke kojima će se Udruženje špeditera baviti tokom 2019. godine. U zavisnosti od potreba, od-nosno interesa privrednih društava, Program će po potrebi biti do-punjavan.

U 2019. godini aktivnosti Udruženja špeditera odnosiće se na praćenje poslovanja i pružanje pomoći u rješavanju aktuelne pro-blematike, kao i stvаrаnje uslovа zа povećаnje obimа i kvаlitetа usluga logističara i špediterа.

Biće održane najmanje četiri sjednice Odbora udruženja špeditera. Udruženje će imati aktivnosti na unapređenju ambijenta za poslo-vanje kroz praćenje i analiza trendova u sektoru logistike i špedici-je, kao i privrednih kretanja u zemlji i inostranstvu, aktivan odnos u kreiranju i primjeni zakonske regulative, saradnju sa državnim organima, Edukativne aktivnosti, Informisanje i tekuće poslove.

Poslovi i zadaci navedeni u Programu rada realizovaće se uz sa-radnju i zajedničku aktivnost privrednih društava, članova Odbo-ra, organa i stručnih tijela Komore, lučkih operatera, Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomiije, Uprave carina, Uprave za in-spekcijske poslove, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosa-nitarne poslove i drugih institucija.

Članovi Odbora smatraju da posebnu pažnju tokom 2019. treba po-svetiti značaju Luke Bar za poslovanje špeditera.

Dalibor Pelević, MSC Montenegro, ocjenjuje da bi fokus špeditera trebalo da bude zajedničko privlačenje poslova u barsku luku, kako bi se njeni potencijali bolje koristili.

- Preko Luke Bar bi moglo mnogo više da se radi. Uzmimo samo da Srbija svega 25 odsto kontejnerske robe plasira preko Bara. Zato treba da razmislimo kako bismo mogli da dovedemo novu robu u Bar. Da vidimo šta to nude luke Rijeka i Pirej, te bolje postavimo stvari, promovišemo naš lučki pravac na nabitnijim tržištima i pri-vučemo robu koja odlazi konkurentima – naveo je Pelević, navo-deći da je jedan od načina za to otvaranje terminala za kontejnere.

On smatra da bi bilo dobro da se ovim pitanjima bavi poseban po-dodbor u okviru Komore.

Predsjednik Radovan Radulović smatra da su osnovni problemi barske luke vezani za infrastrukturu kako na njenom području, tako i u zaleđu.

- Izgradnjom autoputa će se dijelom riješiti problem infrastrukture i moći ćemo da kontejnere brže prebacujemo do odredišta. Što bo-lje radi Luka Bar, svim špediterima će biti bolje – rekao je on.

Milovan Bulatović iz Neregelije je ocijenio da je barska luka već 30 godina neiskorišćeni potencijal.

- Jasno je da se Luka Bar ne može razraditi pojedinačnim inicijati-vama, već da je potreban strateški pristup. Neophodno je da država ponudi refakcije i preferencijalne cijene, unaprijedi efikasnost že-ljeznice bez koje luka ne može da funkcioniše – smatra Bulatović.

Prema njegovim riječima, potrebno je i da se dodatno definišu uslovi poslovanja stranih referentnih agentura za brodski prevoz.

Branislav Zenović, Zenšped, mišljenja je da špediteri, kao veoma značajna karika u sistemu spoljne trgovine, samo složno, pre-ko Komore, mogu da utiču na poboljšanje ambijenta. Prema nje-govim riječima, potrebno je organizovati seminare na kojima će predstavnici Uprave carina davati konkretne odgovore na pitanja koja postavljaju špediteri. On je predložio i da Komora obnovi član-stvo crnogorskih špeditera u međunarodnom savezu špediterskih udruženja FIATA.

Predsjednik Radulović je zaključio da Odbor ne smije da djeluje previše disperzivno, već se mora fokusirati ka otklanjanju proble-ma na koje može da utiče.

- Sada mnogo više utičemo na promjenu ambijenta nego prije pet godina, ali je to proces koji se sporo odvija – rekao je Radulović.

Aktivnosti ZZZCG

Ulogu Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada predstavile su Sonja Ivanović i Dragica Rustemagić. Posebno su potencirale značajnu ulogu Zavoda u posredovanju pri zapošljavanju, odnosno u obez-bjeđivanju kadrova kroz procese regrutacije i selekcije. Zavod je zadužen i za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, subvencioni-ranje poslodavaca za zapošljavanje mladih, starijih i lica sa in-validitetom, podsticanje razvoja preduzetništva i pravne savjete, consulting usluge i anketiranje poslodavaca.

One su pozvale privrednike da istaknu svoje potrebe za kadrovima, kako bi Zavod, na osnovu njih, kreirao programe obuka i aktivne mjere zapošljavanja.

Posebno su uputili špeditere ka benefitima Programa stručnog osposobljavanja, preko kog mogu dobiti osobe sa Biroa koje obuča-vaju tokom šest ili devet mjeseci (u zavisnosti od stručne spreme), dok njihove zarade podmiruje Zavod. Takođe su pozvale špeditere da se uključe u zapošljavanje osoba sa invaliditetom, što je pro-gram sa subvencijama države.

Privrednici su se raspitivali da li Zavod šalje nezaposlene na edu-kacije koje organizuje Privredna komora, a odnose se na sticanje licence za zastupanje pred carinskim organom. Time bi se, sma-traju oni, dobio osposobljen kadar u skladu sa njihovim potrebama. Naveli su da je potrebno da se bolje upoznaju sa kandidatima prije nego ih angažuju, na što su predstavnice Zavoda odgovorile da nji-hovi programi upravo to omogućavaju.

40


Obezbijediti ravnopravan položaj za poslovanje špeditera

Sastanak sa predstavnicima državnih organa i institucija

Špediteri su na sastanku sa nadležnim državnim organima i institucijama u Privrednoj komori Crne Gore, 11. decembra 2018. godine, zatražili da im se obezbijedi ravnopravnost na

graničnim prelazima Božaj i Vraćenovići sa konkurentima koji djelatnost obavljaju u međugraničnom prostoru.

U radu sastanka učestvovali su potpredsjednica Privredne komore

Špediteri zatražili hitno useljenje u novu zgradu na graničnom prelazu Božaj, jer će to izjednačiti njihov položaj i olakšati posao ne samo njima, već i graničnoj policiji, te carinskim organima.

Ljiljana Filipović i savjetnik Filip Vujović, Darko Globarević i Ana Ferdinandi - Zetatrans, Hasan Kolar - Jadroagent, Saša Simonović - Knjaz, Mišo Jovović - Montenomaks C&L, Ratko Šekarić - Kapital Trade, Aleksandra Lukovac i Marko Perić iz Agencije za zaštitu konkurencije, Zdenko Šestović i Slavko Peković iz Uprave policije, Radivoje Pejović iz Uprave carina, Bajko Vučićević iz Uprave za imovinu i Zorka Prljević iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu

41


gućnost da tamo rade. Špediteri su zatražili hitno useljenje u novu zgradu, jer će to izjednačiti njihov položaj i olakšati posao ne samo njima, već i graničnoj policiji, te carinskim organima, sa čim su se saglasili predstavnici ovih institucija. Dok to bude realizovano, privrednici smatraju da je potrebno i njima dozvoliti postavljanje privremenih objekata i poslovanje u međugraničnoj zoni, kako bi radili u istim uslovima kao konkurenti.

Predstavnik Uprave za imovinu je kazao da je adresa za rješava-nje ovog problema Uprava za nekretnine, jer je preduslov za use-ljenje špeditera uknjižba objekta i procjena njegove vrijednosti, te raspisivanje javnog poziva za davanje ovih prostorija u zakup. On je ukazao da će prostorije u novoj zgradi dobiti oni koji ponude najvišu cijenu zakupa. Špediteri su upozorili da to može značiti i mogućnost da samo jedno privredno društvo zakupi sve prostorije, što bi ponovo dovelo do neravnopravnih uslova za poslovanje.

Špediteri su ukazali i da su zabilježeni primjeri da pojedini špedi-teri zloupotrebljavaju dozvolu kretanja u međugraničnom pojasu, jer više puta prelaze granicu sa Albanijom, prikupljaju papire od klijenata i tako završavaju poslove.

Predstavnik Uprave policije naglasio je da se u graničnom pojasu zakon mora poštovati, te da oni nemaju podatke o navedenim zlo-upotrebama.

Privrednici su tokom sastanka ukazali da i na graničnom prelazu Vraćenovići privredni subjekti takođe obavljaju špediterske poslo-ve u objektima u međugraničnoj zoni. Koristeći povoljniji položaj za obavljanje špediterskih usluga, oni završavaju većinu poslova koji se odnose na uvoz preko ovog graničnog prelaza. I u tom slu-čaju, špediteri traže ravnopravan tretman.

Predstavnici Agencije za zaštitu konkurencije pozvali su špeditere da podnesu inicijativu da se utvrdi da li postoji korišćenje domi-nantnog položaja na tržištu u ovom slučaju.

Ocijenjeno je i da su cijene zakupa na graničnim prelazima privre-dnicima visoke, što je barijera koja ugrožava njihovo poslovanje. Špediteri su posebno ukazali na primjere graničnih prelaza Kula i Šćepan Polje, gdje je niska frekventnost saobraćaja, a cijena za-kupa vrlo visoka. Zato je zatraženo da se zbog neisplativosti oba-vljanja poslova carinskog zastupanja na određenim graničnim prelazima preispita visina ovog plaćanja. Predstavnici Agencije za zaštitu konkurencije smatraju da je potrebno uraditi analizu cijena koristeći uporednu praksu iz okruženja i uzimajući u obzir frekventnost pojedinih prelaza.

Na sastanku je zaključeno:

• Privrednici koji obavljaju djelatnosti carinskog zastupanja traže hitno useljenje u poslovnu zgradu na graničnom prelazu Božaj, jer će to olakšati posao ne samo njima, već i graničnoj policiji, te ca-rinskim organima.

• Na graničnim prelazima Božaj i Vraćenovići neophodno je stvori-ti uslove za ravnopravno poslovanje svih špeditera.

• Cijene zakupa na graničnim prelazima su privrednicima pre-visoke i predstavljaju biznis barijeru. Potrebno je uraditi analizu cijena koristeći uporednu praksu iz okruženja i uzimajući u obzir frekventnost pojedinih prelaza.

Privredna komora će nastaviti redovnu komunikaciju sa nadle-žnim organima kako bi se zahtijevima špeditera izašlo u susret.

i fitosanitarne poslove.

Špediteri su istakli da su na graničnom prelazu Božaj porušeni objekti u kojima su špediteri obavljali djelatnosti carinskog zastu-panja, sa najavom da će poslovanje nastaviti u novoj zgradi. Nakon rušenja objekata, nekoliko privrednih subjekata za poslove špedi-cije je smješteno između graničnih prelaza Crne Gore i Albanije. Prema ocjeni privrednika, iskazanoj najprije na sjednici resornog odbora udruženja u Komori, kao i na ovom sastanku, ovi špediteri su time stekli dominantan geografski položaj za obavljanje poslo-va.

U međuvremenu, završen je objekat koji je, prema najavama, predviđen za njihovo poslovanje, ali špediteri još nijesu dobili mo-

42


Odlaganje pune primjene Metodologije RAE za još godinu

Energetika i rudarstvo

Moraju riješiti pitanja poput dejstva Metodologije na pekarsku industriju i poslovanje sezonskog karaktera.

Regulatorna agencija za energetiku razmatra mogućnost da se puna primjena Metodologije za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog

sistema električne energije odloži za 2020. godinu, a da se naredni period iskoristi za edukaciju korisnika o benefitima koje će njena implementacija donijeti razvoju elektro-energetskog sistema.

Ovo je rečeno na sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, održanoj 7. decembra 2018. godine, tokom koje je ukazano na potrebe i mogućnosti za optimizaciju korišćenja i razvoja sistema električne energije, te prezentovana uloga Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Luka Jovanović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, članovi Odbora Regulatorne agencije za energetiku Dragutin Martinović, Miroslav Vukčević, rukovoditeljka Službe za energetsko-tehničke poslove regulacije Milica Knežević i samo-stalni analitičar Igor Malidžan, sekretari odbora udruženja Komo-re Ranko Vukmirović, Lidija Rmuš, Almer Bećiragić i Marija Mila-čić, te Aleksandar Rakočević iz Zavoda za zapošljavanje.

Podsjetimo, Metodologija koju je RAE izradila na osnovu Zakona o energetici se u dijelu raspodjele troškova primjenjuje od 1. januara 2017. godine, ali je na inicijativu Privredne komore obračun tro-

škova mrežarinena osnovu ugovorenih snaga nekoliko puta odla-gan. Definisani okviri dozvoljenih odstupanja su u cilju postepene optimizacije potreba kupaca, odnosno unapređenje njihovih spo-sobnosti po pitanju procjene i planiranja sopstvenih potreba, na insistiranje Komore i privrednika, povećani u odnosu na prvobitne i iznose +/-30 odsto.

Na temu optimizacije korišćenja i razvoja sistema električne ener-gije govorila je Milica Kenežević, RAE. Prema njenim riječima, Re-gulatorna agencija doprinosi ostvarivanju, na najefikasniji način, razvoja sigurnih, pouzdanih i nediskriminatornih sistema orijen-tisanih na kupca, utvrđuje regulatorno dozvoljene prihode opera-tora sistema, kao i cijene, rokove i uslove za korišćenje prenosnog i distributivnog sistema električne energije.

- Optimizacijom svojih potreba putem upravljanja energijom/sna-gom, korisnici mogu izbjeći dodatne troškove za razvoj distribu-tivnog i prenosnog sistema, koje bi snosili –navela je Knežević.

Regulatorne mjere za postizanje ovog cilja su podsticanje korisni-ka sistema da budu aktivniji u planiranju i ažuriranju svojih po-treba, te da pravovremeno i formalno informišu operatora sistema o svojim planiranim potrebama zaključivvanjem/izmjenama ugo-vara o priključenju.

43


Govoreći o Metodologiji ona je kazala da su pomenute dozvoljene granice definisane kako bi se korisnicima dalo vrijeme da upozna-ju svoje potrebe i unaprijede kvalitet planiranja istih.

Metodologija takođe definiše korigovanje cijene za korišćenje sis-tema ukoliko je maksimalna snaga ostvarena tokom niže dnevne tarife faktorom B (B=0.24). Ova korekcija uzima u obzir sistemska vršna opterećenja i stimuliše korisnike da upravljaju energijom/snagom i rasterećuju sistemsko vršno opterećenje.

Naglašava da primjena Metodologije omogućava stabilnije priho-de operatora koji ne zavise od obima električne energije isporuče-ne kupcima, te pravovremene i adekvatnije signale za dalji razvoj distributivnog/prenosnog sistema električne energije. Korisnici-ma čija je priključna/ugovorna snaga optimalno procijenjena u od-nosu na njihove potrebe za električnom energijom, Metodologija omogućava manju cijenu po kWh.

- Broj korisnika priključenih na distributivni sistem kod kojih se snaga mjeri je 31. oktobra 2018. godine iznosio 2.058 od čega je 53,55%, odnosno 1.102 korisnika zaključilo Ugovor o priključenju sa definisanim ugovorenim snagama – navela je Knežević.

Prema njenim riječima, Agencija je donijela Pravila o minimu-mum kvaliteta isporuke i snabdijevanja električne energije koja predviđaju primjenu finansijskih kompenzacija u drugoj polovi-ni sljedeće godine prema konkretnim kupcima koji su pogođeni nedostatkom kvaliteta i koji imaju zaključene ugovore o snabdije-vanju električnom energijom. Ugovor o priključenju između kori-snika i operatora sistema, koji prethodi ugovoru o snabdijevanju, definiše niz međusobnih prava i obaveza, poput standarda kva-liteta i ugovornih snaga. Posebnu pažnju treba posvetiti upravo vrijednostima koje se utvrđuju kao ugovorne snage. Analizom do-stupnih podataka koji se odnose na priključne i snage ostvarene tokom 2016, 2017. i prve polovine 2018. godine, evidentna je razlika između maksimalnih ostvarenih snaga u odnosu na priključne.

Primjeri odnosa zbira maksimalih snaga ostvarenih tokom po-smatranog perioda i zbira priključnih snaga na nivou nekadašnjih lokalnih distribucija: Mojkovac 73% i Bar 37% pokazuju opravda-nost primjene Metodologije u cilju optimizacije razvoja elektroe-nergetskog sistema.

Miloš Bigović iz Elektroprivrede Crne Gore smatra da je Metodo-logija prepoznala potrebe operatora distributivnog i elektropreno-snog sistema i ukazala na disproporcije između ostvarene i pri-ključne snage kod korisnika.

- Ako stvarate troškove operatorima, morate ih platiti – rekao je Bigović.

Na tom fonu je govorio i Dragutin Martinović, RAE, koji je istakao da ukoliko želimo da razvijamo i održavamo stabilan elektroener-getski sistem shodno potrebama, svi koji ga koriste moraju propor-cionalno plaćati troškove.

- Jako je bitno da korisnici optimizuju svoju potrošnju električne energije – smatra Martinović.

Darko Krivokapić iz EPCG je mišljenja da treba raditi na tome da se korisnici stimulišu da tokom noći najviše troše električnu ener-giju.

- U ovom trenutku na svim računima imamo višu i nižu tarifu što se tiče energije, ali su mrežne usluge fiksne. Zato smatram da treba uvesti da se mrežna usluga dijeli na tarife – rekao je Krivokapić.

Miroslav Vukčević, RAE, objasnio je da mreža specifična jer ima više fiksnih troškova koji ne zavise od trenutka njenog korišćenja, ali da će se razmisliti o Krivokapićevom predlogu.

Lidija Rmuš, sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede u Komori, ukazala je da bi primjena Metodologije mogla povećati troškove pekarske industrije što će moguće uticati na rast cijena njihovih proizvoda. Međutim, predstavnica RAE Knežević je istakla da će pekarska industrija, poput ostalih korisnika sličnih potreba za korišćenjem sistema, biti u povoljnijem položaju jer obavlja djela-tnost u noćnim satima, odnosno van vršnog opterećenja sistema.

Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne komore, smatra da se pro-ces pune implementacije Metodologije mora okončati na zadovolj-stvo svih - operatora i privrede.

- Komora kroz svoj rad zastupa interese cjelokupne privrede, pa i subjekata elektroenergetskog sistema. Cilj nam je stabilnost sistema, korišćenje njegovih kapaciteta, ali moramo riješiti neka specifična pitanja na primjer, dejstva Metodologije na pekarsku industriju i poslovanje sezonskog karaktera. Ovo nije posljednji sastanak u Komori na ovu temu – rekao je Saveljić.

Miroslav Vukčević iz RAE je kazao da se u Agenciji razmatra odla-ganje primjene okvira dozvoljenih odstupanja od +-30 odsto.

Dragutin Martinović iz RAE je pozvao privrednike da iskoriste pe-riod koji slijedi za edukaciju o benefitima primjene Metodologije, kako bi njena puna implementacija počela za godinu.

Radovan Sinđić, ICM, smatra da je za njih problem da sada predvi-de utroške snage električne energije te da potpišu ugovor sa ope-raterom, jer planiraju povećanje proizvodnje koja će osim noću, kao do sada, ubuduće morati da se obavlja i danju, što će povećati potrošnju energije.

Predstavnik RAE, Miroslav Vukčević, je podsjetio da je Agencija upravo zbog ovakvih izazova i vremena neophodnog za unapređe-nje sposobnosti kupaca po pitanju procjene i planiranja sopstve-nih potreba, omogućila ugovaranje snaga na mjesečnom nivou, definisala širi opseg dozvoljenih odstupanja i omogućila promjene ugovorenih snaga jednom godišnje.

Dragan Laketić, CGES, smatra da projektanti često predimenzioni-šu buduće objekte, a posljedica neadekvatnog projektovanja je ne-racionalan odnos između priključnih i ostvarenih snaga energije, što ima direktan negativan uticaj na proces planiranja i dinamiku realizacije investicija u elektroenergetski sistem.

Predsjednik Odbora Luka Jovanović zaključio je raspravu najavom da će tokom sljedeće godine u Privrednoj komori biti organizovani skupovi privrednika sa regulatorom na kojima će se do kraja de-finisati rješenja kako bi Metodologija mogla da bude u punoj pri-mjeni od 2020.

O ulozi Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada govorio je Aleksan-dar Rakočević. On je posebno potencirao posredovanje Zavoda u obezbjeđivanju kadrova kroz procese regrutacije i selekcije, ogla-šavanje slobodnih radnih mjesta, subvencioniranje poslodavaca za zapošljavanje mladih, starijih i lica sa invaliditetom, podstica-nje razvoja preduzetništva i pravnim savjetima, consulting uslu-gama i anketiranje poslodavaca. Pozvao je privrednike iz sektora energetike i rudarstva da doprinesu kreiranju edukativnih progra-ma Zavoda čime bi doprinijeli većem zapošljavanju u ovoj grani.

44


Očekuje se uspješna zimska sezona

Turizam

Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Pri-vredne komore Crne Gore 21. decembra je razgovarano o zimskoj sezoni 2018/2019, sa fokusom na ponudu skijališta,

zimskih centara i etno sela.

Usvojen je Program rada Odbora za 2019. godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a u radu su, osim članova, učestvovali potpredsjednica Privredne ko-more Ljiljana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, direktorica Nacionalne turi-stičke organizacije Željka Radak Kukavičić, te direktor JP Skijali-šta Crne Gore Miloš Popović.

Predsjednik Ivančević je na početku čestitao direktorici NTO Željki Radak Kukavičić reizbor na tu dužnost.

- Gospođa Radak Kukavičić je važna spona između javnog sektora i privrede i kontinuitet je neophodan u ovom periodu kada se oče-kuje intenzivan razvoj turizma i svih komplementarnih djelatnosti bitnih za kvalitet turističkog proizvoda. Pozivam direktoricu NTO da nastavimo dobar zajednički rad i ubuduće – rekao je Ivančević.

Ona je zahvalila na čestitki i izrazila uvjerenje da će sa turističkim poslenicima još uspješnije raditi u narednom mandatu.

Ivačević je čestitao članovima Odbora koji su dobili nagradu za najbolje u turizmu tokom nedavno održane manifestacije na Ce-tinju – hotelu godine Chedi, Luštica Bay, restoranu godine Murano hotela Regent, Porto Montenegru kao event destinaciji, HTP Bud-vanska rivijera za implementaciju standarda u hotelijerstvu, te ho-telu Casa del Mare iz Herceg Novog za brend menadžment.

Zimska sezona

Turistički poslenici su na sjednici ocijenili da sve govori u prilog uspješnoj zimskoj sezoni, koju će pratiti rast turističkog prometa i veći prihod u odnosu na prethodnu. Skijališna sezona je 15. de-cembra otvorena na Žabljaku, 20.decembra na Vučju, a u Kolašinu će biti 22.decembra.

- Ulazimo u sezonu koja nam pokazuje da Crna Gora polako posta-je turistička destinacija sa velikim potencijalima u ski rizortima i

45


Crna Gora će značajno unaprijediti svoju turističku ponudu i moći će da izađe u susret rastućoj potražnji posjetilaca kao cjelogodišnja turistička destinacija.

zimskim centirma. Predstoji nam veliki rad. Ono što je aktuelno: povećanje dužine skijaških staza, izgradnja gondola i žičara, rad na putnoj infrastrukuturi, stvaranje opšteg ambijenta za kvalite-tnu valorizaciju svih naših ogromnih potencijala koje imamo na sjeveru Crne Gore, obavezuje sve nas koji smo direktni učesnici u turizmu, a naravno i javni sektor – rekao je Dragan Purko Ivan-čević.

Smatra da je jako važno umanjiti uticaj vremenskih prilika na tu-rističku ponudu, odnosno da je neophodno obezbijediti vještačko osnežavanje kako bi skijaška sezona trajala četiri ili pet mjeseci. Time bi se privukli novi investitori u hotelske kapacitete na sjeve-ru i doprinijelo cjelogodišnjoj sezoni.

Direktor JP Skijališta Crne Gore Miloš Popović je ocijenio da će se izgradnjom ski centra Kolašin 1600 i ostalih ski centara čija je re-alizacija u toku, te prioritetne dionice auto puta obezbijediti rav-nomjerniji regionalni razvoj, otvoriti nova radna mjesta, povećati atraktivnost cjelokupnog prostora za domaće i strane investitore za dalja ulaganja u turizam, poljoprivredu, energetiku, vodoprivre-du, drvopreradu i druge povezane grane.

- Crna Gora će značajno unaprijediti svoju turističku ponudu i moći će da izađe u susret rastućoj potražnji posjetilaca kao cjelo-godišnja turistička destinacija. Realizacijom ovog i drugih planira-nih infrastrukturnih projekta koji su u toku, multiplikativni efekti će biti nemjerljivi – navodi Popović.

U predstojećoj sezoni biće aktivno šest skijališta: Savin kuk i Javo-rovača na Durmitoru, Kolašin 1450 i Kolašin 1600, Vučje u Nikšiću i Hajla u Rožajama. On je govorio o kapacitetima ovih centara, vrije-dnostima investicija koje su tu realizovane ili se očekuju, cijenama usluga koje će biti na prošlogodišnjem nivou.

Posebno se osvrnuo na ski centar Kolašin 1600, gdje je realizovana prva faza investicije (čija je ukupna planirana vrijednost 22 mili-ona eura), instalirana najmodernija žičara, ski lift, a uskoro će biti otvoren restoran sa 400 mjesta. Povezivanjem skijališta Kolašin 1600 i 1450 dobiće se 45 kilometara skijaških staza sa tendencijom daljeg širenja.

Osim razvoja ski centara, u fokusu njegovog izlaganja bile su ak-tivnosti na valorizaciji turističkog potencijala Đalovića pećine, u opštini Bijelo Polje. Realizacija projekta valorizacije ovog lokaliteta

46


planirana je do kraja 2020. godine. Njome je obuhvaćena izgradnja putne hidrotehničke i telekomunikacione infrastrukture, elektro energetske mreže, liftova (gondola) i infrastrukturnih objekata sa pratećim sadržajima. Procijenjena ukupna vrijednost investicije iznosi oko 12 miliona, dok će do kraja 2018. godine biti realizovano dva miliona eura.

- Ukupna vrijednost investicija koja je planirana u naredne četi-ri godine za razvoj skijališta je oko 140 miliona eura – najavio je Popović.

Rajko Malović iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim do-brom predložio je da direktor Skijališta Popović bude član Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva.

Direktor kolašinskog hotela Bianka Nemanja Kuljić predstavio je njihovu ponudu tokom predstojećih novogodišnjih praznika i se-zone. On je pozvao članove Odbora da odmor provedu na području Kolašina i uvjere se iz prve ruke u potencijale kojima je bogato.

- Istakao bih dobru saradnju sa novom lokalnom upravom i komu-nalnim preduzećima čiji je rad jako bitan za nesmetano odvijanje sezone – rekao je Kuljić.

O ponudi ski centra Vučje govorila je direktorica Bojana Đukano-vić.

- Ski centar Vučje je 20. decembra otvorio svoju sezonu. Ove go-dine očekujemo dosta djece iz cijele Crne Gore, a potpisali smo ugovore sa turističkim agencijama iz Dubrovnika i Trebinja, pa se nadamo velikom broju gostiju iz regiona. Od ove godine nudimo naše, domaće proizvode, po čemu se razlikujemo od drugih centa-ra. Cijene naših usluga ostale su na nivou od prošle godine - rekla je Đukanović.

Prema njenim riječima, radovi na akumulaciji jezera se privode kraju, pa će Vučje sljedeće godine biti u mogućnosti da vještački osnježava staze.

Luka Bulatović iz TA "Explorer" govorio je o njihovim aktivnostima kojima će upotpuniti turističku sezonu.

U nacionalnom parku Biogradska gora otvorena su vrata restorana sa 100 mjesta, koji nije radio više od šest godina.

- Planiramo da naredne godine na Biogradskom jezeru napravimo eko-lodž sa 50 kreveta, objekat koji će raditi tokom svih 12 mjeseci – rekao je Bulatović.

Otvoren je i restoran na Crnom jezeru sa 200 mjesta koji od jula radi punim kapacitetom i biće u funkciji cijele godine. Na tom području je predviđeno otvaranje prvog eko-lodža u jugoistočnoj Evropi kategorije pet zvjezdica, sa 120 ležaja i velikim brojem sadr-žaja za ljetnju i zimsku sezonu. On je kazao i da će njihov motel u kanjonu Tare uskoro biti u funkciji tokom cijele godine.

- Imamo veliki broj potpisanih ugovora sa zapadnoevropskim ze-mljama. Konkretno, riječ je o Njemcima i Francuzima kojih je sva-ke godine sve više, a biće i oko 600 Poljaka, zahvaljujući usposta-vljanju avio linije sa ovom zemljom – najavio je Bulatović.

Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić zahvalila je svim turi-stičkim poslenicima koji su za zimsku turističku sezonu osmislili nove sadržaje za goste.

- Uvjerena sam da će Vaša iskustva i dobri rezultati biti podsticaj za sve koji namjeravaju da u budućem periodu krenu u razvoj no-

vih sadržaja i ponuda, jer je to ono što je najvažnije i opredjeljuje goste da u većem broju dolaze u Crnu Goru i da njihova potrošnja bude veća. S obzirom na to da je zimska sezona, apelujem na sve nadležne lokalne i državne službe da održavaju puteve koji vode ka zimskim centrima – rekla je Radak Kukavičić i poželjela uspje-šnu 2019. godinu i zimsku sezonu.

Državni sekretar za turizam Damir Davidović zahvalio je turistič-koj privredi na saradnji u jednoj od najuspješnijih godina za ovu granu. On je kazao da svi problemi koji opterećuju ovaj sektor ni-jesu riješeni ali da stoji obećanje da "neće biti gurani pod tepih".

- Ostvareni rezultati su najbolji podstrek privredi i institucijama da ulože dodatan napor, jer smo još daleko od toga da ispunimo potencijale u turizmu. Siguran sam da će naredna godina, što se naše saradnje tiče, biti odlična, a vjerujem i da će sezona biti dobra, što govore ohrabrujući preliminarni podaci kojim raspolažemo - rekao je Davidović, ističući da su vrata Ministarstva otvorena za privredu.

Predsjednik Odbora Ivančević zaključio je da Crna Gora sa pravom nosi epitet najbrže rastuće i napoželjnije turističke destinacije.

- To je za nas obaveza više, pogotovo u godini kada smo konstato-vali da su svi fizički i finansijski pokazatelji unapređeni u odnosu na prethodnu. Imajući u vidu sve što je danas rečeno i što se radi na obali, te trend ubrzanog razvoj hotelijerstva u Podgorici, može se reći da je turistička budućnost Crne Gore izvjesna, a od nas za-visi da stvaranjem ambijenta omogućimo da se svi naši kapaciteti bolje koriste nego do sada – rekao je Ivančević.

Program rada

Tokom 2019. godine, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva će zasijedati po potrebi, a najmanje jednom kvartalno.

Pratiće i analizirati privredna kretanja i mjere u ciju unapređivanja uslova, kao i privredno zakonodavstvo vezano za poslovanje sek-tora turizma u cilju suzbijanja biznis barijera.

U fokusu njegovog rada biće praćenje sprovođenja mjera Akcionog plana za pripremu sezona, Programa rada Vlade na suzbijanju sive ekonomije, te upoznavanje članica sa predstojećim promjenama i obavezama iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2019 – 2020.

Pažnja će biti posvećena realizaciju projekta "Domaći ukusi” u cilju promovisanja saradnje poljoprivrednih proizvođača, distributera i turističke privrede. Odbor će podsticati preduzeća da intenziviraju aktivnosti na uvođenju standarda i unapređenju integralnog siste-ma kvaliteta, posebno standarda koji se primjenjuju u EU, budući da je to jedan od neophodnih uslova za uspjeh na tržištu.

Odbor će pratiti projekte EU za podršku preduzećima, raditi na unapređenju regionalne saradnje u oblasti turizma, organizovati radionice, okrugle stolove u cilju informacije i edukacije privredni-ka iz ovog sektora, podnositi inicijative, davati mišljenja i predla-gati donošenja/izmjena zakonske i podzakonske akte, sagledavati njihov uticaj na poslovanje preduzeća i drugo.

Promovisaće preduzeća i pripremati informaciju u cilju pospješi-vanja dotoka stranog kapitala i privlačenja stranih investicija, te podsticati više oblike saradnje kroz dugoročnu poslovnu koopera-ciju, novih tehnologija, zajedničkog ulaganja, zajedničkog nastupa

47


na treća tržišta i drugo.

- Program je vrlo ambiciozan i realizovaćemo ga u cjelosti, bez ob-zira na to što je izborna godina, tokom koje ćemo mladim snagama pojačati rad Odbora – prokometarisao je predsjednik Ivančević.

Zaključci i preporuke

U cilju nastavka trenda rasta posjeta i ostvarenih noćenja, kao i prihoda od turisticka sezone,neophodno je realizovati dalje aktiv-nosti na diverzifikaciji turističke ponude, osmišljavanju događaja i sadržaja koji će svojom atraktivnosšću privlačiti turiste u Crnu Goru i doprinijeti njihovom dužem boravku. Pored nastavka pro-mocije na na emitivnim tržištima u: Srbiji, Albaniji, Hrvatskoj, Bo-sni i Hercegovini kao i u Crnoj Gori pod nazivom "Sunce, snijeg i more", neophodno je uložiti dodatne napore svih kreatora turistič-ke ponude Crne Gore, kako bi se Crna Gora promovisala na evrop-skom i svjetskom tržištu.

Takođe, neophodno je povećanje smještajnih kapaciteta i drugih sadržaja na sjeveru kojim će se animirati turisti koji su zaintere-sovani za boravak i aktivnosti na snijegu. Od ukupno 391 (39.370 ležaja) ugostiteljska objekta, u opštinama koje gravitiraju u sjever-nom regionu ukupno je kategorisano 55 ugostiteljskih objekata (kolektivni smještaj) sa ukupno 2.506 ležaja što je (6.36%) od uku-pnog broja ležaja, u opštinama koje gravitiraju centralnim regio-nom kategorisano je 56 ugostiteljskih objekata sa 3.362 ležaja što je (8.53%) od ukupnog broja ležaja, I u opštinama južnog regiona kategorisano je 280 ugostiteljskih objekata sa 33,502 ležaja što je (85.09%) od ukupnog broja ležaja

Nastaviti aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, koja je i dalje je prisutna u skoro svim segmentima turističke djelatnosti.Ovo je pojava koja ima negativne efekte, kako po javne finansije i fiskalnu stabilnost, tako i po poslovni ambijent i konkurentnost i održivost realnog sektora u Crnoj Gori, jer djeluje kao nelojalna konkurencija preduzećima koja uredno izmiruju svoje obaveze. U cilju smanje-nja sive zone u smještajnim kapacitetima, sagledati mogućnost pojednostavljenja procedura oko registracije privatnog smještaja (za izdavaoce do 20 kreveta).

Nastaviti aktivnosti na daljem unapredjenju poslovnog ambijenta u turizmu kroz:

- Smanjenje iznosa lokalnih komunalnih naknada kao i obaveza plaćanja komunalnih taksi iako je turističko-ugostiteljski objekat zatvoren tokom zimske sezone

- Smanjenje visokih iznosa poreza na napokretnost u kojima se obavlja privredna djelatnost. porez na nepokretnosti koji se kod nas kreće u rasponu od 0,25 do 1% . Kada je u pitanju porez na ne-pokretnosti karakteristični su primjeri Slovenije i Hrvatske koje ne naplaćuju ovu vrstu poreza.

- Smanjenje poreza i doprinosa na dohodak zaposlenih. Ukupno poresko opterećenje troškova rada iznosi 40%, što je još uvijek vi-soko i treba težiti njegovom daljem smanjenju. Ovakvo optereće-nje ima negativan uticaj na zaposlenost, sivu ekonomiju, otvaranje radnih mjesta.

- Primjenu jedinstvene niže stope PDV-a u svim turističkim objek-tima za ugostiteljske usluge, bez obzira na kategoriju, čime bi se izbjegao sadašnji povlašćeni položaj koji imaju hoteli visoke kate-gorije i čime bi se podstakao razvoj turizma kao prioritetne grane.

- Primjenu snižene stope PDV-a, na ski karte. Skijališta predsta-vljaju infrastrukturu i treba da imaju tretman kao što imaju usluge javnog prevoza putnika.

U cilju smanjenja negativnih uticaja vremenskih prilika i daljeg unapređenja ponude zimskih centara, u narednom periodu treba pristupiti dogradnji I rekonstrukciji skijališnih kapaciteta, sa to-povima za vještačko osnježivanje staza i noćno skijanje, izgradnji klizališta, staza za nordijsko skijanje i bob...

Takođe, potrebno je poboljšanje smještajnih kapaciteta na sjeveru Crne Gore i vanpansionskih sadrzaja (bazena, sauna, spa centa-ra,..), ostvariti bolju saradnju i koordinaciju rada državnih i lokal-nih organa i službi, unapređenje komunalne i lokalne infrastruk-ture, putnih pravaca, prohodnost puteva, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, kao i značajnije promotivne aktivnosti na lokalnom nivou.

Podsticajnim mjerama se stimulišu inicijative kojim se obogaćuje ponuda, posebno u sjevernim opštinama gdje postoji realno veli-ki potencijal koji još nije valorizovan. U 2017.g.e godini podržano je oko 16 manjih projekata koji se odnose na bogaćivanja i una-pređenja kvaliteta turisticka ponude na sjeveru. U prethodne dvi-je godine kroz Program podsticajnih mjera pružena je podrška za nabavku mašine za štampanje staza za nordijsko skijanje, kao i za uređenje staza za hodanje na krpljama u opštinama Rožaje, Bera-ne, Andijevica i Mojkovac. U okviru mjere za manifestacije podr-žana je manifestacija "Winter Aventure Race – Bjelasica 2018" koja se održala 17. februara u Kolašinu. U okviru mjere za Obogaćivanje i unapređenje ponude, NTO CG je podržala projekat "Razvoj staza za hodanje na krpljama u opštinama Pljevlja, Bijelo Polje, Plužine i Šavnik.

Tokom prethodne dvije godine, otvoreni su hoteli na sjeveru u Kolašinu, Mojkovcu, Beranama, Šavniku, Žabljaku i Plavu, dok se drugi pripremaju za rekonstrukciju. U toku je realizacija značajnih infrastrukturnih ulaganja na prostoru Bjelasice i Komova, posebno razvoj tri skijališta i to Kolašin 1600, Žarski u Mojkovcu i Cmiljača u Bijelom Polju. Radovi na skijalištu Kolašin 1600 su u toku, postavlja se šestosjedna žičara, a radi se i put koji će povezivati ski centre Kolašin 1450 i Kolašin 1600 . Planirana su i ulaganja u izgradnju novih staza i žičara na Žabljaku. U narednih nekoliko godina Crna Gora će imati značajan broj ski centara, a očekuje se da će to pri-vući i investitore i turiste.

Savremeni turista prevazišao je klasičan odmor, želi da doživi nešto novo, zanima ga kulturno nasljeđe, zbližavanje sa lokalnim stanovništvom i da posjećuje divlje netaknute predjele koje Crna Gora ima. U tom smislu nacionalni parkovi predstavljaju nešto što našu destinaciju čini konkuretnom. Pješačenje i biciklizam, kaja-king, šetnja tematskim i edukativnim stazama, sportski ribolov, posmatranje ptica su samo neke od aktivnosti u kojima posjetioci mogu uživati u nacionalnim parkovima: Durmitor, Skadarsko jeze-ro, Lovćen, Biogradska gora i Prokletije.Tu su i ekoetno sela, koja nude autentičan doživljaj boravka u očuvanoj prirodi, uz domaću kuhinju i lokalne specijalitete, kao i posebne turističke atrakcije, kao što su kanjoning, zip line, krstarenje rijekama i jezerima i ču-veni rafting. Komplementarni sadržaji u ponudi, takozvani soft ski sportovi, našu destinaciju zimi jednako dobro promovišu kao i sni-jeg i skijanje. Unapređenje kvaliteta ponude hotelijera, niz osmi-šljenih tradicionalnih, modernih i avanturističkih manifestacija i sadržaja u pravcu privlačenja turista, karakterisaće i ovogodišnju zimsku turističku sezonu.

48


Pozitivni trendovi na tržištu kapitala

Finansijske organizacije i osiguranje

Odbor udruženja banaka, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici 17. de-cembra 2018. godine, razmotrio je informacije o makroeko-

nomskim kretanjima, te stanju na tržištima kapitala i osiguranja koje se odnose na treći kvartal ove godine.

Prezentovana je informacija o aktivnostima Investiciono razvoj-nog fonda za 2019. i predstavljena uloga Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mladen Rabrenović, a u radu je, pored članova, učestvovao predstavnik Zavoda za zapošljavanje Aleksandar Rakočević.

Makroekonomska kretanja

Informaciju o makroekonomskim kretanjima u trećem kvartalu 2018. godine, objavljenu u Biltenu Centralne banke Crne Gore, pre-zentovao je Bratislav Vukčević, savjetnik viceguvernera za finan-sijsku stabilnost i platni promet za pitanja statistike.

Kako se sumira u ovoj publikaciji, inflacija se kreće u skladu sa projektovanim nivoom. Registrovan je rast aktivnosti u turizmu, industrijskoj proizvodnji i gradjevinarstvu, a pad u šumarstvu. U porastu je broj zaposlenih. U septembru je na mjesečnom nivou došlo do pada depozita i kredita, ali je na godišnjem nivou i dalje prisutan izuzetno visok rast i depozita i kredita (preko 10%). Ban-

karski sistem je visokolikvidan.

Godišnja inflacija je u septembru iznosila 1,9 odsto. Industrijska proizvodnja je u prvih devet mjeseci 2018. godine, u odnosu na isti period 2017. godine zabilježila rast od 24,4%. Rast proizvodnje je zabilježen u prerađivačkoj industriji (5,3%) i snabdijevanju elek-tričnom energijom, gasom i parom (84,8%), a pad u vađenju ruda i kamena (18,6%).

U vazdušnom saobraćaju je broj prevezenih putnika, za prvih de-vet mjeseci 2018. godine u odnosu na isti period prethodne, po-većan 12,6%, a prevoz robe za 5,9%. U šumarstvu je u prvih devet mjeseci 2018. godine, proizvedeno ukupno 212.078 m3 šumskih sortimenata, što je za 13,6% manje nego u istom periodu 2017. go-dine. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, građevinarstvo je u prvih devet mjeseci 2018. godine zabilježilo rast vrijednosti građevinskih radova od 31,5%. Broj dolazaka turista, u kolektivnom smještaju, u prvih devet mjeseci 2018. godine iznosio je 926.741 što je za 12,4% više u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupno je ostvareno 3,8 miliona noćenja, što je za 7,5% više nego u istom periodu 2017. godine. U septembru 2018. godine, prema evidenci-ji MONSTAT-a, bilo je zaposleno 195.784 lica, što je za 0,4% više u odnosu na prethodni mjesec, a za 6% više u odnosu na septembar 2017. godine.

Bilansna suma banaka na kraju septembra 2018. godine iznosila je 4.412 miliona eura i manja je nego na kraju prethodnog mjeseca za 1,8%, dok u odnosu na septembar 2017. godine bilježi rast od 7,7%.

49


Ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prvih devet mjeseci 2018. godine iznosi 139 miliona eura, što je rast od 131% u odnosu na uporedni period 2017. godine.

Ukupan kapital banaka na kraju septembra 2018. godine iznosio je 517,7 miliona eura i bilježi pad od 0,1% na mjesečnom nivou, dok na godišnjem nivou bilježi pad od 1%. Ukupno odobreni krediti banaka na kraju septembra 2018. godine iznosili su 2.989,6 miliona eura i bilježe pad na mjesečnom nivou od 2,1% i rast od 10,7% na godi-šnjem nivou. Koeficijent krediti/depoziti iznosio je 0,86 na kraju septembra 2018. godine, i ostao je na istom nivou kao u istom mje-secu 2017. godine. Depoziti u bankama u septembru 2018. godine iznosili su 3.459,3 miliona eura, i u odnosu na prethodni mjesec manji su za 2,1%, dok u odnosu na septembar 2017. godine bilje-že rast od 10,3%. Likvidna aktiva banaka u septembru 2018. godine iznosila je 1.038 miliona eura i bila je za 97,4 miliona eura ili 8,6% manja nego u prethodnom mjesecu, dok je u odnosu na septembar 2017. godine bila manja za 18,7 miliona eura ili 1,8%. Prosječna pon-derisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite u septembru 2018. godine iznosila je 5,80%, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 6,40%.

Tržište kapitala

Statistički izvještaj Komisije za tržište kapitala za prva tri kvartala 2018. godine bilježi pozitivne trendove na tržištu kapitala u pogle-du ukupno ostvarenog prometa, vrijednosti berzanskih indeksa, vrijednosti tržišne kapitalizacije i emisija novog kapitala dok je zabilježen pad broja transakcija, naveo je Aleksandar Đuričković iz ove komisije.

Ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prvih devet mjese-ci 2018. godine iznosi 139 miliona eura, što je rast od 131% u odnosu na uporedni period 2017. godine. Berzanski indeks MNSE10 bilježi procentualni rast od 2,79%, dok MONEX bilježi procentualan rast od 2,75%. Na berzanskom tržištu (A i B lista) je došlo do povećanja prometa od 40%. Tržišna kapitalizacija je na kraju septembra 2018. godine iznosila 2,98 milijardi eura, što je povećanje od 4,31% u od-nosu na početak godine. Primjetan je trend povećanja prometa uz smanjenje broja transakcija što se najznačajnije ogleda kroz po-većanje prosječne vrijednost transakcije.

Tržište osiguranja

Društva za osiguranje su u III kvartalu 2018. godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 64,8 miliona eura, što predsta-vlja rast od 6% u odnosu na isti period 2017. godine. Bruto fakturi-sana premija u neživotnim osiguranjima iznosila je 54,4 miliona 6% više u odnosu na uporedni period. Bruto fakturisana premija životnih osiguranja je ostvarila rast od 6% i iznosila je 10,4 milio-na eura, navela je Jelena Nenezić, glavni analitičar u Agenciji za nadzor osiguranja.

U ukupno ostvarenoj bruto premiji na nivou tržišta na kraju III kvartala 2018. godine, i dalje je dominantno učešće neživotnih osiguranja od 83,9%. Učešće bruto premije životnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji iznosi 16,1%.

Vrijednost ukupne aktive na nivou svih društava za osiguranje 30. septembra 2018. godine iznosila je 221,6 miliona eura.

IRF

Investiciono razvojni fond će i u 2019. godini biti okrenut razvoju preduzetništva, doprinositi poslovanju mikro, malih i srednjih pre-duzeća te velikih sistema, green field i brown fileld investicijama, ravnomjernom regionalnom razvoju i smanjenju nezaposlenosti, kazao je Spasoje Vujošević, koordinator Službe za kredite IRF.

Tokom 2019. godine planiraju da plasiraju 180 miliona eura, uspo-staviće nove instrumente podrške kroz garantne šeme, a baviće se i socijalnim preduzetništvom.

IRF je od 2010. godine plasirao 800 miliona eura u crnogorsku eko-nomiju, a u 2018. godini 201 milion. Relaizovali su više od 780 pro-jekata i doprinijeli otvaranju više od 2.600 radnih mjesta.

Zapošljavanje

O ulozi Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada govorio je Aleksan-dar Rakočević. On je posebno potencirao posredovanje ove institu-cije u obezbjeđivanju kadrova kroz procese regrutacije i selekcije, oglašavanje slobodnih radnih mjesta, subvencioniranje posloda-vaca za zapošljavanje mladih, starijih i lica sa invaliditetom, pod-sticanje razvoja preduzetništva i pravnim savjetima, consulting uslugama i anketiranje poslodavaca.

Pozvao je privrednike da istaknu potrebe za kadrovima kako bi zavod mogao da kreira aktivne mjere zapošljavanja. Takođe, pred-stavnike finansijskog sektora pozvao je da uzmu učešće u realiza-ciji programa zapošljavanja Zavoda, posebno teže zapošljivih lica.

50


ICT sektoru potreban specijalizovan kadar

Informaciono komunikacione tehnologije

Očekuje se rast crnogorskog IT sektora narednih godina, pa postoji bojazan da kadrovi neće biti dovoljni da zadovolje potrebe tog razvoja.

Odbor udruženja informacionih i komunikacionih tehnologi-ja Privredne komore Crne Gore razmotrao je, na sjednici 5. decembra 2018. godine ePristupačnost, podsticajne progra-

me za razvoj ovog sektora i usluge Zavoda za zapošljavanje.

Usvojen je Program rada Odbora za 2019. godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Aleksandar Radulović, a u radu su pored članova učestvovali Mirjana Begović, načelnica Direkcije za razvoj elektronskih servisa Direktorata za elektron-sku upravu i informatičku bezbjednost Ministarstva javne upra-ve, Nikola Đurašković, savjetnik u Direkciji za saradnju sa biznis zajednicom i Ratka Strugar, generalna direktorica Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar Ministarstva ekonomije, te Aleksandar Rakočević, šef Biroa rada Podgorica Zavoda za zapošljavanje.

O standardima, politikama i ključnim smjernicama za web pristu-pačnost govorila je Mirjana Begović.

Prema njenim riječima, pojam ePristupčnost odnosi se na dostu-pnost ICT tehnologija i elektronskih servisa licima sa invalidite-tom. U širem smislu e-Pristupačnost se odnosi i na starije osobe kao i one sa kognitivnim smetnjama. Pojam asistivne tehnologije odnosi se na softver ili hardver dodat ili povezan sa sistemom koji povećava dostupnost sadržaja pojedincu.

- Dvadeset odsto posjetilaca Interneta ima neku vrstu invaliditeta,

dok 71 odsto osoba sa invaliditetom odmah napušta web sajt koji nije pristupačan – navela je Begović, dodajući da prema raspoloži-vim podacima u Crnog Gori ima 11 odsto je osoba sa invaliditetom.

Važan dio ove oblasti predstavlja pristupačnost elektronskih do-kumenata na internetu. Naime, gotovo sve internet prezentacije javnih institucija nude, pored informacija na samim stranicama, preuzimanje dokumenata u elektronskom obliku. Javne instituci-je, u cilju otvorenosti za građane i privredne subjekte, objavljuju na internetu zakone i drugu pravnu regulativu, kao i izvještaje o radu i ostala dokumenta.

U skladu sa tendencijama savremenog društva koje je Vlada Crne Gore prepoznala u strateškim dokumentima iz ove oblasti, Mini-starstvo javne uprave je u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore izradilo Smjernice za kreiranje elektronskih dokumenata u skladu sa standardima e-Pristupačnosti.

Smjernice su namijenjene, prije svega, zaposlenima u Vladi Crne Gore, ministarstvima i organima državne uprave, za potrebe kre-iranja pristupačnih dokumenata koja se objavljuju na njihovim web portalima, ali ih mogu koristiti svi koji žele da se bliže upo-znaju sa načinima kreiranja pristupačnih dokumenata.

Primjena informaciono-komunikacionih tehnologija je bitan dio ekonomskog, obrazovnog i društvenog života ljudi. Zbog toga je važno da web stranice i elektronska dokumenta mogu koristiti svi,

51


bez obzira na njihova ograničenja.

Ona je govorila i o standardu WCAG koji se odnosi na odnosi na oblast web pristupačnosti, čija verzija 2.1 posebno ističe prilagođa-vanje internet sadržaja za ljude sa kognitivnim ili smetnjama pri učenju, oslabljenog vida i sa poteškoćama u radu sa mobilnim uređajima.

Begović navodi da su ključna pitanja koja se postavljaju u Crnoj Gori na ovu temu koliko ICT kompanije poznaju koncept e-pristu-pačnosti, da li obrazovni sistem omogućava adekvatnu edukaciju u ovoj oblasti, koliko stručnjaka (programera, web dizajnera ...) u crnogorskim kompanijama zna da koristi alate i poznaje standard WCAG. Ona je pozvala IT poslenike da učestvuju u istraživanju koje Ministarstvo sprovodi na ovu temu, popunjavanjem upitnika na adresi http://www.euprava.me/eankete.

Predraga Jankovića iz DataLinka interesovalo je u kojoj su mjeri sajtovi javne uprave prilagođeni osobama sa invaliditetom. Bego-vić je odgovorila da nijesu u potpunosti – portal eUprave je prila-gođen oko 70 odsto, a naredne godine se očekuje tender za izradu sajta Vlade Crne Gore i tada će u fokusu biti povećanje njegove pristupačnosti praćeno obukom administratora u tom smjeru.

Nikola Đurašković iz Direkcije za saradnju sa biznis zajednicom Ministarstva ekonomije prezentovao je Programe podsticanja ra-zvoja biznisa u Crnoj Gori.

Ministarstvo ekonomije realizuje programe kroz finansijsku i ne-finansijsku podršku mikro, malim i srednjim preduzećima i pre-duzetnicima.

Finansijska podrška je obezbjeđena kroz direktne subvencije, refundaciju uloženih sredstava u realizaciju projekata i poreska oslobađanja.

Nefinansijska podrška obezbjeđena je kroz izradu projektne doku-mentacije, pripremu biznis planova, konsultantske usluge i eks-pertsku podršku za pripremu aplikacija za pojedinačne programe.

Podrška je usmjerena na djelatnosti u sektoru prerađivačke indu-strije, kao glavnog razvojnog sektora privrede, ali nije izostavljen ni sektor turizma i usluga.

Vladan Tabaš iz kompanije Čikom pitao je da li se preko ovih pro-grama može naći prostor za podršku specijalističkim edukacijama zaposlenih u IT sektoru.

- Crnogorskom IT sektoru nedostaje specijalistička edukacija kadrova. Očekujem, ne možemo se nadati eksponencijalnom, ali sigurno linearan rast crnogorskog IT sektora narednih godina, pa se bojim da kadrovima koje imamo nećemo moći da zadovoljimo potrebe tog razvoja – naveo je on.

Predstavnik Ministarstva odgovorio je da Odbor udruženja ICT tre-ba da uputi inicijativu za kreiranja takvog programa podrške tim prije što postoji raspoloženje da se on realizuje.

Ljubo Rađenović iz Montore je pitao da li u Ministarstvu ekonomi-je postoji osoba zadužena da pitanja razvoja IT sektora.

Predstavnica Ministarstva Ratka Strugar navela je da je u toku iz-rada novog akta o državnoj upravi koji će definisati ovo pitanje. Ona je naglasila da je Ministarstvo ekonomije partner privredni-cima iz ICT sektora.

O ulozi Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada govorio je Aleksan-dar Rakočević. On je posebno potencirao posredovanje Zavoda u obezbjeđivanju kadrova kroz procese regrutacije i selekcije, ogla-šavanje slobodnih radnih mjesta, subvencioniranje poslodavaca za zapošljavanje mladih, starijih i lica sa invaliditetom, podstica-nje razvoja preduzetništva i pravnim savjetima, consulting uslu-gama i anketiranje poslodavaca.

- Ne postoji djelatnost u kojoj je potrebno tako brzo raditi na usva-janju novih znanja od IT-a – ocijenio je Rakočević.

On je pozvao privrednice iz IT sektora da doprinesu kreiranju edu-kativnih programa Zavoda čime bi doprinijeli većem zapošljava-nju u ovoj grani. Takođe smatra da je potrebno da IT kompanije više zapošljavaju osobe sa invaliditetom.

- IT kompanijama su potrebni ljudi sa specijalističkim znanjima. Za to je neophodna edukacija stimulisana preko programa podr-ške – rekao je on.

Sekretarka Odbora Nada Rakočević informisala je o predstojećoj banjalučkoj IT konferenciji koja se realizuje kroz projekat Evrop-ske mreže preduzetništva. Ona je govorila i o uspješnom nastupu IT kompanija na Infofestu.

Branimir Bukilić iz Data Designa je ukazao da je potrebno promi-jeniti koncepciju ovog festivala da bi dobio na atraktivnosti i rezul-tirao čvšćim vezama IT sektora sa klijentima.

52


Bolji uslovi trgovine sa Turskom

Poljoprivreda i prehrambena industrija

Zbog duge procedure ratifikacije parlamentima država potpisnica, stupanje sporazuma na snagu se očekuje, u najboljem slučaju, krajem naredne godine.

Odbor poljoprivrede i prehrambene industrije, na sjednici 17. decembra 2018. godine, razmotrio je informaciju o izmjena-ma Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom. Prezento-

vana je uloga Zavoda za zapošljavanje Crne Gore na tržištu rada i usvojen Program rada Odbora za 2019. godinu.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Ivan Mijušković, a u radu su, pored članova učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnice Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za bezbjednost hrane Kristina Lapčević i Sunčica Boljević, te Zavoda za zapošljavanje Aleksandar Rako-čević.

Sporazum

U decembru ove godine parafirani su protokoli o daljoj liberalizaciji trgovine između Crne Gore i Republike Turske, čime su zvanično završeni pregovori o proširenju i izmjeni Sporazuma iz 2010. go-dine.

Predmet Protokola 1 je dodatna liberalizacija međusobne trgovine poljoprivrednim proizvodima, a Protokola III liberalizacija pristupu tržištu u dijelu usluga.

Podsjetimo, zbog veoma visokog stepena carinske zaštite za poljo-privredene proizvode koji važe u Turskoj, 2010. godine je dogovore-na veoma mala lista obostranih koncesija u Sporazumu. Koncesije

koje je turska strana odobrila Crnoj Gori se odnose na tjestenine te džemove i vino, a crnogorske su se odnosile na sočivo i sušene kajsije.

Poljoprivredni proizvodi iz Turske su vrlo zastupljeni na našem tržištu. Izražen je negativan bilans u trgovini - posljednjih godina skoro da i nije bilo izvoza poljoprivrednih proizvoda (osim kože), dok je uvoz iz Turske iznosio oko četiri miliona eura.

Na zahtjev crnogorskih privrednika nekoliko puta je na sjednica-ma Zajedničkog komiteta i Mješovite komisije tražena izmjena Sporazuma u cilju dalje liberalizacija trgovine, uz obrazloženje da bi ona pozitivno uticala na smanjenje deficita i jačanje saradnje između dvije zemlje. Ovo nastojanje rezultiralo je parafiranjem po-menutih protokola.

Kristina Lapčević, načelnica odjeljenja za ekonomske analize i tr-žište u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, informisala je privrednike da su pregovori sa Turskom o liberalizaciji trgovine bili teški, da su trajali godinu, ali i rezultirali dogovaranjem povoljnijih uslova za izvoz za crnogorske privrednike. Sporazum tek treba da bude usvojen na Vladi, što se očekuje do kraja godine, da bi bio zva-nično potpisan u prvom kvartalu naredne. Zbog duge procedure ratifikacije parlamentima država potpisnica, stupanje sporazuma na snagu se očekuje, u najboljem slučaju, krajem naredne godine.

Ona je pojasnila da su u fokusu pregovora bili proizvodi koji inače Crna Gora izvozi-proizvodi iz grupe mesa, voća, povrća, prizvoda ,

53


brašno, vino i za koje su obezbijeđene kvote sa nultom carinskom stopom. Podsjetila je takođe da uvozne carinske stope u Turskoj izuzetno visoke, kao npr. carinska stopa za svježe meso se kreće do 250 odsto, za dimljeno do 127 odsto, brašno 114 odsto, vino 120 odsto.

Lapčević je najavila da će, nakon verifikacije od strane Vlade, biti organizovan sastanak sa privrednicima gdje će biti predstavljeni detalji Sporazuma, a u međuvremenu će predstavnici Uprave za bezbjednost hrane razgovarati sa proizvođačima – potencijalnim izvoznicima mesa i prerađevina te upoznati ih sa procedurama, da bi naši proizvodi mogli da se izvoze odmah nakon stupanja Spo-razuma na snagu.

Sunčica Boljević iz Uprave za bezbjednost hrane govorila je o po-menutim procedurama za izvoz svježeg i sušenog junećeg i ov-čijeg mesa u Tursku, koje su komplikovanije od onih koje važe u Regionu ili EU, ali da ipak nijesu strane za nas te da očekujemo da će naši rproizvođači zadovoljiti iste bez problema. Goveda i ovce moraju da potiču sa teritorije Crne Gore. Prije nego dođe do izvoza, turskoj strani se mora dostaviti lista klanica i objekata koji su za-interesovani za izvoz. Uslijediće njihov obilazak od strane turskih eksperata koji će tražiti da ti objekti budu isključivo za klanje go-veda i ovaca, te da moraju imati HALAL sertifikat. Nakon toga će dati listu objekata iz kojih dozvoljavaju izvoz. U narednom koraku oni će prisustvovati samom klanju. Životinje se ne smiju miješati sa drugima i moraju biti pregledane na BSE( bolest" ludih krava"). Za suvo meso procedura je slična, navela je Boljević.

Jadranku Zvicer iz Nikšićkog mlina interesovalo je da li će i u pro-izvodnji brašna biti obilazaka sa turske strane, na što joj je odgo-voreno da će se za ovu namirnicu primjenjivati odredbe takozvane kumulacije porijekla iz Pan Euromed konvencije, slično kao pri iz-vozu u Albaniju.

Bakim Hadžalić iz Meso-prometa ocjenjuje da svi proizvođači me-sne industrije imaju razlog za radost, te da će proizvođači Spora-zumom dobiti stimulans da povećaju proizvodnju goveda i ovaca.

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš izrazila je zadovoljstvo zbog izmje-ne Sporazuma u korist naših proizvođača. Ona je ocjenila to vrlo bitnim za proizvodnju jagnjećeg mesa, gdje Crna Gora ima znača-jan potencijal.

Potpredsjednicu Komore Ljiljanu Filipović je interesovalo da li će posjete turskih eksperata biti organizovane prije ratifikacije Spo-razuma, da bi se odmah počelo sa njegovom primjenom danom stupanja na snagu. Sunčica Boljević je prenijela utisak da je i tur-ska strana zainteresovana da se što prije krene sa realizacijom Sporazuma. Očekuje se da će lista zainteresovanih za izvoz u Tur-sku biti formirana tokom naredna dva mjeseca.

Uloga ZZZCG

O ulozi Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada govorio je Aleksan-dar Rakočević, šef Biroa rada Podgorica. On je posebno potencirao značajnu ulogu Zavoda u posredovanju pri zapošljavanju, odnosno u obezbjeđivanju kadrova kroz procese regrutacije i selekcije. Za-vod je zadužen i za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, subven-cioniranje poslodavaca za zapošljavanje mladih, starijih i lica sa invaliditetom, podsticanje razvoja preduzetništva i pravne savjete, consulting usluge i anketiranje poslodavaca.

On je pozvao privrednike da istaknu svoje potrebe da bi Zavod na osnovu njih kreirao politiku aktivnih mjera zapošljavanja.

Smatra da su među programima Zavoda za članove Odbora naj-interesantniji oni koji se odnose na stručno osposobljavanje sre-dnjoškolaca, te osposobljavanje za rad kod poslodavaca. Kroz njih poslodavac iz realnog sektora može da osobu sa evidencije Zavoda osposobi za rad u svom preduzeću, a u periodu trajanja programa od šest mjeseci zaradu radniku isplaćuje Zavod. Takođe je pozvao privrednike da se uključe u programe koji se odnose na angažo-vanje teško zapošljivih lica i osoba sa invaliditetom, jer je njihovo zapošljavanje podržano značajnim subvencijama.

Prezentacija predstavnika Zavoda naišla je na veliko interesova-nje privrednika koji su tražili dodatna pojašnjenja o benefitima koje nude pojedini programi ove institucije.

Potpredsjednica Filipović je kazala da su predstavnici Stručne službe Privredne komore u ovoj godini obišli više od 1.300 predu-zeća i upoznali se sa izazovima sa kojima se srijeću u poslovanju. U vrhu liste ograničenja koje su privrednici naveli je nedostatak adekvatnih kadrova, pa su itekako dobrodošle aktivnosti Zavoda koje idu u pravcu osposobljavanja ljudi za rad kod poslodavaca, do-kvalifikacija i prekvalifikacija, navela je Filipović. Ona je ukazala da programi Zavoda mogu da doprinesu i rješavanju problema tu-rističke privrede koja, zbog ograničenja iz Zakona o zapošljavanju stranaca, teško dolazi do potrebnog broja radnika iz okruženja.

Predsjedavajućeg Ivana Mijuškovića interesovalo je da li je privre-dnicima dostupna baza Zavoda koja se odnosi na detalje vezane za nezaposlena lica. Odgovoreno mu je da se nedjeljni izveštaj po djelatnostima nalazi na sajtu, a da na upit privrednici mogu dobiti veoma iscrpne podatke koji im mogu pomoći pri planiranju potre-ba za kadrovima.

Program rada

Program rada Odbora za 2019. godinu predstavila je sekretarka Li-dija Rmuš. Riječ je o okviru sa akcionim planom u kojem su date navedene teme sjednica Odbora, okruglih stolova, seminara, kao i aktivnosti u okviru projekata Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Privrednicima je upućen poziv da predlože teme kojim bi program bio dopunjen. Sekretarka je takođe ukazala da je Komora otvorena za formiranje grupacija u okviru Odbora poljoprivrede koje bi se bavile temama specifičnim za njihovu oblast.

Ona je informisala Odbor da raste broj proizvoda sa geografskom oznakom porijekla, pošto je tu vrstu zaštite dobio i Crnogorski pr-šut.

Prenijela je i rezultate sastanka u Privrednoj komori sa Regulator-nom agencijom za energetiku, gdje su se čule informacije da se nova metodologija neće primjenjivati sljedeće godine, te da će se tolerisati odstupanje u potrošnji struje u granicama +/- 30 odsto u odnosu na ugovorene vrijednosti. Zahvaljujući pregovorima sa regulatorom, ostaće povoljnosti za rad u noćnim časovima, što je bitno za pekarsku industriju. Navedene informacije su privrednici ocijenili kao vrlo pozitivne za njihovo poslovanje.

Predsjedavajući Mijušković smatra da su legalizacija objekata i IPARD projekti interesantne teme za buduće sjednice Odbora.

54


Brodogradilište pod koncesijom narednih 30 godina

Vlada Crne Gore prihvatila je ugovor sa kompanijama Adriatic Marinas i Damen za dodjelu koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj na 30 godina.

Adriatik Marinas, koja upravlja Porto Mon-tenegrom, i Damen planiraju da se bave re-montom jahti i megajahti.

"Nova vrijednost za nautički turizam Crne Gore. Umjesto firme u stečaju, remont jahti i megajahti – razvoj i nova radna mjesta", navodi se na Tviter nalogu Vlade.

Riječ je o prostoru u ograđenom krugu bro-dogradilišne luke sa operativnom obalom i gatovima, ukupne površine 108 hiljada kvadrata. Površina pod objektima zahvata nešto više od 25 hiljada metara kvadratnih.

Ugovorom je predviđena investicija od 20 miliona eura u tri godine.

Male hidroelektrane proizvešće 10 odsto više struje

Male hidroelektrane koje su povlašćeni proizvođači struje naredne godine će, kako se navodi u Odluci o energetskom bilansu za 2019, proizvesti 94,8 gigavat-sati elek-trične energije, što je deset odsto više od procijenjenog ostvarenja u ovoj godini.

Plan, kako je istaknuto u dokumentu koji je Vlada usvojila na sedmici prošle nedjelje, predstavlja sumu svih planova mHE koje su koncesionari dostavili Ministarstvu ekonomije.

"U 2017. godini, zbog sušnog perioda, reali-zovano je 61 odsto od ukupnog plana, dok je u ovoj, zbog povoljnih hidroloških prilika, plan premašen za 23 odsto”, konstatovano je u odluci, prenose Dnevne novine.

Ukupna instalisana snaga svih mHE ko-jih, prema registru Regulatorne agencije za energetiku, ima 13, iznosi 41,8 megavat--sati.

Povlašćeni proizvođač struje, osim mHE je i vjetropark Krnovo čija se proizvodnja struje za narednu godinu procjenjuje na 201 gigavat-sat, što je 20 odsto iznad ostva-renja u 2018. godini.

"Vjetroelektrane na Krnovu su 2017, zbog kasnog početka proizvodnje, realizovale 48 odsto od planiranog. U ovoj godini, nivo proizvedene struje na Krnovu doveden je na 93 odsto”, navodi se u energetskom bi-lansu.

U odluci se planira i da proizvodnja struje iz vjetroparka na Možuri, koji komercijalni rad treba da počne naredne godine, bude 111,8 gigavat-sati.

Zelena energija "topi" račune za struju

Crna Gora se sve više okreće obnovljivim izvorima energije. Pozitivan primjer su i dvojica Nikšićana koji su, među prvima, iskoristili energiju sunca i vjetra za kućne potrebe, piše portal RTCG.

Mala vjetranjača na ulazu u Nikšić vrti se već punih 15 godina. Prva minivjetroelek-trana napravljena u Crnoj Gori samouki je poduhvat Ratka Jovovića koji je na otpadi-ma skupljao djelove za svoj eksperiment, koji i dan danas proizvodi struju za kućne potrebe.

"Pretežno sam koristio u radionici gdje sam radio na strugu, a mogla je da radi i termopeć do jedno četiri kilovata. Jer ma-ksimalna snaga generatora sve zavisi od uslova i brzine vjetra", priča Ratko za RTCG.

Za razliku od Ratka, Veselin Vučurović svoj dom strujom snabdijeva kombinujuću energije zemlje i sunca.

Vila Kristal u Gornjem polju godinama privlači pažnju svojim izgleodm i funkci-onalnošću, jer Veselin bukvalno solarnom energijom topi svoje račune za struju, za-hvaljujući minielektrani koju je postavio u dvorište.

"Moja proizvodnja koja ide kompletna u mrežu, pokriva moju potrošnju za porodič-ne potrebe. Na primjer moji računi su ispod nule ili su u minusu, što se tiče potrošnje, a to znači da sam u plusu što se tiče proi-zvodnje", kazao nam je Veselin Vučurović.

I jedan drugi saglasani su u tome da Crna Gora ima izvanredne potencijale za obno-vljive izvore energije, prije svega energija vjetra i sunca jer su ističu, to i najisplativije investicije.

"Megavat iz solarnih panela je u ovom momentu negdje oko 700.000 eura. Jedan megavat iz vjetrogeneratora je oko dva mi-liona eura. Jedan megavat iz malih hidro-elektrana je između 2,5 i 3,5 milioan eura. Znači, računica je jasna", kaže Veslein.

Ratko, sa druge strane, navodi da Crna Gora ima "samo takvu ružu vjetrova za vjetroge-neratore".

Vjetroparkovi i polja solarnih panela stavr-nost su koja već godinama unazad donosi benefite mnogim zemljama svijeta.

Tim koracima polako ide i Crna Gora, a pri-mjer su projekti vejtroelektrana na Krnovu i Možuri, kao i planirana izgradnja prve so-alrne elektrane na Briskoj gori kod Ulcinja.

Erste proglašena za banku godine u Crnoj Gori

Erste banka dobitnik je nagrade "Banka go-dine u Crnoj Gori", koju dodjeljuje svjetski uticajan finansijski magazin "The Banker", u izdanju "Financial Times Group".

Premijer Duško Marković čestitao je Erste banci nagradu Banke godine u Crnoj Gori, koju dodjeljuje svjetski uticajan finansijski magazin The Banker.

"Vjerujem da će ovo značajno priznanje biti dodatni stimulans da kao jedna od vodećih banaka u Crnoj Gori, još snažnije doprino-site razvoju bankarskog sektora i ukupnom ekonomskom razvoju naše zemlje", poru-čio je Marković na Tviter nalogu Vlade, pre-nosi RTCG.

Nagrada "Banka godine u Crnoj Gori" uru-čena je sinoć glavnom izvršnom direktoru Erste banke Aleksi Lukiću, na ceremoniji održanoj u Londonu.

Crna Goravijesti

55


"Ponosan sam što je Erste banka ponovo osvojila ovu prestižnu nagradu i što je če-tvrti put proglašena najboljom bankom u Crnoj Gori. Na pragu obilježavanja dece-nije uspješnog poslovanja u Crnoj Gori, Er-ste banka je izgradila poziciju pouzdanog partnera stanovništvu, privredi i javnom sektoru, sa prepoznatljivim standardom usluge. Ostvareni rezultati potvrđuju is-pravnost naše poslovne strategije. Uz tim sastavljen od ljudi koji su spremni da pri-hvate i predvode promjene koje donose novi kvalitet na tržištu, uvjeren sam u na-stavak uspješnog poslovanja i naše snažne podrške razvoju ekonomije i šire društvene zajednice", rekao je Lukić.

Priznanje za banku godine dodjeljuje se na osnovu više kriterijuma, među kojima su finansijski pokazatelji, strateške inicijative, tehnologija i novi proizvodi i usluge.

O dobitnicima nagrada odlučuje urednički tim magazina, u kojem se nalaze i specija-listi za regije i sektore. Ključni kriterijum za dodjelu nagrade su unapređenja spro-vedena u prethodnih 12 mjeseci, a velike i manje banke se nadmeću ravnopravno. Ove godine priznanje je dodijeljeno u 140 država svijeta.

Sa sjedištem u Londonu, magazin "The Banker" je među najuticajnijim finansij-skim časopisima. Još od 1926, "The Banker" objavljuje globalne finansijske informacije namijenjene finansijskim ekspertima i top menadžerima.

Završeno seizmičko snimanje dijela podmorja

Seizmičko 3D snimanje površine crnogor-skog podmorja, odnosno blokova 4, 5, 9 i 10, koje je trajalo 29 dana završeno je 18. de-cembra.

- U ovom periodu, 3D seizmičko simanje je realizovano bez problema i zastoja. Sve mjere zaštite životne sredine i monitoringa parametara životne sredine su sprovedene u skladu sa Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu - navodi se u saopštenju Uprave za ugljovodonike.

Istraživanje na pomenutim blokovima vr-šila je kompanija Shearwater za potrebe koncesionara ENI/Novatek na ovim blo-kovima. Istraživanje je izršeno u skladu sa Ugovorom o koncesiji za istraživanje i pro-izvodnju ugljovodonika sa koncesionarima Eni/Novatek, koje je sastavni dio radnog programa po tom ugovoru.

56


Iskra zasijala 10. putNagrada za filantropiju

Nagrada za filantropiju "Iskra" uručena je jubilarni, 10. put, na svečanosti u Kraljevskom pozorištu "Zetski dom" na Ceti-nju. Ovo priznanje dodjeljuje Fond za aktivno građanstvo

(FAKT) u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upra-vom za dijasporu Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstvom održivog razvoja i turizma, uz podršku brojnih donatora – fondaci-ja, humanitarnih organizacija...

Nagrađene su kompanije, udruženja i pojedinci za doprinos op-štem dobru i razvoju građanskog društva. Pored tradicionalnih, dodijeljene su jubilarne nagrade i priznanja u više kategorija.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović uručio je Jubi-larnu nagradu za doprinos na nacionalnom nivou Societe Genera-le banci Montenegro. Nagradu je primila Marina Banović, zamjeni-ca glavnog izvršnog direktora ove banke.

-Societe Generale banka Montenegro je društveno odgovorna kompanija koja pruža podršku zdravstvenom i sistemu obrazo-vanja Crne Gore, inkluziji osoba sa posebnim potrebama, kulturi i mladim umjetnicima, kao i osjetljivim grupacijama društva – ista-kao je predsjednik Golubović.

On je podsjetio da je Privredna komora Crne Gore 2016. godine do-dijelila Societe Generale banci nagradu za društveno odgovorno poslovanje.

-Da je "dobro postalo navika”, što je slogan dodjele ovih priznanja, potvrđuje nagrada za doprinos na nacionalnom nivou koju im ve-čeras sa zadovoljsvom uručujem – rekao je Golubović.

On naglašava da je Komora još prije deceniju prepoznala važnost ovog priznanja za filantropiju. Zaključio je da laureati "potvrđuju da se Iskra rasplamsala i ispunila svoju misiju, da svojom svjetlo-šću ukazuje na prave vrijednosti društva u kojem živimo”.

Nagrada za doprinos na nacionalnom nivou dodijeljena je kompa-niji DoMEn. Ovo preduzeće je nagrađeno za organizaciju škole pro-gramiranja za preko hiljadu djece i održavanje ljetnje škole u Ko-lašinu i na Ivanovim koritima u koju je uložila 80 000 eura. Glavni fokus kompanije, kad je u pitanju društveno odgovorno poslovanje je na stvaranju i promovisanju tehničkih obrazovnih mogućnosti za crnogorsko društvo, a posebno za mlade.

Kompanija ELKO Tim dobitnica je Jubilarne nagrade za doprinos lokalnoj zajednici za dugogodišnje društveno odgovorno poslova-nje. ELKO Tim se istakao u odnosima prema zaposlenim, lokalnoj zajednici, životnoj sredini, partnerima i tržištu, a pomogao je i opremanje laboratorije Elektro-tehničkog fakulteta, dok je učeni-cima srednje elektro škole obezbijedio praksu.

Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici uručena je porodičnom preduzeću BM Kameleon za akciju "Osmijehom oboji dom", tokom

57


Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović uručio je Jubilarnu nagradu za doprinos na nacionalnom nivou Societe Generale banci Montenegro.

koje su sa partnerima renovirali oko četrdeset domova socijalno ugroženih ljudi. Preduzeće pomaže i sportske klubove, škole i vr-tiće, dječje manifestacije i festivale.

Specijalna nagrada za životno djelo pripala je Sofiji Klikovac za vi-šedecenijski rad i borbu za stvaranje uslova za zdrav rast i razvoj djece. Ova defektološkinja je postavila temelje predškolskog obra-zovanja u Crnoj Gori. Nakon više od četrdeset godina direktorskog staža za sobom je ostavila 17 objekata, jaslica i vrtića JU "Ljubica Popović”.

Dobitnik Nagrade za individualni doprinos je Blažo Sredanović, osnivač prvog sveameričkog udruženja Crnogoraca sa sjedištem u San Francisku. Utemeljivač je nagrade najboljem đaku Cetinjske gimnazije od 1.000 eura. Šestočlanoj porodici Petrović donirao je 10.000 eura, talentovanim mladim muzičarima Muhadinović 3.000 eura. Takođe je pomogao šest socijalno ugroženih cetinjskih poro-dica sa 30.000 eura.

Nagrada za doprinos dijaspore pripala je Bošnjačkoj dijaspori Crne Gore u Švajcarskoj. Udruženje je zdravstvenim ustanovama do-niralo opremu vrijednu 75.000 eura. Specijalno vozilo donirali su NVO "Olakšajmo život djeci sa posebnim potrebama" iz Rožaja, a opštini Petnjica snjegočistač. Značajnim novčanim sredstvima pomogli su socijalno ugrožene porodice i zemljake kojima je po-trebno liječenje.

Pored nagrada, zaslužnim dobročiniteljima dodijenjena su speci-jalna priznanja. Dobitnice priznanja za humanost su Nikšićanke Tatjana Vukićević i Konstantina Maraš iz Nikšića. Tatjana je bu-breg donirala komšiji Nikoli Mijuškoviću, a Konstantina sugrađa-ninu Iliji Bulajiću. Kako donacije nijesu podstaknute krvnim srod-stvom, utoliko je njihova humanost i hrabrost motivacija i primjer cjelokupnom društvu, navode organizatori.

Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru dodije-ljeno je Milanki Stijović iz Herceg Novog, koja uz pomoć novskih ugostitelja, svakodnevno obezbjeđuje obroke za 53 porodice. Akci-jom "Hvala na toploj zimi”, koju organizuje četvrtu godinu, do sada je uz pomoć sugrađana ogrijevom zbrinula i dvanaest porodica.

Jubilarna priznanja za građanski doprinos opštem dobru pripala su Marini Kovačević i Dejani Dizdar. Marina je posvećena razvoju ruralnog i eko-turizma i stvaranju boljih uslova za život na selu u Župi nikšićkoj. Dejana je pokrenula akcije prikupljanja sredstava za renoviranje fiskulturne sale cetinjske Gimnazije, za Društveni centar i osnivanje prvog Omladinskog kluba na Cetinju.

Specijalno priznanje za dobročinstvo dodijeljeno je Kraljici Jeleni Savojskoj, rođenoj crnogorskoj princezi Petrović-Njegoš. Nesebič-na pomoć drugome bila je osobina koju je djelom i javnim primje-rom mnogo puta pokazala, i koja je najdublje ostala u kolektivnom pamćenju italijanskog i crnogorskog naroda, navode organizatori.

58


Svi poslovni parametri za sezonu 2018. imaju trend rasta - fizički pokazatelji su povećani tri odsto, a finansijski šest procenata.

Ulaganjem u kvalitet jačaju brend i konkurentnost

Ivana Vuksanović, pomoćnica izvršne direktorice Hotelske grupe Budvanska rivijera

Hotelska grupa "Budvanska rivijera" je jedina turistička kom-panija u Crnoj Gori koja posluje po principu integrisanog sistema menadžmenta. To znači da u kontinuitetu pratimo

savremene turističke trendove, vodimo brigu o zadovoljstvu klije-nata i zaposlenih u kompaniji, preduzimamo aktivnosti na zaštiti životne sredine, doprinosimo smanjenju operativnih troškova kao i boljoj marketinškoj poziciji na tržištu, navela je u intervjuu Gla-sniku Ivana Vuksanović, pomoćnica izvršne direktorice Hotelske grupe Budvanska rivijera.

Glasnik: HG Budvanska rivijera je nedavno dobila značajno pri-

znanje Travel life gold sertifikat. To je internacionalni znak kvali-teta je iz oblasti poštovanja ekoloških principa i održivog razvoja. Kako vam ovaj standard pomaže u poslovanju? Šta je sve trebalo da uradite da bi dobili pomenuti sertifikat?

I. Vuksanović: Hotelska grupa "Budvanska rivijera” poslednjih godina bilježi porast gostiju sa tržišta Zapadne i Sjeverne Evrope. Radi se o turistima koji su ekološki osviješćeni i koji pri izboru de-stinacije za odmor, a sam tim i hotela, vode računa da li se poštuju ekološki principi održivosti. Sve prisutniji su zahtjevi određenih touroperatora prilikom sklapanja ugovora za sertifikaciju Travelife

59


oznake, kao dokaza da su preuzete sve mjere da se štetni uticaj poslovanja na životnu sredinu se svede na minimum.

Travelife je ekološka oznaka čija sertifikacija predstavlja dokaz dostignuća na polju održivosti, prilogođena je turističkoj industriji i prepoznatljiva turistima jer oko 1.300 smještajnih objekata i kom-panija u svijetu je već nosilac ove oznake.

Da bi se uspješno izvršila sertifikacija Travelife Gold bilo je potreb-no ispuniti 163 kriterijuma koji su podijeljeni u nekoliko oblasti: sistemi upravljanja održivošću, upravljanje životnom sredinom, rad i ljudska prava (staranje o zaposlenim i zaštita ljudskih prava), integracija zajednice (rad sa i koji podržava lokalnu zajednicu), odnos sa dobavljačima, komunikacija sa gostima. Bilo je potrebno izraditi veći broj dokumenata, planova, uputstava, procedura, a sve u cilju smanjivanja potrošnje energije i vode, smanjenja otpada, stvaranja boljih uslova za rad zaposlenih, poštovanja kulturoloških aspekata destinacije, podsticanja korišćenjih lokalnih proizvoda i sl.

Glasnik: Prilikom implementacije brojnih kriterijuma sertifikata Travelife Gold u pet hotela HG "Budvanska rivijera" imali ste po-dršku nekoliko institucija. Da li ste zadovoljni saradnjom sa njima na ovom projektu, ali i na rješavanju ostalih pitanja koja se tiču poslovanja turističke privrede, posebno sa Privredenom komorom Crne Gore?

I. Vuksanović: Hotelska grupa "Budvanska rivijera" se početkom godine uključila u projekat "Učinimo Budvu održivom destinaci-jom", koji je sproveden u saradnji sa Turističkom organizacijom Opštine Budva i UNDP-om sa ciljem da se određenom broju smje-štajnih kapaciteta omogući savjetodavna i finansijska pomoć pri implementiranju i sertifikovanju ekoloških oznaka Ecolabel i Tra-velife. Tako je počela priča za Travellife i hotel Aleksandar, jedini Blustar hotel u Crnoj Gori, porodični koncept za goste Tui Nordic-a. Kako smo i u prethodnom periodu imali veoma dobru saradnju sa kancelarijom UNDP-a na različitim projekta, ubrzo je dogovorena zajednička saradnja i na implementaciji Travelife oznake i u osta-la četiri hotela koja posluju unutar grupacije. U septembru mjese-cu je izvršena zvanična provjera usaglašenosti ispunjenih kriteri-juma i provjerivač Travelife-a dao je pozitivno misljenje. Na sajmu turizma u Londonu Hotelskoj grupi "Budvanska rivijera" uručeni su sertifikati Travelife Gold za svih pet hotela.

Pohvalili bi se veoma dobro saradnjom sa Privrednom komorom, gdje smo i aktivno uključeni kroz Odbor za turizam. Privredna ko-mora osluškuje trendove u oblasti turističke industrije i pravi je partner u realizaciji posebno novih projekata.

Glasnik: Razvoj Kompanije se zasniva na konceptu "zelenih hote-la" pa je HG Budvanska rivijera jedina kompanija u turizmu u Cr-noj Gori, koja posluje po principu integrisanog sistema upravljanja. Pomenite standarde koje primjenjujete.

I. Vuksanović: Hotelska grupa "Budvanska rivijera" je jedina turi-stička kompanija u Crnoj Gori koja posluje po principu integrisa-nog sistema upravljanja objedinivši tri ISO standarda: 9001: 2015 koji se odnosi na menadžment kvaliteta, 14001:2015 koji podrazu-mijeva upravljanje zaštitom životne sredine i 22000 :2005 koji se odnosi na upravljanje bezbijednošću hrane.

Integrisani sistem menadžmenta jasno pokazuje da Hotelska gru-pa "Budvanska rivijera" u kontinuitetu prati savremene turističke trendove, vodi brigu o zadovoljstvu klijenata i zaposlenih u kom-

paniji, preduzima aktivnosti na polju zaštite životne sredine, do-prinosi smanjenju operativnih troškova kao i boljoj marketinškoj poziciji na tržištu.

Najveća zelena oaza u Budvi, turističko naselje "Slovenska plaža" među prvim hotelskim objektima u Crnoj Gori, nosilac je evrop-skog sertifikata u oblasti zaštite životne sredine - Ecolabel.

Glasnik: Efekti implementacije standarda na poslovanje su ogro-mni jer tako gradite kvalitetniju turističku ponudu, jačate brend. Molim Vas da saopštite benefite koje imate od implementacije standarda?

I. Vuksanović: Hotelska grupa "Budvanska rivijera” već godina ulaže u sertifikaciju standrada u raznim oblastima poslovanja, a sve u cilju podizanja nivoa kvaliteta turističkog proizvoda i samim tim jačanja brend-a kompanije. Najznačajniji benefiti se ogledaju u stvaranju povjerenja kod touroperatora i gostiju, posebno prilikom zaključivanja ugovora, jer sertifikovana međunarodna norma ja-san je pokazatelj da su se ispunili svi zahtjevi po pitanju kvaliteta i rizik po poslovanje sveo na minimum. Posebno bi istakli dobru saradnju sa sertifikacionom kućom SGS, koja je i zvanični serti-fikacioni partner najvećih touroperatora kao što su TUI, Thomas Cook i dr. Što se tiće samog poslovanja benefiti sertifikacije stan-darda ogledaju se u dugoročnom smanjenju operativnih troškova.

Glasnik: Kakvu bi poruku poslali turističkoj privredi Crne Gore kad je riječ o implementaciji standarda kvaliteta?

I. Vuksanović: Sertifikacija standarda, neovisno da li se radi o međunarodnim normama za kvalitet, zaštitu životne sredine, me-nadžment bezbijednošću hrane, zastite na radu i dr, jasan su po-kazatelj za kompaniju da cijeni svoje klijente, partnere, zaposlene i lokalnu zajednicu. Dugoročno dovode do smanjenja operativnih troškova poslovanja, što predstavlja jedan od značajnih ciljeva svake kompanije. Implementacije standarda mogu samo da una-prijede poslovanje ako se primjene na pravilan način i u skladu sa djelatnošću kompanije.

Glasnik: Hotelskoj grupi "Budvanska rivijera” dodijeljena je i godi-šnja nagrada u turizmu "Wild Beauty Award 2018". Saopštite više detalja.

I. Vuksanović: Na svečanoj ceremoniji dodjele godišnjih nagrada u turizmu "Wild Beauty Award 2018", koju organizuje Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, pod pokroviteljstvom Predsje-dnika Crne Gore, Hotelskoj grupi "Budvanska rivijera” dodijeljeno je priznanje za doprinos kvalitetu i razvoju turističke ponude Crne Gore - za implementaciju standarda u hotelijerstvu. Ovo je još je-dna u nizu nagrada koja potvrdjuje da je način poslovanja najveće kompanije iz oblasti turizma u Crnoj Gori, uvijek korak ispred svih! Isto tako zahvalnost upućujemo i Nacionalnoj turističkoj organi-zaciji i žiriju WBA koji su prepoznali naš doprinos u kreiranju kva-litetnog turističkog proizvoda Crne Gore i promociji destinacije.

Glasnik: Kako HG "Budvanska rivijera" završava ovu poslovnu go-dinu?

I. Vuksanović: Grupacija Budvanska rivijera sa velikim zadovolj-stvom završava još jednju turističku godinu sa konstatacijom da su po svim parametrima poslovanja ostvareni pozitivni rezultati i povećanje u odnosu na sezonu 2017.

Hotelska grupa Budvanska rivijera je sigurno jedan od turističkih giganata i jedna od vodećih kompanija ove privredne grane na cr-

60


nogorskoj turističkoj destinaciji. Upravo iz tog razloga kompanija vrlo odgovorno i temeljno razrađuje i definiše strategiju poslo-vanja, koja takvim pristupom posljednjih godina za rezultat ima uspješnje rezultate rada.

Smještajne jedinice Grupacije u dijelu 1.608 soba i apartmana, ra-spoređene su u hotelima Mogren i Aleksandar i Turističkom na-selju Slovenska plaža u Budvi, kao i hotelima Castellastva i Palas u Petrovcu.

Objekti su nakon adaptacionog ciklusa (uloženih preko 45 miliona eura) realizovanog u nekoliko prethodnih godina, najvećim dije-lom u rangu hotela visoke kategorije koji su novim kvalitetom i konceptom turističkog proizvoda, kao i integrisanjem prethodno pomenutih međunarodnih standarda kvaliteta, kreirali prepozna-tiljiv brend kompanije.

U vlasništvu Hotelske grupe takođe su hoteli Sveti Stefan i Milo-čer koji su u višegodišnjem zakupu renomiranog hotelskog brenda Aman resorts, kao i hotel Piva u Plužinama.

Govoreći o strukturi turističkih tržišta svakako je važno pomenuti da se u Grupaciji Budvanska rivijera radi o velikom broju emitivnih tržišta koja su u sezoni 2018. najvećim dijelom zabilježila poveća-nje turističkog prometa u odnosu na prošlu godinu.

U sezoni 2018. gotovo polovinu prometa noćenja činila su tri tržišta sa prvih pozicija ljestvice emitivnih zona, i to Rusija, Francuska i Švedska; dalje slijede tržišta Srbije i Poljske. Značajno povećanje broja noćenja zabilježila su tržišta Engleske i Njemačke to za 90% i 52%. Zanimljivo je istaći da je domaće tržište imalo povećanje pro-meta u ovoj sezoni (i to za 37%).

Priča o emitivnim tržištima uvijek ima prostora da se širi, što gru-pacija Budvanska rivijera konstantno radi posredstvom marketin-ških aktivnosti a u skladu sa kretanjima i zahtjevima savremene turističke tražnje na turističkom tržištu, nudeći svoj turistički pro-izvod na različita tržišta i na taj način pozicionirajući se u progra-me vodećih touroperatora Evrope.

Nova emitivna tržišta uvijek predstavljaju poseban izazov jer je upravo zadatak nas sudionika turističke privrede da sa stanovišta definisanog turističkog proizvoda uskladimo potrebe modernog turiste. Ono što je u tom dijelu važno pomenuti, a što je sigurno okarakterisalo posljednjih par turističkih godina jeste evidentan povratak tržišta Sjeverne i Zapadne Evrope u Crnu Goru, čemu je sigurno doprinijela grupacija Budvanska rivijera kroz ugovorenu saradanju sa TUI grupom za tržište Skandinavije. Saradanja sa grupacijom TUI traje od 2014. godine, kada su prvenstveno ugo-voreni kapaciteti za tržište Rusije, nakon toga je uslijedilo širenje mreže saradnje sa ovim renomiranim touroperatorom na gotovo sva emitivna tržišta Evrope.

Glasnik: Dijelom ste već odgovorili na sljedeće pitanje, ali ipak: šta je najprije i najviše obilježilo ovogodišnju sezonu?

I. Vuksanović: Ova turistička sezona je, uostalom kao i svaka tu-ristička godina, zahtijevala veliki napor u smislu ostvarivanja po-stavljenih ciljeva, a sve posmatrano sa aspekta vrhunskih rezulta-ta rekordne 2017. promjena na emitivnim tržištima, pronalaženja kvalifikovane radne snage za obavljanje sezonskih poslova, plani-ranje troškova sezonske radne snage i nastojanja da se postigne duži rad hotela. Zadovoljni smo jer su hoteli počeli ovu sezonu to-kom aprila (sa izuzetkom hotela Mogren koji je zbog četvoromje-sečnog renoviranja recepcije i kultne Gradske kafane otvoren 20.

maja), hotel Palas je po prvi put imao cjelogodišnji rad; i kao epilog po završetku turističke sezone imamo dobre poslovne rezultate koji su bolji od prošlogodišnjih u jednom dijelu čak premašili plan.

Fizički pokazatelj turističkog obima prometa u svim hotelima Kompanije za sezonu 2018. za deset mjeseci rada sa ostvarenih 484.104 noćenja bilježi povećanje za 3% (ili preko 16 hiljada noće-nja). Istovremeno je fizičke parametre pratilo i povećanje finansij-skih pa su prihodi od aranžmana u ovoj godini (za 10 mjeseci) bili veći za 6%.

Hoteli koji imaju sezonski rad bili su otvoreni do kraja oktobra i time je postignut još jedan od ciljeva da se približimo nekada-šnjem trajanju turističkih sezona sa radom dužim od šest mjeseci.

Ono što je velikim dijelom okarakterisalo ovu sezonu jeste inovira-na ponuda hotela Mogren koji je novim segmentom kulturno- za-bavnog programa, kao i otvaranjem pop up Makarul restorana, iz-dvojio proizvod ovog hotela od svega do sada ponuđenog u Budvi.

Sa druge strane zadovoljni smo da se u hotelu Palas opravdao kon-cept cjelogodišnjeg rada hotela uz prodaju porodičnih, romantič-nih i wellness aranžmana, sa konstantim osmišljavanjem dopune ponude u dijelu gastro ponude hotela i održavanje zabavnih večeri kroz gostovanje muzičara sa Crnogorske muzičke scene.

Glasnik: Kakva je razvojna misija Budvanske rivijere?

I. Vuksanović: Kroz prethodne odgovore dijelom je ponuđen odgo-vor na pitanje razvojne misije Hotelske grupe, jer se radi o Kompa-niji koja konstantno prati dešavanja na turističkom tržištu; koja je na liniji visoko postavljenih ciljeva da u svom sastavu ima hotele visoke katerogije (iako se radi o hotelima koji su izgrađeni prije više decenija); da ulaganjem u kvalitet koji je u skladu sa među-narodnim standardima doprinosi jačanju sopstvenog brenda na tržištu i konkurentnosti u Regionu; zatim zapošljava kvalifikova-nu radnu snagu i posljednjih godina ima kadrovsko osvježenje sa obrazovanim mladim ljudima od kojih se očekuje da budu porke-tačka snaga I da sprovode strateške ciljeve Društva; svoj pravac društveno odgovorne kompanije Budvanska rivijera je pokazala kroz brojne aktivnosti, sporazume i standarde, a takođe i kroz uče-šće u brojnim humanitarnim akcijama I podršku mladim sporti-stima grada

Glasnik: Što bi u biznis ambijetu trebalo mijenjati da bi turistička privreda ostvarivala još bolje rezultate?

I. Vuksanović: Crna Gora je posljednjih godina puno toga uradila u kreiranju povoljnog biznis ambijenta za turističku privredu. Ostaje činjenica da su još uvijek deficitarni smještajni kapaciteti visoke kategorije hotela i ostaje činjenica da se mora puno toga odraditi na polju infrastrukture i zaista potvrditi da smo avio destinacija. To što smo mala receptivna destinacija i što imamo priliku da se kroz low cost programme raznih avio kompanija još bolje pove-žemo, prednost je koju treba iskoristiti na najbolji mogući način. Turistička privreda je jedan veliki sistem i povezanost je ključna u cijelom tom sklopu hotela, saobraćajne infrastrukture, prirodnih ljepota i ostalih segmenata koji čine ponudu jedne destinacije.

Potrebno je razvijati svijest o tome da smo turistička destinacija u usponu, da je kvalitet imperativ, da svi nivoi privrede i sistema udruženo treba da prepoznaju važnost ove privredne grane i samo na taj način kreiraćemo pravu turističku sliku Crne Gore.

61


All performance indicators for the 2018 season have a growing trend, so our Hotel Group records an increase in overnights by three percent, while the financial indicators show a rise by six percent.

Investments in quality strengthen brand and competitiveness

Ivana Vuksanović, assistant director of Hotel Group "Budvanska rivijera”

Hotel Group "Budvanska rivijera" is the only tourist com-pany in Montenegro, which operates on the basis of the integrated management system. This implies that we con-

tinuously follow the modern trends in tourism, take care of custo-mers’ and the employees’ satisfaction, undertake activities related to environment protection, contribute to lower operating costs and better marketing position, says in an interview for Glasnik Ivana Vuksanović, assistant director of Hotel Group "Budvanska rivijera”.

Glasnik: Significant recognition "Travel life gold certificate” has been recently awarded to Hotel Group "Budvanska rivijera”. It is an international symbol of quality in the area of following ecological principles and sustainable development. To what extent has this

standard improved your business operations? What needs to be done in order to get this certificate?

I. Vuksanović: In recent years Hotel Group "Budvanska rivijera" has been recording an increase in terms of guests from the We-stern and Northern Europe markets. These are eco-conscious to-urists who, when choosing a holiday destination and a hotel, pay attention to whether the principles of ecological sustainability are followed. When signing a contract, tour operators require the Tra-velife certificate, as evidence that all measures were undertaken in order to minimize the adverse business impact on the enviro-nment.

Travelife is an environmental certification mark, which represents evidence of achievements in the field of sustainability. It is desi-

62


gned for the tourism industry and recognizable by tourists, beca-use this mark has been awarded to about 1,300 accommodation facilities and companies worldwide.

In order to obtain Travelife Gold certificate, a company is required to meet 163 criteria, which are divided into several areas: susta-inable management systems, environmental management, labo-ur and human rights (taking care of employees and protection of human rights), the integration of the community (working with and supporting the local community), the relations with suppliers, communication with guests. It was necessary to develop a num-ber of documents, plans, manuals, procedures, aimed at reducing energy and water consumption, reducing waste production, crea-ting better working conditions for employees, respecting cultural aspects of a destination, encouraging utilization of local products etc.

Glasnik: You had the support of several institutions during the ap-plication of a number of Travelife Gold certification criteria in five hotels of the "Budvanska rivijera" Group. Are you satisfied with the cooperation with them especially with the Chamber of Economy of Montenegro on this project as well as on resolving other issues related to the business operations of tourism industry?

I. Vuksanović: At the beginning of the year the Hotel Group "Bud-vanska rivijera" was involved in the project "Let’s make Budva a su-stainable destination", which was conducted in cooperation with the Tourism Organization of Budva and UNDP aimed at providing accommodation facilities with advisory and financial assistance in order to become Ecolabel and Travelife certified. That’s the be-ginning of the story about the Travelife and Aleksandar hotel, the only Blue star hotel in Montenegro, a family concept for guests of Tui Nordic. As we have already had very good cooperation with the UNDP Office on various projects in the past, we quickly agreed on mutual cooperation related to conducting all necessary activities in order to award the Travelife mark to the other four hotels opera-ting within the Group.

In September, an official inspection of compliance criteria were carried out and a supervisor of Travelife has issued a positive opinion. At the London Tourism Fair the Hotel Group "Budvanska rivijera" was presented with Travelife Gold certificates for all five hotels.

We would like to praise very good cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro, where we take part in activities of the Tourism Board. The Montenegrin Chamber listens to the trends in the tourism industry and it is a true partner particularly in the im-plementation of new projects.

Glasnik: The development of the company is based on the concept of "green hotels", so the Hotel Group "Budvanska rivijera” is the only company in the tourism sector in Montenegro, which opera-tes on the principle of an integrated management system. Would you please tell us which standards you apply?

I. Vuksanović: Hotel Group "Budvanska rivijera" is the only tou-rist company in Montenegro, which operates on the principle of an integrated management system by rounding off the three ISO standards: 9001:2015, related to quality management system, 14001:2015, which includes environmental management and 22000:2005 related to the food safety management.

Integrated management system clearly shows that the Hotel Gro-

up "Budvanska rivijera" continuously follows modern trends in tourism, takes care of customer’s and employees’ satisfaction, un-dertakes activities in the field of environmental protection, contri-butes to lower operating costs and better marketing position. The largest green oasis in Budva, tourist resort "Slovenska plaža" is one of the first hotels in Montenegro, which is the holder of the Euro-pean certificate in the field of environmental protection - Ecolabel.

Glasnik: The implementation of standards has provided enormous effects on the business operations, because in this way the com-pany creates high-quality tourism offer, strengthens the brand. Which benefits have the application of standards brought?

I. Vuksanović: Hotel Group "Budvanska rivijera” has been investing in the standard certification in various fields of business in order to improve the quality of tourism products and thus strengthens the company's brand. The most important benefits are reflected in developing confidence with tour operators and guests, especi-ally when concluding the contract, because certified international standard is a clear indication that all the requirements in terms of quality are met and business risk is reduced to minimum.

We would especially like to emphasize the good cooperation with the certification company SGS, which is the official certification partner of the largest tour operators such as TUI, Thomas Cook and others. Regarding the business operations, benefits of certification standards are reflected in the long-term reduction of operational costs.

Glasnik: What would be the message to the tourism business com-munity in Montenegro when it comes to the implementation of quality standards?

I. Vuksanović: Certification of standards, regardless of whether these are international standards for quality, environmental pro-tection, food safety management, occupational safety, etc., is a cle-ar indication that a company appreciates its customers, partners, employees and the local community. In the long run the standards lead to a reduction in operating costs, which is an important objec-tive of each and every company. Application of standards can only enhance business operations if applied properly and in accordan-ce with the company’s activities.

Glasnik: Hotel Group "Budvanska rivijera" won the annual "Wild Beauty Award 2018". Could you please share more details?

I. Vuksanović: At the "Wild Beauty Award 2018" ceremony, organi-zed by the National Tourism Organization of Montenegro, under the auspices of the President of Montenegro, the Hotel Group "Bud-vanska rivijera" was awarded for the contribution to the quality and development of tourism offer in Montenegro - the application of standards in the hotel industry. This is another award, which confirms that in terms of operation the largest tourist company in Montenegro is always a step ahead! We would also like to thank to the National Tourism Organization and WBA jury who recogni-zed our contribution to developing high-quality tourist products in Montenegro and promotion of the destination.

Glasnik: How will Hotel Group "Budvanska rivijera" end this busi-ness year?

I. Vuksanović: Hotel Group "Budvanska rivijera" is very satisfied with this tourist year as well and I would like to note that accor-ding to all performance indicators we achieved positive results and recorded an increase compared to the 2017 season.

63


Hotel Group "Budvanska rivijera" is certainly one of the touri-sm giants and one of the leading companies of this industry in Montenegro. For this reason the company elaborates and defines business strategy very responsibly and thoroughly. This kind of business conduct has provided more successful results in recent years.

The Group has 1,608 rooms and suites in hotels Mogren and Alexander and tourist resort "Slovenska plaža” in Budva, as well as hotels Castellastva and Palas in Petrovac. Following the reha-bilitation cycle (over 45 million EUR were invested) in the past few years, mostly in the range of higher category hotels, the facilities have created a recognizable brand of the company through new quality and concept of the tourism product, as well as integrating the above-mentioned international quality standards. The Hotel Group also owns Sveti Stefan and Miločer hotels, which are leased by the renowned hotel brand Aman resorts, as well as Piva hotel in Plužine.

Speaking about the structure of the tourist markets, it is certainly important to note that tourists from a large number of source mar-kets visited the Group "Budvanska rivijera”, which in the season of 2018 mainly recorded an increase in turnover from tourism com-pared to last year.

In the 2018 season, almost half of the turnover regarding overni-ght stays was generated from top three source markets i.e. Rus-sia, France and Sweden; followed the Serbia and Poland. England and Germany recorded the significant increase in the number of overnight stays by 90% and 52% respectively. It is interesting to emphasize the increased share of the domestic market in turnover this season (by 37%).

There are many opportunities to spread the story about source markets, which is the activity constantly conducted by the Group "Budvanska rivijera” through marketing and in line with the trends and requirements of the modern tourist demand. It has been offe-ring its tourist product on various markets, thus positioning itself in the programs of the leading European tour operators.

New source markets still represent a particular challenge. It re-presents the task for us, stakeholders in the tourism industry to harmonize the needs of modern tourists in terms of the defined tourist product. It is very important to emphasize evident return of the tourists from the Northern and Western Europe, the fact which certainly characterized the last few tourist years. This contributi-on was certainly provided by the Group "Budvanska rivijera” thro-ugh the contracted cooperation with the TUI Group for the Scan-dinavian market. We have been cooperating with the TUI Group since 2014, when the capacities were primarily contracted for the Russian market, which was followed by the expansion of the co-operation network with the renowned tour operator in almost all source markets in Europe.

Glasnik: What has characterized this season first and foremost?

I. Vuksanović: This tourist season, as any other, required a great effort in terms of achieving the set goals from the aspect of top results in 2017, changes in the source markets, finding skilled la-bour force during season, planning labour costs during season and efforts to achieve longer operations of hotels.

We are satisfied because the season in hotels started in April (with the exception of Mogren hotel, which, due to four-month renova-

tion of the reception and the City tavern, was opened on 20 May). Palas hotel has been operating all year for the first time; and at the end of tourist season, we have better business results than last year. In one segment we even exceeded the plan.

In the first 10 months of 2018 all our hotels recorded 484,104 over-night stays i.e. an increase by 3% (or over 16 thousand overnights). During the same period the revenues generated from arrange-ments were higher by 6%.

Hotels which operate during the season were opened by the end of October, thus achieving one of the goals, which is to operate more than six months, thus getting closer to the duration of the tourist seasons in the past.

This season is largely characterized by the innovated offer of the Mogren hotel, which encompasses a new segment of cultural and entertainment programs, as well as opening a pop up Makarul re-staurant, thus making this hotel’s product stands out in the Budva offer so far.

On the other hand we are satisfied that the hotel Palas justified the concept of year-round operation and offered family, romantic and wellness arrangements, constantly designing additional offer in terms of gastronomy and organizing entertaining events by ho-sting Montenegrin musicians.

Glasnik: What is the development mission of Budvanska rivijera?

I. Vuksanović: Through previous answers I partly responded to the question of development mission of the Hotel Group, because it is a company which constantly follows developments in the tourism market; whose priorities include high-category hotels (although these are hotels that were built decades ago); which invests in qua-lity in accordance with international standards thus contributing to the strengthening of its own brand in the market and the com-petitiveness of the region; employs a skilled labour force and in re-cent years has employed educated young people who are expected to be driving force and to implement the strategic objectives of the company. Budvanska rivijera is also a socially responsible com-pany, which is shown through numerous activities, agreements and standards, as well as through participation in numerous hu-manitarian activities and support to young athletes of Budva.

Glasnik: What should be changed within the business enviro-nment in order to achieve even better results in the tourism in-dustry?

I. Vuksanović: In recent years Montenegro has done a lot in cre-ating a favourable business environment for the tourism indust-ry. There is still a lack of high category hotels and it is necessary to conduct many activities in the field of infrastructure. We are a small receptive destination and have the opportunity to establi-sh better connections through the low cost programs of various airline companies. This represents an advantage which should be exploited in the best possible way. The tourism industry is one big system and connectivity is the key to this whole set which inclu-de hotels, transport infrastructure, natural beauties and other se-gments that make up the offer of a destination.

It is necessary to raise the awareness that we are a growing to-urist destination and give priority to the quality. All levels of the economy and the system should recognize the importance of this industry and only then we will find a way to create the tourist ima-ge of Montenegro.

64


Termoelektrana ostaje snažan oslonac energetskog sistema.

Za ekološku sanaciju 60 miliona eura

Direktor TE Pljevlja Vladimir Šestović

Redovno održavanje i investiciona ulaganja u Termoelektra-nu (TE) Pljevlja, koja u posljednjih deset godina iznose 60 miliona eura, dobar su osnov da postojeći termoblok ostane

snažan oslonac elektroenergetskog sistema i u narednih nekoliko decenija, smatra njen direktor Vladimir Šestović.

On je povodom 36. godišnjice postojanja i uspješnog rada pljevalj-skog termoenergetskog agregata, kazao da je TE Pljevlja od izgra-dnje odradila više od 200 hiljada radnih sati.

"Stanje opreme i redovno održavanje rezultirala su pozitivnim efektima u pogledu povećanja snage i pouzdanosti rada, što je dobar osnov da postojeći termoblok, uz ekološku rekonstrukciju, ostane snažan oslonac elektroenergetskog sistema naše države", rekao je Šestović listu Elektroprivreda (EPCG).

Šestović je podsjetio da je dobar uvod u ekološku sanaciju prvog bloka bilo uvođenje sistema onlajn monitoringa položaja vatre u kotlu, kao preduslova za svođenje azotnih oksida u dimnom gasu na dozvoljeni nivo i smanjenje količine štetnih čestica koje odlaze u vazduh, s obzirom na to da je sagorijevanje sada potpunije.

"U ekološku rekonstrukciju postojećeg bloka i rekultivaciju depo-nije šljake i pepela na Maljevcu, do 2023, biće uloženo oko 60 mili-ona eura", rekao je Šestović.

On je, odgovarajući na pitanje dokle se stiglo u izradi projektne dokumentacije i šta će se dobiti ekološkom rekonstrukcijom pr-vog bloka TE Pljevlja, kazao da je idejnim projektom planirano da se uradi niz postrojenja koje će smanjiti sadržaj oksida sumpora i azota u dimnim gasovima, postrojenje za tretman otpadnih voda, inertizaciju otpada sa novim sistemom suvog transporta pepela šljake i hemijskog gipsa, rashladni toranj na kome će se ukloniti azbestni materijali i toplotna stanica za toplifikaciju Pljevalja.

"Posao je povjeren renomiranoj njemačkoj firmi Steag energy ser-vices. Poslije izvršenog termičkog proračuna kotlovskog postroje-nja utvrđeno je da ovo postrojenje ima znatno veći kapacitet nego što se smatralo", naveo je Šestović.

On je kazao da je poslije detaljnih proračuna projektant dostavio šest verzija produkcije pare kotlovskog postrojenja dovoljne za po-

stizanje snage od 240 do 300 megavati (MW).

"Dali smo zadatak projektantu da nastavi da projektuje ekološka postrojenja na pun kapacitet od 300 MW. Ovo saznanje i naše opredjeljenje da nastavimo da gradimo ekološka postrojenja u kapacitetu od 300 MW smatram najdražim trenutkom u mojoj ra-dnoj karijeri i jednim od najbitnijih momenata za termoenergetski kompleks naše države", rekao je Šestović.

Prema njegovim riječima, neće biti potrebe za dugotrajnim zasto-jima koji su brinuli i zaposlene u EPCG i kolege u Rudniku uglja.

"Nastavićemo da proizvodimo električnu energiju, a u redovnim remontnim zastojima priključivaćemo nova ekološka postrojenja. Siguran sam da će realizacijom predviđenih radova TE Pljevlja biti pouzdan izvor električne energije po najstrožijim ekološkim krite-rijumima i u naredne nekolike decenije", kazao je Šestović.

On je, govoreći o deponiji pepela i šljake Maljevac, rekao da je u toku više aktivnosti na tom prostoru.

"U toku je proces otkupa zemljišta i imovine u pojasu od 300 meta-ra oko sadašnje deponije, izrada projekta koji je u završnoj fazi za odlaganje pepela i šljake do krajnjih mogućnosti njenog kapacite-ta i priprema procesa rekultivacije dosadašnje lokacije deponije", dodao je Šestović.

On je, odgovarajući na pitanje kako će ulazak EPCG u vlasničku strukturu Rudnika uglja uticati na proizvodnju električne energije i rad TE Pljevlja, kazao da Rudnik 95 odsto proizvodnje, ako ne i više, na godišnjem nivou plasira u TE Pljevlja.

"Iako to nije moja struka, to je dovoljan ekonomski razlog da EPCG uđe u vlasničku strukturu Rudnika uglja", ocijenio je Šestović.

Pored tog ekonomskog razloga postoji i, kako smatra, bitniji, a to je da je preko EPCG država postala vlasnik tog velikog prirodnog resursa.

"Toplifikacija Pljevalja je izuzetno važna ili bolje reći životno pita-nje za stanovnike te opštine, posebno urbanog, gradskog jezgra", zaključio je Šestović.

65


Posao za 220 osoba sa invaliditetom

Zavod za zapošljavanje: Počela realizacija novih projekata

zapošljavaju ovu kategoriju građana, koristeći povoljnosti koje im nudi država.

- Pri zapošljavanju lica sa invaliditetom poslodavci mogu koristiti subvencije Fonda, koji funkcioniše u okviru Zavoda. Time se i oslo-bađaju plaćanja posebnog doprinosa Fondu. Na takav način, svi zajedno, utičemo na razbijanje predrasuda da osobe sa invalidite-tom nijesu za radni angažman. Naprotiv, među njima su brojni koji žele da rade, da se dokazuju, shodno afinitetima i mogućnostima - poručio je Mustafić.

Edukacija za rad u elektronskim medijima

Među korisnicima granta, uz civilni sektor, jesu opštine, javna pre-duzeća i mali privrednici.

Grant je dobilo i Udruženje sportskih novinara Crne Gore. Dobije-na sredstva, po riječima Veselina Drljevića, utrošiće na edukaciju osam osoba sa invaliditetom za rad u elektronskim medijima.

- Nakon obuke, koja traje tri mjeseca, njih šestoro će ostati da radi još sedam, osam mjeseci, u sklopu tog projekta, u Udruženju sport-skih novinara - kazao je Drljević.

Maja Pešić iz opštine Berane kaže da su za projekat "Jednake mo-gućnosti za sve" dobili grant od 49.000 eura.

- Biće uključeno šest osoba sa invaliditetom. Tri osobe planirane su za rad u Vodovodu i kanalizaciji, u okviru osposobljavanja za rad kod poslodavca, a tri osobe će biti obučene i steći će nova zna-nja kod licenciranog proizvođača programa za odrasle, a tiče se obuke za rad na računarima i administrativne podrške u predu-zećima - kazala je Pešić.

Za finansiranje projekata koji doprinose unapređenju profesional-ne rehabilitacije i zapošljavanju lica sa invaliditetom do sada je usmjereno devet miliona eura iz Fonda za profesionalnu rehabili-taciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Novim grantom, biće finansirana 31 projektna ideja za pro-jekte zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Novac je bespo-vratno dobilo 15 poslodavaca iz realnog i 16 iz nevladinog

sektora sa kojima je ugovore nedavno potpisao direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić.

- Njihovo učešće, za razliku od minulih godina, sada je gotovo iz-jednačeno. Raduje podatak da je došlo do promjene svijesti kod realnog sektora ne samo za odobravanje bespovratnih sredstava, nego i u korišćenju subvencija pri zapošljavanju lica sa invalidite-tom - ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, prilikom potpisivanja ugovora o dodjeli grantova.

Iznad očekivanja

Javnim pozivom je predviđeno je uključivanje najmanje 180 lica sa invaliditetom u projektne aktivnosti, zaposlenje 60 odsto učesnika u toku trajanja projekta i realizacija najmanje 30 odsto projekata koji za rezultat imaju zapošljavanje nakon završetka projekta.

Planirane aktivnosti projekata koje će se relizovati tokom ove i 2019.godine, ukazuju na to da će se nadmašiti očekivani rezulta-ti ovog javnog poziva. Od ukupnog broja projekata predloženih za finansiranje, 93,55% imaju za rezultat zapošljavanje nakon zavr-šetka projekta.

Kroz projekte će biti uključeno 220 lica sa invaliditetom, od čega će njih 172 biti zaposleno tokom trajanja projekta, a 65 lica sa in-validitetom biće zaposleno nakon završetka projekta, u najkraćem trajanju od šest mjeseci.

Poslodavci da koriste državne povoljnosti

Visok nivo nezaposlenosti ukazuje na potrebu otvaranja novih i održivih radnih mjesta za lica sa invaliditetom.

Direktor Zavoda Suljo Mustafić ponovio je apel poslodavcima da

66


Pojednostavljeni carinski postupci na osnovu knjigovodstvenog upisa

Uprava carina

Carinski propisi omogućavaju poslov-noj zajednici da koriste više oblika pojednostavljenja u sprovođenju

carinskih postupaka. Jedno od tih poje-dnostavljenja je pojednostavljeni postupak deklarisanja robe na osnovu knjigovod-stvenog upisa, tzv. "kućno carinjenje". Ova pojednostavljenja imaju za cilj da izvozni-cima i uvoznicima, koji posluju savjesno i u skladu sa zakonom, omoguće ekonomič-nije i efikasnije poslovanje, a samim tim i povećanje konkurentnosti na tržištu. Oni daju mogućnost da primalac, odnosno po-šiljalac robe, deklariše robu za određeni ca-rinski postupak bez obaveze dopremanja iste carinskom organu. U ovim carinskim postupcima po prvi put je omogućeno da kompanije svoju robu deklarišu bespapir-no, koristeći IT tehnologiju.

Prepoznajući da su komplikovane carinske procedure jedna od najvećih prepreka u funkcionisanju modernog "lanca trgovine", tokom 2017. godine smo realizovali Proje-kat za implementaciju pojednostavljenih carinskih postupaka, uz podršku Svjetske banke (IFC), kako bi ove postupke sprovo-dili na način kako se to radi u državama članicama Evropske unije. Nakon uspješno realizovanog pilot projekta, Uprava carina

omogućava da robu sa graničnog prelaza upućuje direktno u svoje prostorije, umje-sto na carinski terminal. Ovo podrazumi-jeva da privredni subjekt ispunjava propi-sane uslove za dobijanje ovog statusa i da su prostorije odgovarajuće za dopremanje i smještaj robe.

Dakle, roba se sa graničnog prelaza upuću-je u prostorije uvoznika, koji elektronskim putem potvrđuje prijem robe nadzornoj ca-rinskoj ispostavi, čime se okončava tranzi-tni postupak. Nakon toga, takođe elektron-skim putem, podnosi carinsku deklaraciju za stavljanje robe u slobodan promet ili ca-rinsko skladištenje nadzornoj carinskoj ispostavi. U trenutku podnošenja carinske deklaracije moraju biti ispunjeni svi uslovi propisani za stavljanje robe u zahtijevani carinski postupak. Ovo znači da imalac odobrenja mora posjedovati odgovarajuće isprave o ispunjenosti tih uslova i druge isprave koje prate deklaraciju, kao što su uvjerenja i dozvole koje izdaju nadležni dr-žavni organi. Nakon prihvatanja carinske deklaracije uključuje se timer definisan u odobrenju (npr.30 minuta) koliko je potreb-no da se roba stavi u traženi carinski postu-pak, ukoliko ista nije određena za kontrolu. Nakon isteka roka utvrđenog u odobrenju

je kroz prvu fazu počela sa izdavanjem odobrenja za pojednostavljeni postupak na osnovu knjigovodstvenog upisa privre-dnim društvima koja imaju zaposleno lice sa licencom i aplikativno rješenje, kojim je omogućeno elektronsko podnošenje doku-mentacije, centralizovana obrada podataka i elektronsko praćenje u realnom vremenu, a samim tim i efikasnije sprovođenje ca-rinskih postupaka. U ovoj fazi još uvijek nismo počeli sa izdavanjem odobrenja za špedicije.

Da bi se izdalo odobrenje za pojednosta-vljeni carinski postupak deklarisanja robe na osnovu knjigovodstvenog upisa, privre-dni subjekt mora ispuniti određene uslove propisane carinskim propisima. To su: da ima sjedište u Crnoj Gori; da redovno vrši postupke carinjenja; da nije osuđivan za krivično djelo u vezi sa njegovom privre-dnom djelatnošću; da je finansijski solven-tan; da se pridržavao carinskih propisa u prethodnom periodu i da ima zadovolja-vajući sistem vođenja poslovne i, po potre-bi, evidencije o prevozu robe.

Privredni subjekt, koji želi da koristi uvo-zne pojednostavljene postupke, prethodno od Uprave carina mora dobiti odobrenje za status "ovlašćenog primaoca", što mu

67


Pojednostavljenja imaju cilj da izvoznicima i uvoznicima omoguće ekonomičnije i efikasnije poslovanje, a samim tim i povećanje konkurentnosti na tržištu.

sistem generiše elektronsku poruku da je roba stavljena u traženi carinski postupak i šalje je podnosiocu deklaracije. Carinski postupak je time okončan i uvoznik može slobodno raspolagati sa robom.

Ukoliko sistem analize rizika aktivira ka-nal za pregled ili se carinski službenik od-luči za pregled, elektronskim putem se ša-lje obavještenje imaocu odobrenja da će se izvršiti pregled robe. U tom slučaju pregled robe se mora započeti u najkraćem roku. U slučaju fizičke kontrole, pregled robe i do-kumenata se obavlja na odobrenoj lokaciji imaoca odobrenja ili kod nadzorne carin-ske ispostave. U slučaju dokumentarne kontrole, pregled dokumentacije se obavlja u nadzornoj carinskoj ispostavi na osno-vu dokumenata koje u tom slučaju imalac odobrenja dostavlja toj ispostavi na način dogovoren sa ispostavom (faksom, mej-lom,...).

U postupku izvoza, izvoznik podnosi iz-voznu deklaraciju elektronskim putem. Sistem vrši kontrolu podnijete carinske de-klaracije i nakon njenog prihvatanja uklju-čuje se timer definisan u odobrenju (npr. 30 minuta). Ukoliko roba nije određena za pregled, sistem će automatski nakon iste-ka vremena određenog tajmerom poslati

elektronsku poruku imaocu odobrenja da može otpočeti izvozni postupak. Imalac odobrenja na ovaj način robu iz svojih pro-storija upućuje graničnoj carinskoj isposta-vi, preko koje će deklarisana roba napustiti carinsko područje. Izlazna carinska ispo-stava potvrđuje istup robe kao u redovnom postupku. Ukoliko sistem za analizu ri-zika odredi robu za pregled ili se carinski službenik odlučuje za pregled prekidom tajmera, elektronskim putem se šalje obav-ještenje imaocu odobrenja da će se izvršiti pregled robe. U tom slučaju pregled robe se mora započeti u najkraćem roku. Ukoliko imalac odobrenja namjerava da izvozi robu koju pri izvozu prati dokaz o preferencijal-nom porijeklu robe, a čija vrijednost prelazi 6.000 eura, mora da poseduje status "ovla-šćenog izvoznika".

Dakle, ovi carinski postupci se sprovode bez podnošenja dokumentacije u pisanom obliku i obaveze dopremanja robe na termi-nal carinske ispostave. Imalac odobrenja je u obavezi da svu dokumentaciju čuva kod sebe i da, na zahtjev carinskog organa istu da na uvid.

Primjena ovih postupaka predstavlja no-vinu za poslovnu zajednicu i omogućava im da ostvare što veće uštede u vremenu

i novcu.

Ovakvo postupanje dovelo je do suštinskih promjena u sprovođenju carinskog postup-ka, čime je olakšano i ubrzano carinjenje robe privrednicima, a carinskim službeni-cima omogućeno da svoje kontrole usmje-re na sumnjive pošiljke.

Uprava carina je do sada izdala za 7 pri-vrednih subjekata odobrenja za pojedno-stavljeni postupak deklarisanja robe na osnovu knjigovodstvenog upisa čime je unaprijedila partnerski odnos sa istim, što vodi ka unapređenju trgovinskih olakšica.

Postupci "kućnog carinjenja" u suštini predstavljaju vježbu u realnim uslovima za prihvatanje novog načina razmišljanja i rada, potrebnih za implementaciju insti-tuta ''ovlašćenog privrednog subjekta'', na čemu trenutno radimo, takođe uz podršku Svjetske banke (IFC).

Stručne službe Uprave carina stoje uvijek na raspolaganju zainteresovanim privre-dnicima za konsultacije i sva dodatna po-jašnjenja u pogledu ispunjavanja uslova za primjenu pojednostavljenih postupaka.

68


Simplified customs procedures on the basis of entries in the records

Customs Administration

Customs regulations allow the business community to use several forms of simplification in the implementation of cu-stoms procedures. One of these simplifications is the sim-

plified procedure for declaring goods on the basis of entries in the records, the so-called "in-house clearance". These simplifications aim to enable exporters and importers, who do business consci-entiously and in accordance with the law, to provide more econo-mical and efficient business, and thus increase competitiveness in the market. They give the possibility that the consignee, or the consignor of goods, declare goods for a specific customs procedure without the obligation of delivery it to the customs authority. In these customs procedures, for the first time, companies have been able to declare their goods paperless, using IT technology.

Recognizing that complicated customs procedures are one of the biggest obstacles to the functioning of the modern "supply chain", in 2017 we have realized the Implementation Project Simplified Customs Procedures, with the support of the World Bank (IFC), in order to carry out these procedures in the way it is done in the Member States of the European Union. Following a successfully implemented pilot project, the Customs Administration started, through the first phase, the issuance of authorizations for simpli-fied procedures on the basis of entries in the records for compani-es with a licensed employee and an application solution enabling electronic submission of documentation, centralized data proces-sing and electronic tracking in real time, and therefore more ef-ficient implementation of customs procedures. At this stage, we still have not started issuing authorizations for freight forwarders.

In order to obtain authorization for a simplified customs procedure for declaring goods on the basis of entries in the records, the eco-nomic operator must fulfill certain conditions prescribed by the customs regulations. These are specifically: to have a headquar-

ters in Montenegro; to regularly carry out customs clearance pro-cedures; that it was not convicted of a criminal offense in con-nection with his economic activity; that it is financially solvent; to comply with customs regulations in the previous period and to have a satisfactory system of keeping a business records and, if necessary, records on the transport of goods.

An economic operator, who wants to use import simplified pro-cedures, must first obtain from the Customs Administration the authorization for the status of "authorized consignee", which al-lows it to send goods from border crossing directly to their pre-mises, instead of the customs terminal. This implies that the economic operator fulfils the prescribed conditions for obtaining this status and that the premises are suitable for the delivery and storage of goods.

Therefore, the goods are sent from the border crossing point to the premises of the importer, which electronically confirms the rece-ipt of the goods to the supervising customs office, thus discharging the transit procedure. Thereafter, also electronically, it submits a customs declaration for the placing of goods into free circulation or customs warehousing to the supervising control office. At the time of submission of the customs declaration, all the conditions prescribed for placing the goods into the required customs proce-dure must be met. This means that the holder of the authorization must possess appropriate documents on the fulfilment of those conditions and other documents accompanying the declaration, such as certificates and permits issued by the competent natio-nal authorities. Upon acceptance of the customs declaration, a timer defined in the authorization (e.g. 30 minutes) is started, as a time required for the goods to be placed under the required cu-stoms procedure, unless the goods are selected for control. After the expiration of the deadline established in the authorization, the

69


system generates an electronic message that the goods are placed under the required customs procedure and send it to the applicant of the declaration. The customs procedure is hereby terminated and the importer can freely dispose of the goods.

If the risk analysis system activates the control channel or the cu-stoms officer decides to control, an electronic notification shall be sent to the holder of the authorization to carry out the inspection of the goods. In this case, the control of the goods must begin as soon as possible. In the case of physical control, the control of go-ods and documents shall be carried out at the approved location of the holder of the authorization or at the supervising customs office. In the case of documentary control, the control of documen-tation is carried out at the supervising customs office on the basis of documents which, in that case, are delivered by the holder of the approval to that office in the manner agreed with the office (fax, e-mail, etc.).

In the export procedure, the exporter submits an export declara-tion electronically. The system controls the submitted declarati-on and after its acceptance the timer defined in the authorization (e.g. 30 minutes) is started. If the goods are not selected for control, the system will automatically send an e-mail to the holder of the authorization after the expiration of the time specified by the ti-mer to begin the export procedure. The holder of the authorization sends goods from its premises to the border customs office, throu-gh which the declared goods will leave the customs territory. The customs office of departure confirms the exit of the goods as in the regular procedure. If the risk analysis system selects the goods for control or the customs officer decides to control and stop the timer, an e-mail is sent to the holder of the authorization to carry out the control of the goods. In this case, the control of the goods must be-gin as soon as possible. If the holder of the authorization intends to

export the goods accompanied by evidence of preferential origin of goods, whose value exceeds EUR 6,000, it must have the status of "authorized exporter".

Therefore, these customs procedures are conducted without sub-mission of paper documentation and the obligation to move the goods to the terminal of the customs office. The holder of the authorization is obliged to keep all documentation with it and, at the request of the customs authority, to provide it for control.

The application of these procedures represents a novelty for the business community and enables them to save as much time and money as possible.

This treatment led to substantial changes in the implementation of the customs procedure, which facilitated and accelerated cu-stoms clearance of goods to economic operators, and allowed cu-stoms officers to direct their controls to suspect shipments.

Up to now, the Customs Administration has issued authorizations for simplified declaration of goods on the basis of entries in the records for 7 economic operators, thus enhancing the partnership relationship with them, leading to the improvement of trade faci-litations.

"In-house clearance" procedures are essentially a real-life exerci-se to accept the new way of thinking and working, needed to im-plement the "authorized economic operator" institute, which we are currently working on, also with the support of the World Bank (IFC).

Expert services of the Customs Administration are always at the disposal of interested economic operator for consultations and any additional clarifications regarding the fulfilment of conditions for the application of simplified procedures.

70


Digitalna koalicija za digitalnu Crnu Goru

Vladan Tabaš, vlasnik kompanije Čikom

Treba da težimo standardu u kome digitalna pismenost podrazumijeva stavljanje IT-a u funkciju zadovolja-

vanja većine naših potreba za informisa-nošću, komunikaciji sa organima državne i lokalne uprave, sa bankama i realizaciju prava i obaveza koja iz toga proističu. Kada to postignemo bićemo digitalno transfor-misani i kao pojednici i kao društvo u cje-lini. Bojim se da smo u ovom trenutku da-leko od tog nivoa digitalne pismenosti, ali znam da on nije nedostižan. Lično mogu da zamislim "digitalno transformisanog Crno-gorca", ocjenjuje za Glasnik Vladan Tabaš, vlasnik kompanije Čikom.

Glasnik: S obzirom na to se u poslednje vri-jeme mnogo govori i piše o digitalnoj trans-formaciji i digitalnoj ekonomiji, možete li nam reći šta je digitalna transformacija i šta znači za Crnu Goru?

V. Tabaš: Živimo u vremenu u kome ko-rišćenje digitalnih tehnologija značajno utiče na sve ekonomske procese, ali i na kompletan razvoj društva uključujući i nas kao jedinke u njemu. Robotika, kiberneti-ka i informatika su primarne tehnologije koje počev od druge polovine prošlog vije-ka, a posebno poslednjih tri-četiri decenije transformišu ekonomiju svijeta. Pod utica-jem ovih tehnologija svijet se ne mijenja samo u ekonomskim okvirima, društvo današnjice se transformiše i sociološki i kulturološki. Neke buduće generacije će vjerovatno ovo doba izučavati kao "četvrtu industrijsku revoluciju" kako se već i na-ziva, a mi iz svijeta tehnologija volimo da koristimo informatički termin "industrija 4.0". Takođe, meni je bliži termin evolucija, a ne revolucija jer je u pitanju dugotrajan proces, posebno u domenu digitalne trans-formacije koja je logična posledica takvih dešavanja. Ona je u suštini evolutivni pro-ces izmjene ustaljenog načina života i po-slovanja primjenom digitalnih tehnologija. Prije svega primjenom softvera i novih tehnoloških rješenja baziranih na inter-net servisima i modernim informatičkim tehnologijama. Digitalna transformacija je nesumnjiv trend u svijetu, ali i u okruženju. Nizovi paralelnih procesa odvijaju se sva-kodnevno mijenjajući način života ljudi i rada preduzeća i korporacija. Ona je jedna-ko primjenjiva kako u ekonomski visoko razvijenim zemljama, tako i u onima koje odlikuje niži ili nizak nivo ekonomske raz-vijenosti, a u koje spadamo i mi. Digitalna transformacija ne može da prevaziđe eko-nomski i društveni jaz, ali njena primjena može da ubrza njegovo smanjenje.Zato vjerujem da je to naša velika šansa, šansa

71


Potrebno je da okupimo i udružimo svu IT energiju koju Crna Gora posjeduje i iskoristimo njen sinergetski efekat s ciljem strateškog pristupa digitalnom razvoju.

72


za Crnu Goru. Smatra se da će zemlje koje ne uskoče makar u po-slednji vagon digitalne transformacije i ne prihvate zakone četvr-te industrijske (r)evolucije dodatno zaostati u razvoju dugoročno izgubivši šansu za prikjučak razvijenima.

Glasnik: Šta nam možete reći o uticaju digitalnih tehnologija na društveni život u Crnoj Gori i kako se Crnogorci snalaze u radu sa njima.

V. Tabaš: Već sam pomenuo neminovne sociološke i kulturološke promjene društva pod uticajem digitalnih tehnologija. U slučaju Crne Gore imamo zanimljivu, rekao bih nedovršenu priču. U do-menu korišćenja interneta i društvenih mreža, kao i usluga mobil-ne telefonije mi ne zaostajemo za drugima. Nažalost, nedovoljno koristimo digitalne tehnologije u ostalim segmentima života, po-sebno privredi i obrazovanju.

Prema istraživanju Monstata, u našoj populaciji mlađih od 24 go-dine čak 96% njih svakodnevno koristi IT tehnologiju. Ovo je odli-čan osnov za nastavak informatičke evolucije. Ipak, iskustveno znam da, posebno tinejdžeri, korišćenje IT tehnologija uglavnom svode na komunikaciju posredstvom društvenih mreža i praćenje internet sadržaja. Ovo je dobar preduslov, ali ne bih ga prihvatio kao apsolutnu digitalnu pismenost već samo kao impuls za njen razvoj.

Da bi smo u cjelosti koristili benefite digitalizacije moramo mno-go raditi na povećanju informatičke pismenosti. Informatička pi-smenost podrazumijeva skup znanja i vještina koje omogućavaju korišćenje personalne računarske opreme (PC, notebook, tablet) i osnovnih aplikacija (programa, softvera) za zadovoljavanje ličnih ili poslovnih potreba. Ali to nikako nije dovoljno. Treba da težimo standardu u kome digitalna pismenost podrazumijeva stavljanje IT-a u funkciju zadovoljavanja većine naših potreba za informisa-nošću, komunikaciji sa organima državne i lokalne uprave, sa ban-kama i realizaciju prava i obaveza koja iz toga proističu. Kada to postignemo bićemo digitalno transformisani i kao pojednici i kao društvo u cjelini. Bojim se da smo u ovom trenutku daleko od tog nivoa digitalne pismenosti, ali znam da on nije nedostižan. Lično mogu da zamislim "digitalno transformisanog Crnogorca".

Glasnik: Koji su osnovni preduslovi za razvoj informacionog dru-štva sa digitalno transformisanom ekonomijom ?

V. Tabaš: Razvoj informacionog društva zavisi od različitih eleme-nata:

- Razvoj, raspoloživost i dostupnost telekomunikacione infra-strukture, odnosno njenih segmenata koji omogućavaju i defiišu internet pristup,- Postojeći pravni okvir i njegovo unaprijeđivanje i prilagođavanje dinamičkim promjena koje donosi digitalizacija svih elemenata društvenog i privrednog života,- Razvoj i dostupnost servisa državne uprave, lokalnih samou-prava i banaka i drugih finansijskih institucija, kao i kompanija iz domena proizvodnje, trgovine, turizma i drugih koji su uslužnih djelatnosti namijenjenih građanima i privredi,- Intenzivan razvoj ljudskih resursa, dinamičke promjene obrazov-nog sistema i stalna edukacija građana i kompanija kroz elemente formalnog i neformalnog obrazovanja i kontinuirana promocija informacionog društva i- Razvoj IT sektora u Crnoj Gori

Prema podacima EKIP-a (Agencije za elektronske komunikacije

i poštanski djelatnost) učešće tehnologija u fiksnom širokopoja-snom pristupu Internetu je na zadovoljavajućem nivou, a tehno-logije i raspoložive brzine su često na nivou prosjeka u Evropskoj uniji. Isto važi i za kvalitet i brzinu mobilnog interneta i penetra-ciju fiksnog i mobilnog interneta u domaćinstvima i privredi. Po-smatrano sa aspekta RASPOLOŽIVOSTI telekomunikacione infra-strukture kao pretpostavke razvoja e-servisa građanima i privredi ovaj elemenat je na zadovoljavajućem nivou. Ali, u IT zajednici ukazujemo da i iskustveno i na osnovu analize cijena koje ISP--ovi nude na tržištu i njihovim poređenjem sa cijenama u okruže-nju, naročito u domenu korišćenja većih brzina i statičkih adresa (posebno u interesu privrede), da je stepen raspoloživosti veći od stepena realne DOSTUPNOSTI. Dakle, ako govorimo o internet pri-stupu, u Crnoj Gori je raspoloživost tih servisa vrlo dobra kod svih provajdera ovih usluga, ali je po mišljenju značajnog broja građana i kompanija cijena njima adekvatnih servisa i paketa visoka u od-nosu na region, a samim tim smanjuje se njihova dostupnost. Ovo je ozbiljno ograničenje razvoju informacionog društva u CG.

Napomenuo bih da Crna Gora ima zadovoljavajući pravni okvir koji definiše uslove i pravila ponašanja i standarde razvoja u do-menu informaciono-komunikacionih tehnologija. Osnovni zakoni iz ovog domena su:

- Zakon o elektronskoj upravi,- Zakon o elektronskoj trgovini, - Zakon o elektronskim komunikacijama, - Zakon o informacionoj bezbjednosti, - Zakon o elektronskom potpisu, - Zakon o centralnom registru stanovništva, - Zakon o elektronskom dokumentu.

Takođe, donijet je veliki broj podzakonskih akata u formi uredbi i pravilnika čime je ova oblast uređena na zadovoljavajući način stvorene su prave pretpostavke za razvoj informacionog društva. Suprotno od ovoga, u Zakonu o elektronskoj upravi eksplicitno je definisano da se registri sa ličnim podacima građana ne mogu čuvati van granica Crne Gore, što je snažan limitirajući faktor za korišćenje cloud servisa koji se nude građanima u cyber prostoru. Ovaj zakon zanemaruje činjenicu da cyber prostor nema granice i ova odredba trenutno negativno utiče na mišljenje javnosti o bez-bjednosti korišćenja cloud sistema. Time se direktno usporava i razvoj svijesti za potrebom izgradnje lokalnih cloud servisa koji su najjeftiniji pristup informtičkim resursima za one koji ih nemaju u dovoljnom kapacitetu.

Glasnik: Digitalna transformacija i digitalna ekonomija ?

V. Tabaš: Posebno važan segment digitalne transformacije, a uje-dno i jedno njeno ishodište je digitalna ekonomija, odnosno digi-talno poslovanje kompanija. Digitalizacijom preduzeća povećava se njihova efikasnost, produktivnost i profit kao konačni cilj poslo-vanja. Digitalna transformacija podrazumijeva promjenu strate-gije poslovanja u skladu sa konstantnim tehnološkim progresom koji omogućava smanjenje troškova, povećanje profitabilnosti i zadovoljstva kupaca.

Dobro je što se značaj digitalne transformacije i digitalne ekono-mije sve više prepoznaje u okviru formalnih organizacija, institu-cija i NVO u Crnoj Gori. U Privrednoj komori odavno postoji Odbor za informaciono komunikacione tehnologije koji okuplja kompa-nije iz ovog sektora. Asocijacija menadžera Crne Gore je prije pola godine formirala Odbor za digitalnu transformaciju. Vizija oba

73


Odbora je digitalno transformisana ekonomija Crne Gore, a misi-ja evolutivna promjena načina poslovanja i prelazak crnogorskih preduzeća sa ustaljenog načina na digitalno poslovanje prihva-tanjem digitalne transformacije. Američka privredna komora je inicirala osnivanje Komiteta za digitalnu transformaciju. Jasno je da se ovim aktivnostima stvaraju preduslovi za sinergiju digital-ne energije u Crnoj Gori. Iako smo još daleko od zadovoljavajućeg nivoa u primjeni digitalnih tehnologija u kompanijama, čini mi se da njihovi menadžeri polako prepoznaju imperativ digitalizacije poslovanja. A na nama iz IT-a je da kroz stalne aktivnosti, promo-cije, edukativne radionice i sl. širimo ideju digitalizacije na svim nivoima društva. Za sada su ulaganja u IT po stanovniku u Crnoj Gori i do deset puta manja u odnosu na zemlje Evropske unije, ali vjerujem da će se taj odnos značajno umanjiti u skorije vrijeme. Za dobro svih nas.

Mi tek treba da se pripremamo i radimo na uvođenju elektronskih faktura koje su postale imperativ poslovanja u EU jer u značajnoj mjeri smanjuju troškove poslovanja, povećavaju njegovu transpa-rentnost i efikasnost, a u krajnjem utiču i na zaštitu životne sredi-ne smanjenjem nepotrebne štampe. Slične efekte ima i uvođenje bezpapirnog poslovanja implementacijom softverskih sistema za upravljanje dokumentima. Analitika poslovnih procesa i kvaliteta poslovanja u funkciji podrške menadžmentu kod donošenja upra-vljačkih odluka takođe je benefit koji donosi digitalizacija.

Glasnik: U prethodnom odgovoru pomenuli ste zavisnost procesa digitalne transformacije i u funkciji broja servisa državne uprave i lokalnih uprava. Možete li nam detaljnije pojasniti tu uzročno--posledičnu vezu.

V. Tabaš: Razvoj elektronske uprave je važan segment i pokaza-telj razvoja digitalnog društva. Krajnji cilj digitalnih servisa koje državna uprava, lokalna samouprava i privreda pružaju građani-ma i privredi je omogućavanje svim fizičkim i pravnim licima da posredstvom javnih portala koriste personalizovani cyber prostor pod kontrolom i zaštitom kompanija ili državne ili lokalnih upra-va. Pristupom ovim posebno personalizovanim resursima korisni-ci su u mogućnosti da upravljaju ličnim podacima, finansijama, komuniciraju sa kompanijama i državnim organima ili lokalnom samoupravom i koriste sve softverske resurse koje im ovi subjekti omoguće putem cloud servisa kako bi lakše međusobno komuni-cirali i regulisali prava i obaveze.

U zavisnosti od stepena interakcije, servisi elektronske uprave se po standardima EU dijele na sledeće nivoe:

- Nivo 1 - Informacija: online informacije- Nivo 2 - Jednosmjerna interakcija: informacije i download obra-zaca- Nivo 3 - Dvosmjerna interakcija: online podnošenje obrazaca, au-tentikacija- Nivo 4 - Transakcija: potpuna obrada predmeta, uz online plaća-nje usluge- Nivo 5 - Personalizacija: My portal

Prva četiri nivoa su klasična portalska komunikacija, a nivo 5. je omogućen upravo zahvaljujući nadgradnji portala nad cloud re-sursima.

Kod nas su servisi državne uprave u razvoju. Portal e-uprave koji je na raspolaganju građanima nudi veoma veliki broj servisa, istina na osnovim nivoima razvoja, ali je činjenica da se i tako razvije-ni servisi jako malo koriste. Kao što je gore navedeno, kod ocjene

servisa e-uprave obično se koristi 5 nivoa – od prvog koji podrazu-mijeva davanje informacija, drugog koji omogućava preuzimanje neophodnih obrazaca, trećeg posredstvom kog podnosite te obra-sce institucijama, preko četvrtog koji vam već omogućava interak-ciju sa institucijom do najvišeg petog koji svim građanima omo-gućava personalizovane portale pomoću kojih digitalno upravljaju većinom svojih prava i obaveza u komunikaciji sa okruženjem. Kod nas su servisi za sada uglavnom trećeg nivoa, zatim prvog i drugog, ali problem je što se i takvi servisi ne koriste dovoljno i u kapacitetu koji imaju. Neophodno je da davaoci elektronskih uslu-ga bolje promovišu, svoje servise. Veći problem za ovakvo stanje korišenja postojećih servisa je strah potencijalnih korisnika koji proističe iz manjka informatičkog obrazovanja i informatičke kul-ture građana.

Prema istraživanju Ujedinjenih nacija obavljenom ove godine, UNITED NATIONS E-GOVERNMENT SURVEY 2018, Crna Gora se nalazi na 58. mestu od ukupno 190 rangiranih zemalja i ima visoki E-Government Development Index (EGDI).

U bliskoj budućnosti državna uprava najavljuje aktivnosti na im-plementaciji jedinstvenog elektronskog identifikacionog doku-menta građana koji bi sadržao različite elemente našeg identiteta - neku vrstu ID broja građana, elektronsku zdravstvenu identifika-ciju, vozačku dozvolu itd.

Glasnik: Rečeno je da je obrazovanje, formalno i neformalno, svih učesnika procesa digitalizacije jedan od faktora njenog uspjeha. Digitalna transformacija zahtijeva kritičnu masu znanju i infor-matičke pismenosti. Koliko ste zadovoljni organizacijom sistema obrazovanja na ovom polju i načinom na koji se stiču IT znanja kod nas?

V. Tabaš: Kadrovski potencijal i ljudski resursi predstavljaju veoma važan element za realizaciju digitalne transformacije. Obrazovni sistem kroz oblike formalnog i neformalnog učenja treba da iznje-dri ove kadrove. Generalno, mislim da ima jako puno prostora za poboljšanje u ovom segmentu. Ako pođemo od toga da potreba za IT kadrom raste eksponencijalno u cijelom svijetu i da je i kod nas evidentan nedostatak kvalitetno iškolovanih kadrova moramo se zapitati u čemu je problem. Svim IT kompanijama nedostaje kadar. S druge strane, na kraju prošle godine po podacima Zavoda za za-pošljavanje nezaposleno je bilo oko 340 IT inženjera. Ovo asocira na postajanje problema sa znanjima koja su mnogi od njih donijeli iz obrazovnih institucija i ukazuje na potrebu preispitivanja kvali-teta planova i programa po kojima se ti mladi ljudi edukuju. I to na svim nivoima – od osnovne škole do fakulteta. Sistem obrazova-nja mora da promijeni pristup učenju i način na koji tretira digital-no opismenjavanje. Poslednjom reformom obrazovnog sistema, u domenu IT edukacije na svim obrazovnim nivoima smo zakoračili unazad. Fond časova informatike u osnovnoj školi je 4 x 1, ali za-jedno sa časovima tehnike. Programom se ne stimuliše kreativno korišćenje informatičke tehnologije već se djeca uče osnovnim softverskim alatima što je prevaziđen pristup i većina djece ih i sama koristi od ranije tako da u školi sistematizuju ta znanja, ali ih ne unaprijeđuju i ne uče da ih koriste u realnom životu. Kadar koji predaje ove predmete često nije dorastao zadatku. Slično je u sre-dnjim školama. Ovo je ozbiljna greška kojom ovim generacijama otežavamo život u nekom budućem digitalnom društvu, umjesto da oni budu njegovi kreatori i nosioci. Na univerzitetima postoji nekoliko fakulteta koji školuju inženjere informatičkog i sličnih profila i programere, ali mislim da im je potrebno više saradnje

74


sa privredom i dinamike u prilagođavinjima nastavnih planova i programa stepenu i brzini promjena u razvoju informatičkih teh-nologija.

Kompanije osim menadžmenta edukovanog i sposobnog da pri-hvati i implementira elemente digitalne transformacije, moraju da provode stalne aktivnosti na edukaciji zaposlenih kako bi ih lakše "digitalno transformisali”. Ovde su neophodne aktivnosti na nivou cijele društvene i poslovne zajednice zbog neophodnog povećanja stepena stanja i razvoja informatičke svijesti svih društvenih čini-laca. Na svim obrazovnim nivoima nephodno je širiti svijest o mo-gućnostima korišćenja IT usluga, ali i raditi na stepenu povećanja informatičke pismenosti. Dodao bih i da se regionalna podjelje-nost u ekonomskom razvoju u Crnoj Gori neminovno odrazila i na različitost nivoa digitalne pismenosti. Ovaj stav sam formirao na osnovu dugogodišnje analize IT tržišta u Crnoj Gori, ali i na osnovu podataka o internet penetraciji po gradovima i regionima koja se kreće od 57% na sjeveru, preko 70% u centralnoj regiji do 85% na jugu (primorju). Nažalost, stepen primjene IT tehnologija direktno je srazmjeran i ekonomskoj razvijenosti i bogatstvu sredine i po-jedinaca u njoj.

Glasnik: Gdje je u svim ovim procesima crnogorski IT sektor koji bi, kako ste rekli, trebalo da bude jedan od od stubova razvoja digi-talne zajednice i digitalne transformacije ?

V. Tabaš: Razvoj ovog privrednog sektora direktno je proporciona-lan stepenu i brzini razvoja informacionog društva i potrebama građana i privrede. Nažalost, u Crnoj Gori IT nije bio na listi prio-riteta ni državne uprave ni građana. Posljedica toga je nedovoljno razvijen IT sektor koji nema dovoljno snage i znanja da pokrene i podrži pokrenute promjene svijesti kod građana, privrednika i političara i uspostavi i nametne novi pogled na kapacitete i mo-gućnosti informatike. Prema podacima Poreske uprave na kraju prošle godine 484 privredna društva sa šifrom djelatnosti veza-nom za IT su bila aktivna, odnosno predala su završni račun. Naža-lost prosječan broj zaposlenih koji zapravo oličava njihovu snagu i kapacitete bio je manji od tri zaposlena po društvu. To je nedo-voljno čak i za sadašnji stepen razvoja informacionog društva. A očekivanja su da u narednih nekoliko godina IT tržište doživi eks-panziju tako da ćemo se neminovno naći u problem sa kadrovima, o čemu sam već govorio. Činjenica je da mi u Crnoj Gori nemamo nikakav strateški dokument koji se odnosi na razvoj IT sektora, a zbunjuje činjenica da IT kompanije nemaju ni svoje matično mi-nistarstvo iako kao privredni sektor gledamo na Ministarstvo eko-nomije kao ono koje bi trebalo da se ozbiljnije pozabavi problemom razvoja IT kompanija i izradom jedne ovakve strategije. S druge strane Ministarstvo javne uprave je zaduženo za razvoj sistema e-uprave koji su direktni katalizator razvoja IT sektora. Mislim da jako kasnimo sa strateškim pristupom razvoja IT sektora, nije bilo prepoznato ono o čemu smo mi godinama unazad govorili – IT će u budućnosti biti jedan od generator razvoja društva – I danas kada je to vrijeme došlo naš sektor ne može da odgovori zadaci-ma koji predstoje u digitalizaciji što neminovno otvara prostor inostarnim kompanijama i odlivu kapitala iz Crne Gore. Parado-ksalno je da ćemo u narednom periodu značajna sredstva trošiti na razvoj tuđih, umjesto sopstvenih IT kompanija. Analizom svih stateških IT poslova "teških” po više stotina hiljada eura vidjećemo da gotovo nijedan nije dodijeljen crnogorskim IT kompanijama jer malo njih danas ima kapacitet da se nosi sa takvim izazovima. I što je nepovoljno, moguć je ozbiljan odliv kadrova jer je situacija na zapadnim tržištima takva da zbog naglog porasta potražnje za

IT profesionalcima zemlje van EU postaju njihov značajan izvor nedostajuće informatičke energije.

Glasnik: Šta po Vama u ovom trenutku može da se uradi da poku-šamo da nadoknadimo propušteno i koji je to pristup kojim bi dr-žavna uprava trebalo da se pozabavi kako bi IT sektor napredovao i razvijao se u skladu sa potrebama buduće digitalizacije?

V. Tabaš: Već sam rekao da puno kasnimo. Desetak godina naj-manje. Kao prvo, moramo prilagoditi obrazovni sistem vremenu koje dolazi i pripremiti današnje učenike koji su budući generatori našeg razvoja za digitalno doba i život u njemu. Mora se povećati broj studenata koji izučavaju IT tehnologije, ali i kvalitet nastave na fakultetima koji se time bave i povećati saradnja sa nama kao konzumentima koji koriste znanja svršenih studenata u cilju nji-hove što bolje pripreme za digitalne izazove. Potrebi su nam dedi-cirani fondovi za specijalistička usavršavanja IT stručnjaka koja su jako skupa, a ne raspolaganje sredstvima fondova koja su na-mijenjena svim SME. Naglašavam da IT sektor ne traži novčanu pomoć od države niti bilo koji program preferencija, ali treba nam sistematski pristup izradi programa za usavršavanja i dubinske specijalizacije kadrova. Ne samo u interesu naših kompanija , već i u interesu Crne Gore.

Projekat S3 Pametne specijalizacije kao jedan od ciljeva imao je prepoznavanje privrednih aktivnosti koje u značajnoj mjeri mogu da podstaknu brži privredni i društveni razvoj Crne Gore. "I gle čuda" – kao jedna od 5 privrednih djelatnosti koje su (logično) pre-poznate od strane naših i ino eksperata je i IT.

Takođe, iako se dosta radi i govori o pomoći i potrebi razvoja star--up zajednice nismo zadovoljni stepenom njenog razvoja. U sv-jetskim okvirima, sturtup kompanije su simbol brzog i efikasnog razvoja dobrih ideja i inovacija u tehnologijama sa mogućnošću kasnije održivosti poslovanja. Ne može se negirati da se kod nas dosta radi na programima razvoja start-up zajednnice, ali nismo zadovojni rezultatom, pa ni stepenom motivacije i brojem aktivnih mladih ljudi koji su u osnovi stubovi ove zajednice koja je u svijetu jedan od simbola digitalne transformacije. Pored državnih progra-ma koji ukjučuju novčane subvencije i pomoć star up zajednici i ukidanje poslovnih barijera za njihov rad i razvoj, neophodno je da se i privredna društva uključe kao generatori pomoći i finansijeri. Trenutno bih kao dva dobra primjera organizovane pomoći star up zajednici naveo "Tehnopolis" u Nikšiću i "Digitalnu fabriku" koja je MTEL-ov sjajan program.

Ipak, vraćam se na priču o potrebi starteškog planiranja i strate-škog pristupa digitalnom razvoju. Mislim da treba da okupimo svu IT energiju koju Crna Gora posjeduje, udružimo je kroz neku vrstu DIGITALNE KOALICIJE ZA DIGITALNU CRNU GORU i iskoristimo njen sinergetski efekat. Ja očekujem od Komore da pokrene ini-cijativu za formiranje takve koalicije (postoji u nekim zemljama okruženja, a sjano funkcioniše u Sloveniji) i da okupi predstavnike najvećih IT kompanija, bankarskog sektora, telekomunikacionog sektora, univerziteta i nekih ministarstava (javna uprava, ekono-mija, finansije, obrazovanje). Vjerujem da je g-din Golubović kao predsjednik PKCG spreman i voljan da se nosi sa, uslovno rečeno, "teretom" te inicijative i predvodi je, a mi smo tu da pomognemo u nadi da bi takva koalicija bila opšte prihvaćena i prepoznata kao partner vladi na projektu informacionog društva i da bi svojim ogromnim potencijalom značajno pomogla predstojeće procese.

75


Digital coalition for digital Montenegro

Vladan Tabaš, owner of the Čikom

We need to strive to a standard in which digital literacy involves IT aimed at meeting most of our needs for in-formation, communication with the public and local ad-

ministrations, banks and exercising the rights and fulfilling obli-gations resulting from it. When we achieve this goal, we will be digitally transformed as individuals and a society as a whole. I am afraid that at present we are far from this level of digital literacy, but I know that it is not impossible to achieve this goal. Personally, I can imagine "a digitally transformed Montenegrin citizen", says Vladan Tabaš, owner of Čikom.

Glasnik: Given that lately the digital transformation and the digital economy are very much discussed, can you tell us what the digital transformation is and what it means for Montenegro?

V. Tabaš: We live in a time when the use of digital technology si-gnificantly affects all economic processes as well as the overall development of society including us as individuals. Robotics, cy-bernetics and informatics are the primary technologies which have been transforming the world economy since the second half of the last century, especially in the last 3 to 4 decades. These te-chnologies do not change the world only in economic terms. The society is transformed socially and culturally. Some future gene-rations will probably study this period as a "fourth industrial revo-lution" as it has already been called. But we, who are dealing with technologies, prefer the IT term "Industry 4.0".

Moreover, I prefer the term evolution rather than revolution, beca-use it is a long-term process, especially in the field of digital trans-formation, which is a logical consequence of these developments. It is essentially an evolutionary process in which digital techno-logies replaced traditional people's life styles and ways of doing business. In this context I have in mind application of software and new technological solutions based on Internet services and modern information technologies. Digital transformation is indis-putable trend in the world as well as in the region. Arrays of paral-lel processes take place every day, thus changing the people's life styles and operations of companies and corporations. It is equally applicable in the highly developed economies, as well as those co-untries which are characterized by lower or low-level economic development, including Montenegro.

Digital transformation cannot bridge the economic and social gap, but its application could accelerate its narrowing. Therefore, I be-lieve this represents a big opportunity for us, an opportunity for Montenegro. Countries which miss this opportunity for the digital transformation and do not accept the laws of the fourth industrial (r)evolution are believed to lag behind the long-term development,

thus losing the opportunity to catch up with the developed ones.

Glasnik: What can you tell us about the impact of digital technolo-gy on social life in Montenegro?

V. Tabaš: I have already mentioned the inevitable social and cultu-ral changes in society affected by digital technology. I would say that Montenegro is experiencing an interesting but an uncomple-ted story. Regarding the use of the Internet and social networks as well as mobile phone services we do not lag behind the other countries. Unfortunately, we exploit digital technology in other areas of life insufficiently, especially in the economy and educa-tion. According to the MONSTAT research, 96% of our population under 24 use IT technology every day. This is an excellent basis for continuing IT evolution. However, according to my experience, teenagers especially use IT technology mainly to communicate through social networks and surfing the Internet. This is a good precondition, but I would not accept it as an absolute digital litera-cy, but only as an impulse for its development.

In order to fully exploit the benefits of digitization, we must work hard on increasing information literacy. Information literacy in-cludes a set of knowledge and skills, which allow the use of per-sonal computer equipment (PC, notebook, tablet) and basic appli-cations (programs, software) in order to meet personal or business needs. However that is not enough.

We need to strive to a standard in which digital literacy involves IT aimed at meeting most of our needs for information, commu-nication with the Government and local administrations, banks and exercising the rights and fulfilling obligations resulting from it. When we achieve this goal, we will be digitally transformed as individuals and a society as a whole. I am afraid that at present we are far from this level of digital literacy, but I know that it is not impossible to be reached. Personally, I can imagine "a digitally transformed Montenegrin".

Glasnik: What are the basic prerequisites for the development of the information society with a digitally transformed economy?

V. Tabaš: The development of the information society depends on various elements: - the development, availability and accessibility of telecommuni-cations infrastructure and its segments which enable and define internet access, - the existing legal framework, its improvement and adaptation to dynamic changes brought by digitalization of all elements of social and economic life,- the development and availability of services in the public admi-

76


nistration, local governments and banks and other financial in-stitutions as well as companies engaged in the production, trade, tourism and providing services to citizens and businesses, - the intensive development of human resources, dynamic chan-ges in the education system and ongoing education of citizens and companies through the elements of formal and informal edu-cation and continuous promotion of the information society and - the development of IT sector in Montenegro.

According to EKIP (Agency for Electronic Communications and Postal Services), the share of technologies in fixed broadband in-ternet is satisfactory, but technologies and available speeds are often at the average EU level. The same goes to the quality and speed of mobile internet and fixed and mobile broadband penetra-tion in households and businesses. This element is also satisfacto-ry in terms of the telecommunications infrastructure availability as a prerequisite for the development of e-services to citizens and the economy. But according to the experience and price analysis offered by ISPs in the market and making comparison with the prices in the region, particularly in the field of use of higher speed and static addresses (especially in the interest of the economy), the IT community points out that the degree of availability is hig-her than the degree of real ACCESSIBILITY.

If we are talking about internet access, the availability of these ser-vices in Montenegro is very good by all providers of these services, but a significant number of citizens and companies think that the appropriate services and packages are pricey in comparison to the region, thus reducing their availability. This is a serious constraint to the development of information society in Montenegro.

I would note that Montenegro has a satisfactory legal framework which defines the conditions and rules of conduct and deve-lopment standards in the field of information and communication technologies. Main laws in this field are: Law on E-government, Law on E-commerce, Law on E-communications, Law on Infor-mation Security, Law on E-signature, Law on Central Population Register, Law on E-document .

Moreover, a large number of by-laws in the form of decrees and rule books are brought, thus regulating this area in a satisfactory manner. The right conditions for the development of the informa-tion society are met as well.

On the other hand, the Law on E-government explicitly defines that registers containing personal data of citizens cannot be kept outside the borders of Montenegro, which is a strong limiting fac-tor for the use of cloud services offered to citizens in cyberspace.

It is necessary to bring together and unite the entire IT energy in Montenegro and use its synergetic effect aimed at strategic approach to digital development.

77


This law neglects the fact that cyber space has no boundaries and currently this provision has an adverse effect on public opinion on the safety of cloud system use, thus directly slowing the deve-lopment of the awareness of the need to create local cloud servi-ces, which provide the cheapest access to information resources to those whose capacities are scarce.

Glasnik: The digital transformation and the digital economy?

V. Tabaš: A particularly important segment of digital transforma-tion, but also its starting point is the digital economy and digital business operations. Digitalization of enterprises increases their efficiency, productivity and profit as the ultimate business goal. Di-gital transformation involves changing business strategies in line with the constant technological progress, which allows reducing costs, increasing profitability and customer satisfaction.

It is good that the importance of the digital transformation and the digital economy is becoming recognized within formal orga-nizations, institutions and NGOs in Montenegro. The ICT Associ-ation Board, which brings together companies in this sector, has been functioning at the Chamber of Economy of Montenegro for a long time. Six months ago the Montenegrin Managers Association formed the Digital Transformation Board. Both boards have been

focused on digitally transformed economy of Montenegro, while their mission involves evolutionary change from the traditional to digital business operations by accepting digital transformation.

The American Chamber of Commerce initiated the establishment of the Digital Transformation Committee. It is clear that these ac-tivities create conditions for synergy of all stakeholders engaged in this area in Montenegro. Although we are still far from a satis-factory level regarding the application of digital technologies in companies, it seems to me that their managers are recognizing the imperative of digitalizing business.

The IT community needs to raise the awareness of digitization at all levels of society through the ongoing activities, promotions, educational workshops etc. So far, investments in IT per capita in Montenegro are up to ten times lower than in the EU countries, but I believe that these investments will significantly increase soon. For the sake of us all.

We only need to prepare and work on introducing electronic in-voices, which have become an imperative for doing business in the EU, because they significantly reduce operating costs, incre-ase its transparency and efficiency, and ultimately affect the en-vironment protection by reducing unnecessary printing. Similar

78


effects are achieved with the introduction of paperless business through implementing software systems for document manage-ment. Analytics of business processes and the quality of operati-ons aimed at supporting management in decision-making proces-ses are also benefits provided by digitization.

Glasnik: You mentioned dependence of the services of the state administration and local government on the digital transformati-on process. Can you please explain this in detail?

V. Tabaš: The development of e-government is an important se-gment and an indicator of the development of the digital society. The ultimate goal of digital services provided by public admini-stration, local government and business community to citizens and businesses involves providing all natural and legal persons with an opportunity to use a personalized cyber space, via public portals, under the control and protection of companies or public or local administrations. By accessing these particular persona-lized resources, users have the opportunity to manage personal information, finances, communicate with companies and public administration or local governments, and exploit all the software resources provided by these entities via cloud services in order to facilitate their communication and regulate rights and obligati-ons.

Depending on the interaction degree, e-government services are divided according to the EU standards into the following levels: - Level 1 - Information: online information - Level 2 - One-way interaction: information and download of forms - Level 3 - Two-way interaction: online submission of forms, authentication - Level 4 - Transaction: complete subject processing, with online payment of services - Level 5 - Personalization: My portal

The first four levels are classic portal communication, while level fifth is enabled thanks to the upgrade of the portal over cloud re-sources.

In our country, the state administration services are under deve-lopment. The e-Government portal which is available to citizens offers a variety of services, although at the basic levels of deve-lopment, but the fact is that even these basic services are very lit-tle used. As above mentioned, the five levels are usually used when evaluating the e-Government service – starting from the first one which assumes provision of information, the second that allows you to download the necessary forms, the third via which one can submit these forms to the institutions, the fourth one that allows you to interact with the institution to the highest fifth one, whi-ch ensures personalized portals to all citizens by means of which they digitally manage most of their rights and obligations in com-munication with the environment.

For now, the services in our country are mostly at the third level, followed by the first and the second, but the problem is that such services are not used enough and in the capacity they have. It is necessary that providers of electronic services better promo-te their services. The greater problem for this situation with the usage of the existing services is the fear of potential users arising from the lack of IT education and information culture of citizens.

According to the United Nations survey conducted this year, the UNITED NATIONS E-GOVERNMENT SURVEY 2018, Montenegro is

at the 58th place out of a total of 190 ranked countries and has a high E-Government Development Index (EGDI).

In the near future, the state administration announces the acti-vities on the implementation of a unique electronic citizen iden-tification document containing various elements of our identity - some kind of a citizen ID, electronic health identification, driver's license, etc.

Glasnik: It is said that education, formal and informal, of all partici-pants in the digitization process is one of the factors of its success. Digital transformation requires a critical mass of knowledge and informatics literacy. Are you satisfied with the organization of the education system in this area and the way in which IT knowledge is acquired in our country?

V. Tabaš: Human potential and resources represent a very im-portant element for the realization of digital transformation. The education system through forms of formal and informal learning is supposed to produce professional staff in this area. Generally speaking, I think there is a lot of space for improvement in this segment. If we start from the fact that the need for IT experts grows exponentially throughout the world and that in our case an evident lack of well-educated staff should make us think where the problem is. All IT companies are short of staff. On the other hand, at the end of last year, according to the Employment Agency, there were around 340 unemployed IT engineers. This refers to a problem with the knowledge that many of them acquired at the educational institutions and points to the need to review the qua-lity of plans and programs used for the education of these young people. This problem affects all levels - from elementary school to university. The education system must change the approach to learning and the way in which digital literacy is treated. With the last reform of the educational system, in the area of IT education at all educational levels, we stepped backwards. The IT class load in the elementary school is 4x1, but together with the techniques classes. The program does not stimulate the creative use of infor-mation technology, but children learn basic software tools, which is an outdated approach and most children have used them even earlier, so they systematize that knowledge in school, but they do not improve it and do not learn to use it in a real life. The staff, who is teaching these subjects, often does not cope well with this task. There is a similar situation in high schools. This is a serious mista-ke which is making lives of these generations difficult in a future digital society, instead of letting them be its creators and carriers. At the university there are several faculties that educate engine-ers of information and similar profiles and software developers, but I think that more cooperation with the economy is needed and more dynamic in adjusting the curricula and the programs to the level and speed of changes in the development of information te-chnology.

The companies, in addition to the management which has to be educated and capable of accepting and implementing the ele-ments of digital transformation, must conduct continuous activi-ties on the education of employees in order to make their "digital transformation” easier. This requires the activities at the level of the entire social and business community due to the necessary increase in the level of the informatics awareness of all social fac-tors. At all educational levels it is important to raise awareness of the possibilities of using IT services, but also to put efforts to inc-rease the level of IT literacy. Moreover, in case of Montenegro, regi-

79


onal differences in the economic development inevitably affected the diversity of the digital literacy level. This opinion was based on the long-term IT market analysis in Montenegro, but also based on data on Internet penetration by towns and regions ranging from 57% in the north, over 70% in the central region to 85% in the south (the coastal part). Unfortunately, the level of IT technology imple-mentation is directly proportional to the economic development and the richness of the environment and individuals in it.

Glasnik: Where is the Montenegrin IT sector in all these processes which, as you have said, should be one of the pillars of the digital community and digital transformation development?

V. Tabaš: The development of this economic sector is directly pro-portional to the level and speed of the information society deve-lopment and the needs of citizens and the economy. Unfortunate-ly, in Montenegro IT was not on the list of priorities either by the state administration or citizens. As a result, there is an underdeve-loped IT sector that does not have enough strength and knowledge to launch and support the initiated changes in the awareness of citizens, businessmen and politicians, and to establish and impose a new view of the IT capacities and the possibilities. According to the Tax Administration data at the end of last year, 484 companies with an IT-related activity code were active, that is, they submitted a final account. Unfortunately, the average number of employees who actually embody their strengths and capacities was fewer than 3 employees per company. This is insufficient even for the current information society development level. The expectations are that in the next few years IT market will experience an expan-sion so that we will inevitably find ourselves in a problem with the relevant staff, which I have already mentioned. The fact is that Montenegro does not have any strategic document related to the development of the IT sector, and the fact that IT companies do not have their own ministry is confusing as well, although as an economic sector we are looking at the Ministry of Economy as one which should more seriously address an issue of the IT companies development and the development of a relevant strategy. On the other hand, the Ministry of Public Administration is in charge of developing e-Government system which is the direct catalyst for the development of the IT sector. I think we are pretty much late with the strategic approach to the development of the IT sector. It was not recognized what we have earlier been talking about – IT will be one of the generators of the society's development in the future. Today, when this time has come, our sector cannot cope with the tasks that are ahead of us in digitalization, which inevi-tably opens the space for foreign companies and the outflow of capital from Montenegro. It is paradoxical that in the coming pe-riod we will spend significant funds on the development of others instead of our own IT companies. By analyzing all strategic IT pro-jects worth around hundreds of thousands of euros each, we will see that almost none of them are assigned to the Montenegrin IT companies, since today few of them have the capacity to deal with such challenges. Moreover, there is an unfavourable possibility that we will face a serious outbreak of staff, because the situation in the Western markets is such that due to the rapid increase in demand for IT experts, the EU countries become their significant source of missing IT energy.

Glasnik: According to you, what can be done at this moment to try to make it up for the missed and what is the approach that the state administration should take in order for the IT sector to make progress and develop in line with the needs of the future digitali-

zation?

V. Tabaš: I have already said that we are lagging too far behind. At least ten years. First of all, we have to adjust our education system to the coming times and prepare today’s students who are future generators of our development for a digital age and the life in it. The number of students who are studying IT technologies must be increased, as well as the quality of teaching at the faculties dealing with this area of studies. The cooperation with us as consumers, who use knowledge of the graduated students in order to prepa-re them better for digital challenges, must also be increased. We need dedicated funds for professional development of IT experts, which is very expensive, and not the funds available for all SMEs. I would like to outline that IT sector does not seek financial assi-stance from the state or any program of preferences, but we need a systematic approach to the development of this kind of training programs and in-depth specialization of professional staff. It is not only in the interests of our companies, but also in the interests of Montenegro.

The Smart Specialization Project S3 as one of its goals defines re-cognizing the economic activities that can significantly stimulate the faster economic and social development of Montenegro. And naturally - as one of five economic activities that are (logically) recognized by our and foreign experts, is also IT.

In addition, although there is much talk and engagement aimed at supporting the development of the start-up community, we are not satisfied with the level of its development. In the world, start--up companies are a symbol of rapid and efficient development of good ideas and innovations in technologies with the possibility of sustainability of operations. It cannot be denied that in our count-ry much has been done on the development programs of the start--up community, but we are not satisfied with the result, neither with the level of motivation and the number of active young peo-ple who are basically the pillars of this community, which is one of the symbols of digital transformation in the world. In addition to the state programs that include cash grants and assistance to the start-up community and the elimination of business barriers to their work and development, it is also necessary for businesses to engage as aid generators and financiers. At the moment, as two good examples of an organized assistance to the start-up com-munity, I would like to mention "Tehnopolis” in Nikšić and "Digital Factory” which is MTEL's great program.

Nevertheless, I am getting back to the point that strategic planning and approach to digital development is necessary. I think that we need to bring together the entire IT energy that Montenegro has, to unite it through some kind of DIGITAL COALITION FOR DIGITAL MONTENEGRO and use its synergetic effect. I expect from the Chamber of Economy to launch an initiative for establishing this kind of coalition (which exists in some neighbouring countries, and excellently functioning in Slovenia) and bring together all the representatives of the largest IT companies, the banking sector, the telecommunications sector, universities and some ministri-es (public administration, economy, finance, education). I believe that Mr. Golubović, as the president of CEM, is ready and willing to deal with a kind of a "burden” for this initiative and lead it. We of-fer our assistance hoping that such a coalition would be generally accepted and recognized as a partner to the government in the information society project and that its enormous potential would significantly help the upcoming processes.

80


Regionvijesti

Slovenija: Minimalna plata 667 eura

Slovenački parlament potvrdio je, bez ije-dnog glasa protiv, izmjene zakona o mini-malnoj plati, po kojoj će neto plata za puno radno vrijeme od početka iduće godine iznositi 667 eura, umjesto dosadašnjih 637 eura.

Kako tvrdi Hina, prijedlog je dala stranka Ljevica uz podršku stranaka vladajuće ko-alicije premijera Marjana Šarca, a potvrđen je s 56 glasova "za" i nijednim protiv, iako su na zakonski predlog primjedbe imali po-slodavci.

Novi zakon o minimalnoj plati predviđa i dinamiku po kojoj bi se ona u 2020. poveća-la na 700 eura neto, s time da se u nju ne bi računali dodaci na platu.

Prema formuli koju je predložila Ljevica, minimalna plata ubuduće ne bi smjela biti manja od 80 posto izračunatih minimalnih životnih troškova.

Srbiju od početka godine posjetilo blizu tri miliona turista, najviše iz BiH

Blizu tri miliona turista posjetilo je turi-stička mjesta u Srbiji od početka godine, a najveći broj turista je bio iz Bosne i Her-cegovine, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Od januara do oktobra ove godine zabi-lježeno je 2.976.070 turista, od čega je bilo 1.496.505 domaćih, a 1.479.565 stranih. To je 11 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

Najveći broj turista je iz Bosne i Hercegovi-ne sa 224.801 noćenja, a potom slijede tu-risti iz Crne Gore, Kine, Turske, Njemačke i Rumunije.

Domaći gosti najviše su boravili u banjama i to njih 40 posto, dok je 32 posto bilo na pla-ninama. Najposjećenija je Vrnjačka banja sa 636.783 noćenja, a zatim slijede Zlatibor, Sokobanja, Kopaonik, Beograd.

Strani gosti najviše su posjećivali Beograd,

sretne korisnike prevoza", poručio je, iz-među ostalog, Daniel Tutić, predstavnik Taxifya u Hrvatskoj. Usto, svim korisnici-ma koji vožnju plate karticom nude popust od 50 odsto. Koliko će dugo taj popust biti na snazi, nisu znali da kažu.

EU zabrinuta zbog kineskih investicija na Balkanu

Gradnja elektrana, autoputeva i mostova u šest zemalja zapadnog Balkana finansira se, po Johannesu Hahnu, kineskim nov-cem.

Kineski ekonomski angažman na prosto-ru Balkana izaziva sve veću zabrinutost Evropske unije, po evropskom komesaru Johannesu Hahnu zaduženom za odnose Unije s jugoistokom Evrope.

Kina se dugo predstavljala kao zemlja koja samo slijedi svoje poslovne interese, rekao je Hahn na skupu vodećih poslovnih ljudi njemačkog govornog područja u austrij-skom zimovalištu Lechu.

"Slučaj je suprotan", rekao je komesar EU-a, ustvrdivši da Peking želi da izvozi i svoj nacionalni model.

Izbor je između evropske demokratije i trži-šnog kapitalizma, s jedne strane, i diktature i nesputanog kapitalizma, s druge, rekao je Hahn.

Pozvao je EU da nađe adekvatan odgovor na izazove iz Kine.

"Mogli bismo preispitati kinesku kupovinu strateški važnih kompanija", rekao je Hahn.

Ponovio je da spoljna politika EU-a treba postati brža i prilagodljivija tako da umje-sto jednoglasno odluke u pitanju spoljnih odnosa počne donositi većinom glasova članica.

gdje je evidentirano 1.670.253 noćenja, kao i Novi Sad, Zlatibor, Vrnjačku Banju, Kopao-nik, Biznis.ba / AA.

Uber u Hrvatskoj dobio konkurenciju

Uber je u Hrvatskoj u decembru zvanično dobio konkurenciju u Taxifyu, kompaniji s evropskim i kineskim investitorima koji se predstavljaju kao brzorastuća platforma za naručivanje prevoza taksijem.

Taksisti koji koriste aplikaciju Taxify počeli su da voze po Zagrebu, a prema nekim in-formacijama, prvog dana rada na zagrebač-kim ulicama našlo se dvjestotinjak njiho-vih vozila, s tim da kompanija i vozačima i korisnicima obećava veće naknade i bolju uslugu, piše Jutarnji list.

Time je lovac praktički postao lovina - jer upravo je zahvaljujući Uberu tržište libe-ralizovano, što je njegovoj konkurenciji omogućilo da se pojavi i u Hrvatskoj. Taxify nije jedini koji se nedavno pojavio u Zagre-bu, odnosno ušao na hrvatsko tržište. Prije nekoliko dana na cestama su se pojavila i vozila s oznakom Ride2, ćerke kompanije mlade rent-a-car kompanije Ridecar.

Ipak, s ulaskom novih igrača na hrvatsko taksi tržište, koji je omogućen liberalizaci-jom tržišta novim Zakonom o drumskom prevozu, cijene usluge neće pojeftiniti, nego će se priča pretvoriti u bespoštednu borbu za vozače.

Na hrvatskom tržištu je trenutno 3.819 li-cenciranih autotaksi prevoznika te ukupno 5.993 prijavljena vozila. Prema nekim pro-cjenama, više od polovine ih je u Zagrebu. Sredinom maja, prije liberalizacije, regi-strovan je bio 3.151 prevoznik i 4.322 vozi-la, odnosno čak 40 odsto manje vozila i 25 odsto manje prevoznika s licencom.

Kako bi se zaključilo da je borba za vozače u punom jeku, dovoljno je pogledati ponu-du Taxifya koji svojim vozačima trenutno nudi niže cijene korišćenja platforme, kao i mogućnost da istovremeno rade za kon-kurenciju.

Primjera radi, od 100 kuna prihoda vozača, 15 odsto, odnosno 15 kuna, ide Taxifyu. Uber vozačima koji koriste njegovu aplikaciju sada uzima 25 odsto, dakle u ovom slučaju 25 kuna.

"Vozači mogu očekivati 10 odsto veću zara-du u odnosu na konkurenciju. Naša je kom-panija oduvijek fokusirana na to da voza-čima pruži veći prihod po vožnji jer čvrsto vjerujemo da samo sretni vozači znače i

81


"To je preduslov za nadmetanje na global-nom nivou”, ustvrdio je član Komisije.

Američka fabrika kablova u Trsteniku

Američka kompanija "Amphenol Automo-tive Technology", koja proizvodi kablove za autoindustriju, otvorila je fabriku u in-dustijskoj zoni u Trsteniku gdje planira da uposli oko 1.000 ljudi, javlja N1.

Kompanija posluje u Srbiji od avgusta i u nekadašnjem objektu trgovinskog predu-zeća "Zapadna Morava" zapošljavala je 130 radnika.

Nova hala ima 7.000 kvadratnih metara.

Otvaranju fabrike je prisustvovao predse-dnik Srbije Aleksandar Vučić koji je no-vinarima kazao da je ta nova investicija važna da ljudi ne bi odlazili u druga mjesta iz Trstenika odakle je u proteklih 20 godina otišlo 20 odsto stanovnika.

- Važno je da ljudi mogu da nađu posao. Moramo da radimo još više, obećavam da ćemo nastaviti da dovodimo investitore - rekao je Vučić i dodao da je otvaranje fa-brika i zapošljavanje ljudi "posao svih po-slova".

Korporacije Amphenol je osnovana 1932. godine i danas ima oko 68.000 zaposlenih u više zemalja.

Hrvatska uvozi 65.100 radnika

Godišnja kvota za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj u 2019. predviđa čak 65 100 ra-dnika.

"Ova kvota za zapošljavanje stranaca u 2019. godini je znatno veća nego u prošloj godini, ali smatramo da odgovara realnim potrebama na tržištu rada", napominje Davorko Buškulić-Lemić iz Uprave za tr-žište rada i zapošljavanje i naglašava da "Hrvatska ima na zavodu za zapošljavanje 147.000 nezaposlenih i cilj je da aktivira do-maću radnu snagu.”

Prvi put Hrvatska uvodi u kvotu i 200 stal-nih medicinskih sestara ili tehničara. Naj-više radnika nedostaje u građevinskom i turističkom sektoru.

Rikardo Heski, izvršni direktor Jadranka hotela kaže da oni stavljaju naglasak na in-ternu edukaciju radnika, čime ih stimulišu da dolaze kod njih i da gledaju na dugoroč-nu saradnju, što je u interesu obijema stra-nama, navodi HRT.

"Karijera u turizmu nudi brojne mogućno-sti i nudi vam da svoja znanja jako dobro plasirate na tržištu rada", govori Heski.

"Osim što nastojimo da osiguramo najkva-litetnije uslove za naše radnike, nastojimo im osigurati i dodatne beneficije, te ih na-građujemo za vjernost", naglašava Hesky i dodaje kako imaju najviše radnika iz Sla-vonije, a od stranaca iz BIH, Srbije i Make-donije.

Mercator: U devet mjeseci 8,9 miliona eura dobiti

Mercator je u prvih devet mjeseci ove godi-ne ostvario prihod od 1,62 milijarde eura od čega 1,2 milijarde u sektoru maloprodaje, te čistu dobit od 8,9 miliona, objavio je slove-nački trgovački lanac u većinskom vlasni-štvu Agrokora.

Dok je na kraju prošle godine imao 10 mili-ona eura čistog gubitka, Mercator je u prva tri tromjesečja ove godine povećao prihode za 5,4 odsto u odnosu na lani. EBITDA na nivou cijele grupe u visini 56,6 miliona eura veći je za 3,5 odsto u odnosu na prošlogo-dišnji rezultat u istom razdoblju, objavila je kompanija.

Neto dug Mercatora, koji zapošljava preko 20 hiljada radnika, iznosio je krajem sep-tembra 738,3 miliona eura i za 11 odsto je smanjen u odnosu na lani.

Mercator redovno podmiruje obveze prema finansijskim i poslovnim partnerima, a u prvih devet mjeseci u osnovna sredstva je investirao 19 miliona eura, objavio je Mer-cator u saopštenju.

Autoput Beograd – Sarajevo će oživjeti i trgovinu

Ministar transporta i infrastrukture Repu-blike Turske Cahit Turhan je izjavio da će autoput Beograd – Sarajevo oživjeti i trgo-vinu u zemljama regiona, prvenstveno u BiH.

"Koridori autoputa i povećanje njihovih standarda oživjeće trgovinu prvenstveno Bosne i Hercegovine, ali i drugih susjednih zemalja te dati važan doprinos razvoju ekonomije, industrije i drugih sektora”, re-kao je Turhan za AA tokom jednodnevne posjete Srbiji gdje se sastao s tamošnjih zvaničnicima.

Istakao je da je sa zvaničnicima Srbije imao priliku razgovarati i o pitanjima kopnenog i vazdušnog saobraćaja između dvije ze-mlje, napominjući da su posljednjih godina potpisani važni sporazumi koji su odnose Turske i Srbije povećali na još veći nivo.

Podsjetio je da je u okviru bilateralne sa-radnje danas potpisan ugovor za projek-tovanje i izgradnju prve dionice autoputa Beograd – Sarajevo, od Sremske Rače do Kuzmina, dodajući da će na projektu raditi turska kompanija "Tasyapi”.

Naglasio je da je ranije potpisan ugovor o rekonstrukciji puta Novi Pazar-Tutin.

"Ovi projekti su važni, posebno za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Turhan, napominjući da će ovi koridori autoputa osigurati važnu infrastrukturu za trgovinu, industriju, socijalni i ekonomski razvoj u regionu.

"Mislim da je ovo važan korak i u vezi sa uspostavljanjem mira na ovim prostorima”, kazao je Turhan.

"Putevi ne pomažu samo u transportu pro-izvoda među ljudima i trgovinskim kreta-njima nego su važni i za razvijanje odnosa. Put je civilizacija. Put predstavlja važnu infrastrukturu koja uspostavlja mir i pribli-žava ljude jedne drugima”, rekao je turski ministar.

Istakao je da su predsjednici dviju zemalja također proveli važne aktivnosti kako bi bilateralne odnose podigli na još viši nivo.

Napomenuo je da je trgovinska razmjena sa Srbijom 2017. godine porasla za 30 posto u odnosu na godinu ranije te podsjetio da je veća od milijardu dolara, naglasivši kako obje zemlje žele trgovinsku razmjenu po-većati na 2 milijarde dolara.

82


Potpredsjednik Saveljić na Generalnoj skupštini Asocijacije balkanskih komora

ABC

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je u radu Generalne skupštine Asocijacije bal-kanskih komora (ABC) održane 17. decembra 2018. godine u

Istanbulu. Razgovarano je o aktuelnoj ekonomskoj situaciji i tren-dovima u zemljama članicama, aktuelnostima u komorskim sis-tema, stručnom obrazovanju, ženskom preduzetništvu i Komor-skom investicionom forumu.

Pored ministarke trgovine Ruhsar Pekcan, koja je govorila o zna-čaju privredne saradnje između Turske i Balkana, te ujednačenog razvoja svih ABC zemalja u cilju povećanja robne razmjene i trgo-vine, na otvaranju Skupštine izlaganje je imao i Ginter Ferhojgen, bivši potpredsjednik Evropske komisije i autor brojnih knjiga o integracijama EU. On je istakao da Brisel ne prepoznaje čitav Bal-kan kao jednu cijelinu, čemu značajno doprinosi i različit status zemalja članica ABC-a u odnosu na EU. Analizirajući prethodnu godinu, istakao je da 2018. nije ispunila očekivanja, te da se Unija suočila sa krizom liderstva, kohezije i strateške autonomije zemlja članica.

Potpredsjednik Saveljić je tokom izlaganja govorio o makroeko-nomskim pokazateljima crnogorske ekonomije u ovoj godini i is-takao da se naša zemlja prema ekonomskom rastu u II kvartalu

2018. našla na šestom mjestu u poređenju sa evropskim državama, i to poslije Irske, Islanda, Malte, Letonije i Poljske.

"Izazov sa kojim se Crna Gora suočava je niska stopa pokriveno-sti uvoza izvozom koja je iznosila 15,4% i niža je u odnosu na isti period prethodne godine kada je bila na nivou od 16,3%", rekao je Saveljić.

Govoreći o turizmu, istakao je da rezultati u ovoj i prethodnim godinama opravdavaju njegovu ulogu strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da mu učešće u BDP-u kontinu-irano raste. Komorski sistem je u Crnoj Gori, prema riječima Save-ljića, učvrstio svoju poziciju početkom godine kada je usvojen novi Zakon o Privrednoj komori.

Predsjedavanje Asocijacijom u 2019. godini preuzela je Unija pri-vrednih komora Albanije.

Podsjetimo, Asocijacija balkanskih komora osnovana je 1994. go-dine u Rumuniji, sa ciljem integracije i razvoja privredne saradnje u Regionu. Članice su nacionalne komore Albanije, Bugarske, Bo-sne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Kipra, Makedonije, Rumunije, Srbije i Turske. Privredna komora Crne Gore je punopravan član od 2003. godine.

83


Regionalni sporazumi i politike

Arbitražni sud pri PKCG

U cilju afirmacije i promocije rješavanja privrednih sporova putem arbitraže, predstavnici Arbitražnog suda pri Privre-dnoj komori Crne Gore, Vesko Božović i Maja Golović Vo-

jinović bili su učesnici međunarodnih skupova posvećenih ovoj značajnoj instituciji.

Predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore, Ve-sko Božović, učestvovao je u radu međunarodnog savjetovanja ,,26. Hrvatski arbitražni dani’’, koju tradicionalno organizuje Hrvatska gospodarska komora. Ovo savjetovanje predstavlja dobar način promovisanja arbitraže prilikom rješavanja privrednih sporova, jer ovom događaju prisustvuju predstavnici međunarodnih arbitra-žnih centara. Jedan od glavnih ciljeva savjetovanja je da se ukaže predstavnicima arbitražnih centara i privrede na značaj ovakvog načina rješavanja sporova, jer brzo rješavanje privrednih sporova olakšava poslovanje i čini zemlje regiona privlačnijima stranim investitorima.

Ovogodišnje savjetovanje bavilo se i brojnim drugim temama po-put rješavanja sporova u složenim inženjerskim i građevinskim projektima, budućnošću investicionih arbitraža, modernizacijom arbitražnog zakonodavstva te starih i novih izazova u arbitraži.

Sekretarka Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore, Maja Golović Vojinović učestvovala je u radu regionalnog sastanka ,,Regionalna razmjena novih investicionih politika i bilateralnih investicionih sporazuma u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji’’, koji je održavan u Tirani 26. i 27. novembra 2018. godine.

Jedan od glavnih ciljeva ovog sastanka je otvaranje mogućnosti za regionalnu i međunarodnu razmjenu znanja i iskustva u oblasti investicija i bilateralnih investicionih sporazuma, te je usmjeren na nove investicione politike i bilateralne investicione sporazu-me u okviru procesa pridruživanja Evropskoj uniji. Učesnici na sastanku bili su predstavnici relevantnih institucija koje se bave investicijama i bilateralnim investicionim sporazumima (BIT), kao što su Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao i međunarodni partneri. Razmjena znanja i razgovori sa međunarodnim stručnjacima predstavljajli su priliku za bolje suočavanje sa izazovima i problematikom u ovoj oblasti kroz koju prolaze sve zemlje iz regiona, a što je jedan od ključnih ciljeva ovog sastanka.

84


Protekla godina puna izazova, ali i dobrih rezultata

Ranko Nikolić, direktor Instituta za crnu metalurgiju

Poslije niza godina koje je Institut završavao sa ozbiljnim teškoćama u poslovanju, a koje su uzrokovale veliki aku-mulirani gubitak, ovu poslovnu godinu završićemo mnogo

uspješnije. Iako još nijesu svedeni računi, skoro je izvjesno da će gubitak iz prethodne godine biti prepolovljen, zarade zaposlenim isplaćujemo redovno, sa izmirenim porezima i doprinosima. Oba-veze prema dobavljačima uredno se servisiraju. Uredno otplaću-jemo poreski dug i komercijalne kredite. Sve u svemu jedna teška ali uspješna poslovna godine je iza nas. Sa više optimizma i boljim projekcijama dočekujemo narednu poslovnu godinu, ocijenio je za naš časopis Ranko Nikolić, direktor Instituta za crnu metalurgiju, Nikšić.

Glasnik: Na čelu ste ICM više od godine. Ukratko se osvrnite na poslovanje u 2018.

R. Nikolić: U trenutku kada sam imenovan na dužnost izvršnog direktora ovog privrednog društva nijesam ni slutio sa koliko ću se problema suočiti.

Poreski dug je bio jako visok. Dugovi dobavljačima i drugim po-slovnim partnerima su rasli. Nenaplećena potraživanja značajna. Reprogram poreskog duga, dva nepovoljna komercijalna bankar-ska kredita. Ozbiljni problemi sa kvalitetom proizvoda u Čeličani prijetili su potpunim prekidom proizvodnje. Uz to zatekao sam i nekoliko aktivnih sudskih sporova koji su imali značajne posledi-

85


Jači prodor na tržišta zemalja EU, kao i unapređenje postojećih i razvoj novih proizvoda, tehnologija i usluga, šanse su za uspješno poslovanje Insituta.

vljenjem finansijske discipline, boljom naplatom potraživanja i ažurnijim pristupom.

Uspostavljena je i tehnološka disciplina donošenjem nove proce-dure za praćenje i mjerenje karakteristika proizvoda i procedure prodaje.

Glasnik: ICM je otpočeo primjenu savremenih tehnologija, koje će rezultirati boljim proizvodnim odnosno poslovnim rezulatima?

R. Nikolić: U ovoj godini krenuli smo sa realizacijom razvojnog projekta "Razrada tehnologije sifonskog livenja i izrada ingota od jedne tone" na kojem je bio angažovan tim inženjera iz Instituta, uz pomoć eksternog saradnika sa potrebnim referencama. Cilj projekta je bio da se umjesto prevaziđenog tzv. livenja "odozgo" osvoji nova tehnologija livanja, tzv. "sifonsko livenje", što je uspje-šno implementirano.

Takođe je kroz realizaciju projekta projektovana i urađena nova kokila za livenje u kojoj se liju ingoti težine 1000 kg, umjesto do-sadašnjih gredica od 680 kg, čime je došlo do maksimalnog iskori-šćenja proizvodnih kapaciteta.

Paralelno sa ovim aktivnostima poslije više od petnaestak godina uspjeli smo da i isfinansiramo nabavku novog kristalizatora "kva-drat 370" na postrojenju za pretapanje pod slojem troske koji je već dokazao tražene performanse.

Glasnik: Osavremenili ste proizvodnju pa se očekuju značajni po-slovni efekti. Vaš komentar.

R. Nikolić: Pozitivni efekti su već vidljivi. Nova tehnologija live-nja i nabavka kristalizatora uticala je na povećanje izvadka na EPT ingotima koji se kretao i do 95,8%. Povećanje kvaliteta naših proizvoda će dovesti do boljeg pozicioniranja Instituta na tržištu, a samim tim i većeg obima proizvodnje što će rezultirati boljim ekonomskim efektima.

Nova kokila osim tehničkih unapređenja koja olakšavaju rad posa-di pri proizvodnji livačkih ingota dosta smanjuje vrijeme potrebno za izlivanje što u velikoj mjeri smanjuje troškove električne ener-gije.

Nabavkom novog kristalizatora poboljšana je struktura EPT ingota i uklonjene su površinske greške na ingotima. Problem škarta koji je bio izražen u prethodnom periodu gotovo da je iskorijenjen. Sve je ovo dovelo do značajno boljih ekonomskih pokazatelja u Sekto-ru za proizvodnju i razvoj

Glasnik: Na kojim tržištima plasirate proizvode i kakva je saradnja sa srodnim institucijama iz okruženja i šire?

R. Nikolić: Najviše naših proizvoda prije svega odlivaka plasiramo na crnogorskom tržištu i trend rasta je primijetan. Za proizvode iz Čeličane naš najveći kupac je turska firma QYAL metal čiji je vlasnik g. Ramiz Oturk, čovjek koji je porijekom iz Crne Gore i koji Crnu Goru i dalje nosi u srcu i smatra je svojom domovinom. Osim toga naši proizvodi zastupljeni su i u zemljama regiona sa tenden-cijom rasta, najviše BiH, Srbija, Hrvatska i Kosovo.

Saradnja sa srodnim institucijama iz regiona takođe ide uzlaznom linijom i sa nekima smo i potpisali sporazume o poslovno-tehičkoj saradnji.

Glasnik: Šta je sa ostalim segmentima poslovanja institucije kom rukovodite? Nauka bi u Crnoj Gori tek trebalo da dobije mjesto koje joj po svemu pripada i da bude uz ostalo zamajac privrednih ak-

ce na poslovanje. Da ne govorim o naslijeđenim podjelama u ko-lektivu i dvije struje u sindikatu koje su vodile višegodišnje sudske sporove, nepostojanju akta o procjeni rizika, neosiguranoj imovini, nepovoljnoj starosnoj strukturi zaposlenih, odlivu stručnih kadro-va i dr.

Moj plan je bio da se zaustave negativni trendovi, pokrene proizvo-dnja i prekine sa politikom olakog zaduživanja stavljanjem imovi-ne pod hipoteku koja je dugoročno vodila ka urušavanju Instituta.

Glasnik: U kojoj mjeri ste sanirali probleme o kojima ste govorili?

R. Nikolić: Krenuli smo sa finansijskom konsolidacijom usposta-

86


tivnosti. Saopštite na kom je nivou naučno - istraživački rad In-stituta?

R. Nikolić: Iako je Institut dugo vremena bio naučno-istraživačka ustanova, danas je orjentacija kompanije drugačija. Vremenom, broj naučno-istraživačkih projekata se smanjivao i u posljednjoj deceniji nijesmo imali nijedan takav projekat. Ovim segmentom naše djelatnosti nijesmo zadovoljni. Veliki problem za naučno-is-traživačke projekate kod nas je nedovoljan mladi kadrovski nauč-ni i istraživački potencijal i neophodna finansijska sredstva. Bez obzira na trenutnu kadrovsku situaciju moramo se potruditi da dođemo do određenih projekata koji bi garantovali pristup fondo-vima iz kojih bi se isti finansirali.

Glasnik: Utisak je da je Institut, najviše zahvaljujući dodatnim po-slovima, koji je menadžment pronalazio prebrodio prethodne te-ške godine i opstao na tržuštu.

R. Nikolić: Na toj strategiji Institut je preživio. Jedan od najuspje-šnijih direktora Instituta dr Radosav Marković imao je viziju i prije više od decenije, akreditovane su laboratorije za ispitivanje. Zahvaljujući tome Institut je dobio i određena ovlašćenja od re-sornih ministarstava, tako da danas u ukupnoj realizaciji usluge su dominatne sa oko dvije trećine učešća. Institut posjeduje četiri akreditovane laboratorije: za ispitivanje materijala metodama bez razaranja, za ispitivanje tehničke zaštite, za hemijska i ispitivanja materijala metodama sa razaranjem.

Glasnik: Kako će Institut završiti ovu poslovnu godinu?

R. Nikolić: Poslije niza godina koje je Institut završavao sa ozbilj-nim teškoćama u poslovanju koje su uzrokovale veliki akumuli-rani gubitak ovu poslovnu godinu završićemo mnogo uspješnije. Iako još nijesu svedeni računi nazire se da će gubitak iz prethodne godine biti prepolovljen. Još važnije od toga je da Institut zarade zaposlenim isplaćuje redovno u dan prvog radnog dana u tekućem mjesecu za prethodni sa svim izmirenim porezima i doprinosima. Obaveze prema dobavljačima uredno se servisiraju. Zaduženja na-stala iz prethodnog perioda smo u velikoj mjeri sanirali. Uredno otplaćujemo poreski dug. Jedan komercijalni kredit smo otplatili, a drugi prepolovili. Sve u svemu jedna teška ali uspješna poslovna godine je iza nas. Sa više optimizma i boljim projekcijama dočeku-jemo narednu poslovnu godinu.

Glasnik: Planovi Instituta za narednu godinu.

R. Nikolić: Institutu predstoji ozbiljna tržišna utakmica pa ću, sa najbližim saradnicima, učiniti sve za što njegovo bolje pozicioni-ranje. U Institutu su dominnantne zdrave snage i dobronamjerni radnici od kojih su neki i lokalni brendovi zahvaljujući svojem stručnom renomeu. Očekujemo jači prodor i na neka tržišta zema-lja EU o čemu su krajem ove godine vođeni razgovori u vezi novih poslovnih aranžmana. Planiramo da nastavimo sa podmlađiva-jem kolektiva otpočetim u ovoj poslovmnoj godini prijemom na neodređeno vrijeme pet mladih diplomiranih inženjera.

Kroz sopstvene razvojne programe planiramo unapređenje posto-jećih i razvoj novih proizvoda, tehnologija i usluga koje bi mogli ponuditi na tržištu proizvoda u Crnoj Gori i regionu.

Predstoje i analize o mogućnosti nabavke dijela neophodne opre-me kako bi se otklonila uska grla u proizvodnji.

Razmatramo i mogućnost nabavke dijela nedostajuće opreme u Sektoru za laboratorijska i tehnička ispitivanja. Time bi zaokru-

žili dijapazon poslova koji je neophodan kako bi ušli u proširenje obima akreditacije za nove metode koje bi imale prohodnost na tržištu.

Nadam se da će sve ove najavljene aktivnosti doprinijeti boljem poslovanju Instituta, što bi omogućilo između ostalog i povećanje zarada zaposlenih i otvaranje novih radnih mjesta. Očekujem da ćemo u narednoj godini uspješno privesti kraju pregovore sa sada ponovo ujedinjenim sindikatom i potpisati Kolektivni ugovor ko-jim bi se kvalitetnioje uredili odnosi izmedju zaposlenih i poslo-davca.

Glasnik: Što bi trebalo mijenjati u crnogorskom biznis ambijentu kako bi bio još stimulativniji za razvoj industrije i nauke ?

R. Nikolić: Najvažnije je da se sačuva stabilnost države koja bi ga-rantovala predvidljive uslove privređivanja.

Treba uložiti više napora da se izbjegne nelojna konkurencija u mnogim sferama djelovanja.

Evropska unija kojoj težimo je još 2008 godine donijela Rezoluciju 765/08 sa obaveznom primjenom od 1. januara 2010.godine kojom je akreditacija prepoznata kako najpouzdaniji dokaz kompeten-tnosti i zemlje članice su obavezne da je koriste, kao i zemlje koje su na putu pristupanja EU.

Nacionalna akreditaciona tijela provjeravaju da li neka laboratori-ja, kontrolno ili sertifikaciono tijelo ispituje, etalonima, kontroliše ili sertifikuje prema standardima i drugim referentnim dokumen-tima. Nakon uspješno završenog postupka akreditacije dodjeluje se sertifikat o akreditaciji kao najviši dokaz kompetentosti. Tijela za ocjenu usaglašenosti koja su u sistemu akreditacije očekuju da glavni akteri na tržištu prepoznaju značaj sertifikata o akreditaciji i da se uložena sredstva i drugi resursi počnu isplaćivati. Posebna priča su javne nabavke gdje je dominantan kriterijum najniža po-nuđena cijena. Tako dolazimo kao društvo u opasnu situaciju da se veoma važni poslovi koji se tiču bezbjednosti, zdravlja zaštite životne sredine i sl. povjeravaju onima koje niko nije provjerio i koji često imaju po svega nekoliko zaposlenih. Treba li podsjećati na razne havarije, nesreće, požare u kojima su i životi bili ugroženi, a da ne govorimo o materijalnim štetama koje se mjere i milioni-ma eura. Zbog toga apelujem na sve donosioce odluka od državnog do lokalog nivoa da obrate pažnju na ovu važnu oblast i da imaju evropski pristup u svom djelovanju i donošenju odluka. Da zaklju-čim: nelojalnu konkurenciju i sivo tržište treba suzbijati, jer se u suprotnom može platiti visoka cijena za greške i propuste.

Glasnik: Da li naši privrednici i preduzetnici ulaze ravnopravno u globalnu tržišnu utakmicu?

R. Nikolić: U naš sistem obrazovanja treba implementirati u značajnijoj mjeri ekonomsku i finansijsku pismenost kao osnov preduzetništva. Obrazovne ustanove moraju postati svetionici i gnijezda preduzetništva. Suština preduzetničkog ponašanja je proaktivnost, a ne žalopojke i guranje problema "pod tepih" te če-kanje da ih neko drugi rješava.

Zbog toga treba podsticati kreativnost, kritičko mišljenje, mental-nu elastičnost i interdisciplinarna znanja za ravnopravniju tržišnu utakmicu koja je pred nama.

Tako bi se kvalitetnije definisali održivi ciljevi koji bi obavezno morali imati izlazne strategije.

87


Past year full of challenges, but also the pluses

Ranko Nikolić, Director of the Institute for Black Metallurgy

After a number of years that ended with serious business difficulties causing huge accumulated losses, the Institu-te is finishing this business year much more successfully.

Although our final accounts have not been finished yet, it is almost certain that the loss from the previous year will be halved, with taxes and contributions paid, including our employees who are regularly paid as well. Obligations towards suppliers are properly serviced. We regularly repay tax debt and commercial loans. In the main, one difficult, but successful business year is behind us. With more optimism and better projections, we are waiting for the next business year, said for our magazine Ranko Nikolić, director of the Institute for Black Metallurgy in Nikšić.

Glasnik: You are heading the Black Metallurgy Institute for over a year. Could you make a brief overview of your business operations in 2018?

R. Nikolić: At the moment when I was appointed to the position of the executive director of this business entity, I didn’t have any inkling of the problems I would face.

The tax debt was very high. The debts towards suppliers and other business partners were growing. Unpaid receivables were significant. The restructuring of a tax debt and two unfavourable commercial bank loans were undergoing. Serious problems with the quality of products in the Steelworks threatened to comple-tely stop the production. In addition, I found several active court disputes that had significant consequences for the business. Not to mention the inherited divisions in the collective and the two quarrelling parties in the trade union that conducted multi-year

Stronger penetration in the EU markets, as well as the improvement of the existing and development of new products, technologies and services, are the chances for the successful operating of the Institute.

court proceedings, lack of a risk assessment act, uninsured assets, an unfavourable age structure of employees, the outflow of profes-sional staff, etc.

My plan was to stop the negative trends, start production and bre-ak off with a borrowing policy by placing mortgaged assets which would lead to the collapse of the Institute in the long run.

Glasnik: To what extent have you resolved the problems that you are talking about?

R. Nikolić: We started with financial consolidation by establishing financial discipline, better collection of receivables and more up--to-date approach.

Technological discipline has been established by adopting a new procedure for monitoring and measuring of product characteristi-cs as well as the sales procedures.

Glasnik: Black Metallurgy Institute has begun to apply modern technologies, which will result in better production and business results?

R. Nikolić: This year we started with the implementation of the project "Development of the Siphon Casting Technology and the production of ingots weighing 1 ton" on which a team of engineers from the Institute was engaged, supported by an external associa-te with required references. The goal of the project was to replace the outdated so-called "above” casting by the new casting techno-logy, the so-called "siphon casting", which has been successfully implemented.

88


Also, during the project implementation, the new casting mold was designed and made, in which ingots weighing 1000 kg are ca-sted, instead of recent billets weighing 680 kg, which resulted in maximum utilization of production capacities.

Along with these activities, after more than fifteen years, we su-cceed in financing the purchase of a new crystallizer S-370 on the plant for processing and remelting under the slag layer, which has already proven the required performances.

Glasnik: You have modernized the production, so that significant business effects are expected. What is your comment?

R. Nikolić: Positive effects are already visible. The new casting technology and the purchase of the crystallizer influenced the increase in the EPT ingots yield that ranged to 95.8%. Increasing the quality of our products will lead to a better positioning of the Institute in the market, and consequently a greater volume of pro-duction, which will result in better economic effects.

The new mold, in addition to technical improvements that facilita-te the work of the staff which is producing casting ingots, greatly reduces the time needed for casting and the electricity costs.

The purchase of the new crystallizer improved the structure of the EPT ingots and the surface errors of ingots are removed. The pro-blem with the waste that was dominant in the previous period was almost eliminated. All this has led to significantly better economic indicators in the Production and Development Sector.

Glasnik: In which markets do you place your products and what kind of cooperation you have with related institutions from the environment and beyond?

R. Nikolić: The majority of our products, primarily bullet casts, are placed on the Montenegrin market and the growing trend is no-ticeable. For the products from the Steelworks, our biggest buyer is the Turkish company QYAL metal, whose owner is Mr. Ramiz Oturk, a man of Montenegrin descent and who still carries Mon-tenegro in his heart and considers it his homeland. In addition, our products are also present in the countries of the region with the tendency of growth, mostly in B&H, Serbia, Croatia and Kosovo.

Cooperation with related institutions from the region is also in-tensified and with some of them we have signed agreements on business-technical cooperation.

Glasnik: What happens with other segments of the Institute’s ope-rating? In Montenegro science has not still gotten a place that be-longs to it, which is to be a flywheel of business activities. Could you tell us at what level is the scientific and research work of the Institute?

R. Nikolić: Although the Institute has long been a science and re-search institution, the company's orientation is different nowa-days. Over time, the number of science and research projects has diminished and in the last decade we have not had any such pro-ject. We are not satisfied with this segment of our operating. The big problem for scientific-research projects in our country is the insufficient young scientific and research human potential and the necessary financial resources. Regardless of the current situ-ation with the personnel, we need to make efforts to reach certain projects that would guarantee access to funds from which they would be financed.

Glasnik: The impression is that the Institute has succeeded in

overcoming the past difficult years and survived on the market, mostly thanks to additional jobs, ensured by its management.

R. Nikolić: This strategy helped the Institute to survive. One of the most successful directors of the Institute Dr. Radosav Marković had a vision which resulted in the accreditation of testing labo-ratories even more than a decade ago. Consequently, the Institute received certain authorizations from the line ministries, so today the share of services in the total realization is about two thirds. The Institute has four accredited laboratories: for non-destructive testing of materials, for testing technical protection, for chemical and material destructive testing.

Glasnik: How will the Institute end this business year?

R. Nikolić: After a number of years that ended with serious busi-ness difficulties causing huge accumulated losses, the Institute is finishing this business year much more successfully. Although our final accounts have not been finished yet, it is almost certain that the loss from the previous year will be halved. What is more im-portant, the Institute pays its employees regularly on the first wor-king day of the current month for the previous one with all taxes and contributions paid. Obligations towards suppliers are properly serviced. The debts incurred from the previous period were mo-stly settled. We regularly repay the tax debt. One commercial loan was repaid, and the other was halved. In the main, one difficult but successful business year is behind us. With more optimism and better projections, we are waiting for the next business year.

Glasnik: What are the plans of the Institute for the next year?

R. Nikolić: The Institute will have a serious market game, so I will, with my closest associates, do everything possible for its better positioning. The Institute has domineering healthy strengths and well-intentioned workers, some of which are local brands thanks to their professional reputation. We expect a stronger penetration in some EU markets, for which reason the new business arrange-ments were discussed at the end of this year. We also have a plan to continue with the rejuvenation of the collective that started in this business year by admitting five young engineers for an inde-finite period of time.

Through our own development programs we plan to improve the existing and develop new products, technologies and services which we could offer on the product market in Montenegro and the region.

The analyses of the possibility to purchase part of the necessary equipment in order to remove bottlenecks in production are also ahead of us.

We are also considering the possibility of purchasing a part of the missing equipment in the Laboratory and Technical Testing Divi-sion. This would round off a range of activities which are neces-sary in order to widen the scope of accreditation for new methods that would have marketability.

I hope that all the announced activities will contribute to better operating of the Institute, which would enable, among other thin-gs, an increase in the salaries of employees and the creation of new jobs. I expect in the next year to successfully complete the negotiations with the reunified trade union and sign a Collective Agreement that would improve the quality of relations between the employees and the employer.

89


Glasnik: What should be changed in the Montenegrin business environment in order to be even more stimulating for the deve-lopment of industry and science?

R. Nikolić: The most important thing is to preserve the stability of the state which would guarantee the foreseeable business condi-tions.

More efforts should be made to avoid unfair competition in many spheres of activity.

In 2008, the European Union to which we aspire, adopted the Reso-lution 765/08 with the mandatory implementation as of 1 January 2010, which regulated the recognition of accreditation as the most reliable evidence of competence and the Member States are obli-ged to use it, as well as the countries that are on the path to the EU accession.

National accreditation bodies verify whether a laboratory, a con-trol or certification body is testing, controlling and certifying according to standards and other reference documents. After successfully completing the accreditation process, the accredi-tation certificate is awarded as the highest proof of competence. The conformity assessment bodies in the accreditation system expect the main players in the market to recognize the impor-tance of the accreditation certificate and that invested funds and resources will start paying off. It is a special story with the public procurement where the lowest price offered is the dominant cri-

terion. Thus, we as a society come in a dangerous situation that very important jobs related to safety, environmental health and the like are entrusted to those whom no one has checked and who often have only a few employees. Should we recall a variety of disasters, accidents, fires in which lives were endangered, not to mention the material damages that are being measured in milli-ons of Euros? Therefore, I appeal to all decision-makers at both the state and local level to pay attention to this important area and to take a European approach in their actions and decision-making. To conclude: unfair competition and the gray market need to be suppressed, because otherwise we may pay a high price for errors and omissions.

Glasnik: Do our businessmen and entrepreneurs enter the global market competition on equal terms?

R. Nikolić: Our education system needs to implement to a greater extent economic and financial literacy as the basis of entreprene-urship. Educational institutions must become lighthouses and ne-sts of entrepreneurship. The essence of entrepreneurial behaviour is proactivity, and not laments and pushing problems "under the carpet", or waiting for someone else to solve them.

Therefore, creativity, critical thinking, mental elasticity and in-terdisciplinary knowledge should be encouraged for a more fair market game ahead. As a result, sustainable goals would be better defined and would necessarily have exit strategies.

90


Japanci zainteresovani za poslovanje na Balkanu

Predstavnici KIF-a u Japanu

Predstavnici privrednih komora, članica Komorskog investi-cionog foruma ZB6 boravili su u studisjkoj posjeti Japanu, gdje su i učestvovali na skupu (seminaru), koji je u cilju upo-

znavanja sa poslovnim prilikama Balkana, upriličio JETRO (Ja-panska agencija za spoljnu trgovinu).

Delegaciju su činili: Safet Gerxalliu, generalni sekretar KIF ZB6, Genti Beqiri, savjetnik Predsjednice Unije privrednih komora Al-banije, Enes Ališković, direktor za promociju izvoza u Vanjskotr-govinskoj komori Bosne i Hercegovine, Berat Ruqici, predsjednik Privredne komore Kosova, Gligor Cvetanov, predsjednik Odbora izvoznika u Privrednoj komori Makedonije, Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte u Privrednoj komori Crne Gore i Aleksandar Kemiveš, savjetnik Predsjednika Privredne komore Srbije.

Više od 140 japanskih kompanija prisustvovalo je ovom događaju,

Predloženo je da JETRO i KIF naredne godine organizuju poslovniforum u našem regionu.

na kojem su predstavljene ključne prednosti za investiranje japan-skih privrednika u Region.

U uvodnom dijelu skupa prisutnima su se obratili: Kotaro Otsuki, direktor Odjeljenja za centralnu i jugoistočnu Evropu u Ministar-stvu vanjskih poslova Japana, Satoshi Abe, generalni direktor Od-jeljenja JETRO-a u Beču i Kiotaka Miazaki, direktor Odjeljenja za Evropu i Bliski istok Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA).

Satoši Abe, generalni direktor Odjeljenja JETRO-a u Beču, ukazao je na činjenicu da Zapadni Balkan, iako ima samo 18 miliona sta-novnika, kroz brojne trgovinske sporazume ima direktan pristup tržištu od više od milijardu ljudi.

Kotaro Otsuki, direktor Odjeljenja za centralnu i jugoistočnu Evro-pu u Ministarstvu vanjskih poslova Japana, je istakao da je šest zemalja zapadnog Balkana veoma važno za Japan, što se dokaza-

91


lo nakon posjete Shinzoa Abea, premijera Japana, u januaru ove godine, koji je tada pokrenuo tzv. Inicijativu za Zapadni Balkan. Podsjetio je da su sve zemlje u nekoj od faza pristupnog procesa EU, a da se očekuje da bi Crna Gora i Srbija mogle postati članice već 2025. godine.

EU je pokazala jasnu spremnost i volju da ove zemlje prihvati kao punopravne članice, naglasio je on, i dodao da Japan i EU dijele iste vrijednosti. Naglasio je i da je Japan duže vremena pomagao reforme u Regionu, te da je imenovan i poseban ambasador za zapadni Balkan kako bi podržao realizaciju inicijative premijera Abea.

Kijotaka Mijazaki, direktor Odjeljenja za Evropu i Bliski istok Ja-panske agencije za međunarodnu saradnju, koja je u Regionu realizovala brojne projekte pomoći japanske vlade, je rekao da je za uspješan razvoj zemalja Zapadnog Balkana, osim ekonomskih reformi, potrebna i jaka aktivnost privatnog sektora, te da je to je-dan od razloga što ova Agencija podržava investiranje japanskih kompanija u Region.

Među najvažnijim prednostima sa aspekta japanskih investitora, koje su naglasiliuvodničari seminara su blizina EU i proces evrop-skih integracija, kvalifikovana, edukovana i relativno jeftina radna snaga, ali i pristup drugim tržištima.

U nastavku seminara, prikazan je film o Zapadnom Balkanu, koji je KIF izradio u ove svrhe. Takođe, svi predstavnici iz Zapadnog Balkana predstavili su zemlju iz koje dolaze, poslovni ambijent, prednosti za investitore, te tekuće i planirane projekte.

Tokom panel diskusije, koja je uslijedila, učesnici iz Zapadnog Bal-kana odgovarali su na pitanja o evropskoj perspektivi zemalja iz kojih dolaze, očekivanjima da Brexit utiče na veći priliv investicija u ovu regiju, te u kojoj privrednoj grani prepoznaju najveći prostor za investicije iz Japana.

Jedno od pitanja japanskih bizmismena je bilo kada se može oče-kivati pristupanje ovih zemalja EU, ali i hoće li biti dovoljno ra-dnika. Panelisti su odgovorili da je nemoguće predvidjeti datum pristupanja, ali da se očekuje da će Crna Gora i Srbija taj proces završiti do 2025. godine, a da namjera investiranja na Zapadni Bal-kan govori da investitori vjeruju u dovoljan broj radne snage.

Ovaj skup završen je tzv. umrežavanjem, tokom kojeg su prisutni japanski privrednici imali priliku da direktno razgovaraju sa pred-stavnicima sa Zapadnog Balkana i iskažu interesovanje da dobiju više informacija o pojedinostima koje nijesu mogle obuhvatiti pre-zentacije.

Najveći broj učesnika bili su predstavnici konsultantskih agencija, koje su angažovane da za vodeće kompanije i privrednike Japana prikupe dovoljno adekvatnih informacija o našem Regionu.

Predstavnica PKCG, pored ostalog, obavila je razgovor i sa Satoshi Abeom. Bila je to prilika da mu se predoči i struktura naše institu-cije, koji nivo informacija možemo ponuditi potencijalnim investi-torima, u kojem dijelu im možemo biti podrška i sl. Od imenovanja na ovu poziciju, Abe nije posjetio Crnu Goru, i dogovoreno je da mu nakon novogodišnjih praznika bude upućen poziv od strane Komore, kojem će se odazvati. Iz centrale JETRO-a, te time i njiho-ve Vlade upućuju na gospodina Abea, za svaki vid uspostavljanja ekonomske saradnje Zapadni Balkan – Japan.

Članovi delegacije KIF-a bili su tokom boravka u Japanu gosti go-

spodina Kenji Yamada, parlamentarnog zamjenika ministra vanj-skih poslova Japana. Tokom ovog razgovora Zamjenik ministra je naglasio spremnost Vlade Japana da sarađuje sa Zapadnim Bal-kanom, kroz vrlo konkretno podsticanje japanskih privrednika da pronalaze i koriste šanse koje naš region nudi. Podsjetio je i na inicijativu Predsjednika Vlade Japana, koja zapravo i predstavlja opredijeljenost za pospješivanje ove saradnje sa najvišeg držav-nog nivoa. Tokom razgovora je istakao da je detaljno informisan o seminaru, te onome što se tokom njegovog održavanja kroz pre-zentacije i panel diskusiju čulo. On takođe smatra da je potrebno realizovati što više ovakvih posjeta i poslovnih ljudi Balkana Ja-panu i obratno.

Svi članovi delegacije dali su osvrt na osnovne performanse na-cionalnih ekonomija, istakli oblasti koje prepoznaju kao ključne za buduću saradnju. U slučaju Crne Gore, to su: životna sredina, inovacije, s posebnim akcentom na start-up, kao i metalski sektor, korišćenjem prednosti poslovnih i slobodnih zona, te turizam.

Predstavnici sa Zapadnog Balkana predložili su održavanje po-slovnog foruma Zapadni Balkan – Japan u jednoj od zemalja Rrgi-ona, tokom 2019. godine.

Delegacija sa Zapadnog Balkana imala je sastanak u Keidanrenu, poslovnoj federaciji Japana. Domaćin delegaciji bio je Ichiro Hara, direktor biroa za međunarodnu saradnju.

Ova Federacija u svom članstvu ima 1.376 reprezentativnih kom-panija iz Japana, 109 industrijskih udruženja i 47 regionalnih pri-vrednih organizacija.

Keidanren se bavi pitanjima poslovnog ambijenta i uspostavlja konsenzus u poslovnoj zajednici o nizu važnih domaćih i međuna-rodnih pitanja za njihovo stabilno i brzo rješavanje. U isto vrijeme vodi dijalog sa kreatorima politika, administracijom, sindikatima i građanima. Podstiču članice na pridržavanje Povelje o korpora-tivnom ponašanju u nastojanju da uspostave i održe povjerenje javnosti u poslovnu zajednicu. Takođe, teže i rješavanju međuna-rodnih pitanja i razvoju bliskih ekonomskih odnosa sa drugim ze-mljama kroz politički dijalog s vladama, privrednim udruženjima svake zemlje, kao i međunarodnim organizacijama. Ipak, poslovno povezivanje, klasičnog tipa, nije u njihovom djelokrugu rada.

Takođe, realizovana je posjeta i Institut za upravljanje i tehnologiju malog preduzetništva. Riječ je o instituciji za stručnu obuku MSP, koji ima tradiciju dužu od pola vijeka, u kojoj je do danas obuku primilo oko 650.000 polaznika. Institut posjeduje devet kampusa širom Japana i organizuje oko 510 kurseva. Broj polazniak kurseva po godini je skoro 15.000, a ciljna grupa su menadžeri i predstav-nici drugih rukovodnih struktura u MSP. Kao poseban program obuke postoji i Obuka za naslednike poslovanja, koja traje deset mjeseci, a edukuje polaznike kako da razviju i produže vrijedno poslovanje koje su naslijedili kroz više generacija.

Posjetu Japanu delegacija je završila kao gost ambasadora za Za-padni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Japana, Jun Satoa. Već je navedeno da je ova pozicija u Ministarstvu ustanovljena nakon posjete Predsjednika Vlade Japana Zapadnom Balkanu. U ovim razgovorima učestvovao je i Masaki Ikegami, direktor direk-cije za ekonomsku politiku u Birou za ekonomske odnose Mini-starstva vanjskih poslova. Tokom sastanka rezimirana je posjeta, razmijenjena iskustava i dati predlozi u kom pravcu bi trebalo da-lje usmjeriti aktivnosti, kako bi se investitori iz Japana opredijelili da proširuju svoje poslovne aktivnosti na Balkan.

92


Zeleni turizam je budućnost

Željko Bakrač, vlasnik doo "Eko Piva”- Plužine

Misija kompaniije "Eko- Piva" je očuvanje svih prirodnih vrijednosti i razvoj "zelenog turizma”. Zip lajn je novi sportsko-rekreativni sadržaj koji je obogatio turističku

ponudu Plužina. Dostupan je skoro cijele godine i na taj način produžio je sezonu. Dugačak je 1400 metara što ga čini najdužim Zip-lajnom u Crnoj Gori. Vožnja Zip lajnom je pravi adrenalinski

Razvoj eko turizma doprinosi produžetku sezone i povećanju broja posjetilaca.

užitak jer prelazi preko nadaleko poznatog Pivskog jezera i okol-nih prekrasnih predjela o čijim ljepotama turisti sa oduševljenjem govore, navodi Željko Bakrač, vlasnik doo "Eko Piva”- Plužine.

Glasnik: Vaša kompanija "Eko Piva”- Plužine prepoznata je po ino-vativnIm, investicionim idejama, koji doprinose ublažavanju efe-kata klimatskih promjena u turizmu. Zato ste kroz projekat "Razvoj

93


su prepoznali našu ideju i finansijski je podržali. Saradnja sa svim institucijama koje realizuju projekat je na zavidnom nivou. Sa Pri-vrednom komorom smo uspostavili partnerski, otvoren i prijatelj-ski odnos od samog objavljivanja poziva, preko realizacije pojedi-načnih aktivnosti i njihove promocije. Saradnja će se nastaviti i u budućem periodu, s obzirom da smo firma koja uspješno posluje i planira da realizuje još projekata.

Firma "Eko-Piva" d.o.o. iz Plužina uspješno posluje već dvanaest godina. Djelatnosti kojima se firma bavi su održavanje puteva, izvođenje građevinskih radova, obavljanje turističkih djelatnosti, pružanje smještajnih usluga, eko-turizam i druge. S obzirom da turizam predstavlja strateški pravac razvoja opštine Plužine "Eko--Piva" d.o.o. je prepoznala značaj turizma i odlučila da proširi svoju djelatnost, tako da je 2013. godine kupila prostor na ulazu u Pluži-ne, na kome se nalazila stara autobuska stanica i zgrada u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini. Uzimajući u obzir strateški razvoj opštine Plužine i konstantan rast broja turista na teritoriji opštine Pluži-ne uvidjeli smo da je prostor koji posjedujemo idealan za razvoj objekta sa turističkim sadržajem i uvođenjem novog turističkog proizvoda. S obzirom da se naš objekat nalazi na samom ulazu u Plužine na međunarodnom magistralnom putu Podgorica-Saraje-vo, koji je izuzetno frekfentan u ljetnjim mjesecima (ovim putem prođe oko 200.000 vozila), 2016. godine smo otpočeli renoviranje objekta koji sada uspješno posluje.

Projekat "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori" je od izu-zetnog značaja kako za opštinu Plužine, tako i za cijelu Crnu Goru. Promocija koja se radi u okviru ovog projekta je odlična, tako da sa sigurnošću mogu da tvrdim da nema nijednog preduzetnika koji nije u potpunosti upoznat sa ovim projektom. Samo u opštini Plu-žine u prvom pozivu su uspješno implementirana tri projekta čiji su nosioci Opština Plužine, Park prirode "Piva" i "Eko-Piva" d.o.o..

Glasnik: Dobili ste novac za Zip-lajn, novi turistički brend u Pluži-nama. Koliko ova podrška pomaže razvoju Vašeg biznisa?

Ž. Bakrač: Podrška u okviru ovakvih projekata je itekako važna u obavljanju turističko-ugostiteljske djelatnosti. Trebalo bi da bude više donatora koji su zainteresovani da pomognu u realizaciji i fi-nansijski da podrže dobre ideje i nove turističke proizvode, pogo-tovu ako oni doprinose ublažavanju efekta klimatskih promjena u turizmu i smanjenju CO2.

Zip lajn predstavlja pravi adrenalinski užitak. Adrenalinski doži-vljaj Zip-lajna u Plužinama kreće od naše Gostionice ide, preko nadaleko poznatog Pivskog jezera gdje se pravi kratka pauza za fotografisanje, a zatim se povratnom sajlom stiže ispred mosta na Pivskom jezeru. Dužina Zip lajna je 1400 metara što ga čini najdu-žim Zip-lajnom u Crnoj Gori.

Ovaj novi sportsko-rekreativni sadržaj je svakako obogatio turi-stičku ponudu opštine Plužine. Dostupan je skoro cijele godine i na taj način produžio je sezonu koja u Plužinama traje samo pet mjeseci.

Glasnik: U skladu sa svjetskim trendovima "zeleni turizam" dobija sve važnije mjesto. S obzirom da poslujete u najljepšim i najčisti-jim predjelima naše zemlje, može li se reći da Vam nije toliko teško da razvijate "zeleni turizam"? I koliko je Vaša kompanija posveće-na tim trendovima?

Ž. Bakrač: Istina je da naša firma posluje u najljepšim i najčistijim predjelima naše zemlje, s obzirom da Plužine imaju izuzetne pri-

niskokarbonskog turizma u Croj Gori", dobili finansijsku podršku. Šta će ta podrška značiti za poslovanje kompanije čiji ste vlasnik i da li ste zadovoljni saradnjom sa institucijama, realizatorima ovog projekta ?

Ž. Bakrač: Prije svega želim da se zahvalim UNDP-u, Ministarstvu održivog razvoja i turizma kao i Privrednoj Komori Crne Gore što

94


rodne ljepote (Pivsko jezero, Durmitor, rijeke Piva, Tara i Vrbnica, Trnovačko jezero, Stabanska jezera, Škrčka jezera, Maglić, Bioč, Volujak,…). Iskreno, imamo se čime i pohvaliti, a trudimo se, u sa-radnji sa nadležnim instutucijama da očuvamo sve prirodne vri-jednosti i da razvijemo "zeleni turizam” na najbolji mogući način.

I prije objavljivanja poziva u projektnoj dokumentaciji za adapta-ciju objekta već smo predvidjeli dio infrastrukture koji doprinosi uštedi energije i smanjenju emisije CO2. Navedene radove smo re-alizovali u dijelu postavljanja termo izolacije na objektu, adaptaci-je prozora i vrata koja štiti od gubitka toplote kao i postavljanje led rasvjete i štednih sijalica u čitavom objektu. Zainteresovani smo i za dobijanje ekološkog EU Eco Label certifikata za koji smatramo da je od izuzetnog značaja za očuvanje i promociju zdrave životne sredine. Za narednu godinu smo planirali ozelenjavanje zona oko objekta i postavljanje sadržaja za djecu.

Glasnik: Vi ste prvi u Pivi uveli novi turistički brend Zip line. Pred-stavite nam taj segment Vaše djelatnosti, s aspekta zainteresova-nosti za koriščenje, prihoda i dr.

Ž. Bakrač: Zip lajn je sportsko- rekreativni vid zabave u kome mogu da uživaju i mlađi i stariji članovi populacije. Jednako je interesantan muškarcima i ženama, djeci i starijima, što ga čini pravom atrakcijom za sve generacije.

S obzirom da je najduži u Crnoj Gori, a ide preko izuzetno atraktiv-nog Pivskog jezera, veliko interesovanje je bilo očekivano.

Postavljanje Zip lajna je pozitivno uticalo na porast broja turista i posjetilaca u opštini Plužine. Važno je istaći da diverzifikacija turističke ponude svakako ide u prilog ne samo našoj kompaniji, već i cijeloj lokalnoj zajednici. Obogaćivanjem turističke ponude, stiču se uslovi za veće angažovanje lokalne radne snage, komple-mentarnost turističkih proizvoda i veću atraktivnost na mapi tu-rističkih destinacija. Svjesni smo da je ovo inovacija u koju ćemo uložiti dosta truda i rada, ali isto tako smo mišljenja da će se povrat investicije ostvariti za nekoliko godina.

Glasnik: Rukovodeći se principom o značaju zaštite i očuvanja ži-votne sredine i održivog razvoja, na Vašem motelu ste instalirali solarne panele, a iz sunčeve energije dobijate toplu vodu. Komen-tar.

Ž. Bakrač: Gostionica "Plužine" koja posluje u okviru firme d.o.o. "Eko- Piva" sadrži 10 soba sa ukupno 25 lezajeva i restoran od 150 mjesta. Gostionica posjeduje i svoj parking prostor koji je pod vi-deo nadzorom i koji je pogodan i za autobuse i kamp prikolice.

Uvođenjem solarnog kolektora za grijanje vode značajno se sma-njila potrošnja električne energije. Postavili smo dva solarna ko-lektora za grijanje vode na obnovljivi izvor energije sa kapacite-tom od 2Kw po satu ili 250 litara tople vode po kolektoru. I gosti i zaposleni gostionice su imali priliku da se uvjere u efikasnost kori-šćenja obnovljivih izvora električne energije. Iskreno vjerujemo da će naše iskustvo poslužiti kao primjer dobre prakse kompanijama i pojedincima u sektoru turizma i ugostiteljstva. Efekti su mjerljivi i vidno utiču na smanjenje troškova, da ne govorimo o pozitivnom uticaju na životnu sredinu.

Glasnik: Da li ste zadovoljni poslovnim učincima u 2018. i što pla-nirate za narednu godinu?

Ž. Bakrač: Na proljeće planiramo da postavimo jos jednu sajlu za Zip lajn , tako da će gosti moći da u paru uživaju u vožnji i pogledu.

Takođe planiramo da ozelenimo prostor oko objekta, kao i da asfal-tiramo i obilježimo parking prostor. Prošle godine smo napravili i posebnu garažu za motore.

Za sada su najave za sledeću godinu dobre, već imamo rezervaci-je preko Booking-a, kao i preko pojedinih agencija. S obzirom da trenutno radimo na pripremi sopstvenog web sajta i promotivnim info flajerima koji će biti distribuirani širom Crne Gore očekujemo dobre poslovne rezultate.

Glasnik: Zašto ste se opredijelili za ovaj vid djelatnosti? U poslu Vam najviše pomaže supruga Marija. Ima li u Pivi još mladih ljudi koji su ostali na selu i postali preduzetnici?

Ž. Bakrač: Turizam predstavlja strateški pravac opštine Plužine i evidentan je porast broja turista iz godine u godinu. Moja supruga Marija, koja je deset godina radila u Turističkoj organizaciji Plu-žine i stekla bogato iskustvo u radu sa turistima i pripremi pro-jekata i promotivnih materijala, je važan oslonac u sprovođenju poslovnih djelatnosti naše firme. Ona priprema promo pakete, radi rezervacije, prima turiste i odgovara na njihove zahtjeve, priprema promotivne materijale, upravlja društvenim mrežama. Mali je broj mladih ljudi koji su se odlučili da postanu preduzetnici i vode sop-stveni biznis. Većina njih putuju iz Nikšića i Podgorice ili borave u Plužinama samo dok traje sezona. Nadležne institucije bi trebalo da ulože dodatne napore i pronađu model kako da zadrže mlade ljude u Plužinama i pomognu im u vođenju sopstvenog biznisa.

Glasnik: Što možete reći o turističkoj privredi Plužina?

Ž. Bakrač: Većina mladih ljudi se opredjelila da se bavi raftingom na rijeci Tari u toku ljetnje sezone jer rafting je najatraktivniji turistički proizvod u opštini Plužine. U Plužinama ima preduze-tnika se bave seoskim turizmom, bilo da posjeduju etno sela ili turističko-seosko domaćinstvo. Takođe ima i onih koji se bave or-ganizacijom krstarenja po Pivskom jezeru i organizovanjem izleta. Plužine imaju dosta potencijala za razvoj raznih aktivnosti i una-pređenje turističke privrede ali ih treba na pravi način valorizovati uz pomoć lokalnih i državnih institucija.

Glasnik: Što bi trebalo učiniti da se turistička industrija u našoj ze-mlji još intenzivnije razvija, posebno na sjeveru Crne Gore?

Ž. Bakrač: Potrebno je raditi na razvoju infrastrukture, ne samo pu-tne, vodovodne i elektro mreže, već i boljoj pokrivenosti Internet signalom, jer savremeni turista želi da i na odmoru ima kontakt sa svojim najbližim, bez obzira na kojoj tački svijeta se nalazi. Po-trebno je raditi na posebnoj promociji sjevera Crne Gore. O bogatoj turističkoj ponudi na sjeveru koja je slabo promovisana treba pi-sati i govoriti u medijima, na domaćim i inostranim sajmovima, napraviti dobar promo spot, dovesti tour operatore i slično.

Glasnik: Molim Vas da, ukoliko smatrate neophodnim, dodate još nešto na ovu temu.

Ž. Bakrač: Na kraju želim da kažem da stanovnici sjevera Crne Gore treba da realno sagledaju svoje mogućnosti, ne odustaju od svojih poslovnih ideja, ulože maksimalan trud u realizaciju svojih razvojnih projekata. Isplati se. Ljepota predjela, zdravi ljudi, spokoj, boje, mirisi, ukusi – jedinstveni i neponovljivi. Priznaćete, mi smo u prednosti u odnosu na ljude koji žive u zagušenim gradskim je-zgrima, ubrzanim tempom života, koji u stvari žude za svim ovim što mi imamo. Potrebno je samo da se osvijestimo i naučimo da vrednujemo ono što nam je priroda dala.

95


The future lies in green tourism

Željko Bakrač, owner of "Eko Piva”- Plužine

Mission of the company "Eko Piva" is the preservation of all natural values and the development of "green touri-sm". Zip line is a new sports and recreational activity that

enriches the tourist offer of Plužine. It is available almost all year round thus extending the season. It is 1,400 meters long which makes it the longest zip-line in Montenegro. It represents a real adventure, since it is going across the well-known Piva Lake and surrounding beautiful landscapes, whose beauty tourists enthusi-astically speak about, says Željko Bakrač, the owner of "Eko Piva" - Plužine.

Glasnik: Your company "Eko Piva”- Plužine has been recognized for innovative, investment ideas, which contribute to mitigating the effects of climate changes in tourism. Within the project "To-wards Carbon Neutral Tourism in Montenegro”, you’ve received financial support. What does that support mean for the company? Are you satisfied with cooperation with institutions implementing this project?

Ž. Bakrač: First of all I would like to express my gratitude to the UNDP, the Ministry of Sustainable Development and Tourism and the Chamber of Economy of Montenegro for recognizing and pro-viding financial support to our idea. We have excellent coopera-tion with all institutions implementing the project. Since the call was announced, we have established a partner, open and friendly relations with the Montenegrin Chamber through the realization of individual activities and their promotion. We will keep coope-rating in the future, given that our company operates successfully and intends to implement more projects.

The company "Eko-Piva" doo from Plužine has been operating su-ccessfully for twelve years. The company is engaged in the ma-intenance of roads, construction work, tourism-related activities, accommodation services, eco-tourism and others. Given that to-urism is a strategic direction of development of the Plužine mu-nicipality, "Eko-Piva" doo has recognized the importance of this industry and decided to expand its activities. Therefore, in 2013 it bought an area at the entrance of Plužine, where the old bus stati-on and the facility for tourism, trade and hospitality industry were located. Taking into account the strategic development of Plužine and constant growth regarding the number of tourists we noticed that space, which we own, is perfect for the development of the to-

Development of eco-tourism contributes to the extension of the season and increase in the number of visitors.

urist facilities and the introduction of new tourist products. Since our facility is located at the entrance of Plužine on the interna-tional highway Podgorica-Sarajevo, which is extremely frequent during summer (about 200 000 vehicles pass through this road), in 2016 we started the renovation of the facility which is now opera-ting successfully.

The project "Towards Carbon Neutral Tourism” is of great impor-tance for the municipality of Plužine as well as Montenegro. The promotion within this project is excellent, so I am convinced that there is no single entrepreneur, who is not completely familiar with the project. Only in Plužine three projects, whose holders are Municipality of Plužine, Nature Park "Piva" and "Eko- Piva" doo, have been successfully implemented in the first call.

Glasnik: You've received funds for the zip-line, a new tourism brand in Plužine. To what extent has this support been significant for the development of your business?

Ž. Bakrač: Support within such projects is very important in the activities of tourism and hospitality industry. There needs to be more donors interested in providing assistance in implementing and financial support to good ideas and new tourism products, especially if they contribute to mitigating the effects of climate changes in the tourism and reduce CO2.

Zip Line represents a real adrenaline pleasure. The adventure starts from our guesthouse in Plužine, continues over the well--known Piva Lake, where you make a short photo shooting break and then you use another zip cable to get to the bridge on the Piva Lake. The Zip Line is 1400 meters long, making it the longest zip line in Montenegro. This new sports and recreational activity has definitely enriched the tourist offer of the municipality Plužine. This adventure can be experienced almost all year round, which has extended the season that lasts only 5 months in Plužine.

Glasnik: In line with global trends "green tourism” is becoming more and more important. Since the company operates in the cle-anest and most beautiful areas of our country, can it be said that it is not so hard for you to develop "green tourism”? To what extent has your company been dedicated to these trends?

Ž. Bakrač: Our company operates in the most beautiful and cle-anest areas of our country, as Plužine is rich in outstanding na-

96


tural beauties (Piva Lake, Durmitor, rivers Piva, Tara and Vrbnica, Trnovac Lake, Staban Lakes, Škrčka Lakes, Maglić, Bioč, Volujak...). Honestly there are a lot of beauties we can be proud of. In coopera-tion with the responsible institutions we are trying to preserve all the natural values and develop "green tourism" in the best possible way.

Even before the call was announced, our project documentation for the construction of the facility has already included part of the infrastructure, which contributes to saving energy and reducing CO2 emission. The activities we carried out included installing thermal insulation on the facility, refurbishment of windows and doors, which protect against heat loss and setting the LED lighting and energy saving light bulbs in this facility. We are also interested in obtaining the EU Eco Label Certification, which in our opinion is of great importance for the preservation and promotion of a he-althy environment. For next year we have planned greening zones around the building and installation of facilities for children.

Glasnik: It is the first company in Piva which introduced a new tourist brand Zip line. Would you please present this segment of your business?

Ž. Bakrač: Zip line is a sports and recreational form of entertain-ment which can be enjoyed by young and old people. It is equally interesting to men and women, children and the elderly, which makes it a real attraction for all generations. We expected great interest in Zip line, since it is the longest in Montenegro and goes across a very attractive Piva Lake.

Setting up Zip line provided a positive effect on the increase in the number of tourists and visitors in Plužine. It is important to emphasize that diversified tourism offer favours not only our com-pany, but also the entire local community. Enrichment of the tou-rist offer provides the conditions for greater involvement of the lo-cal workforce, complementary of tourism products and increasing the attractiveness on the tourist destinations map. We are aware that this is an innovation in which we will put a lot of effort and work, but we also believe that this investment will pay off in the forthcoming period.

Glasnik: Having in mind the importance of protecting and preser-ving the environment and sustainable development, you have in-stalled solar panels in your motel and hot water is obtained from solar energy. Would you please share more information with our

97


green space around the facility, as well as to pave and mark the parking lot. Last year we made a special garage for motorcycles. Given that we are currently designing our own web site and flyers, which will be distributed throughout Montenegro, we expect good business results.

Glasnik: Why have you opted for this type of activity? Your wife Marija helps you in this business. Are there more young people in Piva who stayed in the countryside and became entrepreneurs?

Ž. Bakrač: Tourism represents a strategic sector of the munici-pality Plužine and there is an evident increase in the number of tourists year by year. My wife Marija, who worked for ten years in the Tourist Organization of Plužine and gained rich experience in working with tourists and the preparation of projects and promo-tional materials, is a valuable support in carrying out the business activities of our company. She prepares promotional packages, makes bookings, receives tourists and responds to their deman-ds, deals with social networks. Not many young people have de-cided to become entrepreneurs and run their own business. Most of them travel from Nikšić and Podgorica or stay in Plužine only during the season. The competent authorities should devote more efforts to find a way to make young people stay in Plužine and help them in running their own businesses.

Glasnik: What can you say about the tourism industry in Plužine?

Ž. Bakrač: Most young people chose to be engaged in rafting on the Tara River during the summer season, because rafting is the most attractive tourist product of the Plužine municipality. In Plužine there are the entrepreneurs involved in rural tourism whether to own ethno village or tourism village establishment. There are also those who are organizing cruises on the Piva Lake and day trips. Plužine has a lot of potentials for the development of various ac-tivities and promotion of the tourism industry, but they should be properly valorised with the support of local and national institu-tions.

Glasnik: What needs be done in order to intensify the development of the tourism industry in our country especially in the northern part of Montenegro?

Ž. Bakrač: It is necessary to work on infrastructure development, not only roads, water and electricity networks, but better internet coverage, as a modern tourist wants to be in touch with his/her fa-mily during the holiday, wherever he/she is. It is necessary to work on a special promotion in northern Montenegro. A tourist offer in the north, which is rich but poorly promoted, needs to be presented in the media, national and international fairs. It is also necessary to make a good promo video, bring tour operators etc.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

Ž. Bakrač: In conclusion, residents of northern Montenegro should consider their realistic options, put maximum effort in the imple-mentation of their development projects and should not give up their business ideas. It pays off. Beautiful landscape, tranquillity, colours, smells, flavours are unique. We have an advantage com-pared to people who live in congested city centres, lead a busy life, but in fact desire all benefits we enjoy. We just have to raise the awareness and learn to cherish gifts of nature.

readers?

Ž. Bakrač: Guesthouse "Plužine" operating within the company "Eko Piva" doo has 10 rooms with 25 beds and a restaurant with 150 seats. It also has its own parking lot which is under video surveil-lance and suitable for buses and caravans. The introduction of a solar thermal collector significantly reduced power consumption. We set up two solar thermal collectors with a capacity of 2 kW per hour or 250 litres of hot water per collector. Motel guests and staff had the opportunity to see for themselves the effects of using re-newable energy sources. We sincerely believe that our experience will be a model of good practice for companies and individuals in the tourism and hospitality industry. The effects are measurable and have visible impact on reducing costs, not to mention the po-sitive impact on the environment.

Glasnik: Are you satisfied with the business results in 2018? What are your plans for the next year?

Ž. Bakrač: In the spring we intend to install another cable to the Zip line, so guests will have the opportunity to experience this ad-venture and enjoy the view with someone else. We also plan to

98


Svijetvijesti

Microsoft postao najvrednija kompanija na svijetu

Microsoft u posljednje vrijeme postiže odlične finansijske rezultate što je, uz pad vrijednosti akcija Apple-a, dovelo do toga da je ta kompanija najvrijednija na svijetu.

Podsjetimo, Apple je ljetos postao prva kompanija čija je vrijednost premašila bi-lion dolara, piše Nova ekonomija.

Cijena Apple-ovih deonica tada je bila 207 dolara da bi poslije skočila na 231, ali ovo-godišnji iphone nije, izgleda, doživeo popu-larnost u javnosti kao što se očekivalo.

Ove nedjelje vrijednost Apple-ove akcije pala je na 172 dolara, što znači da je ukupna vrijednost kompanije pala na nešto manje od 750 milijardi dolara.

S druge strane, kompanija Microsoft koja u posljednje vreme bilježi vrlo dobre rezulta-te sada vrijedi 753 milijarde dolara.

Dakle, oni su zamijenili Apple na mjestu najvrednije kompanije na svijetu, a očeku-je se da bi i kompanija Redmond u skoroj budućnosti mogla da premaši takođe bilion dolara.

Eurozona dobija budžet

Odobrena je reforma eurozone, koja uklju-čuje i uvođenje njenog budžeta, rekli su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

"Treba da postoji budžet eurozone, u okviru reforme koja je odobrena ”, rekla je Merkel na konferenciji za novinare poslije samita EU u Briselu, prenio je Bankar.

Macron je na odvojenoj konferenciji za novinare rekao da je na samitu stvaranje budžeta za eurozonu označeno kao jasan cilj, za čije ostvarenje su zaduženi ministri zemalja EU.

"Prije godinu dana mnogi su smatrali da je to nemoguće. Posljednjih nedjelja uspjeli smo da uvjerimo naše najneodlučnije par-tnere”, rekao je Macron.

Cilj je da se vođe EU dogovore u junu 2019. o osnovnim karakteristikama budžeta zone eura, koji će biti uključen u budžet EU, ja-vlja B92.

Među drugim tačkama odobrene reforme je jačanje uloge Evropskog stabilizacionog mehanizma (EMS), koji podstiče eurozonu.

Kina gradi most preko Panamskog kanala

Vlada Paname dodijelila je kineskom kon-zorcijumu ugovor vrijedan 1,4 milijarde do-lara za izgradnju mosta iznad Panamskog kanala, dan poslije posjete kineskog preds-jednika Xi Jinpinga.

Konzorcijum "Panama Kuarto Puente", koji se sastoji od dvije kineske firme, projek-tovaće i izgraditi pomenuti most. Ova po-slovna grupacija nadmašila je svojom po-nudom kompanije iz Španije, Italije, Južne Koreje i Kine.

Projekat je dio napora Kine da proširi poli-tički i ekonomski uticaj u Latinskoj Ame-rici.

- Panama ide naprijed u odnosima sa Ki-nom i, bez sumnje, projekat koji pokrećemo je dio te poruke i povjerenja između dvije zemlje - izjavio je predsjednik Paname Juan Carlos Varela.

Ovo će biti jedan od najvećih građevinskih projekata u istoriji Paname, prenio je AFP.

Xi i Varela su tokom posjete kineskog predsjednika potpisali nekoliko sporazuma iz oblasti infrastrukture, turizma i razvojne saradnje. Panama je postala prva zemlja latinoameričkog regiona koja se uključila u kinesku razvojnu inicijativu "Pojas i put".

Indijska i francuska ekonomija prestižu britansku

Velika Britanija bi u toku sljedeće godine, nakon napuštanja Evropske unije, mogla da padne sa petog na sedmo mjesto na listi najvećih svjetskih ekonomija, prognoziraju eksperti konsultantske firme Pricewater-houseCoopers.

Prema njihovom istraživanju, Indija i Fran-cuska bi mogle da istisnu Veliku Britaniju sa petog mjesta, a po novom rasporedu ekonomske moći, Indija bi bila na petom, a Francuska na šestom mestu najvećih eko-nomija svijeta.

PwC prognozira da će u toku 2019. godine britanski ekonomski rast iznositi 1,6 odsto,

ako zemlja uspije bez većih posljedica da prevaziđe šok izlaska iz EU, javlja MIA, pre-nosi Tanjug.

U istom istraživanju navodi se da će u 2019. godini francuska ekonomija zabilježiti rast od 1,7 odsto, dok će indijska porasti po stopi od čak 7,6 odsto.

"Velika Britanija i Francuska su tokom proteklih nekoliko godina, u više navra-ta, zamjenjivale svoja mjesta na listi naj-moćnijih svjetskih ekonomija, ali u ovoj i sljedećoj godini francuska ekonomija će biti na boljoj poziciji”, ističe ekonomista PwC-a Mike Jackman.

Bloomberg: Brojni rizici po globalnu ekonomiju

Analitičari agencije Bloomberg sastavili su spisak glavnih političkih prijetnji rastu svjetskoj ekonomiji u 2019. godini, prenosi Bankar.

Najvećim faktorom rizika Bloomberg je nazvao trgovinski rat između Vašingtona i Pekinga. Ako Donald Trump ispuni svo-ju prijetnju i uvede nove takse na kinesku robu, rast BDP Kine u 2019. godini usporiće za 1,5 odsto.

"Čak i ako primirje koje je zaključeno na samitu G20 bude poštovano, taj spor može postati početak faze dugoročnog ekonom-skog hladnog rata”, navodi se u članku.

Negativni uticaj na svjetsku ekonomiju može izazvati i spor vlasti Italije i EU, koji se tiče planiranih budžetskih rashoda. Pri-jetnju predstavljaju i nesuglasice u italijan-skoj vladajućoj koaliciji, piše Bloomberg.

Izlazak Velike Britanije iz EU takođe će na-nijeti štetu ekonomiji. Prema prognozama, bez sporazuma o Brexitu BDP zemlje će do

99


2030. godine biti za sedam procenata niži, nego ako bi London ostao u Uniji.

Sporazum pri kojem će Velika Britanija ostati u okviru carinske unije sa EU, zna-čiće smanjenje za tri procenta.

Među drugim prijetnjama svjetskoj ekono-miji u 2019. godini analitičari Bloomberga su nabrojali sukob između Donjeg i Gornjeg doma Kongresa SAD, predstojeće izbore u nizu država, cijene nafte zbog odnosa SAD sa Iranom i Saudijskom Arabijom, kao i ri-zik od sukoba u Aziji.

Panika zbog Brexita, Irska ostaje bez hrane?

Mogući izlazak Velike Britanije iz EU bez utvrđenog tranzicionog plana mogao bi da uzrokuje nedostatak hrane i ljekova za nje-nog najbližeg sjuseda - Irsku.

Upravo zbog prijetnje "Brexita bez dogo-vora", zvanični Dablin je pripremio plan za scenario koji djeluje sve izvesniji nakon što je britanska premijerka Theresa May nedavno povukla sa glasanja u parlamentu predlog sporazuma o Brexitu.

"Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evrop-ske unije bez postignutog dogovora o tome izazvaće velike poremećaje za zemlju i mnoge sektore irske ekonomije", rekao je zamjenik premijera Irske Simon Koveni.

On je dodao i da "svako ko omalovažava po-sledice "no deal" Bregzita stvarno ne zna o čemu govori".

Ovaj "oštri" dokument od 130 strana poči-nje upozorenjem da je Bregzit bez dogovora "veoma moguć", dodajući da među svim dr-žavama članicama EU Irska može biti naj-nepovoljnije pogođena time.

Koveni kaže da je u toku izrada planova kako Irska ne bi bila pogođena nestašica-ma hrane i ljekova, jer dokument upozora-va na poremećaje u "lancu snabdijevanja, troškovima i dostupnosti uvoza robe iz Ve-like Britanije".

Prema podacima, Irska je jedan od najvećih

trgovinskih partnera Britanije. Britanski iz-voz u Irsku bio je vredan 42 milijarde dolara 2017. godine, i ta zemlja je peto najveće bri-tansko izvozno tržište.

Na Irsku odlazi 12,4 odsto ukupnog izvoza iz Britanije u EU. Nafta je najvažniji izvozni proizvod, a slijede ljekovi i farmaceutski proizvodi.

Kupovina i prodaja robe online bez barijera

Trećeg decembra 2018. novi zakon koji je Evropska komisija predložila u maju 2016. godine kako bi se okončalo neopravdano geoblokiranje online stupio je na snagu.

Evropljani neće morati da brinu o tome da će ih web lokacija blokirati ili preusmjera-vati samo zato što oni, ili njihova kreditna kartica, dolaze iz druge zemlje. Gdje god se nalaze u EU, oni će moći da pristupe robi i uslugama na mreži.

Tim povodom potpredsjednik za digitalno jedinstveno tržište Andrus Ansip, komesar zadužen za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća Elzbieta Bienkowska, povjerenik za prav-du, potrošače i ravnopravnost polova Vera Jourova, i povjerenik zadužen za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel, izjavili su:

"U 2015. godini, 63% sajtova nije dozvolilo kupcima kupovinu iz druge zemlje EU-a. Kao rezultat toga, gotovo dvije trećine po-trošača koji žele da kupuju online u ino-stranstvu bili su spriječeni da to učine. Trećeg decembra stavljamo kraj na ovu praksu. Želimo Evropu bez barijera, a to ta-kođe znači uklanjanje barijera za kupovinu online”.

Zajedno sa okončanjem roaming troško-va, novim pravilima o zaštiti podataka i mogućnošću građana da putuju sa svojim online sadržajem, okončavanje neopravda-nog geoblokiranja je još jedna bitna inicija-tiva koja čini digitalno jedinstveno tržište stvarnim za sve, pružajući konkretne pred-nosti građanima i preduzećima.

Nova pravila će omogućiti potrošačima da imaju širi izbor proizvoda po konkuren-tnim cijenama i, s tim, i bolje poslovanje. Istovremeno, preduzeća će moći baze ko-risnika širiti preko granica i uživati niže transakcione i administrativne troškove. Uredba je takođe dio šireg napora EU za jačanje e-trgovine na jedinstvenom tržištu, koji uključuje mjere za bolje zaštitu potro-

šača online, osiguravanje pristupačnijih prekograničnih isporuka paketa i pojedno-stavljivanje pravila PDV-a kako bi se ola-kšala kupovina i prodaja robe online.

Skoro 75 odsto novozaposlenih je starije od 54 godine

Skoro tri četvrtine novozaposlenih u euro-zoni u proteklim godinama činili su radnici stariji od 54 godine, što upućuje na zaklju-čak da reforme penzionog sistema tjera-ju radnike da duže ostaju na tržištu rada, pokazuje istraživanje Evropske centralne banke (ECB).

Od 2013. godine u eurozoni je otvoreno 9,6 miliona radnih mjesta a blizu tri četvrti-ne njih popunili su radnici u dobi 55 do 74 godine, zaključak je članka objavljenog u ECB-ovom ekonomskom biltenu.

Poređenja radi, njihov je udio u 10-godi-šnjem razdoblju prije dužničke krize bio manji od trećine, ističu u ECB-u.

"Demografija i penzione reforme vjerova-tno su glavni faktori koji objašnjavaju du-binske promjene u dobnim kategorijama novozaposlenih”, zaključak je autora član-ka.

Radnici u "najboljim godinama", od 25 do 54 godine, činili su tek oko petine novozapo-slenih u navedenom vremenskom razdo-blju. U prethodnom je razdoblju njihov udio iznosio oko dvije trećine.

Evropska populacija naglo stari i radna snaga mogla bi se smanjiti u idućim de-cenijama i pojačano opterećivati državne finansije s obzirom na rekordno velik broj penzionera u odnosu na broj radnika.

Trenutno na jednog penzionera dolaze tri radnika, najmanje otkada su se počeli pratiti ti podaci. U Evropskoj komisiji pro-cjenjuju da bi do sredine vijeka na jednog penzionera trebala dolaziti dva radnika.

100


Konfindustrija će se angažovati da u Crnu Goru donese "know how", italijansku tradiciju i preduzetnički duh, što je oličenje asocijacije nastale 1910. godine, koja zastupa 150.000 kompanija sa šest miliona zaposlenih.

Potpisan memorandum o saradnji sa Konfindustrijom

Početak rada najvećeg udruženja italijanskih privrednika u Crnoj Gori

Predsjednici Privredne komore i Kon-findustrije Crne Gore, Vlastimir Go-lubović i Erich Cossutta, potpisali

su 17. decembra 2018. godine, u hotelu "Hil-ton", memorandum o saradnji dvije poslov-ne asocijacije.

Prezentacijom Konfindustrije Crne Gore i potpisivanjem pomenutog sporazuma, obi-lježen je početak rada ovog udruženja itali-janskih privrednika u našoj zemlji. Skupu su prisustvovali ministarka ekonomije Dragica Sekulić, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, italijanski am-basador Luca Zelioli, gradonačelnik Pod-gorice dr Ivan Vuković, te brojne ugledne zvanice iz poslovnog i javnog sektora.

Predsjednik Komore Golubović je izrazio očekivanje da će, potpisivanjem memo-randuma sa Konfindustrijom - najvećim udruženjem industrijalaca Italije, tradicio-nalno partnerstvo dvije države biti osnaže-

no novim sadržajem i dinamikom na planu privredne saradnje.

- Vjerujem da nas 140 godina dugi diplo-matski odnosi obavezuju da stvorimo uslo-ve u kojima će ekonomska saradnja pratiti trend odličnih bilateralnih odnosa naše dvije države. Prijateljske veze, geografska blizina, zajedničke istorijske i kulturološke vrijednosti, nesumnjivo stvaraju nove mo-gućnosti za dalji razvoj privrednih i poslov-nih odnosa. Privredna komora će aktivno raditi na izgradnji dugoročnih partnerskih odnosa sa postojećim i potencijalnim in-vestitorima iz Italije, kroz razmjenu infor-macija i iskustava s Konfindustrijom i pro-mociji prirodnih i privrednih resursa Crne Gore – rekao je Golubović.

Italija je trenutno najveći strani investitor u Crnoj Gori. U prvih devet mjeseci 2018. go-dine realizovala je investicije vrijedne 77,7 miliona eura. Riječ je i o četvrtom spoljno-

-trgovinskom partneru naše zemlje. Vrije-dnost uvoza iz Italije iznosila je 168,5 mili-ona eura, a crnogorskog izvoza u tu zemlju 13 miliona eura.

- Bez obzira na rastući trend trgovinske razmjene, ne možemo biti zadovoljni na-vedenim podacima, budući da ona još ne odražava puni potencijal. Vjerujem da će saradnja sa Konfindustrijom, posebno kroz poslovne susrete privrednika i promovisa-nje naših zajedničkih interesa, rezultirati većim obimom poslovnih aktivnosti u bu-dućem periodu. Očekujemo veće učešće italijanskih kompanija u velikim infra-strukturnim projektima koji se realizuju ili će se realizovati u Crnoj Gori – kazao je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, kroz zajedničku saradnju se mora stvoriti okvir za poslovnu sinergiju u perspektivnim sektorima: ener-getike, prehrambene i drvne industrije, in-

101


formacionih tehnologija, upravljanja otpa-dom, reciklaže i tretmana otpadnih voda.

- Radićemo na približavanju turističke po-nude Crne Gore italijanskom tržištu. Pro-izvodi drvne industrije treba da postanu ozbiljan izvozni artikal Crne Gore, a zna-čajan prostor za saradnju postoji i u obla-sti eksploatacije i obrade kamena, pa su za crnogorske kompanije koje posluju u ovim sektorima posebno interesantne nove teh-nologije i programi koje Italija uspješno primjenjuje, kako bi na najbolji način valo-rizovali ove značajne resurse – naglašava on.

Iskustva italijanskih malih i srednjih pre-duzeća, po kojima je ova ekonomija pre-poznatljiva i jedinstvena u svijetu, umno-gome mogu doprinijeti boljoj perspektivi crnogorske privrede u kojoj ova preduzeća treba da ostvare veći udio u društvenom proizvodu, izvozu i poslovnim aranžma-nima, cijeni Golubović. Veličina ovim pre-duzećima obezbjeđuje veću fleksibilnost proizvodnog sistema i mogućnost izvoza na različita tržišta. Ovakve firme ne ulaze u masovnu proizvodnju, već se fokusiraju na specifične proizvode, gotovo uvijek visokog kvaliteta kojima je, da bi bili uspješno pla-sirani, neophodna vidljivost, robna marka i adekvatno predstavljanje na međunaro-dnim tržištima.

- Članice Konfindustrije mogu pomoći na-šim kompanijama da slijede njihove pri-mjere dobre prakse u mnogim oblastima i da, poučene tim iskustvom, budu uspješni-je nego danas. Ovo iskustvo bi bilo od po-sebnog značaja za crnogorske privrednike koji se bave proizvodnjom maslinovog ulja i vina. Njegovaćemo novi pristup u našoj saradnji, jer nam je cilj da napravimo mre-žu koja će u organizacionom smislu uticati da se što je moguće veći broj privrednika uključi u ove aktivnosti – kaže on.

Privredna komora Crne Gore je zaintereso-vana za projekte koje Konfindustrija spro-vodi u oblasti obrazovanja, gdje mladima u procesu učenja otvara vrata kompanija kako bi im podstakla poslovnu kulturu i preduzetnički duh i podigla na veći nivo ra-dne i menadžerske vještine. Poznat je i niz projekata koje ona sprovodi u oblasti digi-talizacije i pomoći kompanijama u skladu sa njihovim potrebama i mogućnostima.

- Iako je značaj digitalizacije nesporan, to nije jedini način prilagođavanja preduzeća zahtjevima 21 vijeka, pa smatramo veoma značajnim i bogato iskustvo koje italijan-ski radno-intenzivni sektori imaju u oblasti

cirkularne ekonomije. Italijanske kompa-nije su začetnik efikasnog korišćenja nus--produkata kao resursa, a Italija evropski lider u cirkularnoj ekonomiji. Smatram da kroz našu saradnju možemo da doprinese-mo da ovaj koncept zaživi i u Crnoj Gori – zaključio je Golubović.

Predsjednik Konfindustrije Crne Gore Erich Cossutta je objasnio da se potpisivanjem memoranduma stavlja tačka na projekat započet 2016. godine kada je osnovana Asocijacija italijanskih industrijalaca u Cr-noj Gori ASSIIMONT, koja je doprinijela for-miranju Konfindustrije Crne Gore 20. aprila 2017.

On je precizirao je da će se Konfindustrija angažovati da u Crnu Goru donese "know how", italijansku tradiciju i preduzetnički duh, što je oličenje asocijacije nastale 1910. godine, koja zastupa 150.000 kompanija sa šest miliona zaposlenih. Prema njegovim riječima, Konfindustrija će biti svojevrstan most koji će preko kompanija članica dove-sti Evropu u našu zemlju, odnosno, doprini-jeti da Crna Gora uđe u evropsku porodicu.

Naglašava da je Crna Gora teritorijalno mala zemlja sa ogromnim potencijalima, počev od njenog izlaza na more, što je lo-gistička platforma za cijeli region. Zato su, smatra, od suštinske važnosti izgradnja autoputa koji će povezati sjever i jug naše zemlje, kao i veza luke Bar i panevropskih koridora.

- Želim još jednom da potvrdim da su naše kompanije maksimalno raspoložene da učestvuju u realizaciji ove mreže. Najza-stupljenije kompanije iz Konfindustrije Crne Gore posluju u gradevinskom sektoru, te pozivam državne institucije da u našim preduzećima prepoznaju saradnike spre-mne da učestvuju u daljem razvoju ove ze-mlje – kazao je on.

Ističe da je Crna Gora, pored toga što je logi-stička i energetska platforma, plodno tle za razvoj svih najinovativnijih resursa ekono-mije budućnosti.

- Potencijal ove države prepoznali su pro-tagonisti italijanske i međunarodne ekono-mije, poput Fiata, koji je izabrao Luku Bar kao izlaz za svoju proizvodnju na globalno tržište – kazao je Cossutta.

Zaključio je da Konfindustrija želi da pomo-gne itaijanskim kompanijama da iskoriste sve postojeće mogućnosti, te istovreme-no pruži doprinos izgradnji evropske bu-dućnosti Crne Gore.

Prema riječima ministarke ekonomije Dra-gice Sekulić, Italija je nedvosmisleno jedan od najbitnijih ekonomskih i političkih par-tnera Crne Gore.

- Zato me posebno raduje kada vidim da su privrede naše dvije zemlje aktivne u izgra-dnji mostova koji će nas još bolje spojiti i približiti u tom partnerstvu – kazala je Se-kulić.

Ministarka je kazala da nam italijanske kompanije donose nove tehnologije, više standarde i izvozom otvaraju nova tržišta, a sa druge strane sebi obezbjeđuju prostor za rast i dodatnu konkurentnost u global-nom smislu.

- Dolaskom Konfindustrije Crna Gora dobi-ja prvu reprezentativnu asocijaciju italijan-skih privrednika i iz tog razloga očekujemo da date svoj doprinos unapređenju poslov-ne klime kroz otvoren, javan i prijateljski dijalog sa Vladom Crne Gore i nadležnim ministarstvima - navela je ona.

Ministarka je naglasila da je Konfindustri-ja prije svega asocijacija proizvođača i da očekuje da će od buduće saradnje najviše profitirati firme koje ulažu u prerađivačke kapacitete.

- To ćemo podržati i na lokalnom i na naci-onalnom nivou. Na nama je da omogućimo stimulativni okvir za razvoj vaših poslov-nih strategija. Crna Gora će postati još kva-litetnija i interesantnija privredna destina-cija - poručila je ministarka Sekulić.

Ambasador Italije u Crnoj Gori Luca Zelioli je istakao da za jačanje privredne saradnje dvije države i rast investicija mogu računa-ti na njegovu ličnu i podršku ambasade.

- Veliki je značaj današnjeg događaja. Zva-ničan početak rada Konfindustrije je veli-ki korak naprijed prema značajnom cilju, stvaranju uslova za maksimalni razvoj tr-govine između dvije zemlje i investicija – naveo je Zelioli.

On vjeruje da će Konfindustrija uspješno promovisati crnogorsko tržište italijan-skim preduzećima, podstaći naše kompa-nije da posluju u Italiji, te doprinijeti siner-giji nadležnih institucija na podsticanju ekonomskog razvoja.

Predsjednik Konfindustrije Vincenzo Bo-ccia je video porukom pozdravio učesni-ke skupa. On je kazao da je platforma ove asocijacije Italija u centru Evrope, okrenuta ka istoku i zapadu i tome će Konfindustrija Crne Gore dati značajan doprinos.

102


Meliã je brend koji će osnažiti turističku ponudu

Aleksandar Milovanović, generalni menadžer Melia hotels international, Petrovac

103


Crna Gora jedna od atraktivnijih svetskih destinacija tako da će interesovanje za boravak u hotelu biti kontstantno u porastu.

Hotel Melia Budva Petrovac posluje u sklopu svetski poznate hotelske kompanije Melia Hotels International, a vlasni-štvo je kompanije Ljetopis Stars iz Podgorice. S obzirom da

se pripremamo za sljedeću sezonu očekujemo goste sa područi-ja Zapadne Evrope, iz Rusije i naravno iz cijelog svijeta. Meliã je brend koji privlači goste širom svijeta. Svakako da je Crna Gora je-dna od atraktivnijih svetskih destinacija tako da će interesovanje za boravak u hotelu biti kontstantno u porastu, rekao je u intervjuu Glasniku Aleksandar Milovanović, generalni menadžer Melia ho-tels international, Petrovac.

Glasnik: Ovaj hotel je otvoren u avgustu 2018. godine. Izuzetno je važno što će raditi cijele godine. Koliko je interesovanje gostiju za boravak u Vašem hotelu. Sa kojih tržišta oni dolaze?

A. Milovanović: Hotel je otvoren za goste početkom avgusta 2018. godine i opremljen je najboljim i najsavremenijim sistemima i opremom. Raspolaže sa 114 smeštajnih jedinica, sobe su prostrane moderno urađene, sa predivnim pogledom, opremljene najkvalite-tnijim namještajem i materijalima a sve kako bismo gostima pru-žili ugodan i nezaboravan boravak.

S obzirom da se spremamo za sljedeću sezonu očekivanja su nam pre svega gosti sa područija Zapadne Evrope kao i gosti iz Rusije i naravno gosti širom svijeta. Meliã je sam po sebi brend koji pri-vlači goste širom sveta. Svakako da je Crna Gora jedna od atrak-tivnijih svetskih destinacija tako da će interesovanje za boravak u hotelu biti kontstantno u porastu.

Glasnik: Hotel posluje u sastavu jedne od najećih svjetskih hotel-skih kompanija ko ima više od 350 hotela u svijetu. Da li je hotel u vlasništvu pomenute svjetske kompanije? Kakva iskustva donosi poslovanje u velikom sistemu i koliko vama to pomaže u radu?

A. Milovanović: Hotel Melia Budva Petrovac posluje u sklopu me-nadžment kompanije MHI ( Melia Hotels International), a vlasni-štvo je kompanije Ljetopis Stars iz Podgorice.

Svakako rad pod okriljem svetski poznate hotelske kompanije kao i sva znanja i iskustva kao i standarde te način poslovanja omo-gućava nam da budemo dio uspešnog sistema i pružimo kvalite-tnu uslugu i sadržaje na koje su gosti navikli boraveći u nekom od 350 Melia hotela u svijetu.

Glasnik: Šta je rukovodilo pomenutu svjetsku kompaniju da oda-bere Crnu Goru za poslovanje?

A. Milovanović: Crna Gora kao turistička destinacija se nalazi u vrhu rastućih turističkih destinacija u svijetu i pokazuje kontinu-irani rast broja turista.Takođe potencijali crnogorskog turizma su mnogo veći i treba raditi na razvijanju i usavršavanju kako turi-stičkih kapaciteta tako i usluga u turizmu. Takođe, u našoj državi posluju različiti svetski hotelski brendovi, tako da Meliã upotpu-njuje turističku ponudu i ispunjava zahtjeve tržišta.

Glasnik: Šta očekujete od poslovanja u našoj zemlji? Smatrate li da ćete kod nas imati uspješnu poslovnu priču, odnosno da ćete se razvijati i, moguće, otvoriti još neke turističke sadržaje?

A. Milovanović: Uvjereni smo da ce saradnja sa Melia Hotels Inter-national doprineti povećanju nivoa kvaliteta i sadržaja ukupnog

crnogorskog hotelijerstva.

Takođe očekujemo i doprinos u povećanju broja turista koji će bo-raviti u našim hotelima. Crna Gora je, kao sto sam već pomenuo, atraktivna turistička destinacija a mi smo sa ciljem da napravimo uspješnu poslovnu priču otvorili hotel sa 5 zvezdica.

Glasnik: Koliko je poslovni ambijent u Crnoj Gori stimulativan za rad hotelijera?

A. Milovanović: Izuzetno stimulativan, ali može se reći zahtjevan i čak izazovan. Crna Gora je malo, a dosta zahtjevno tržište. Država ima mnogo hotela, konkurencija je velika, ali opet nas je malo ka-tegorizovanih sa 5 zvjezdica. Ali , Crna Gora radi odličan posao na poboljšanju turističkih ponuda i turizma uopšte , tako da očekuje-mo dobre poslovne rezutate.

Glasnik: Predstavite Hotel. Šta sve nudite turistima?

A. Milovanović: Hotel Melia Budva Petrovac je kategorisan sa 5 zvezdica i raspolaže sa 114 smeštajnih jedinica, sobe su prostrane moderno urađene, sa predivnim pogledom, opremljene najkvali-tetnijim namještajem i materijalima, a sve kako bismo gostima pružili ugodan i nezaboravan boravak. Gostima su na raspolaga-nju i dva bazena: unutrašnji i spoljni, restoran Mosaico, na la carte restoran Pasta Nostra i lobby Bar Elyxr. Posebno ističem da gosti mogu uživati u našem izuzetnom spa & wellnes centru sa finskom i aromatičnom saunom, turskim kupatilom, slanom sobom, tušem iznenađenja, teretanom i salonom ljepote.

U okviru hotela je i sala za sastanke sa najsavremenijom audio vi-zuelnom opremom kao i The Level Lounge salon koji je na raspo-laganju gostima koji se opredijele za posebnu The Level-uslugu.

Glasnik: Koliko će Vaš hotel obogatiti crnogorsku turističku ponu-du? I kako vidite naš turizam? Koje su njegove dobre strane, odno-sno koje izazove treba riješiti da bi ova privredna grana kod nas imala još bolje rezultate?

A. Milovanović: Naš hotel je obogatio crnogorsku turističku ponu-du samom kategorizacijom od 5 zvjezdica od strane Ministarstva turizma i održivog razvoja.

Naša misija je da gostima omogućimo potpuni užitak i zadovolj-stvo, tako što ćemo opravdati njihova očekivanja i omogućiti sve da boravak u našem hotelu za njih bude nezaboravno iskustvo i gostima priuštiti da se osjećaju jedinstvenim. U hotelu Melia Bud-va Petrovac smo apsolutno posvećeni svakom gostu, želimo da ih impresioniramo kvalitetnom uslugom, i da svaku posjetu učinimo komfornijom, raskošnijom i nezaboravnom, a svaki susret sa kole-gama, prijateljima ili porodicom bliskijim i toplijim.

Kao što sam pomenuo Crna Gora već radi odličan posao na pobolj-šanju turizma izgradnjom luksuznih hotelskih kompleksa, mari-na, organizacijom internacionalnih događaja kao sto su festivali, koncerti…

Izazovi su prije svega ulaganje u kompletnu turističku ponudu, razvijanje infrastrukture, ulaganje u edikaciju kadrova, i zajednič-ki rad na pozicioniranju Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije.

104


Meliã - a brand which will enrich tourist offer

Aleksandar Milovanović, general manager of Melia hotels international, Petrovac

Hotel Melia Budva Petrovac operates within the world-fa-mous hotel company Melia Hotels International, owned by the Ljetopis Stars company from Podgorica. As we are

preparing for the next season, we expect guests from the Western Europe, Russia and of course from all over the world. Melia is a brand which attracts guests worldwide. Certainly, Montenegro is one of the most attractive destinations in the world, so tourists are going to be more interested in staying at the hotel, says Aleksan-dar Milovanović, general manager of Meliã Hotels International, Petrovac.

Glasnik: This hotel was opened in August 2018. It is extremely im-portant for the hotel to operate all year round. How interested are the guests in staying in your hotel? Where do they come from?

A. Milovanović: Hotel was opened for guests in early August 2018 and is equipped with the best and latest systems and equipment. It has 114 modern spacious rooms, with a beautiful view, equipped with top quality furniture and materials in order to provide the gu-ests with a pleasant and memorable stay. As we are making pre-parations for the next season we expect guests primarily from the Western Europe as well as Russia and of course guests from all over the world. Meliã itself is a brand which attracts visitors wor-ldwide. Certainly, Montenegro is one of the most attractive world destinations, so the hotel is going to record a significantly higher number of tourists.

Glasnik: Hotel operates within one of the biggest international hotel management companies, which includes over 350 hotels in

the world. Is the hotel owned by the said company? What kind of experience has doing business in a large system brought? To what extent has that been helpful for your operations?

A. Milovanović: Hotel Melia Budva Petrovac operates within the company Melia Hotels International (MHI), and it is owned by the Ljetopis Stars in Podgorica. Operating within the world renowned hotel company, all the knowledge and experience as well as the standards and way of doing business allow us to be part of a su-ccessful system and provide high-quality services and amenities which guests are accustomed to when staying in one of 350 Melia hotels worldwide.

Glasnik: What were decisive factors for the aforementioned global company to choose Montenegro for doing business?

A. Milovanović: Montenegro as a tourist destination is one of the top-growing tourist destinations in the world and records a con-stant increase in the number of tourists. Also, there are plenty of potentials in the Montenegrin tourism industry and the activities need to be focused on developing and perfecting tourism capaci-ties and services. Various global hotel brands operate in Monte-negro, so Meliã completes the tourist offer and meets the require-ments of the market.

Glasnik: What do you expect in terms of doing business in our country? Do you think that you will experience a successful bu-siness story i.e. that you will further develop and possibly open some other tourist facilities?

105


Montenegro is one of the most attractive destinations in the world, so the hotel is going to record a significantly higher number of tourists.

A. Milovanović: We are convinced that cooperation with Melia Hotels International will contribute to improving the quality and offer of total Montenegrin hospitality industry. We also expect the increase in the number of tourists who will stay in our hotels. As I have already mentioned Montenegro is an attractive tourist desti-nation and we opened 5-star hotel with an aim to create a success-ful business story.

Glasnik: To what extent has the business environment in Monte-negro been encouraging for hoteliers’ operations?

A. Milovanović: It is very encouraging, but also demanding and even challenging. Montenegro is a small, but quite a demanding market. The country has many hotels, the competition is great, but there are not many 5-star hotels. But Montenegro is doing a great job to improve the tourist offer and tourism in general, so we expect good business results.

Glasnik: Would you please present the hotel? What does your tou-rist offer include?

A. Milovanović: Melia Budva Petrovac is five-star hotel and has 114 spacious modern rooms, with a beautiful view, equipped with top quality furniture and materials. Our goal is to provide guests with a pleasant and memorable stay. Guests have access to two indoor and outdoor swimming pools, restaurant Mosaico, the la carte re-staurant Pasta Nostra and lobby Bar Elyxr. I especially emphasize that guests can enjoy our extraordinary spa & wellness centre with Finnish and aromatic sauna, Turkish bath, salt therapy, gym and beauty salon.

Within the hotel, there is a meeting room with the latest audio--visual equipment, as well as the Level Lounge salon available to guests, who opt for the special Level-service.

Glasnik: To what extent will your hotel enrich Montenegrin tourist offer? What is your opinion about the Montenegrin tourism? What are the strengths and the challenges that need to be addressed in order to achieve better results in this branch of industry?

A. Milovanović: Montenegrin tourist offer has been enriched, when the Ministry of Sustainable Development and Tourism ca-tegorized Melia Budva Petrovac as the 5-star hotel. Our mission is to provide our guests with a complete pleasure and satisfaction. We want to justify their expectations and do our best to make their stay in our hotel unforgettable and unique. Our employees are ab-solutely committed to each guest, we want to impress them with high-quality service and make each their visit to our hotel more comfortable, luxurious and memorable and every meeting with colleagues, friends or family closer and warmer.

As I mentioned Montenegro has been already doing a great job in terms of improving tourism sector through building luxury hotel complexes, marinas, organizing international events such as fe-stivals, concerts...

Investing in a complete tourist offer, development of infrastructu-re, staff education and a common work on the positioning of Mon-tenegro as a high-quality tourist destination represent challenges in the forthcoming period.

106


Cirkularna ekonomija, smanjenje emisija ugljenika i osiguranje biodiverziteta pomjeraju društvo u pravcu održivosti.

Države da podrže prelaz na cirkularnu ekonomiju

Evropski resursni forum

Države treba da pruže podršku pre-lasku na cirkularnu ekonomiju i re-sursnu efikasnost, ocijenjeno je na

četvrtom Evropskom resursnom foruma (ERF) koji je organizovala Savezna njemač-ka agencija za zaštitu životne sredine.

Na skupu u Berlinu učestvovali su evrop-ski donosioci odluka i stručnjaci iz oblasti razvoja politika, predstavnici organizacija i foruma za životnu sredinu globalnog nivoa, industrije, predstavnici akademske zaje-dnice, civilnog društva i medija. Među 400 učesnika iz 40 zemalja bile su i predstavni-

ce Privredne komore Crne Gore – direktori-ca Sektora za projekte Tanja Radusinović i njena saradnica Marga Koković.

Evropski resursni forum je važna evropska platforma za diskusiju o pitanju održivog korišćenja resursa, koja se fokusira na po-litičke i naučne rasprave o ovoj temi. On nastoji da doprinese razvoju i realizaciji zajedničkih pozicija za kreiranje politike u Evropi i šire, pa predstavlja važan instru-ment za razmjenu mišljenja o pitanjima resursa, kao i uspostavljanje veza te oku-pljanje udruženja zainteresovanih strana

na evropskom nivou.

ERF 2018 je nastavio raspravu o trenutnom evropskom pristupu politikama resursa i fokusirao se na nove podsticaje za prelazak na efikasnije korišćenje resursa u Evropi u okviru cirkularne ekonomije. Među ostalim važnim temama, na ERF 2018 se razgova-ralo o vezi između zaštite resursa i klime. Posebna pažnja bila je posvećena među-narodnoj dimenziji efikasne upotrebe re-sursa. Takođe, razmatrane su mogućnosti i izazovi između upotrebe održivih resursa i digitalizacije.

107


U uvodnom dijelu manifestacije, uče-snicima se obratila Maria Krautzberger, predsjednica Agencije za životnu sredinu Njemačke, koja se osvrnula na to da će do 2030. godine naša planeta imati devet mili-jardi stanovnika i da zaštita resursa pred-stavlja cilj cjelokupne evropske zajednice.

- Uvažavanje ograničenosti planete je pre-duslov za dobrobit čovječanstva, a cirkular-na ekonomija, smanjenje emisija ugljenika i osiguranje biodiverziteta pomjeraju dru-štvo u pravcu održivosti – smatra ona.

Istakla je da su prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine Njemačke, koja prati mjerljive indikatore, do danas uspo-stavljene mjere: reciklaža, eko dizajn, ener-getsko označavanje i dr, imale efekta u bo-ljem iskorišćenju resursa, odnosno sirovih materijala čak i više od očekivanih. Smatra da treba biti otvoren prema mogućnosti di-gitalizacije u oblasti cirkularne ekonomije. Zakjučila je da se u Njemačkoj može postići veće iskorišćenje sirovih materijala, odno-sno potražnja za njima smanjiti do 60% uz pomoć već navedenih mjera.

Glavni gost skupa bila je gospođa Svenja Schulze, savezna ministarka životne sre-dine, očuvanja prirode i nuklearne bezbje-dnosti Njemačke, poznata po zalaganju za oštro zakonodavstvo prema potrošnji dizel goriva, bolju reciklažu i smanjenje upotre-be plastike. Ona je govorila da je Njemačka, kao jedan od najvećih potrošača prirodnih sirovina, morala da donese važne odluke vezane za resursnu efikasnost.

- Niskokarbonsko društvo i nadgradnja energetskih sistema ne mogu biti prepu-šteni tržištu, već država kroz donošenje i implementaciju zakona mora odigrati važnu ulogu – navela je ona. Naglasila je i važnost definisanja jasnih indikatora po-moću kojih se može mjeriti uticaj na okoli-nu i dobrobit čovječanstva.

- Cilj jeste, za svaku državu, ekonomski rast ali uz manju potrošnju i efikasniju upotrebu resursa - smatra ministarka i dodaje da tre-ba primijeniti više inovacija i novih tehno-logija da bi se taj cilj postigao.

Prema njenim riječima, internacionalizaci-ja u rješavanju ovih pitanja i izazova dove-šće do bolje efikasnosti. Vezano za strate-giju upotrebe plastike, naglasila je da nije cilj demonizacija ovog materijala već bolje korišćenje resursa i dostizanje cirkularne ekonomije, uz bolju reciklažu u industriji i podizanje svijesti javnosti o plastičnom otpadu. Osvrnula se na činjenicu da često

jeftiniji proizvodi, misleći na plastiku, zah-tijevaju veću energiju, zato potrošaču treba obezbijediti informacije i edukovati ga o ovom.

Karmenu Vela, komesar za zaštitu živo-tne sredine, pomorske poslove i ribarstvo Evropske komisije obratio se skupu video porukom. On se osvrnuo na činjenicu da su sadašnji trendovi neodrživi po pitanju potreba stanovništva za hranom, vodom. Evropska unija, kaže, želi da uspostavi od-rživi sistem uz efikasno korišćenje resursa uz minimalnu proizvodnju otpada.

Nakon uvodnih obraćanja, organizovan je panel posvećen temi "Korišćenje održivih resursa– put ka tranziciji” - na kom su go-vorili Brendon Edgerton, predstavnik Sv-jetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj iz Ženeve, Astrid Schomaker, direktorica Direktorata za globalni održivi razvoj u Ge-neralnom direktoratu za životnu sredinu Evropske komisije i Jeremy Wates, gene-ralni sekretar Evropskog biroa za životnu sredinu.

Ocjenjeno je da cjelokupno društvo treba da promijeni pristup ovom pitanju, dakle i proizvođači i potrošači. Predstavnik Svjet-skog poslovnog savjeta za održivi razvoj, ističe da ako imamo bolje razvijen cirku-larni pristup imamo i veći uticaj na ekono-miju. Reciklaža je prvi korak koji treba da se uradi. Jedan od izazova je i suočavanje sa korisnicima proizvoda. Na evropskom nivou dostupni su i koriste se mnogi alati poput eko dizajna i energetskog označa-vanja, ali je potrebno objediniti ih i vidjeti kakav se rezultat postiže kada se zajedno stave u funkciju. Potrebno je obučiti struč-njake, inženjere i druge da razmišljaju na način resursne ekonomije, jer ako želimo bolji rezultat reciklaže moramo imati bolju selekciju na izvoru.

Astrid Schomaker je govorila i o uvođenju digitalnog pasoša za proizvod kako bi bolje pratili koji materijali i u kojoj količini se ko-riste prilikom proizvodnje istog.

Jeremy Wates smatra da korisnici usluga/proizvoda imaju veliku ulogu. Kupci nema-ju sve informacije o proizvodu, odnosno o mogućnostima proizvodnje. Takođe, nisu ni svjesni na koji način mogu svojim po-našanjem da doprinesu milenijumskim ciljevima. Zato treba razvijati svijest po-trošača i približiti im ove informacije. Ta-kođe, treba da postoje fiskalni podsticaji kako bi se prešlo sa linearne na cirkular-nu ekonomiju i resursnu efikasnost. Treba poraditi na transparentnosti, karbonskom

otisku kompanija. Takođe, treba pojasniti kupcima, koji se pri kupovini pitaju da li će kupovinom proizvoda koji je više održiv u budućnosti ostati bez posla, da će se mnogi poslovi u budućnosti ukinuti, ali i da će se otvoriti više novih. Zaključio je da svi treba da shvate i razumiju šta je cirkularna eko-nomija, kao i da treba postaviti nove ciljeve za resursnu efikasnost i za druge oblasti.

Drugi panel bio je posvećen putevima transformacije, vezama između resursa i smanjenja rizika od klimatskih promjena.

Govornici su bili Harry Lehman, generalni direktor Odjeljenja za strateško planiranje u oblasti životne sredine i održivosti Nje-mačke agencije za životnu sredinu, Hans Bruyninckx, direktor Evropske agencije za životnu sredinu u Danskoj, Helga Weisz, profesorica ekologije i klimatskih pomjena na Univerzitetu Humbolt u Berlinu i San-gwon Suh sa Univerziteta u Kaliforniji.

Govornici su saglasni da globalna emisija gasova raste i da je potrebno reagovati što je prije moguće kako bi se spriječila reak-cija same planete. Potreba za energijom takođe raste, kao i potražnja za resursima. Zaključak je da je potreban drugačiji izvor resursa ali i smanjenje potražnje, posebno za plemenitim i rijetkim metalima da bi se prevazišao navedeni problem. Profesor Sangwon Suh je naveo kao dobar primjer nove Tesla automobile koji sa jedne strane koriste obnovljive izvore, a sa druge u njih je ugrađena manja količina kobalta u odno-su na prethodne verzije.

Na kraju prvog dana se govorilo i o dobija-nju prave cijene i jačanju fiskalnih i finan-sijskih instrumenata. Panelisti su bili Paul Ekins, direktor i profesor politike resursa i zaštite životne sredine na UCL Institutu za održive resurse iz Velike Britanije, Shardul Agravala, šef Odjeljenja za integraciju živo-tne sredine i ekonomije iz OECD ŽS Fran-cuska, Dominik Hog, osnivač i predsjednik Eunomia, istraživanje i konsalting iz Velike Britanije, Claus Jacob direktor istraživanja Politika zaštite životne sredine Univerzite-ta Humbolt u Berlinu i Karola Maggiulli iz Generalnog direktorata za oporezivanje i Carinsku uniju Evropske komisije.

Dominik Hog je govorio o fondovima u raz-ličitim evropskim zemljama sa posebnim fokusom na Norvešku.

Dr Claus Jacob je govorio da su nam po-trebne inovacije u svim oblastima, ne samo tehnološke, već i u društvenim vještinama i odnosima. Sve EU članice primjenjuju

108


tržišne instrumente, a 15 od 28 EU članica ubira poreze na kon-strukcione materijale (ambalaža, takse za električne i elektronske uređaje, produžena odgovornost proizvođača namještaja, tekstil, kancelarijska oprema).

Karola Maggiulli je govorila o važnosti Evropske unije za imple-mentaciju zakona vezanih za uvođenje poreza. Navela je koje sve vrste taksi se odnose na životnu sredinu i o važnosti oporezivanja da bi se internacionalizovalo pitanje finansiranja zaštite okoline.

Drugog dana glavno izlaganje je imao profesor hemije Ugo Bardi sa Univerziteta u Firenci. On je naučnim pristupom, prikazom či-njenica i analiziranih podataka podržao stavove govornika koji su govorili prvog dana. Profesor Bardi je govorio na temu "Dugogodi-šnji ciklus mineralnih resursa i da li je moguće postizanje sveobu-hvatne cirkularne ekonomije?".

Na panelu "Efikasnost resursa širom svijeta – međunarodna di-menzija" govorili su Regina Maria Dube, generalna direktorica Odeljenja vodoprivrede, očuvanja resursa Saveznog ministarstva za zaštitu životne sredine, zaštitu prirode i nuklearnu bezbjednost iz Njemačke, Anil Kumar Jain II sekretarka u Ministarstvu životne sredine, šumarstva i klimatskih promjena iz Indije, Janez Potoč-nik kopredsjedavajući Međunarodnog resursnog panela i bivšeg evropskog komesara za istraživanje i razvoj i ZŽS, Partner SYSTE-MIQ, Slovenija, Trejsi Spack iz Direkcije za životnu sredinu i kli-matske promjene, direktor Odjeljenja za proizvode Vlade Kanade i Ešihiro Jamamoto, generalni direktor Biroa za ekološku regenera-ciju i materijalne cikluse pri Ministarstvu zaštite životne sredine Japana.

Rad konferencije je nastavljen kroz četiri paralelne sesije: "Efika-snost resursa u praksi - primjeri iz Centralne i Istočne Evrope", "Efikasnost resursa i poslovne inovacije - startapovi od strane evropskog Ecopreneurs", "Zelena i kružna ekonomija - aktivnosti Evropske agencije za životnu sredinu", te "Cirkularna ekonomija – iz ugla potrošača" (u saradnji sa svjetskim resursnim forumom).

Na plenarnoj sjednici "Digitalizacija i održivo korišćenje resursa – mogućnosti i izazovi" dr Maja Gopel je predstavila studiju "Re-sursna efikasnost u industiji-potencijali za MSP i zanatsku indu-striju".

Na kraju Konferencije je zaključeno da su ekonomije pojedinač-nih zemalja i u Evropi i u svijetu povezane i da ne mogu djelovati izolavano kada je ova tema u pitanju. Uloga ovakvih konferencija je da utiču na vlade zemalja da prihvate odgovornost i da se okre-nu resursnoj efikasnosti. Na primjerima Njemačke, koja je vodeća zemlja u ovoj oblasti pokazalo se da i ona sama ima težak posao da uvjeri svoje stanovnike da vode računa o životnoj sredini. Kanada godišnje gubi desetine miliona dolara jer se ne reciklira plastika. Zemlje Jugoistočne Evrope se suočavaju sa istim problemima kao i razvijene zemlje, a to su finansije za investicije u zaštitu životne sredine, konstantan nedostatak novca i vremena za start-up kom-panije, kao i kapaciteta. Države treba da pruže podršku prelasku na cirkularnu ekonomiju i resursnu efikasnost.

Na ERF konferenciji je korišćena aplikacija za elektronske uređaje putem koje su učesnici mogli da postavljaju i odgovaraju na pita-nja iz ankete. Odgovor na jedno od pitanja pokazao je da je više od pola učesnika na konferenciju doputovalo koristeći javni prevoz, što je još jedan pokazatelj svijesti učesnika konferencije o važnosti svakog pojedinačnog djelovanja na ovu temu.

U Budimpešti, 28. novembra 2018. organizovana je eko-inova-ciona radionica EcoXDigital, kofinansirana u sklopu projek-ta "Ekološki inovativno povezan Dunavski region" (EcoInn

Danube). Predstavnik Privredne komore Crne Gore na skupu u Bu-dimpešti bio je Stefan Jovanović, savjetnik u Sektoru za projekte.

Događaj je imao tri sesije, na kojima se vodila rasprava o primjeni ekoloških inovacija: Uzgoj svježe hrane (Fresh food farming), Od-rživi aerodromi (Sustainable airports) i Zeleni energetski sistemi (Green energy systems).

Prvu sesiju je predvodio "Eisberg- simply fresh” iz Mađarske i njen fokus je bio na inovacijama, novim tehnologijama, razvoju kako di-gitalnih tako pametnih i tehničkih solucija za uzgoj svježe hrane.

Svježe povrće se troši tokom cijele godine u regionu centralne Evrope. Rastući trend konzumiranja svježeg povrća stvara značaj-ne ekološke izazove u pogledu proizvodnje i transporta kada po-vrće nije u sezoni. Postoje i ekološki izazovi u vezi sa pripremom i pakovanjem svežeg povrća.

Proizvođači smanjuju uticaj pripremanja svježe hrane na životnu sredinu putem inovativne upotrebe otpadnih voda. Ciljevi proi-zvođača svežih prehrambenih proizvoda su dalje smanjenje potro-šnje energije i uticaja na životnu sredinu proizvodnje, transporta i pakovanja povrća uz ekonomski održiva, realna rješenja. Takođe, ciljevi su podrška održivijoj, pouzdanoj poljoprivredi i produženje

109


Projekat "Ekološki inovativno povezan Dunavski region" će se fokusirati na obnovljive izvore i uštedu energije.

Eko-inovaciona radionica EcoXDigital

Projekti

sezone novim rješenjima, sa planom smanjenja uticaja transporta hrane na životnu sredinu.

Drugu sesiju je predvodio "Bud- Budapest Airport” i njen akcenat je bio na ekološkim, digitalnim, pametnim i tehničkim rešenjima za aerodrom.

Rast trenda avio putovanja i veći broj putnika koji cirkuliše na aerodromima predstavlja ekološki izazov. Aerodromi u ovom re-gionu sprovode inovativna rešenja za mobilnost, integraciju "ae-rodrom je grad” modela i infrastrukturne parking solucije. Ciljevi operatora aerodroma su da dodatno smanjuju energetsku upotre-bu i uticaj na životnu sredinu aerodroma sa ekonomski održivim, realnim rješenjima i osiguraju dobitke u održivim aktivnostima.

Treća sesija, koju je predvodio "Alteo Nyrt”, odnosila se na proizvo-dnju zelene energije, digitalizaciju proizvodnje energije i rješenja za skladištenje energije.

Ciljevi proizvođača i sistemskih operatera energije su dalje sma-njenje uticaja proizvodnje i skladištenja energije na životnu sre-dinu sa ekonomski održivim, realnim rješenjima. Cilj je podrška održivoj proizvodnji, skladištenju i potrošnji energije uz nove poslovne modele, digitalizaciju i inovacije. Proizvođači energije i operateri sistema traže ekološke inovacije, digitalna rješenja i teh-nologije za sisteme zelene energije.

EcoXDigital događaj završen je diskusijom gdje su učesnici imali priliku da postave pitanja putem online alata www.menti.com

Opšti cilj je unapređenje saradnje aktera inovacija u oblasti ekoin-novacija sa posebnim naglaskom na razvoju i primeni ekotehno-logija u Dunavskom regionu.

Projekat će se uglavnom fokusirati na oblast obnovljivih izvora energije i uštede energije (efikasnost).

Glavne osnove projekta su:

1. Povećati transnacionalnu saradnju u ekoinnovacijama - jedini efikasan način kako se suočiti sa problemima životne sredine je zajednička transnacionalna aktivnost. Cilj je međusobno povezi-vanje i ispitivanje potreba i zahteva svih elemenata ciklusa eko-innovacije.

2. Smanjiti jaz između ponude i potražnje u eko-innovaciji - pro-izvođači su prisiljeni da potraže ekološka rešenja koja im omo-gućavaju da naprave zeleniju proizvodnju. Istraživači sprovode is-traživanja u oblasti životne sredine koja često nijesu orijentisana na rješavanje problema. Stoga je jedan od ciljeva projekta da se smanji jaz između potražnje proizvođača i ponude istraživača.

3. Približiti aktere ekoinovacija - nedostatak praktičnih vještina i mogućnosti, kako inovatora tako i istaživača, a primjenu svojih ideja. Cilj je poboljšati poslovanje, transfer eko znanja i pružiti pro-stor da prezentuju svoje ideje.

110


Proizvoda nema bez pogona, a brenda bez kupca. Proizvodnja je zadužena za kvalitetan proizvod, a marketing za izgradnju prepoznatljivog brenda.

Kreiranje i upravljanje brendom kao faktor razvoja i konkurentnosti

Prof. dr Boban Melović, Univerzitet Crne Gore

Nema područja koje ne može biti predmet brendiranja i nema privredne oblasti za koju brend nije relevantan. Zbog toga je sagledavanje značaja brenda izuzetno važno za pri-

vrede svih zemalja, a posebno za manje razvijene zemlje i njihova preduzeća, jer na taj način jačaju konkurentnost i pozitivno utiču na rješavanje brojnih problema, među kojima se posebno ističe rješavanje deficita platnog bilansa, odnosno jaza između uvoza i izvoza. Pravilo je da razvijene zemlje više razmišljaju o brendira-nju, što nije čest slučaj kod zemalja u razvoju, kaže u intervjuu Gla-sniku prof. dr Boban Melović, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Glasnik: U privrednoj praksi se često poistovjećuju pojmovi proi-zvod i brend. Kako bi u najkraćem opisali razliku između proizvo-

da i brenda?

B. Melović: Činjenica je da se u poslovnoj praksi kategorije proi-zvod i brend često upotrebljavaju kao sinonimi. Međutim, priroda proizvoda je, u osnovi, materijalnog karaktera. Za razliku od toga, brend je dominantno nematerijalne prirode. Mogli bismo reći da je proizvod nešto što se pravi u preduzeću, a brend je ono što potro-šač kupuje. Drugim riječima, proizvoda nema bez pogona, a brenda bez kupca. To znači da je proizvodna funkcija zadužena za kvali-tetan proizvod, a marketing funkcija za izgradnju prepoznatljivog brenda.

Sa druge strane, u uslovima rastuće konkurentnosti sve je manje tehničkih, funkcionalnih, pa i kvalitativnih razlika između proi-

111


zvoda. To znači da proizvodi sve više liče jedan na drugi. Uz to, podrazumijeva se da proizvod mora imati zadovoljavajući nivo kvaliteta, ali savremeni kupac danas traži više od kvaliteta. Kva-litet se prosto podrazumijeva. Drugim riječima, ne znači da će najkvalitetniji proizvod biti i najbolji brend na tržištu. Upravo je tu značaj brenda i specifičnost njegove uloge u odnosu na proizvod. Moć brenda počiva u svijesti postojećih ili potencijalnih kupaca i njihovim neposrednim ili posrednim iskustvima sa brendom. Bez sumnje, brend je više od proizvoda.

Glasnik: Koji je, po Vašem mišljenju, adekvatan pristup u kreiranju brenda?

B. Melović: Nijedan brend nije nastao sam od sebe. Drugim riječi-ma - svaki brend je jednom rođen. Sa druge strane, kada govorimo o kreiranju brenda važno je istaći da nema gotovog recepta koji daje zagarantovan uspjeh.

Postoje pristupi i modeli izgradnje brenda koji vode ka uspjehu. Brend je rezultat nečijeg napora, kreiranja, većeg ili manjeg uspje-ha u odnosu sa tržištem i potrošačima. Kreiranje brenda (branding) i njegovo upravljanje (brand management) postali su, zasigurno, jedni od najsloženijih i neophodnih zadataka u savremenim trži-šnim uslovima privređivanja. Uspješan proces kreiranja brenda podrazumijeva simbiozu većeg broja elemenata. Ključ za kreiranje brenda leži u sposobnosti da se izaberu ime, logo, slogan, pako-vanje, dizajn ili neki drugi atribut koji bi identifikovao proizvod i diferencirao ga od ostalih proizvoda na tržištu. Ove različite kom-ponente proizvoda, koje ga identifikuju i diferenciraju, predstavlja-ju elemente brenda.

Ključni zadatak elemenata brenda je da učine efikasnijim njegovu prepoznatljivost od strane potrošača i da se, na taj način, "utisnu” u njegovu svijest.

Kreiranje brenda, bez sumnje, predstavlja jedan od načina ostva-rivanja i dodavanja posebnih vrijednosti proizvodu. Takođe, važno je istaći da koliko god bio uspješan odabir elemenata brenda, to ne predstavlja garanciju njegovog uspjeha na tržištu. Mogli bi smo reći da je uspješan odabir navedenih elemenata brenda potreban, ali ne i dvovoljan uslov. Drugim riječima, uspješan odabir eleme-nata brenda odražava identitet brenda, ali je za uspjeh brenda na tržištu važan i imdiž koji brend ima, tj. način na koji je brend per-cipiran od strane eksterne javnosti. Ukoliko se obezbijedi kompa-tibilnost između identiteta i imdiža, možemo reći da je kreiranje brenda uspješno.

Glasnik: Sa aspekta kreiranja brenda da li je važnije imati dobar logo tj. sliku koja se lako pamti ili slogan?

B. Melović: Iako se smatra da je ime brenda najčešće centralni ele-ment brenda, vuzuelna obilježja brenda, takođe, igraju značajnu ulogu u građenju vrijednosti brenda, naročito u kreiranju svijesti o brendu. Za neke brendove moglo bi se reći da su postigli veći uspjeh na osnovu svog logoa prije nego na osnovu imena. Logo je, najkraće rečeno, oznaka brenda tj. dio brenda koji se ne može iz-govarati. To je, ustvari, vizuelni simbol kompanije i brenda, koji ih identifikuje i diferencira od drugih. Logo je jedan od veoma važnih načina obilježavanja kompanije i isticanja njene jedinstvenosti i prepoznatljivosti. Njegova uloga bi se mogla sagledati i kroz naro-dnu izreku "slika vrijedi više od hiljadu riječi”.

Sa druge strane, dobar logo najčešće prati i adekvatan slogan, koji predstavlja kratku frazu koja opisuje brend. Slogani pomažu

potrošačima da uvide šta je brend i šta ga čini posebnim upravo zato što svojom prijemčivošću mogu da skrenu i pridobiju pažnju potrošača. Njegov zadatak je da u nekoliko riječi iskaže stavove i vrijednosti za koje se kompanija zalaže, a njegova uloga je, pored osnovnog značenja, veoma često sugestivna i treba da podstakne na akciju tj. kupovinu.

U poređenju važnosti i utvrđivanju prioriteta, mogli bismo reći da je važno imati i vizuelno dobro osmišljen logo i pamtljiv slogan, pri čemu valja imati na umu da je logo manje podložan promjenama, dok se slogan najčešće mijenja od svih elemenata identiteta bren-da i nerijetko može biti i sezonskog karaktera.

Glasnik: Kakav je uticaj interneta na kreiranje brenda u uslovima savremene rastuće konkurencije?

B. Melović: Vrijeme u kome živimo karakteriše vrtoglava trka po-stojećih i novih kompanija da izgrade brend, u čemu uloga interne-ta poprima sve veću važnost. U tom pogledu, marketing menadžeri se usmjeravaju na ciljne grupe potrošača – uglavnom veoma geo-grafski rasprostranjene – kojima brend nudi specifičnu vrijednost. Tokom procesa izgradnje brenda, zasnovanog na upotrebi inter-neta, mnoga preduzeća su napravila ozbiljne greške, prije svega, jer su pretjerano pojednostavila taj proces, poistovjećujući ga sa upadljivom ili neobičnom "reklamom" na internetu. Međutim, bez stvaranja svijesti kod potrošača o tome šta proizvod, usluga ili brend zapravo predstavlja, zašto je proizvod ili usluga jedinstvena i različita i, najvažnije, zašto potrošači treba da kupuju konkretan brend, ne može se računati na održivost brenda u dugom roku.

Važno je istaći da upotreba interneta u procesu brendiranja pod-razumijeva da je potrebno uskladiti različite forme komunikacije sa definisanom brend strategijom. Internet je, bez sumnje, neizo-stavni dio brend strategije savremenih preduzeća. Sa druge strane, mogućnost primjene interneta u implementiranju brend strategi-je zavisi od infrasrtukturnih pretpostavki. Konačno, upotreba in-terneta u procesu izgradnje brenda nije, niti smije da bude, stvar modnog trenda ili puke forme. Neophodna je planska i ciljna ori-jentacija. Kompanija mora postaviti realne i ostvarive ciljeve svog brenda na internetu. To može biti mjereno elementima i parame-trima profita, obima prodaje, kao i parametrima prestiža, lojalnosti i partnerstva sa potencijalnim potrošačima. U krajnjem, neopho-dno je ostvariti integralne i sinergetske efekte.

Glasnik: U kojim sektorima privrede je brend važan?

B. Melović: Najispravnije je reći da nema područja koje ne može biti predmet brendiranja i nema privredne oblasti za koju brend nije relevantan. Zbog toga je sagledavanje značaja brenda izuze-tno važno za privrede svih zemalja, a posebno za manje razvijene zemlje i njihova preduzeća, jer na taj način jačaju konkurentnost i pozitivno utiču na rješavanje brojnih problema, među kojima se posebno ističe rješavanje deficita platnog bilansa, odnosno jaza iz-među uvoza i izvoza. Pravilo je da razvijene zemlje više razmišlja-ju o brendiranju, što nije čest slučaj kod zemalja u razvoju.

U našim uslovima primjena koncepta brenda posebnu ulogu može imati u tržišnom nastupu sektora koji su prepoznati kao osnovni strategijski pravci razvoja Crne Gore. Tu se, prije svega, misli na turizam, poljoprivredu i proizvodnju hrane, mala i srednja predu-zeća, kao i druga ka međunarodnom tržištu orijentisana predu-zeća. To ne znači da se i u svim drugim segmentima privrede ne treba baviti brendiranjem. Naprotiv.

112


U kontekstu navedenog važna je i institu-cionala podrška u koju se moraju uključiti vlade, privredne komore i druge resorne institucije država, ali i privrednici jer su svi na istom zadatku. Kao pozitivan primjer podrške izgradnji prepoznatljivih brendo-va kod nas možemo navesti projekat Pri-vredne komore - Dobro iz Crne Gorе, čiji je cilj da se, kroz identifikovanje proizvoda prema kvalitetu, omogući stvaranje konku-rentnih brendova namijenjenih domaćem tržištu, kao i prepoznatljivih i kvalitetnih brendova za inostranstvo. To je dobar na-čin da se omogući kreiranje institucional-nih kampanja crnogorskih potencijala u cilju izgradnje prepoznatljivih brendova sa našeg prostora.

Glasnik: Da li globalizacija otežava ili po-maže stvaranju brenda preduzećima, po-sebno sa aspekta veličine?

B. Melović: Kada govorimo o globalizaciji i brendiranju važno je imati u vidu sljedeće - danas su na snazi dva uporedna proce-sa: konvergencija - približavanje različitih kultura, odnosno stvaranje tzv. globalne kulture i globalnih brendova, kao i sve veći akcenat na isticanju posebnosti pojedinih kultura, odnosno onoga po čemu su pojedi-ne kulture specifične i prepoznatljive, a što uključuje lokalni karakter brenda. Nadalje, kada govorimo o brendiranju u kontekstu navedene problematike, moramo imati u vidu da brendovi imaju kritičnu ulogu u procesu internacionalizacije i globaliza-cije korporativnog poslovanja. Iako u prvi mah djeluje da je brendiranje više potreb-no velikim kompanijama, koje preferiraju globalno poslovanje, sve veći broj malih i srednjih preduzeća shvata značaj brenda i neminovnost primjene ovog koncepta, čak i onda kada je njihovo poslovanje do-minantno lokalno orijentisano. Naime, uspjeh poslovanja savremenih preduzeća zavisi od sposobnosti kreiranja sopstvenog ili integracije u neki od postojećih lanaca vrijednosti na globalnom nivou. Drugim ri-ječima, bez obzira na veličinu, neophodno je obezbijediti prilagođavanje preduzeća i njegovog brenda ekonomskom, pravnom, kulturološkom, političkom, socijalnom i demografskom okruženju.

Upravljanje brendovima preduzeća pod-razumijeva i upravljanje svim marketing aktivnostima neophodnim da bi se ostva-rila željena tržišna pozicija brenda i to ne kratkoročno, već tokom dužeg vremena. To je posebno važno u procesu globalizacije u kojem brendovi "ne poznaju granice". Uz to, danas je na snazi akulturalizacija brenda,

odnosno prilagođavanje brenda specifič-nostima pojedinih kultura. Pri tome bi pre-duzeća, posebno mala i orijentisana na lo-kalno tržište, trebalo uvijek da imaju u vidu jedan od postulata brendinga, koji glasi "I kada sam isti moram biti različit!”

Činjenica je da globalizacija, sa jedne stra-ne, otežava kreiranje brenda, dok, sa druge strane, onim preduzećima koja na ispravan način pristupaju procesu izgradnje brenda, pomaže da unaprijede svoje poslovanje, ge-nerišu pozitivne rezultate i ostvare dugora-čan uspjeh.

Glasnik: Da li je brend osim za privrednike relevantan i za državu i gradove kao turi-stičke destinacije?

B. Melović: Svakako da je odgovor potvr-dan. Naime, u savremenim uslovima drža-va ili grad se mogu shvatiti kao komercija-lan "proizvod” koji se može brendirati. Pri tom, važno je istaći da je to i jedno od najte-žih područja brendinga. Ovo iz razloga što geografske lokacije nije moguće pomjerati. One se ne kreću ka potrošačima, odnosno turistima, već se potrošači kreću ka njima. Sa druge strane, brendiranjem geografskih lokacija afirmišu se njene vrijednosti u svi-jesti potrošača i najšire javnosti. Stvara se pozitivan imidž lokacije i destinacije, kako bi se privukao što veći broj posjetilaca. Po-sebno je važno naglasiti da brend države ne predstavlja ono što političari ili stanov-nici neke zemlje misle o njoj, već ono što stranci, prije svega turisti, misle i način kako doživljavaju određenu državu, odno-sno turističku destinaciju.

Glasnik: Koja bi, u najkraćem, bila Vaša po-ruka vezano za izgradnju brenda, bez obzi-ra da li govorimo i proizvodu, preduzeću, gradu ili državi?

B. Melović: Činjenica je da je brend danas neminovnost, te da se svi bore za kupce i uspjeh na tržištu. Treba imati u vidu da je konkurencija sve jača i da je neophodno razvijati modele kreiranja brenda i izgra-dnje pozitivnog imidža, kako bi se obez-bijedio dugoročni opstanak na tržištu. U tom smislu, poruka koja bi se mogla uputiti glasi - brendirajte sami sebe ili će to učiniti neko drugi! Zasigurno je da je bolje da sami radimo na izgradnji sopstvenog brend imi-dža, bez obzira da li je u pitanju proizvod, preduzeće, grad ili država, nego da to uči-ni naše okruženje i gradi naš imidž mimo naše želje. Pored toga, uvijek se mora imati na umu činjenica da je potrebno strpljenje i da se dobar brend ne pravi preko noći, od-nosno da se brend stvara, a ne proglašava.

113


Branding and brand management as a factor of development and competitiveness

Ph.D. Boban Melović, University of Montenegro

114


There is no product without the production and no brand without its buyers. The task of the manufacturing process is to make a high-quality product, while marketing should create a recognizable brand.

There is no area, which cannot be subjected to branding or economic field for which the brand is irrelevant. Therefore, it is of utmost importance to examine brand’s role in all eco-

nomies, especially less developed countries and their enterprises, because in this way they strengthen competitiveness and have positive effect on solving many problems, among which the cur-rent account deficit or the gap between imports and exports parti-cularly stands out. As a rule, developed countries are taking bran-ding into consideration, which is not often the case in developing countries, says in an interview for Glasnik Ph.D. Boban Melović, Vice-Dean of the Faculty of Economics, University of Montenegro.

Glasnik: In business a product and a brand are often identified terms. How would you explain the difference between the product and the brand?

B. Melović: The fact is that in business a product and a brand are often used as synonyms. We could say that the product is some-thing made in a company, while a brand is what the consumer buys. In other words, the product cannot be made without the pro-duction, while a brand could not be created without a buyer. This means that the production is tasked with the high-quality product, while marketing should create a recognizable brand.

On the other hand, under the conditions of the increasing compe-titiveness there are less technical, functional and even qualitative differences between the products. This means that products inc-reasingly resemble each other. In addition, it is understood that the product must have a satisfactory level of quality, but a modern customer now requires more than just quality. The quality goes wi-thout saying. In other words, it does not mean that the best product will be the best brand in the market, which represents the impor-tance of the brand and its specific role with respect to the product. The power of the brand lies in the minds of existing or potential customers and their direct or indirect experience with the brand. Undoubtedly, the brand is more than a product.

Glasnik: In your opinion, what is an adequate approach to bran-ding?

B. Melović: No brand was created by itself. In other words - each brand is created only once. On the other hand, when we talk about branding, it is important to emphasize that there is no recipe whi-ch guarantees success. There are approaches and models of bran-ding which lead to success. The brand is the result of one's effort, creation, greater or lesser success in relation to the market and consumers. Branding and brand management have become cer-tainly one of the most complex and necessary tasks in modern market business conditions. A successful branding process invol-ves the symbiosis of a large number of elements. The key to bran-ding lies in the ability to choose a name, logo, slogan, packaging, design or any other attribute that would identify the product and differentiate it from other products on the market. These different components, which identify and differentiate a product, are ele-ments of the brand. Their key mission implies making products efficiently recognized by consumers and thus being seared into

their memories.

Undoubtedly, branding is a way to make and add special values to the product. Also, it is important to emphasize that, regardless of the successful selection of the brand elements, this does not gua-rantee its success in the market. We could say that the successful selection of those brand elements is necessary, but not sufficient condition. In other words, the successful selection of brand ele-ments reflects the brand identity, but a brand image i.e. the way brand is perceived by the public is important for the success in the market. If compatibility of identity and image is ensured, we can say that a successful brand is created.

Glasnik: In the context of branding is it important to have a good logo i.e. a catchy image or a slogan?

B. Melović: Although it is considered that most often the name re-presents the central element of a brand, the visual characteristics also play an important role in creating brand values, especially in creating brand awareness. It could be said that some brands have achieved greater success based on its logo rather than its name. In a nutshell, logo is the brand mark i.e. part of the brand that ca-nnot be pronounced. It is, in fact, a visual symbol of the company and brand, which identifies and differentiates them from others. Logo is one of the most important marks of the company and its uniqueness and distinctiveness. Its role could be seen through the saying "a picture is worth a thousand words". On the other hand, a good logo is usually accompanied by an appropriate slogan, which is a short phrase describing the brand.

Slogans help consumers to realize what brand is and what makes it special. Its task is to express briefly the attitudes and values the company stands for and in addition to the basic meaning, its role is often suggestive and should encourage the action i.e. purcha-se. Comparing importance and priorities, we could say that it is important to have a visually well-designed logo and catchy slo-gan and one should keep in mind that the logo is less subjected to changes, while the slogan is the most changed of all elements of the brand identity and can often be seasonal.

Glasnik: What is the impact of the Internet on branding under con-ditions of the strong competition?

B. Melović: We live in a time characterized by dizzying race of the existing and new companies to create a brand, in which the Inter-net has taken an increasingly important role. In this regard, mar-keting managers are focused on the target groups of consumers - mainly very geographically dispersed – to which brand provides a specific value. During the branding process, based on the Inter-net use, many companies have made serious mistakes, primarily because they over-simplified and identified this process with a catchy or unusual "advertising" on the Internet.

However, without creating awareness among consumers about what a product, service or brand actually represents, why the pro-duct or service is unique and different and, most importantly, why consumers should buy a specific brand, you cannot count on the

115


bear in mind that brands play a crucial role in the process of in-ternationalization and globalization of corporate business. Altho-ugh at first glance it seems that the branding needs more large companies, which prefer global business operations, an increasing number of small and medium enterprises realize the importance of the brand and the necessity of applying this concept, even if their business is predominantly locally oriented. The business su-ccess of modern enterprises depends on the ability to create their own or integrate into any existing value chains globally. In other words, regardless of size, it is necessary to provide adjustment of the company and its brand to the economic, legal, cultural, politi-cal, social and demographic region.

Companies’ brand management includes managing all marketing activities necessary to achieve the desired market position of the brand, not in the short, but in the long run. This is especially im-portant in the process of globalization in which brands "know no borders". In addition, brand acculturation is effective today i.e. ad-justing brand to specifics of some cultures.

In this respect businesses, especially small and local market--oriented, should always bear in mind one of the postulates of branding, which is worded "Even when I'm the same I have to be different!" The fact is that globalization, on the one hand, makes branding difficult, while, on the other hand, it helps those compa-nies, which properly approach the process of branding, to improve their business, generate positive results and achieve long-term success.

Glasnik: In addition to business community, is the brand relevant for country and cities as tourist destinations?

B. Melović: Of course it is. Namely, in the contemporary conditi-ons a state or a city can be understood as a commercial "product" that can be branded. At the same time, it is important to point out that this is one of the most difficult areas of branding, because the geographic location cannot be moved. They are not moving to-wards consumers or tourists, but consumers are moving towards them. On the other hand, branding of geographical location affirm its values in the minds of consumers and the general public. This creates a positive image of a location and a destination in order to attract as many visitors as possible. It is especially important to emphasize that the brand of a state do not represent what politi-cians or residents of a country think about it, but what foreigners, especially tourists, think and how they perceive a particular state or tourist destination.

Glasnik: What kind of message about the branding would you send, regardless of whether we are talking about a product, com-pany, city or country?

B. Melović: Today the brand is a must, and everyone should fight for customers and market success. It should be borne in mind that the competition is getting stronger and it is necessary to develop branding models and create a positive image, in order to ensure long-term survival in the market. In this respect, a message that could be sent is - Brand yourself, or it will be done by someone else! Surely it would be better to work on creating our own brand ima-ge, regardless of whether it is a product, company, city or country, rather than allowing our environment to create our image against our desires. Moreover, one must always bear in mind the fact that it takes patience. A good brand is not created overnight, i.e. the brand is created, not proclaimed.

sustainability of the brand in the long run.

It is important to point out that the use of the Internet in the bran-ding process implies that it is necessary to harmonize the diffe-rent forms of communication with a defined brand strategy. The Internet is, without a doubt, an essential part of the brand strategy of modern companies. On the other hand, the possibility to use the Internet in the implementation of brand strategy depends on infrastructure assumptions.

Finally, the use of the Internet in the process of branding is not and should not be a matter the fashion trend or a mere form. It is necessary to have a planning and goal orientation. The company must set realistic and achievable goals of its brand on the Internet. This can be measured by the elements and parameters of the pro-fit, sales volume, as well as the parameters of prestige, loyalty and partnerships with potential customers. It is necessary to achieve integrated and synergetic effects.

Glasnik: In which economic sectors is brand important?

B. Melović: It is the most appropriate to say that there is no area which cannot be the subject of branding or an economic sector to which the brand is irrelevant. Therefore, it is extremely important to examine the role of the brand in all economies, especially less developed countries and their enterprises, because in this way they strengthen competitiveness and enhance their opportunity to solve many problems, among which the current account deficit or the gap between imports and exports stands out. As a rule, de-veloped countries are increasingly thinking about branding, whi-ch is not often the case in developing countries.

In our country the use of the brand can have a special role in the market performance of the sectors, which have been identified as the main strategic directions of the Montenegrin development, first of all tourism, agriculture and food production, small and me-dium enterprises, as well as other international market-oriented companies. This does not mean that all other segments of the eco-nomy should not be engaged in branding. On the contrary.

In line with the aforementioned, it is also important to have in-stitutional support, which must include governments, chambers of commerce and other relevant institutions, as well as business community, because all of them have the same task. As a positive example of support to creating recognizable brands in our coun-try we can name the Chamber project - Good from Montenegro, which is aimed at identifying products according to quality, thus enabling the creation of competitive brands intended for the do-mestic market, as well as the distinctive and quality brands for international markets. This is a good way to enable the creation of institutional campaigns of Montenegro's potentials in order to build recognizable brands from our country.

Glasnik: Does globalization hinder or help create brand of enterpri-ses, particularly in terms of size?

B. Melović: When we are talking about globalization and branding it is important to bear in mind the following - two parallel proces-ses are effective now: the convergence of different cultures, i.e. the creation of so-called global culture and global brands, as well as emphasis on highlighting the specifics of the culture or the fea-tures by which the individual culture is specific and recognizable, which includes local character of a brand. Furthermore, when we are talking about branding in the context of that problem, we must

116


U voćarstvu najzastupljenija šljiva

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Raznovrsnost klimatskih, pedoloških i drugih uslova omo-gućilo je Crnoj Gori da gaji i raspolaže raznim vrstama juž-nog i kontinentalnog voća: mandarina, narandža, limuna,

smokava, maslina, grožđa, jabuka, krušaka, šljiva, trešanja, viša-nja, bresaka, kajsija, oraha, dunja. Sitno voće (maline, ribizle, ja-gode, borovnice i dr.) nije zastupljeno u većim zasadima, izuzev borovnice kao samonikle biljke.

U voćarstvu Crne Gore najviše je zastupljena šljiva sa 1.259.766 rodnih stabala u 1991. godini. Poslije ove voćne vrste prema broju

117


gaje masline Bar je imao 1991. godine najviše rodnih stabala 99.868 i prikupio 5.955 tona ploda. Ulcinj je bio drugi i po broju rodnih stabala 79.350 i po prinosu – 2.734,6 tona, zatim slijedi Budva sa prinosom 1.566 tona i 52.200 rodnih stabala, Tivat sa pri-nosom 732 tone i 61.000 rodnih stabala, Kotor sa prinosom 473 tone i 43.000 rodna stabla i Herceg Novi sa 432 tone i 72.000 ro-dnih stabala.

Proizvodnja suvih šljiva opala je u 1991. godini u odnosu na 1962. godinu za 119 tona. Sličan trend smanjenja zabilježen je i kod su-vih smokava za 106 tona. Proizvodnja pekmeza od šljiva i ostalog voća pokazuje opadanje u 1991. godini. Proizvodnja maslinovog ulja pokazuje oscilacije.

Poznato je da masline ne daju svake godine približno istu količi-nu prinosa. Upoređenje prinosa u 1991. i 1962. godini pokazuje da je za 29 godina proizvodnja ulja bila veća za oko 5,5 puta.

Proizvodnja rakije od šljiva i ostalog voća drastično je opala u 1991. godini, za više od šest puta.

Vinogradarstvo, kao što je poznato, ima veoma dugu tradiciju na prostoru Crne Gore. Na Crnogorskom primorju i na području Zetske i Bjelopavlićke ravnice od davnina se gaji vinova loza. Vi-nogradarstvo je napredovalo kako u kvalitetu sadnog materijala, uvedene su kvalitetne sorte na američkoj podlozi, tako i u poveća-nju broja čokota i većoj proizvodnji vina i rakije. Ukupni broj čo-kota i na američkoj i na domaćoj podlozi povećan je u 1991. godini u odnosu na stanje u 1952. godini za više od dva i po puta.

Vidno je povećanje broja čokota na američkoj podlozi u 1991. godi-ni i smanjenje broja čokota domaće loze u 1991. godini.

Učešće domaće loze u ukupnom broju čokota u 1991. godini iznosi 33,7%, što je nepovoljnije nego 1952. godine kada

je bilo 86,4%. Ukupan prinos u tonama stalno je rastao, pa je u 1991. godini bio veći za 24.775 tona nego 1952.

godine, ili preko sedam i po puta.

Povećanje proizvodnje vina u 1991. godini bilo je oko pet puta u odnosu na stanje u 1952. godi-

ni. Najveće povećanje bilježi u 1991. godini rakija i to za deset puta veće nego 1952. godine.

U opštinama Podgorica, Bar i Cetinje na-lazilo se 1991. godine više od 88% ukupnog broja rodnih čokota (Podgorica 13.058.080, Cetinje 1.270.370 i Bar 872.100 rodnih čo-

kota). Od ukupnog prinosa grožđa u Crnoj Gori ove tri opštine proizvele su 25.511 tona ili

90% u 1991. godini. U društvenom sektoru u vino-gradarskoj proizvodnji zapaženije su poljoprivredne or-

ganizacije koje su, na primjer, 1974. godine proizvele grožđa 4.927 tona. Najveći proizvođač grožđa bio je: Agrokombinat "13. jul" Podgorica 4.269 tona, Poljoprivredni kombinat "Servo Mihalj – Boka" Kotor 275 tona, "Agropogon" u Ulcinju 150 tona, Poljopri-vredni kombinat Beograd – Herceg Novi 135 tona i Poljoprivredni institut Titograd 98 tona. Od ukupne proizvodnje grožđa u Crnoj Gori u 1974. godini Agrokombinat "13. jul" u Podgorici proizveo je skoro polovinu (9.000 : 4.269).

Za proizvodnju vina značajno je istaći formiranje krajem sedam-desetih godina modernog vinarskog podruma u Agrokombinatu "13. jul" u Podgorici, kapaciteta 190.000 hektolitara.

rodnih stabala su maslina, jabuka, breskva, smokva, kruška, na-randža i mandarina, trešnja, orasi. Jedan dio voća prerađivan je u

pekmez i rakiju, a jedan dio šljiva i smokava je sušen. Masline su cijeđene i dobijano je kvalitetno ulje.

U 1991. godini najviše jabuka proizvela je opština Bera-ne 448 tona sa 101.000 rodnih stabala, Nikšić je imao

433 tone sa 39.345 rodnih stabala, Plav 279 tona sa 26.515 rodnih stabala, Bijelo Polje 258 tona sa

64.663 rodna stabla i Podgorica 257 tona sa 12.950 rodnih stabala.

Ulcinj je po proizvodnji krušaka u 1991. godini bio na prvom mjestu među

opštinama Crne Gore sa 438 tona (31.325 rodnih stabala). Pljevlja

su imala prinos od 329 tona sa 15.421 rodnog stabla,

Bijelo Polje 184 tona sa 37.292 rodna stabla.

Od opština koje

118


Od 1888. godine časopis "Nacionalna geografija” piše o sv-jetskim čudima. Njegov fokus su geografija, arheologija, priroda i okolina, ali i kultura i tradicija širom svijeta. Ove

godine ih je spojio u zanimljivu mješavinu i odabrao najbolje de-stinacije za putovanja u 2019. godini. Njihovu listu prenosi švaj-carski list "Blik”, koji piše da oni željni avanture se kupaju u ter-malnim vodama u peruanskom Amazonu, oni u potrazi za čudom radoznalo posmatraju stijene u kineskom Fandžingšanu, manje ekstremni sankaju se sa psima na Grenlandu ili šetaju nacional-nim parkovima u dvije zemlje bivše SFRJ – Crnoj Gori i Makedo-niji, piše CdM.

Cjelokupna lista izgleda ovako:

1. Meksiko siti,2. Peru (Amazon),3. Fanjingšan, Kina4. Dakar, Senegal5. Dordonja, Francuska6. Region Kenterberi, Novi Zeland7. Hong Lien Son, Vijetnam

Crna Gora na listi najboljih destinacija za putovanja u 2019. godini

National Geographic

8. Grenland9. Oman10. Kanzas siti, SAD11. Francuska Polinezija12. Vevej, Švajcarska13. Novi Meksiko, SAD14. Matera, Italija15. Reka Kanjo Kristales u Kolumbiji17. Toronto, Kanada18. Galvej, Irska19. Gorongosa, nacionalni park u Mozambiku20. Okland, SAD21. Salvador, Brazil22. Isla de los estados, Argentina23. Njemačka24. Makedonija25. Pert, Australija26. Crna Gora27. Saut Valton kauntri, SAD

Srećni praznici!

Documents

Sastanak privrednika sa premijerom i ministrima Sinergijom ... · Bila je to prilika da se kroz neposredan dijalog Vlade i poslovne zajednice analiziraju efekti ekonomske politike