PLAN I PROGRAM RADA DNEVNOG CENTRA ZA …timski, uz kontinuirani rad fizioterapeuta, logopeda, psihologa, edukacijskog ... U neposredan rad biti će uključeno je 22 djece,koja će

PLAN I PROGRAM RADA DNEVNOG CENTRA ZA REHABILITACIJU VERUDA – PULA ZA 2017/2018. godinu

KOLOVOZ/RUJAN 2017.

1. OPĆI DIO

1.1. UVODNO- O USTANOVI

Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda – Pula ( u daljnjem tekstu Centar ) javna je ustanova osnovana za trajno obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Sjedište Ustanove je: Pula, Budicinova 23. Osnivači su jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji, i to gradovi: Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj i Umag, Vodnjan i ooćine: Medulin i Vrsar. Osnivači su ujedno i vlasnici Centra. Centar ima svojstvo pravne osobe upisane u sudski registar i upisnik ustanova koji vodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi Centar je samostalan u obavljanju svoje djelatnosti i poslovanju sukladno zakonu, na zakonu utemeljenim propisima i aktu o osnivanju. Tijela Centra su: - Upravno vijeće - Ravnatelj - Stručno vijeće Vizija Centra Kontinuirano pratiti potrebe korisnika i osigurati kvalitetni razvoj Centra za rehabilitaciju Veruda - Pula kao javne ustanove koja provodi dijagnostiku, ranu habilitaciju i rehabilitaciju djece, mladeži i odraslih osoba sa motoričkim poremećajima, intelektualnim poteškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, oštećenjem govora te drugim posebnim potrebama. MISIJA - zadaća Osigurati najpovoljnije uvjete za rad s korisnicima i provoditi procjenu kojom se definiraju različita patološka stanja koja vode do dijagnoze. Procjena se sastoji od anamneze, pregleda i opservacije uz brojne dijagnostičke metode koje direktno ovise o stanju djeteta. Glavni nam je cilj prepoznati teškoću što ranije sa najvećom mogućom pouzdanošću kako bi djeci i njihovim obiteljima mogli pružiti najbolju moguću odgovarajuću stručnu pomoć. Međusobni dijalog roditelja i stručnjaka naš je imperativ. Procjenu donose stručnjaci različitog profila na timskoj bazi. U našem Centru se odmah po uočavanju razvojnih odstupanja traži najbolji mogući način podrške djetetu i njegovoj obitelji. Utvrđuju se ciljevi, planira se re/habilitacija uz savjetovanje i edukaciju roditelja, te se implementacijom različitih terapijskih postupaka pokušava detektirane poteškoće svesti na najmanju moguću mjeru. Svrha i kontekst djelovanja Dnevno g centra Dnevni centar za rehabiitaciju Veruda-Pula javna je ustanova koja od 2000. djeluje kao dnevni centar za rehabilitaciju djece, mladeži i odraslih osoba s teškoćama u razvoju. Korisnici ove ustanove su djeca rane i predškolske dobi koja odstupaju u neuromotornom i psihomotornom razvoju, djeca školske dobi s motoričkim i višestrukim teškoćama u razvoju te odrasle osobe s motoričkim i višestrukim teškoćama u razvoju. Također obuhvaćena su djeca rane i predškolske dobi s oštećenjem vida i sluha te djeca sa dodatnim senzornim oštećenjima. Višestruke teškoće uključuju motoričke, kognitivne, komunikacijske te teškoće senzoričke integracije. Metodološki postupci i procedure vezani uz socijalne usluge Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda-Pula.

Socijalne usluge Dnevnog centra pružaju se kroz svakodnevne i povremene programe. Usluge koje Dnevni centar svakodnevno pruža svojim korisnicima, grupirane su na osnovne programske sadržaje te specifične edukacijsko-(re)habilitacijske postupke. Time se programi diferenciraju s obzirom na specifičnosti potreba djece kod kojih se različite vrste poteškoća javljaju izolirano ili udruženo: , poteškoće u komunikaciji i govoru, motoričke poteškoće, teškoće senzorne obrade i integracije. Pritom Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda-Pula djeluje i komplementarno u odnosu na druge pružatelje usluga koje koriste pojedina djeca. Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda-Pula provodi i program Rane intervencije te inter/transdisciplinarne procjene i savjetovanja Od 2000. od kada Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda-Pula prerasta iz Udruge u Ustanovu, do prosinca 2016. godine ukupno je dnevno obuhvaćeno 150 korisnika u svakodnevnom programu odgoja i naobrazbe, ranoj intervenciji, psihosocijalnoj podršci, medicinskoj gimnastici i poludnevnom boravku. Korisnici su uključeni u provođenje specifičnih usluga koje su im još dodatno potrebne, poput radne aktivnosti, edukacijsko – rehabilitacijskog rada, senzorne integracije, nadomjesne komunikacije, fizikalne terapije, logopedskog rada, senzorne integracije… Svakodnevni programski sadržaji pružat će se u obliku psihosocijalne podrške i poludnevnog boravka u trajanje boravka prema preporuci stručnog tima i rješenju nadležnog Centra za socijalnu skrb. Specifični edukacijsko-rehabilitacijski postupci odnose se na terapijske postupke koji se pružaju individualno i grupno, u skladu s vrstom teškoća i potreba, a uključuju adaptivnu tehnologiju, alternativnu komunikaciju, senzoričku integraciju, Brain Gym programa. Procedure i procesi vezani uz procjenu potreba za uslugom. Unutarnje ustrojstvo Centra utvrđivat će se kroz Odjele 1.Odjel za djecu rane i predškolske dobi - Odsjek za ranu intervenciju - Odsjek za medicinsku habilitaciju, rehabilitaciju i psihosocijalnu podršku - Odsjek za odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi 2.Odjel za djecu školske dobi, mladež i odrasle osobe - Odsjek za djecu školske dobi s višestrukim oštećenjima u razvoju - Odsjek za psihosocijalnu podršku za djecu školske dobi integriranu u redovni sustav - Odsjek za mladež i odrasle osobe Djelatnost Centra ostvarivat će se pružanjem usluga:

1. rane intervencije 2. odgoja i obrazovanja za djecu rane i predškolske dobi 3. odgoja i obrazovanja za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju 4. poludnevnog boravka za djecu i mladež starosti od 7-21 godinu s motoričkim i

utjecajnim teškoćama. 5. individualne psihosocijalne podrške u Centru za djecu predškolske dobi od 3. do 7.

godine života uključene u redovne predškolske ustanove 6. individualne psihosocijalne podrške u Centru za djecu školske dobi od 7. do 21.

godine života uključene u redovne osnovne i srednje škole

7. grupne psihosocijalne podrške u Centru za djecu školske dobi od 7. do 21. godine života uključene u redovne osnovne i srednje škole

8. pomoći pri uključivanju u program odgoja i obrazovanja redovnog sustava (integracija 9. medicinske re/habilitacije

2. ODJEL ZA DJECU RANE I PREDŠKOLSKE DOBI

Voditeljica odjela Doris Mancini Flego,mag.educ.rehab. Plan će se ostvarivati kroz tri Odsjeka:

- Odsjek za Ranu intervenciju - Odsjek za medicinsku habilitaciju, rehabilitaciju i psihosocijalnu rehabilitaciju - Odsjek za odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi

U Odjelu za djecu rane i predškolske dobi ukupno će u kontinuirani tretman ili odgojno obrazovni rad bilo uključeno

NRT 151 djece

RANA INTERVENCIJA 22 djece

PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA ;PULA, POREČ

93djece

VRTIĆ 25 djece

UKUPNO 291 djece

Tijekom godine stručni tim za procjenu djece od 1-7 godine života (logoped, psiholog i rehabilitator), planira realizirati 167 procjena i 210 kontrolnih pregleda djece koja imaju potrebu praćenja i savjetodavnog rada roditelja djece sa područja cijele županije. Ove godine planirano je da se u rad u senzornoj sobi (Pula, Poreč) uključi 75 djece u ciklusu po tri mjeseca. PLANIRANI TRETMANI U ŠKOLSKOJ GODINI Ove godine planirano je da u Odjelu za djecu rane i predškolske dobi; 4 edukacijaka rehabilitaora(Pula i Poreč), pruže 5796 usluga, od toga su 965 kroz rehabilitaciju u senzornoj sobi; 3 logopeda; planiraju realizirati 4689 usluga;

2.1. ODSJEK ZA RANU INTERVENCIJU • Usluga rane intervencije obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu

savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta. ( čl. 91, stavak 1. Zakona o socijalnoj skrbi 2011.)

Naša Ustanova već dugi niz godina pruža usluge, gdje po preporukama nenonatolga, neuropedijatra, pedijatra, sa područja cijele Istarske Županije uključuje djecu i njihove roditelje, što ranije u program. Program se provodi timski, uz kontinuirani rad fizioterapeuta, logopeda, psihologa, edukacijskog rehabilitoatora, te vanjski suradnika fizijatra i pedijatra.

1. Fizioterapeut, edukacijski rehabilitaor, logoped i psiholog neposredni rad s djecom ostvaruju kroz:

a. Procjene b. Individualne tretmane c. Kontrole

2. Suradnju s roditeljima 3. Suradnju s ostalim djelatnicima Centra (stručni timovi) 4. Suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama u koje su uključena djeca koja su

uključena u rad 5. Vođenje evidencije i dokumentacije, pisanje evaluacijskih lista, izdavanje nalaza 6. Stručno usavršavanje.

ULOGA FIZIOTERAPEUTA U RANOJ INTERVENCIJI- NEURORAZVOJNA-BOBATH TERAPIJA U Centru svakodnevno se provodi neurazvojna tepija-Bobath koncept za djecu za djecu sa teškoćama u razvoju sa područja cijele Istarske županije. Neurorazvojna terapija je terapija čiji je cilj što veća samostalnost i kvaliteta življenja.To je cjelovit pristup koji prati normalan razvoj djeteta,potiče normalan razvoj i spriječava patološki razvoj,razvoj deformacija.U terapiji važnost se daje kvaliteti obrazaca držanja i kretanja u skladu sa normalnim redosljedom razvoja djeteta. U terapiji koristimo senzomotorno iskustvo,učimo osjećaj kretanja,potičemo dijete da ga aktivno pripremimo za funkciju-samostalan život.Terapija se vrši tehnikama:inhibicije,facilitacije i stimulacije. Kvaliteta se sastoji u ranom otkrivanju razvojnih i neuroloških smetnji te ranoj terapiji kako bi dali mozgu mogućnost razvoja i prilagodbu na nastanak oštećenja.Terapija je redovita i kontuinirana.Svako dijete ima individulan plan i program rada.Osobita pažnja se daje timskom radu dijete-terapeut-roditelj,dobroj komunikaciji motivaciji za dijete i roditelja. U 2017.godini, u odsjeku Rane intervencije uključeno je 125 djece jasličke dobi u neurorazvojnu terapiju sa područja cijele IŽ. NRT se pruža djeci sa neurološkim odstupanjima, smetnjama u razvoju,kao i djeci prijevremeno rođena te komplikacijama za vrijeme poroda. U program RI uključeno je 26 djece sa značajnijim odstupanjima u razvoju. Istup je transdiciplinaran,jednako razumijevanje problema sa zajedničkim ciljem.

Uključenost djece u NRT po općinama

KRŠAN 1

ROVINJ 16

FAŽANA 3

PULA 87

KANFANAR 1

BUZET 2

POREČ 8

SAVIČENTA 2

TAR 1

MEDULIN 7

LABIN 4

MOTOVUN 2

LIŽNJAN 4

PAZIN 1

MARČANA 2

BARBAN 7

VIŠNJAN 2

VODNJAN 6

ŽMINJ 4

CEROVLJE 1

Program rada: -individualna fizioterapeutska procjena prema Minhenskoj funkcionalnoj razvojnoj dijagnostici do 1.godine života -izrada individualnog plana terapije prema procjeni -evaluacija rada:mjesečna,višemjesečna i godišnja -praćenje i poticanje normalnog razvoja dojenčadi i djece -poticanje razvoja normalnog obrasca pokreta i držanja -spriječavanje razvoja patološkog obrasca pokreta i držanja -spriječavanje razvoja kontraktura i deformacija -normalizacija tonusa -razvoj reakcija uspravljanja,ravnoteže te obrambenih reakcija -edukacija roditelja-Baby handling(pravilno rukovanje s djetetom u svakodnevnim aktivnostima:hranjenje,nošenje,oblačenje,spavanje,podizanje i spuštanje) -suradnja i edukacija roditelja u neurorazvojnoj terapiji -stručna pomoć roditeljima pri odabiru igračaka i uređenju prostora -terapijsko hranjenje -suradnja sa neonatolozima i pedijatrima Dj.odjela -suradnja sa svim stručnim djelatnicima Tima Rane intervencije -rad u timu RI -individualni razgovori sa roditeljima -rad sa fizijatrom :zajednička procjena i donošenje plana i programa rada za svako dijete -suradnja sa pedijatrima primarne zdrav.zaštite IŽ -radni sastanci fizioterapeuta jedanput mjesečno -suradnja sa ortop.tehničarima u svezi nabave adekvatnog ort.pomagala za svako dijete -sudjelovanje na Stručnim vijećima -stručno usavršavanje -sudjelovanje na simpoziju HURID-a - sudjelovanje na simpoziju Distrofičara Istre EDUKACIJSKI REHABILITATOR U RANOJ INTERVENCIJI Rehabilitator stručni suradnik u Centru, svoj rad provoditi će u Odjelu za djecu rane i predškolske;

- odsjeku za ranu intervenciju Neposredni rad rehabilitaor ostvarivati će kroz: Procjene (2x tjedno) Kontrolne preglede (1x tjedno) Individualne tretmane (22 djece) Rad u senzornoj sobi (1 x tjedno)

Rehabilitator će svoj rad realizirati sa djecom od 2-5 godine života. U neposredan rad biti će uključeno je 22 djece,koja će individualni tretman dobivati u kontinuitetu kroz cijelu godinu 1 puta tjedno po 30 minuta. Djeca su u program uključena nakon procjene, te po preporuci liječnika pedijatra, te priložene medicinske dokumentacije. Većina djece pokrenula je i PTV pri nadležnom Centru za socijalnu skrb, kako bi mogla ostvariti i ostala zakonom osigurana prava. Rehabilitator-stručni suradnik, rehabilitacijske postupke ostvaruje kroz neposredan individualni pristup sa svom djecom koja su uključena u program rane intervencije. To je rad sa djecom koja su imala faktore rizika pri rođenju, ili određena odstupanja koja su uslijedila kasnije . Rehabilitacija se ostvaruje sa djecom sa motoričkim teškoćama, općim razvojnim zaostajanjem, autizmom, teškoćama socijalne komunikacije, teškoćama senzorne integracije te specifičnim jezično-govornim teškoćama. Zadaće edukacijskog rehabilitatora u ranoj intervenciji: Od izuzetne je važnosti dijagnostičko-savjetodavno praćenje ranoga dječjeg razvoja i podrška obitelji. Edukacijsko- rehabilitacijska procjena je usmjerena prema sveobuhvatnoj procjeni djetetovih fizičkih, intelektualnih, komunikacijskih, emocionalnih i socijalnih razvojnih kapaciteta na osnovu kojih se nadograđuju daljnji programi za poticanje razvoja istih. Edukacijsko- rehabilitacijska procjena se odvija uz opservaciju djeteta u interakciji s roditeljima i rehabilitatorom pri čemu se evaluacija djetetovih reakcija prati kroz sljedeća područja:

1. RAZLOG DOLASKA: Ovaj skup pitanja identificira problem,zabrinutost i kada je prvi put problem ili eventualna sumnja detektirana. Prikuplja se obiteljska anamneza o tijeku trudnoće, poroda i ranom posnatalnom razvoju; eventualne komplikacije tijekom trudnoće i poroda, tijek ranog posnatalnog razvoja (zdravstveni problemi).

2. U RAZGOVORU SA RODITELJIMA RIKUPLJAJU SE PODACI HRANJENJU I PREHRAMBENIM NAVIKAMA te obrascima i ritmu spavanja što može ukazivati na neke od problema u senzoričkoj integraciji. Kroz neposrednu opservaciju djetetovih reakcija na podražaje promatraju se reakcije i donose zaključci o rzvojnim karakteristikama u sljedećim razvojnim područjima.

3. MOTORIČKI RAZVOJ; obrasci kretanja ovisno o dobi djeteta, obrasci fine motorike i grafomotorike.

4. SOCIJALNE INTERAKCIJE; ostvarivanje interakcije s drugim članovima, prijateljima ili strancima.

5. SPOZNAJNI RAZVOJ I IGRA; odnosi se se na oblik djetetovog razumijevanja svijeta oko sebe te na način kako ga prilagođava sebi.

6. JEZIK,KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE; djetetova komunikacija Cilj ovakve procjene je ne samo utvrditi eventualne smetnje u razvoju, već utvrditi djetetove prednosti i slabosti. Uspješnom i cjelokupnom procjenom razvoja bitno je doći do nekih zaključaka o razvoju djeteta i biti prvi korak u formiranju programa intervencije ako problem postoji. Nakon završetka edukacijsko-rehabilitacijske procjene,rehabilitator roditeljima na osnovi opserviranih i dobivenih rezultata daje mišljenje, preporuke i predlaže

sastavnice individualnog edukacijsko- rehabilitacijskog plana koji se može provoditi i proširivati u suradnji s ostalim stručnjacima i srodnim ustanovama. Edukacija roditelja, kako bi naučili pomoći svojem djetetu, sve prikazane vježbe u ranom periodu provode se kroz igru . Educirati roditelje kako se igrati kroz kvalitetnu interakciju sa djetetom potičući njegov razvoj. (Funkcionalno učenje). Praćenje rada i bilježenje ponašanja djece kroz zadane bilješke u zadanom vremenskom periodu, ovisno o savladavanju programa svakog pojedinog djeteta. Praćenje djeteta do uključivanja u kontinuirane tretmane kroz kontrolne preglede, prikaz rada i vježbi, uz paralelno praćenje i bilježenje rada roditelja kod kuće. U ambulantni rad i program Rane intervencije uključena su i djeca sa teškoćama u razvoju, koja su kronološki starija(1-7 god.) života,a uključena su u druge vrtiće grada Pule i Istarske županije, a nužno im je potreban rad edukacijskog rehabilitatora.

Ove godine u program RANE INTERVENCIJE BITI ĆE UKLJUČENO 22 djece. Zajedno sa roditeljima kao glavnim partnerima , provodeći program nastojati će se što bolje pratiti i bilježiti sve djetetove reakcije, oblike komunikacije, reakcije, stanja, te procese učenja, kroz individualni vremenski period za svakog posebno(terapeut u kabinetu, a roditelj kod kuće), uskladiti potrebe svakog djeteta prateći stupanj razvoja, sposobnosti i interese, te na temelju toga birati sadržaje i aktivnosti koji moraju biti primjereni i zanimljivi djetetu. Edukacijski rehabilitator u ovoj školskoj godini planira realizirati 1608 tretmana. 1231 tretman planira realizirati u neposrednom radu. Od toga planira realizirati 84 kontrolna pregleda (30-45 minuta), 83 procjene (60-120 minuta) te 210 tretmana u senzornoj sobi (45 minuta).

Poslovi i zadaci koji ostvarujem kao voditelj Odjela; - Organizacija , vođenje i praćenje rada po odsjecima - Uključivanje novih korisnika u programe rane intervencije , vrtića ,te

psihosocijalne podrške u Puli i Poreču, kroz upisne komisije - Organizacija stručnih sastanaka po odjelima; radni dogovori, praćenje

dokumentacije, praćenje stručnog rada djelatnika. - Izrada godišnjeg plana i programa rada Odjela - Izrada godišnjeg izvještaja o radu Odjela - Vođenje evidencije radnog vremena i evidenciju korištenja godišnjeg odmora

radnika PRIKAZ DJECE UKLJUČENE U RANU INTERVENCIJU PO OPČINAMA,DOBI, SPOLU I VRSTI TEŠKOĆA

OPČINE BROJ

PULA 9

ŠIŠAN 1

TINJAN 1

MARČANA 1

VODNJAN 1

PAZIN 1

ROVINJ 5

LABIN 1

SAVIČENTA 1

LIŽNJAN 1

UKUPNO 22

DOB DJECE

2-3god. 2

3-4god. 8

4-5god. 11

5-6god. 1

UKUPNO 22

DJECA PO SPOLU

DJEČACI 18

DJEVOJČICE 4

UKUPNO 22

DJECA PO VRSTI TEŠKOĆA

TEŠKOĆE SOCIJALNE KOMUNIKACIJE 1

SY DOWN 3

VISOKO RIZIČNA DJECA 4

PCI I DRUGE MOTORIČKE POTEŠKOĆE 2

OPĆE RAZVOJNO ZAOSTAJANJE 4

JEZIČNO GOVORNE I SENZORNE TEŠKOĆE 3

POREMEĆAJ IZ SPEKTRA AUTIZMA 4

RAZLIČITI SINDROMI 1

UKUPNO 22

ULOGA, PLAN I PROGRAM RADA LOGOPEDA U ODJELU ZA RANU INTERVENCIJU Govor se uči i razvija još od najranije dobi jer se dijete rađa kao prosocijalno biće i od samog je početka u velikoj mjeri usmjereno socijalnim signalima. Već novorođenče radije sluša govor negoli druge zvukove, te preferira promatranje lica u odnosu na druge vidne podražaje. Djeca su od rođenja posebno usmjerena na druge ljude, uživaju u interakciji s njima, njihovom dodiru, mirisu, licu i glasu. Neurobiološka usmjerenost socijalnom svijetu je temelj, biološka osnova razvoja komunikacije i socijalnog učenja. Odstupanja ili veća zaostajanja u govornom razvoju mogu biti posljedica mnogih uzroka a nerijetko se dogodi da se kod istog djeteta nađe nekoliko uzroka koje je teško razdvojiti. Jezično-govorni razvoj je vrlo složen i osjetljiv na bilo kakva odstupanja koja se mogu pojaviti u segmentima razvojnih domena (motorika, senzorika, kognicija i dr.). Vrlo je važno u ranoj dobi prepoznati teškoće u komunikacijskom i jezično – govornom razvoju kako bi se što prije na primjeren način mogao poticati djetetov razvoj na tim područjima. Logoped u odjelu za ranu intervenciju upoznaje dijete i roditelje te razlog dolaska, procjenjuje jezično-govorni razvoj djeteta, savjetuje roditelje te uključuje dijete, ukoliko je to potrebno na kontrolne logopedske preglede, a kasnije i u logopedske tretmane. CILJ rada logopeda u Odjelu za RANU INTERVENCIJU :

- Napraviti što raniju procjenu djece - uključiti u individualne logopedske tretmane što veći broj djece s teškoćama - Povećati broj procjena - Kroz kontrolne preglede pratiti djecu koja nisu obuhvaćena individualnim radom - Poboljšati kvalitetu jezično - govornog razvoja - Edukacijama proširiti znanja iz područja rane intervencije

Broj djece po dijagnozi U logopedski rad u odjelu rane intervencije biti će uključeno 22 djece s usporenim komunikacijskim i jezično – govornim razvojem kod kojih još nije utvrđena točna dijagnoza, a cilj rada je da se umanje teškoće ili da u konačnici nemaju dijagnozu.

Broj individualnih termina u ranoj intervenciji

U školskoj godini 2017./2018. logoped će u Odjelu za ranu intervenciju ostvariti 632 individualnih tretmana sa 22 djece. Logoped će još uvijek zbog potrebe pokrivati uslugama i 11 djece koja dobivaju usluge psihosocijalne podrške, te sa njima planira realizirati 321 tretman.

Uloga psihologa u ranoj intervenciji

Što ranije uključivanje djeteta i obitelji u RI (ranu intervenciju)

-predavanja za javnost -mediji (novine, radio, tv, web stranica…) -letci i brošure, plakati po zdrav. ustanovama, ped. ordinacijama, CZSS, vrtićima

svi stručnjaci Centra uključeni u RI

radna god. 2016./17.

-statistički pokazatelji broja uključene djece na kraju radne godine 2016./17.

Skratiti vrijeme potrebno za dijagnostičku obradu, te brže uključivanje u rehabilitaciju

-procjenu razvoja djeteta obavljat će, istovremeno u paru, psiholog i logoped, a po potrebi i edukacijski rehabilitator

psiholog i logoped, edukacijski rehabilitator


-dijete će umjesto dva ili tri puta, na procjenu doći samo jednom, pa će brže ući u reh. ( prosječno vrijeme od procjene do rehabilitacije-usporedba s prethodnom godinom )

CILJ : UVOĐENJE CJELOVITOG PRAĆENJA RAZVOJA DJETETA UZ AKTIVNIJE UKLJUČIVANJE RODITELJA

AKTIVNOSTI PROVODITELJI VRIJEME PROVOĐENJA

ŽELJENI REZULTATI

Izrada lista praćenja motoričkog razvoja djeteta za roditelje

NRT BOBATH TERAPEUT

Tokom cijele godine Što ranijim uključivanjem u proces NRT želimo stvoriti što bolje pretpostavke za brži i potpuniji psihomotorni razvoj djeteta, bez patoloških obrazaca. Dobivanje potpunije slike o motoričkim obrascima djeteta kod kuće u svakodnevnim aktivnostima (igra, spavanje, hranjenje..)

Uvesti objektivno REHABILITATOR Tokom cijele godine Objektivna i

Što kvalitetnija procjena razvoja djeteta

-u timu s logopedom, u novoopremljenom prostoru, korištenjem potrebnih psihodijagnostičkih sredstava (nabavka novih), uz uključivanje u edukacije koje nude ERF i Naklada Slap - korištenje kamera tijekom procjene

psiholog


-stručno mišljenje je opširnije i potpunije, napisano na novom obrascu po uzoru na edukatore s ERF-a

Pružanje podrške i osnaživanje roditelja (obitelji)

-savjetovanje i edukacija roditelja i ostalih članova obitelji kroz individualni i grupni rad, tematska predavanja i radionice

psiholog


-evaluacijske liste za roditelje

Aktivnije uključivanje roditelja u program rehabilitacije

- izrada i primjena „radne bilježnice“ za roditelje

tim za RI i roditelji


- usmeni iskazi roditelja

bilježenje procjene i rada kamerom

LOGOPED PSIHOLOG

potpunija procjena ponašanja i razvoja djeteta

Izrada“ radne bilježnice“ za roditelje, s ciljem praćenja, opažanja ponašanja i promjena u razvoju kod kuće

REHABILITATOR LOGOPED PSIHOLOG

Do kraja kalendarske godine

Potpunija slika o djetetu uz dobivanje dodatnih podataka, kroz aktivno bavljenje roditelja s djetetom kod kuće.

Izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju

LOGOPED , REHABILITATOR, PSIHOLOG FIZIOTERAPEUT

Do kraja školske godine

Bolje informiranje, osnaživanje i podučavanje roditelja i obitelji

Edukacija; načela senzorne integracije u radu s dojenčadi

FIZIOTERAPEUT Tijekom školske godine

Kvalitetnije razumijevanje problematike senzorne integracije kod dojenčadi primjenjujući u NRT

MATERIJALNI UVJETI Novo dobivenim prostorom poboljšali su se uvijeti za pružanjen usluga djeci uključenu u ranu intervenciju. Zadovoljeni su i prostorni uvjeti za provođenjem velikog broja procjena i kontrola djece iz cijele Županije. Potrebno je planirati još jedan stručni tim /logoped, psiholog, edukacijski rehabiitaoar/ koji bi obavljao samo procjene i kontrole djece sa područja cijele Županije, kako bi se smanjile liste čekanja, te ubrzao cjeloviti tijek dijagnostike, uz dobivanje savjeta i preporuka roditeljima za daljnje praćenje i rad sa djetetom kod kuće u ustanovi ili vrtiću.

2.2. ODSJEK ZA MEDICINSKU HABILITACIJU, REHABILITACIJU I PSIHOSOCIJALNU REHABILITACIJU

- Psihosocijalna podrška za djecu predškolske dobi Usluge psihosocijalne podrške pružati će se djeci od 3-7 godine života, koja su prošla procjenu pri našem Centru. Na osnovu dobivenog nalaza i mišljenja tima za procjenu (logoped, psiholog, rehabilitator), djeca će po mjestu boravka i listi čekanja biti uključena u rad. Usluge psihosocijalne podrške pružati će se na dvije lokacije; Pula i Poreč. I ove se školske godine planira da usluge psihosocijalne podrške pruža cjeloviti tim stručnjaka na obje lokacije (logoped, rehabilitaor, fizioterapeut, psiholog).U Puli će i ove godine od 2 rehabilitaora jeadan pružiti veći broj dana i usluga u radu u senzornoj sobi, zbog povečanog broja potreba djece koja imaju odstupanja na području senzorne integracije. Logoped iz

rane intervencije i ove će godine pružati usluge psihosocijalne podrške 11 djece.Psiholog će još pružati usluge u kombinaciji sa Pulom, zbog potrebe posla. Od ove godine psiholog će dva dana u tjednu biti u Poreču, a tri dana u Puli. . Ove godine u planu je uslugama psihosocijalne podrške pružiti usluge 93 djece. U ispostavi u Poreču usluge bi dobilo 40 djece, dok bi u Puli usluge dobilo 53 djece. Usluge bi pružalo: 3 rehabilitaora, 3 logopeda, 2 psihologa, 2 fizioterapeuta EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI RAD U ODSJEKU ZA MEDICINSKU I PSIHOSOCIJALNU REHABILITACIJU Edukacijski rehabilitator u Odsjeku za medicinsku i psihosocijalnu rehabilitaciju pružati će usluge psihosocijalne rehabilitacije djeci s područja Istarske županije koja ostvaruju pravo na uslugu psihosocijalne podrške. Djeca dobivaju usluge na osnovu rješenja nadležnog zavoda za vještačenje. Tretmani će se realizirati na osnovu individualnog planiranja. CILJEVI RADA Ciljevi rada:

- olakšati uključivanje u život zajednice ublažavanjem teškoća djeteta - potaknuti što uspješnije funkcioniranje djeteta u vrtićkom okruženju kroz edukaciju

odgojitelja Odsjeka za djecu predškolske dobi i rehabilitaciju, kao i suradnju s vrtićima koje polaze djeca uključena u psihosocijalnu podršku

- omogućiti zadovoljavanje specifičnih potreba svakog djeteta s teškoćama u razvoju kroz interdisciplinarni pristup

- potaknuti uključivanje djeteta u najpoticajniji oblik školovanja kroz suradnju sa stručnim timovima škola i školskim komisijama

- osigurati primjereno poticanje djeteta u svim okruženjima kroz suradnju s roditeljima - uključiti djecu s teškoćama s područja Istarske županije u rehabilitaciju u blizini

mjesta stanovanja

- DIJAGNOZA BROJ DJECE

Poremećaji iz spektra autizma 33

Teškoće socijalne komunikacije 14

Govorno-jezične teškoće i senzorna integracija 6

Govorno-jezične teškoće 15

Opće razvojno zaostajanje 6

Down syndrom 3

Cerebralna paraliza i druge motoričke teškoće 5

Višestruke teškoće 4

ADHD,hiperkinetički sindrom 2

Kronične bolesti 1

MNO 2

Oštećenje sluha 1

Različiti sindromi 1

UKUPNO 93

DJEČACI DJEVOJČICE

67 26

UKUPNO 93

OPĆINE : BROJ DJECE

POREČ 16

NOVIGRAD 6

UMAG 5

VRSAR 2

BUJE 1

FUNTANA 1

VIŠNJAN 2

KAŠTELIR 2

GROŽNJAN 1

VIŽINADA 1

BUZET 2

PULA 28

ROVINJ 7

LABIN 5

MEDULIN 4

VODNJAN 3

FAŽANA 1

PAZIN 1

SAVIČENTA 1

BARBAN 1

ŽMINJ 1

MARČANA 1

OPRTALJ 1

UKUPNO 93

Navedeni cilj realizirat će se kroz: 1. AKTIVNIJE SUDJELOVANJE RODITELJA U PROCESU REHABILITACIJE DJETETA:

Održati individualne razgovore s roditeljima;

Održati radionicu/predavanje za roditelje djece predškolskog uzrasta. 2. EDUKACIJU DJELATNIKA S NAGLASKOM NA OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD KROZ

SPECIFIČNE SUVREMENE PRISTUPE 3. KONTINUIRANU SURADNJA S VRTIĆIMA :

Timski sastanci sa stručnim suradnicima u predškolskim ustanovama i stručnim timom našeg Centra;

Opservacija djece u skupini u predškolskoj ustanovi;

Kontinuirana razmjena informacija.

U skladu s navedenim posao rehabilitatora realizairat će se kroz: 1. vođenje dokumentacije i evidencije; 2. neposredan rad s djecom; 3. suradnju s roditeljima; 4. suradnju s djelatnicima Centra; 5. suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama u koje su uključena djeca koja dobivaju

usluge psihosocijalne podrške;

CILJEVI PSIHOSOCIJALNE PODRŠKE: 1. POBOLJŠATI KVALITETU USLUGA PSIHOSOCIJALNE REHABILITACIJE ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I NJIHOVE OBITELJI S PODRUČJA ISTARSKE ŽUPANIJE


ŽELJENI REZULTATI

OSIGURATI AKTIVNIJE SUDJELOVANJE RODITELJA U PROCESU REHABILITACIJE DJETETA

- Veći broj individulanih razgovora s roditeljima

- Održati radionicu/predavan

STRUČNI TIM CENTRA Kroz cijelu godinu

Aktivniji i zadovoljniji roditelji u procesu rehabilitacije

KRONOLOŠKA DOB DJECE

BROJ DJECE

2-3 0

3-4 12

4-5 25

5-6 31

6-7 22

7-8 3

UKUPNO 93

je za roditelje djece predškolskog uzrasta

STRUČNA EDUKACIJA DJELATNIKA S NAGLASKOM NA OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD KROZ SPECIFIČNE SUVREMEE PRISTUPE

DNEVNI CENTAR ZA REHABILITACIJU VERUDA-PULA OSNIVAČ USTANOVE; VANJSKI PREDAVAČI

Kroz cijelu godinu

Povećati kompetencije djelatnika za rad s djecom i roditeljima

OSIGURATI KONTINUITET SURADNJE S VRTIĆIMA

- Timski sastanci sa stručnim suradnicima u predškolskim ustanovama i u našem Centru

- Opservacija djece u skupini u predškolskoj ustanovi

- Razmjena informacija

STRUČNI TIM CENTRA Kroz cijelu godinu

Cjelovita slika o funkcioniranju djeteta u predškolskoj ustanovi

PREVENCIJA I SUZBIJANJE SINDROMA PROFESIONALNOG IZGARANJA DJELATNIKA

- Team building - Supervizijski

sastanci

DNEVNI CENTAR ZA REHABILITACIJU VERUDA-PULA

Kroz cijelu godinu

Zadovoljni i produktivni djelatnici

KABINET ZA ASISTIVNU TENOLOGIJU Pod asistivnim tehnologijama podrazumijeva se svaki proizvod, dio opreme ili sistem, bez obzira da li se upotrebljava u izvornom obliku, modificiran ili prilagođen, koji se koristi da bi se povećale, održale ili poboljšale funkcionalne mogućnosti osoba sa invaliditetom.(Encyclopedia of Disability, 2006) Ove školske godine iz Odjela za djecu predškolske dobi biti će uključeno 15 djece.

Iz vrtičkih skupina usluge će dobivati 6 djece iz rane intervencije 1 dijete iz programa psihosocijalne podrške 8 djece. (4 djece iz Pule, 4 djece iz ispostave Poreč). SURADNJA S RODITELJIMA U individualnom edukacijsko-rehabilitacijskom radu suradnja s roditeljima potrebna je da se upoznaju socijalne okolnosti u kojima se dijete razvija i raste i da se procijeni stvarna mogućnost i spremnost roditelja da svojim radom i ponašanjem utječu na najpovoljniji razvoj djeteta. Kroz suradnju s roditeljima edukacijska rehabilitatorica savjetuje roditelja o izboru aktivnosti, igračaka i didaktičkih sredstava za poticanje djetetovog razvoja, ili pak o izboru pomagala koja djetetu pomažu u svakodnevnom funkcioniranju. Od iznimne važnosti je i prikaz rada roditeljima, kako bi oni i kod kuće mogli poticati razvoj svoga djeteta. Planirana suradnja ostvarit će se kroz :

- individualne razgovore - timske razgovore s roditeljima - prikaze rada i vježbi - roditeljske sastanke - radionicu za roditelje djece predškolaraca - edukativno – kreativne radionice za roditelje - radionice za roditelje „Rastimo zajedno“ Ove godine po prvi puta u našoj ustanovi održavat će se radionice za roditelje najmlađe djece „Rastimo zajedno“ u čijoj će realizaciji sudjelovati tim za voditelje: edukacijska rehabilitatorica, psihologinja i odgojiteljica.

SURADNJA S OSTALIM STRUČNJACIMA I DJELATNICIMA CENTRA I DRUGIH SRODNIH USTANOVA

Suradnja će kroz cijelu školsku godinu biti ostvarivana sa stručnjacima Centra (rehabilitatorima, logopedom, psihologom, odgojiteljima, fizioterapeutima), koji su ujedno i članovi stručnog tima. Suradnja će se ostvarivati kroz informativne razgovore te kroz timske razgovore o pojedinom djetetu. Timski razgovori bit će organizirani i s vrtićima koje pohađaju djeca uključena u tretmane psihosocijalne rehabilitacije, te će biti organizirani posjeti stručnog tima dječjim vrtićima uz opservaciju djeteta u matičnoj odgojnoj skupini. Realizirat će se i suradnja u vidu sastanaka stručnih timova sa osnovnim školama koje će upisati djeca uključena u tretmane.

Po potrebi, suradnja će se realizirati i s ostalim ustanovama u gradu koje su usko povezane s problematikom vezanom za djecu sa teškoćama u razvoju.

Ovisno o potrebama pojedinog djeteta uključenog u rehabilitaciju, suradnja će se ostvarivati i sa pojedinim specijaliziranim ustanovama u Republici Hrvatskoj. LOGOPED U ODSJEKU ZA MEDICINSKU I PSIHOSOCIJALNU PODRŠKU Logoped je stručnjak osposobljen za rad na istraživanju, prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju i tretmanu u području poremećaja komunikacije, jezika i govora. Tu su uključeni svi procesi i funkcije povezani s produkcijom govora, percepcijom i produkcijom oralnog i pisanog jezika, kao i oblicima neverbalne komunikacije. U rehabilitacijskom procesu logopedski rad obuhvaća:

- komunikacijske poremećaje (teškoće socijalne komunikacije, poremećaji iz spektra autizma)

- jezične poremećaje (kašnjenje u jezičnom razvoju, posebne jezične teškoće) - govorne poremećaje (artikulacijski poremećaji, poremećaji tečnosti govora, i dr.) - poremećaje glasa - neurološke poremećaje jezika (afazija) i govora (verbalna apraksija, dizartrija) - poremećaje pisanog jezika - poremećaje hranjenja i gutanja - učenje jezika i govora kod djece oštećena sluha - odabir oblika potpomognute komunikacije.

Školske godine 2017./2018. logopedske usluge pružati će 3 logopeda. U Puli 2 logopeda i u Poreču 1 logoped. Logopedske usluge dobiti će 47 dijete u Puli ,te 40 djece u Poreču. Ukupno 87 dijete. Posao logopeda biti će realiziran kroz ove aktivnosti:

1. Neposredan rad s djecom (individualni i grupni) 2. Suradnju s roditeljima 3. Suradnju s ostalim djelatnicima Centra 4. Suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama u koje su uključeni korisnici 5. Vođenje dokumentacije i evidencije 6. Stručno usavršavanje.

Prilikom realizacije ovih aktivnosti vodit će se računa o realizaciji glavnog cilja psihosocijalne podrške, a to je poboljšati kvalitetu usluga psihosocijalne rehabilitacije za djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji s područja istarske županije, a to će se realizirati kroz relaizaciju sljedećih specifičnih ciljeva: 1. Aktivnije sudjelovanje roditelja u procesu rehabilitacije – to će se poticati kroz

provedbu individualnih razgovora s roditeljima te provedbu predavanja ili radionice za za roditelje djece predškolskog uzrasta;

2. Edukacija djelatnika s naglaskom na osposobljavanje za rad kroz specifične suvremene pristupe;

3. Kontinuirana suradnja s vrtićima – poticati će se kroz provedbu timskih sastanaka stručnog tima sa stručnim suradnicima u predškolskim ustanovama te kroz opservaciju djece korisnika u skupini u predškolskoj ustanovi.

Individualan neposredan rad bit će određen individualnim planom i programom za svako dijete s obzirom na prisutne teškoće u komunikacijskom i jezično-govornom razvoju te prilagođen trenutnim individualnim sposobnostima djeteta. Cilj rada je potaknuti komunikacijski i jezično-govorni razvoj te na taj način pridonijeti većoj spremnosti za uključivanje u odgojno – obrazovne ustanove i općenito socijalnu sredinu. Neposredan individualni rad s djetetom uključuje:

- procjenu teškoća u području komunikacije, jezika i govora - rad na prevenciji, otklanjanju, odnosno smanjivanju postojećih teškoća te poboljšanju

djetetovih sposobnosti u području komunikacije, jezika i govora - pripremu za neki od oblika školovanja.

Sva 3 logopeda osim neposrednog rada u kabinetu sa gore navednim brojem djece, neposredni rad logopedinja iz Pule realizirati će i kroz pružanje usluga 14 djece koja su uključena u jeadn od programa pri našem predškolskom odsjeku. Logoped iz rane intervencije i ove će godine pružati usluge 11 djece koja su uključena u psihosocijalnu podršku, dok će logoped iz Poreča, uz neposredan individualni rad, dio korisnika uključiti i u logopedske radionice koje će se održavati u 3 ciklusa, a svaki ciklus će

trajati 3 mjeseca. Radionice će se održavati jednom tjedno po 45 min, a u svakoj skupini će biti 1 do 3 djece, ovisno o procjeni logopedinje i objektivnim mogućnostima slaganja skupina. Kroz radionice korisnike će se kroz različite specifične aktivnosti, materijale, grupne aktivnosti, igru te uporabu potpomognute komunikacije poticati u razvoju njihovih sposobnosti.

Dokumentacija Logopedi će voditi dokumentaciju koja uključuje: - Izradu godišnjeg plana i programa rada logopeda - Izradu individualnih planova i programa rada s pojedinačnim korisnicima - Vođenje dnevne evidencije rada - Vođenje dosjea korisnika - Pisanje zapisnika individualnih ili timskih razgovora - Prethodnu pripremu, odabir aktivnosti i prilagodbu materijala za neposredan rad - Izradu didaktičkog materijala - Pisanje nalaza i mišljenja za svakog korisnika - Evaluaciju i pisanje izvješća.

Stručno usavršavanje

Stručno usavršavanje logopeda u školskoj godini 2017./2018. provoditi će se sa svrhom utvrđivanja postojećih i usvajanja novih znanja i kompetencija u radu, a uključivati će: - Sudjelovanje na stručnim savjetovanjima, seminarima, aktivima i drugim oblicima

stručnog usavršavanja - Sudjelovanje u radu Hrvatskog logopedskog društva FIZIOTERAPEUT U ODSJEKU ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU U odsjeku za medicinsku habilitaciju i rehabilitaciju svakodnevno se provodi NRT terapija po Bobath konceptu za djecu predškolskog uzrasta u cilju ublažavanja posljedica primarnog oštećenja, te sprečavanja nastanka sekundarnih teškoća. Terapije će provoditi 2 fizioterapeuta; 1 u Puli a 1 u Poreču . NRT u Puli fizioterapeut provodi svakodnevno sa djecom predškolske dobi. Uključeno je 16 djece. NRT u Poreču provodi 1 fizioterapeut 1x tjedno u kombinaciji predškolska i djeca školskog uzrasta. Planira se u rad uključiti 1 dijete predškolskog uzrasta. Cilj je djetetu omogućiti što kvalitetniji život u smislu osamostaljivanja u važnim funkcijama svakodnevnog života. Pristup je trandisciplinarni i provodi se timski. U sklopu odsjeka permanentno se održava suradnja s vanjskim suradnicima, fizijatrom i pedijatrom koji redovito prate djecu te sudjeluju u izradi planova i programa habilitacijsko – rehabilitacijskog tretmana. Program rada:

- individualna procjena i assesment ( kod djeteta se prati opći dojam, sposobnosti što može i što ne može napraviti, osnovni tonus, asimetrije, uzorci držanja i kretanja, kontrakture, nakon toga se ispostavljaju glavni problemi i na osnovu toga se postavlja cilj terapije.)

- postavljanje samostalne fizioterapeutske dijagnoze nakon assesmenta

- testiranja prema assesmentu

- izrada individualnog plana prema rezultatima testiranja, prema planu izvodi se fizikalna terapija prilagođena svakom djetetu. Radi se prema Bobath konceptu. Bobath koncept se bazira na cjelovitom pristupu gdje dijete treba osjetiti sebe preko kretanja, odnosno preko osjećaja kretanja. NRT Bobath pristup je feedbeck pristup, gdje upotrebom normalnih kretnji postižemo normalniju kvalitetu povratne senzorne informacije. To postižemo ihibicijom, stimulacijom i facilitacijom.

- evaulacija rada koja se radi prema dobi djeteta, mjesečna, višemjesečna i godišnja,

- sudjelovanje na specijalističkim pregledima, liječnika fizijatra i pedijatra,

- suradnja s ostalim stručnim djelatnicima centra, razgovori na stručnim timovima o svim poteškoćama djeteta i dogovori za daljnji rad,

- sudjelovanje fizioterapeuta u mobilnom stručnom timu ( posjeta školama, vrtićima, te davanje uputa o ispravnim položajima i aktivnostima djeteta.

- edukacija djelatnika u neurorazvojnom konceptu

- suradnja s roditeljima: edukacija roditelja kroz handling – prijenos terapije u sudjelovanje i rukovanje s djetetom, te njegu djeteta. Handling omogućava normalnu aktivnost djeteta, te sprečava patološki razvoj, roditelji kroz naučeni handling mogu onemogućiti razvijanje tzv. loših obrazaca i pokreta.

- grupni rad: cilj aktivnosti je razvijanje osjećaja ravnoteže, sigurnosti, usklađivanja raznih pokreta, kretnji, hvatanja, dizanja, nošenja, penjanja, čime djeca uče redosljed i disciplinu.

- Sudjelovanje na stručnim viječima: przentiranje novih saznanja sa raznih seminara

- Vođenje dnevne dokumentacije

- Izrada izvješća mjesečnog i godišnjeg

- Stručno usavršavanje sudjelovanje fizioterapeuta na roditeljskim sastancima

- procjena potrebe za ortopedskim pomagalima, te primjena ortopedskih pomagala u svakodnevnim aktivnostima

INDIVIDUALNE TERAPIJE SENZORNE INTEGRACIJE - REHABILITACIJSKI RAD U SENZORNOJ SOBI Ove godine planirano je da usluge rehabilitacije u senzornoj sobi dobije 75djece, koja imaju teškoće senzorne integracije. U Poreču će usluge dobiti 15 djece, dok će u Puli usluge dobiti 60 djece. (15 djece koja su uključena u program rane intervencije i 45 djece u program psihosocijalne podrške djece rane dobi , te djece koja su uključena u jednu vrtičku skupinu pri našem Centru. Tretmani će kroz godinu biti raspoređeni u tri ciklusa tako da će se sa svakim djetetom realizirati približno dvanaest tretmana (jednom tjedno po 45 minuta). UZROCI POREMEĆAJA –DISFUNKCIJE SENZORNE INTEGRACIJE Genetski Prenatalni(kemijski,medikamentozni,alkohol,droga,komplikacije u trudnoći) Prematuritet-djeca rođena prije termina Traume mozga (manjak kisika,operacije) Posnatalni Nedostatak ili manjak senzoričkih stimulansa nakon rođenja Nedostatak normalnih senzoričkih iskustava Promjena načina igre

Nepoznati uzroci Ciljevi tretmana: Ciljevi intervencije usmjeravaju se na od djeteta odabranu aktivnost u određenom intervencijskom okruženju - pravovremenim i primjerenim osiguravanjem aktivnosti bogatih propioceptivnim, vestibularnim, taktilnim podražajima poboljšati organizaciju i integraciju perceptivnih doživljaja te time uspješnije organizirati osjetila za uporabu - primjenom senzoričkih iskustava kroz igru i djetetu smislene i primjerene aktivnosti potaknuti pojavu adaptivnih odgovora i time osposobiti dijete za uporabu novih strategija u izazovima koje okruženje postavlja na njega - pomoću igre, a koristeći intrinzičnu motivaciju djeteta, potaknuti bolju samoorganizaciju ponašanja, djelovati na jačanje samopouzdanja, samoinicijativu u igri i aktivnostima Mogući kriteriji odlučivanja za uključivanje djeteta u terapiju senzorne integracije: - zaostajanje u razvoju govora - zaostajanje u motoričkom razvoju - nesposobnost prerade nadolazećih podražaja kako bi se samo umirilo (vlastita regulacija) - poremećaji tonusa - nespretnosti u finoj i gruboj motorici (poremećaj motoričkog planiranja) - slaba organizacija ponašanja - poremećaj percepcije - poremećaj uzbuđenosti - slabo razvijena igra AKTIVNOSTI SI TRETMANA

1. Dijagnostika- snimanje početnog stanja djeteta („baseline“ snimka u senzornoj sobi), provođenje „screening“ testiranja, ispunjavanje upitnika, razgovori s roditeljima, dobivanje dodatnih podataka- anamnestički podaci, snimanje interakcije roditelja i djeteta

2. Provođenje SI tretmana s djetetom (individualno planirani SI tretmani). Tretmani će se provoditi individualno u senzornoj sobi, jednom tjedno u trajanju od 45 min.

Planirani tretmani provoditi će se u senzornoj sobi kroz: - situacije igre, koristeći intrinzičnu motivaciju djeteta - strukturiranim i modificirajućim senzornim aktivnostima - aktivnostima u prostoru koje uključuju cijelo tijelo i pružaju taktilna, proprioceptivna i vestibularna iskustva - stvaranje situacija koje kod djeteta izazivaju adaptivno ponašanje

3. Rad s roditeljima Rad s roditeljima uključit će slijedeće aktivnosti:

- Individualni razgovori s roditeljima savjetovanje - Demonstracija aktivnosti - Sudjelovanje na razgovorima stručnog tima s roditeljima

Održavanje prezentacije o senzornoj integraciji Materijalni uvjeti rada Tijekom školske godine 2017./2018. kako bi se unaprijedila kvaliteta rada i zdravlja djelatnika i korisnika ispostave Poreč, vidljiva je potreba osiguravanja i unaprjeđivanja materijalnih uvjeta rada što uključuje:

1. Osigurati odvlaživače kako bi se spriječila vlaga u prostorijama; 2. Osigurati grijalice ili klima – uređaje kako bi se u periodima kad u Domu zdravlja

nemagrijanja osigurao kvalitetan rad; 3. Omogućiti siguran način za otvaranje prozora; 4. Poboljšati kvalitetu usluga čišćenja i dezinfekcije prostora; 5. Nabaviti didaktičku, tehničku i dodatnu opremu za rad.

Pula

1. Oličiti prostorije svih kabineta 2. Monitirati klima uređaj u jednom od kabineta 3. Nabaviti didaktičku, tehničku i dodatnu opremu 4. Nabavka video kamere za snimanje u senzornoj sobi

2.2. ODSJEK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI

ORGANIZACIJA RADA Radna godina 2017./2018. započet će 04. rujna 2017.god. a završit će 31.kolovoza 2018. god. Odgojno obrazovni rad odvijat će se u jednom objektu sa 3 odgojne skupine uz odgovarajuće programe. Unutar navedene organizacijske strukture provode se slijedeće vrste programa:

6 satni program vrtića

10 satni program vrtića USTROJSTVO RADA Sa djecom s teškoćama u razvoju ostvaruju se posebni šestosatni i desetsatni programi u sklopu kojih su osigurani boravak i smještaj, re/habilitacisjko-terapijski te odgojno-obrazovni programi (individualni i grupni) i prehrana. Djeca s većim te škoćama u razvoju uključena su u posebne skupine prema vrsti teškoća. Ove školske godine planira se rad organizirati u 3 odgojno-obrazovne skupine

SKUPINA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

SKUPINA DJECE S VIŠESTRUKIM TEŠKOĆAMA

INTEGRACIJSKA SKUPINA DJECE PREDŠKOLSKE DOBI (1 SKUPINA)

ORGANIZACIONA SHEMA

OZNAKA SKUPINE

BROJ DJECE

DEFEKTOLOG ODGOJITELJ MED.SESTRA NJEGOVATELJ

OBJEKT ADRESA

Skupina djece s teškoćama u razvoju

7

1

2

1

P. Budicin

Djeca s tešk.u razv. i djeca bez teškoća- integracija (jedna skupina)

14

/

2

1

P. Budićin

Skupina djece s višestrukim teškoćama

4

1 1

P.Budicin

U tri odgojno-obrazovne skupine upisano je 25 djece. Od toga je 16 djece s teškoćama u razvoju, a 9 djece bez teškoća. U desetsatnom programu rad će se odvijati od 6.30 do 16.30 sati, a u 6 satnom programu od 6.30 do 12.30 sati. Uz navedene djelatnike, zajedničke poslove za sve skupine obavljaju dva fizioterapeuta, 2 stručna suradnika (psiholog 1/2 radnog vremena, logoped ½ radnog vremena ), kuharica 1/2 radnog vremena i jedna spremačica - puno radno vrijeme. U program je uključena vanjski suradnik liječnik fizijatar (1 puta mjesečno) gdje provodi stručni nadzor, daje program vježbi, sudjeluju u radu s roditeljima kao i u timskom radu. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE Snimanje početnog stanja Prije ulaska djece s teškoćama u jednu od skupina pri našem odsjeku za odgoj i obrazovanje, sva su djeca već u vrijeme programa rane intervencije praćena i opservirana od svih članova tima. Zajedničkom procjenom te jedinstvenim mišljenjem, koji ne isključuje suglasnost i roditelja djeca se upisuju kroz već unaprijed prpremljeno i spontanije uključivanje u jednu od vrtičkih skupina. Odgojitelji , edukacijski rehabilitatori te medicinska sestra mogu se bolje upoznati i što bolje pripreminti za ulazak djeteta u vrtić uz dobivene anamnestičke podatke dobivene od roditelja te pismena mišljenja i dijagnoze od potrebnih stručnjaka, uz postojeće mišljenja prvostepene komisije. U skladu sa prethodno prikupljenim podacima procjenjuje se koja posebna odgojna skupina pruža najbolje uvjete za provođenje odgojno-obrazovnih i habilitacijsko-terapijskih programa za svako pojedino dijete. Sva se djeca upisuju kroz protokol upisne komisije. Ove školske godine upisano je 4 nove djece (2 djece bez teškoća i 2 djece s teškoćama).

Identifikacija djece s posebnim potrebama Na temelju prikupljenih podataka procjenjuje se: -koliko puta tjedno je potrebno dijete uključiti u habilitacijsko-terapijske programe te koje vrste programa; -ako se radi o posebnoj potrebi prolaznog karaktera ( djece uključene u integraciju) pomoć se pruža praćenjem djeteta, te davanjem sugestija i uputa odgojiteljima o načinu i pristupu rada s djetetom u odgojnoj skupini te roditeljima o pristupu djetetu kod kuće. Skrb o dnevnom ritmu djece Za uspješnost provođenja odgojno-obrazovnog i habilitacijsko-terapijskog programa izuzetno je značajna vremenska strukturiranost dana:

6.30 - 8.00 prihvat djece, slobodne aktivnosti

8.00 - 8.30 doručak

8.30 - 9.00 briga o sebi

9.00 - 10.30 grupna aktivnost, planirani odgojno-obrazovni sadržaji sa definiranim ciljem paralelno sa individualnim radom i medicinskom rehabilitacijom

10.00 - 10.15 voćni obrok

10.15 - 11.00 boravak na zraku, igre opuštanja i relaksacije (radionice) paralelno sa individualnim radom i medicinskom rehabilitacijom

11.00 -11.30 briga o sebi

11.30 - 12.00 ručak

12.00 - 14.30 dnevni odmor

14.30 - 15.00 užina

15.00 - 16.30 odlazak i slobodne aktivnosti

Planiranje jelovnika - zdrava prehrana

Podrazumijeva planiranje pravilne prehrane djece u vrtiću u skladu s preporučenim prehrambenim standardima te prilagođavanje oblika prehrane specifičnim potrebama djece.

U prehrani djece predškolskog uzrasta primjenjuju se jedinstveni jelovnici koji se sastavljaju i nadziru u stalnoj suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Županije istarske, Odsjek ekologije i prehrane i dr. Olga Dabović-Rac i sanitarni ing. Sunčica Matanić.

Izrađuju se dva puta godišnje (jesen - zima, proljeće - ljeto) i sastoji se od četiri tipa koji se kontinuirano izmjenjuju po tjednima.

U tijeku boravka djece u vrtiću osigurana su četiri obroka: doručak, ručak i užina, te voćni obrok.

Zadovoljavanje dnevnih potreba djece u prehrani prema dužini boravka u vrtiću i vremenu dolaska i odlaska.

Za djecu koja imaju teže smetnje i poremećaje hranjenja te ne mogu jesti krutu hranu, jelovnici se korigiraju i priprema se kašasta hrana i voćni sokovi .

Sve promjene oko prehrane djece u dogovoru su s roditeljima, odgojno zdravstvenim kadrom i u suradnji sa liječnikom-pedijatrom. Promicanje zdravih prehrambenih navika, razvijanje pravilnog odnosa djece prema hrani

Odgojno-zdravstveni programi

Ovisno o vrsti oštećenja i mogućnosti djece organizirati će se, u suradnji s odgojiteljima i roditeljima, jednodnevni izleti u prirodi, kraći izleti u planinama zimi i svakodnevni boravci ljeti na moru.

Plan sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

Kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja u odgojnim skupinama, rano otkrivanje i izolacija bolesne djece, nadzor nad higijenskim održavanjem prostorija u kojim borave djeca i ostalim preventivnim mjerama (pravilno održavanje posteljnog rublja, dezinfekcija igračaka i cijelog prostora u kojem borave djeca) i nadzorom nad pravovremenim sanitarnim pregledima osoblja, nastoje se postići sigurni uvjeti za boravak djece u vrtiću.

Kao vanjski suradnici u Ustanovi su angažirani liječnici, dr. med. specijalist pedijatar, koja vrši redovito potreban zdravstveni nadzor, te dr. med. specijalist fizijatar koji vrši usluge pregleda i liječenja djece s teškoćama u razvoju.

PROGRAM MEDICINSKE SESTRE ODSJEKA Zdravstvena zaštita djece -podrazumijeva provođenje niza mjera i postupaka u cilju ostvarivanja uvjeta za pravilan razvoj djece, prevenciju oboljenja , usvajanja navika zdravog načina življenja te adekvatno reagiranje u potencijalno opasnim situacijama koje bi mogle ugroziti djetetovo zdravlje ili život. -Pregled liječničkih potvrda o obavljenom sistematskom pregledu i cijepljenju prema važećem Programu obaveznog cijepljenja prilikom upisa djeteta u vrtić. -Procjena i praćenje psihofizičkog razvoja djece u odgojno – obrazovnim skupinama. -Identifikacija djece s posebnim zdravstvenim potrebama. -Poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje i suzbijanje zaraznih bolesti i respiratornih infekata. -Neposredan rad u posebnoj skupini djece s teškoćama. -Provedba protuepidemijskih mjera u slučaju zarazne bolesti. -Procjena djetetove sposobnosti pohađanja vrtića nakon preboljene bolesti. -Primjenu hitnih medicinskih postupaka. -Pružanje pomoći djeci u situacijama ozljeda i bolesti. -Skrb za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama. -Praćenje djece prilikom aktivnosti koje se realiziraju izvan ustanove. -Praćenje tjelesnog rasta i razvoja djece u skupini i njihovih potreba te poduzimanje potrebnih mjera. -Kontinuirano zdravstveno prosvjećivanje djece te zdravstveni odgoj djece kroz različite aktivnosti s ciljem stjecanja pravilnih higijenskih navika i usvajanja zdravog načina življenja, posebno u svezi prevencije najznačajnijih zdravstvenih problema. Rad sa roditeljima -Prikupljanje liječničke dokumentacije o cijepnom statusu i zdravstvenom stanju djeteta . -Informiranje roditelja o provođenju preventivnih zdravstvenih mjera ili interventnih zdravstvenih mjera, pojavi zaraznih bolesti i dr. -Obavještavanje roditelja o narušenom zdravlju ili povredi djeteta.

Higijensko – tehnički uvjeti Podrazumijeva stalni nadzor nad higijenskim uvjetima unutarnjih i vanjskih prostora, osiguravanje najviše moguće razine higijene prostora te pravovremeno reagiranje u uvjetima epidemiološke opasnosti. -Primjena higijenskog protokola vrtića za osiguravanje visoke razine higijene prostora. -Primjena HACCAP sustava. -Provođenje protuepidemijskih mjera i zaštite u cilju zaštite djece prilikom povećane epidemijske opasnosti. -Nadzor nad pravovremenim sanitarnim pregledima djelatnika. -Osiguravanje optimalnih mikrok limatskih uvjeta. Ostali poslovi i radni zadaci -Suradnja sa zdravstvenim ustanovama. -Nabava medicinskog i drugog sanitetskog materijala. -Planiranje zdravstvene njege djece sa zdravstvenim poteškoćama. -Vođenje dokumentacije. -Sudjelovanje na stručnim sastancima. -Sudjelovanje na stručnim timovima. REHABILITACIJSKI RAD U ODSJEKU ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI I REHABILITACIJU U sklopu Odsjeka za djecu predškolske dobi i rehabilitaciju pri Centru, u individualni rad edukacijskog rehabilitatora i logopeda uključeno će biti 16 djece s različitim teškoćama. U NRT uključeno će biti 6 djece. Za svako dijete iz skupine biti će izrađen individualni edukacijsko-rehabilitacijski program na temelju početne procjene, dokumentacije i evaluacije rada proteklog razdoblja. Suradnja s odgojiteljima ostvarit će se kroz pomoć odgojiteljima pri pisanju Godišnjeg plana i programa rada skupine i Individualnih edukacijsko-rehabilitacijskih programa za djecu s teškoćama u razvoju. Također, po potrebi i mogućnostima, edukacijski rehabilitator će biti pratnja djeci s teškoćama u razvoju u odvijanju aktivnosti suradnje s užom i širom okolinom (šetnje, posjete, predstave, kino projekcije).

PRIKAZ BROJA DJECE S TEŠKOĆAMA U VRTIĆU A UKLJUČENA SU U REHABILITACIJU

DOB VRTIĆ

3 godine 1

4 godine 5

5 godina 3

6 godina 5

7 godina 2

UKUPNO 16

PRIKAZ BROJA DJECE PO SPOLU

VRTIĆ

DJEVOJČICE DJEČACI

6 10

PRIKAZ BROJA DJECE PO VRSTI TEŠKOĆA

UPUTNA DIJAGNOZA VRTIĆ

Poremećaj iz spektra autizma

3

Cerebralna paraliza i druge motoričke teškoće

1

Višestruke teškoće 6

Usporen psihomotorni razvoj

2

Usporen jezično-govorni razvoj s poremećajem senzorne integracije

3

Sljepoća 1

UKUPNO 16

CILJ 1: Upoznavanje s osnovnim emocijama. Poticanje prihvačanja,prepoznavanje i imenovanje emocija. Razvoj pozitivne slike o sebi.Poticanje tolerancije, razvoj empatije i asertivnosti . Upoznavanje, razumijevanje i uvažavanje međusobnih različitosti.


ŽELJENI REZULTATI

Aktivnosti su namjenjene predškolskoj djeci uključujući i djecu s teškoćama u razvoju. Aktivnosti će se provoditi pomoću materijala za rad s predškolskom djecom "Kutija puna osjećaja" Kroz različite igre: igre ispred ogledala, prepoznavanje i opisivanje ilustracija, igre maskama (emocije), igre imitacije "Ogledalo",

ODGOJITELJI, REHABILITATOR, PSIHOLOG

KROZ CIJELU GODINU

Bolje razumijevanje osobnih i tuđih emocija i prihvačanje istih. Češće dijeljenje pozitivnih emocija među djecom, prihvatljivo riješavanje konflikata i sukoba. Bolja prihvačenost djece s teškoćama te posljedično ostvarivanje što

pogađanja "Pantomima". Priče i igrokazi:"Sretna i tužna jabuka", "Dva lista"," Štrumfovi" Glazbene aktivnosti prepoznavanje emocija uz glazbu (instrumentalna klasična glazba)i izražavanje emocija likovnim aktivnostima Djeca će biti uključena u izradu sredstava za aktivnosti- izrada ginjol lutaka

kvalitetnijih socijalnih interakcija, zajedničke igre i druženja.

CILJ 2: NADOGRAĐIVANJE PARTNERSKIH ODNOSA RODITELJA (OBITELJI) I DJELATNIKA ODSJEKA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI. POTICATI MEĐUSOBNO UPOZNAVANJE, OSNAŽIVANJE I KOMUNIKACIJU KROZ ZAJEDNIČKE KREATIVNE RADIONICE. ZADOVOLJAVANJE POTREBE ZA ZABAVOM I KREATIVNIM IZRAŽAVANJEM.STJECANJE NOVIH ZNANJA O SENZORNOJ INTEGRACIJI I KOMUNIKACIJSKIM TEŠKOĆAMA KOD DJECE TE MOGUĆNOSTIMA NADOMJESNE I ASISTIVNE TEHNOLOGIJE.


ŽELJENI REZULTATI

Aktivnosti edukativnih i kreativnih radionica namjenene su roditeljima i starateljima djece predškolske dobi Stručna predavanja " Senzorna integracija" "Komunikacijske teškoće i asistivna tehnologija" Kreativne radionice tematski vezane za godišnja doba, odnosno blagdane.

PSIHOLOG ODGOJITELJI REHABILITATORI (senzorni pedagog i stručnjak za asistivnu tehnologiju )

tromjesečno, ukupno 4 kreativne radionice i dva predavanja

Usvajanje novih znanja i omogučiti bolju informiranost o senzornoj integraciji, komunikacijskim teškoćama i mogučnostima asistivne tehnologije. Bolja komunikacija, ozračje međusobnog uvažavanja i povjerenja, češća i kvalitetnija suradnja na svim relacijama (roditelji

međusobno i stručni djelatnici)

CILJ 2: OSNAŽIVANJE RODITELJA I POTICANJE PARTNERSKIH ODNOSA STVARANJEM POTICAJNOG I OSNAŽUJUĆEG OKRUŽENJA. OMOGUĆITI PROTOK INFORMACIJA, ZNANJA, VJEŠTINA I PODRŠKE KOJI RODITELJIMA KORISTE U ISPUNJAVANJU RODITELJSKIH ODGOVORNOSTI. UPOZNAVANJE SA ZNANSTVENIM STAJALIŠTEM O POZITIVNOJ INTERAKCIJI RODITELJA I DJETETA TE O RODITELJSTVU NA DOBROBIT DJETETA.


ŽELJENI REZULTATI

Realizacija radionica programa za roditelje "Rastimo zajedno"-program podrške ranom razvoju i poticajnom roditeljstvu Roditelji 21. Stoljeća Četiri stupa roditeljstva Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta Sva naša djeca i kako ih volimo Slušanje-važna vještina roditeljstva Kako dijete uči svijet oko sebe Granice: zašto i kako? Kreiramo i biramo rješenja Roditeljske odgovornosti i još poneka pitanja Biti roditelj: utjecaji i izbori Završetak i novi početak

PSIHOLOG REHABILITATOR ODGOJITELJ

11 radionica - dva puta tjedno tijekom dva mjeseca (listopad i studeni 2017.g)

Usvajanje i primjena novih spoznaja u odgoju, uzajamna podrška, bolja komunikacija, ozračje međusobnog uvažavanja i povjerenja, češća i kvalitetnija suradnja na svim relacijama (roditelj-dijete-stručni suradnik)

ODGOJNO OBRAZOVNI RAD Cilj odgojno obrazovnog programa je osigurati uvjete i poticati pravilan rast i razvoj djeteta, razvoj motoričkih sposobnosti, spoznaje, kreativnosti, komunikacije te socioemocionalni razvoj. Poseban naglasak je na senzibilizaciji i razvijanju odnosa prihvaćanja različitosti. Program je prilagođen na način da se u radu s djecom uvažavaju i poštuju individualne dječje potrebe, sposobnosti i interesi . Želja nam je djecu s teškoćama u razvoju uključiti u aktivnosti uže i šire društvene okoline te im time omogućiti stjecanje što većeg broja iskustava primjerenih dobi, a sve u cilju senzibilizacije okoline i osnaživanja djece za što uspješnije i samostalnije funkcioniranje u svakodnevnom životu. U svim aktivnostima i situacijama individualizirano će se pristupati svakom djetetu, uzimajući u obzir njegove sposobnosti, vrline i interese. Naša je misija sretno, zdravo i zadovoljno dijete, ali i njegova obitelj. Metode rada u skupini uključivat će individualni rad i grupni rad kroz individualizirani pristup svakom djetetu. Za svako dijete izradit će se individualni edukacijski plan rada (IEP) kao osnova za provođenje individualnog rada kroz godinu. Edukacijsko-rehabilitacijska procjena izvršit će se pomoću Opservacijske liste te Evidencijskog lista za opservaciju i praćenje napredovanja djece. Sadržaj, aktivnosti i zadaci rada prema područjima planirati će se tromjesečno, tjedno i dnevno. Svakodnevno će se voditi evidencija i valorizacija realiziranih zadaća u odnosu na postavljene. Tijekom godine svakodnevno će se realizirati suradnja svih predškolskih skupina u vidu osiguravanja vremena za zajedničku igru u unutarnjem i vanjskom prostoru, planiranje i realiziranje zajedničkih aktivnosti (aktivnosti projekta,obilježavanje važnih datuma, rođendana, proslava, šetnji, posjeta itd.). Odgojno obrazovni rad provode odgojitelji u suradnji sa stručnim timom kojeg čine: edukacijski rehabilitatori(uključujući i senzorne pedagoge i stručnjake za asistivnu komunikaciju-tehnologiju), logopedi,psiholog, medicinska sestra, fizioterapeut i vanjski suradnik liječnik spec. fizijatar. Članovi stručnog tima aktivno se uključuju u izradu i realizaciju programa u skupini i provode individualni rad s djecom s teškoćama po individualni programima. Velika se pažnja posvećuje se suradnji s roditeljima kroz individualne razgovore, razgovore sa stručnim timom, roditeljske sastanke, kreativne radionice i edukativna predavanja, sudjelovanjem u priredbama , proslavama i u samoj realizaciji planiranih aktivnosti.

1. Odgojno obrazovni rad provoditi će se prema programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece u RH, programskim usmjerenjima njege, odgoja,zaštite i rehabilitacije djece predškolske dobi s poteškoćama u razvoju, na temelju nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje i kurikuluma dječjeg vrtića. 2. Odgojno-obrazovni rad provodit će se prema Godišnjem planu i programu izrađenom na temelju smjernica “Programa predškolskog odgoja, naobrazbe i skrbi djece s mentalnom retardacijom i djece s cerebralnom paralizom s većim teškoćama u razvoju” (Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, Broj 15, Zagreb, 1997.) i “Predškolskog odgoja s programskim usmjerenjima njege, odgoja, zaštite i rehabilitacije djece predškolske dobi s poteškoćama u razvoju” (Ministarstvo kulture i prosvjete, Zavod za školstvo, 1993.), “Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje” (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb, 2014.) te “Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja” (Narodne novine br.: 63/08 i 90/2010).

Tijekom cijele pedagoške godine provoditi će se zajedničke aktivnosti projekta u kojima će sudjelovati djeca iz sve tri pedagoške skupine. Ideja i potreba proizašla je iz osnovne ideje i misije našeg predškolskog odsjeka, a to je integracija djece s teškoćama te senzibilizacija djece za specifičnosti i potrebe osoba s teškoćama u razvoju. Odgojno obrazovni rad provodi se prema sljedećim područjima ovisno o skupini i vrsti teškoća korisnika i to kroz sljedeća područja: Skupina integracije:

Tjelesni i psihomotorni razvoj

Socioemocionalni razvoj ličnosti

Spoznajni razvoj

Govor, komunikacija, izražavanje i stvarala Posebne skupine:

Briga o sebi

Razvoj spoznaje

Razvoj motorike

Razvoj komunikacije

Emocionalni i socijalni razvoj PROJEKTI Projekt "Sve naše emocije" Aktivnosti za djecu planirat će se i realizirati u predškolskim skupinama. U aktivnostima će sudjelovati i djeca s teškoćama u razvoju kojima će se aktivnosti prilagođavati metodički, individualiziranim pristupom i prilagodbom sadržaja. Pojedine aktivnosti realizirat će se na način da se u potpunosti prilagode djetetu s teškoćama: "Veseli dan za....!" Ciljevi projekta -prepoznavanje, prihvaćanje i imenovanje osnovnih emocija -razvoj pozitivne slike o sebi - upoznavanje, razumijevanje i uvažavanje međusobnih različitosti, poticanje i promicanje tolerancije, razvijanje empatije, poticanje na promišljanje i međusobno pomaganje. - bolja prihvaćenost djece s teškoćama unutar vrtića te posljedično ostvarivanje što kvalitetnijih socijalnih interakcija, zajedničke igre i druženja - senzibilizacija društva uže i šire okoline posjetima, gostovanjima, druženjima i sl Sve aktivnosti, sadržaji i sredstva biti će zasebno planirane, te će se nakon realizacije zapisivati zapažanja. U prvoj fazi koristit ćemo materijale za rad s predškolskom djecom „Kutija puna osjećaja“. Igrat ćemo se ogledalom, prepoznavati i opisivati ilustracije, igrati se maskama, igre imitacije "Ogledalo", pogađanja "Pantomime" i sl. U sljedećoj fazi, objedinit ćemo aktivnosti (odgojno obrazovne zadatke i sadržaje) koje provodimo tijekom redovnog provođenja odg. obr. rada s aktivnostima projekta „Emocije“ (npr. u aktivnostima upoznavanja životinjskog svijeta uključit ćemo igre koje su sadržavale izražavanje i prepoznavanje emocija). Djeca će biti uključena u izradu sredstava za aktivnosti tj. igru. Projekt ćemo provoditi tijekom cijele školske godine različitim sadržajima, igrama, glazbenim, dramskim i likovnim aktivnostima. Krajem godine projekt ćemo okončati prezentacijom za roditelje uz fotografije i snimljene materijale.

Projekt – razvoj partnerskih odnosa s roditeljima Edukativno kreativne radionice s roditeljima – planirano je 6 radionica -stručna predavanja: „Uvod u senzornu integraciju“ „Asistivna tehnologija i nadomjesna komunikacija“ Predavanja će održati edukacijski rehabilitatori, senzorni pedagog i stručnjak za asistivnu tehnologiju -kreativne radionice tematski vezane za godišnja doba odnosno blagdane Ciljevi: -usvajanje novih znanja o senzornoj integraciji, komunikacijskim teškoćama i mogućnostima asistivne tehnologije -omogućiti i poticati međusobno upoznavanje, osnaživanje, komunikaciju kroz zajedničke kreativne radionice Radionice programa za roditelje „Rastimo zajedno“- program podrške ranom razvoju i poticajnom roditeljstvu- planirano je 11 radionica: -Roditelji 21. Stoljeća - četiri stupa roditeljstva -Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta -Sva naša djeca i kako ih volimo -Slušanje-važna vještina roditeljstva -Kako dijete uči svijet oko sebe -Granice: zašto i kako? -Kreiramo i biramo rješenja -Roditeljske odgovornosti i još poneka pitanja -Biti roditelj: utjecaji i izbori - Završetak i novi početak Cilj: - osnaživanje roditelja i poticanje partnerskih odnosa stvaranjem poticajnog i osnažujućeg okruženja -omogućiti protok informacija, znanja i vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju roditeljskih odgovornosti -upoznavanje sa znanstvenim stajalištem o pozitivnoj interakcij iroditelja i djeteta te o roditeljstvu na dobrobit djeteta U planiranje i realizaciji aktivnosti programa „Rastimo zajedno“ bit će uključen psiholog (M.P.Š.), edukacijski rehabilitator (D.K.) i odgojitelj(V.B.). Sudjelovanje u projektu Implemetacija zavičajnosti u predškolskim ustanovmam Istarske županije-“Istra u očima djece”. Planirane edukacije za odgojitelje skupina Planira se sudjelovati na stručnim edukacijama i predavanjima održanim u Istarskoj županiji u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, stručnim predavanjima za odgojitelje u sklopu „Dana psihologije“, „Monte librića“, sudjelovanje na predavanjima „Čarobne svjetiljke“- edukacijama namijenjenim stručnjacima koji profesionalno rade s djecom. Sudjelovanje odgojitelja (V.B.) na supervizijskim sastancima u sklopu programa „Rastimo zajedno“. Sudjelovanje na konferenciji za voditelje programa Rastimo zajedno. Edukacija

"Rastimo zajedno + "u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Rad sa školskim obveznicima Program rada sa školskim polaznicima obuhvaća 5 djece. Sva su djeca uključena u redovan program vrtića. Kod djece s teškoćama u razvoju (1 dijete) planirani sadržaji realizirat će se i prema individualnom planu i programu. Rad sa školskim polaznicima realizirat će se kao: -rad po redovnom i individualnom programu po skupinama -individualni rad s rehabilitatorom i logopedom -dodatne aktivnosti s manjom skupinom djece i individualno tijekom boravka u vrtiću (u jednom dijelu slobodnih aktivnosti). Ciljevi programa za djecu školske obveznike su sljedeći: -podržavanje i poticanje osnovnih vještina i općih sposobnosti (vođenje brige o sebi, ponašanje, socijalne vještine, emocije) -poticanje razvijanja koncentracije i govornih vještina kroz igru -razvijanje predčitačkih, predmatematičkih i grafomotoričkih vještina. SURADNJA S RODITELJIMA: Planirani oblici suradnje: - roditeljski sastanci (2 roditeljska sastanka) -program radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ (11 radionica za roditelje djece bez teškoća mlađe kronološke dobi) -edukativna predavanja ( teškoće senzorne integracije, upoznavanje s asistivnom tehnologijom i mogućnostima potpomognute komunikacije) - kreativne radionice - 4 kreativne (tematske) radionice vezane za godišnje doba ili blagdane - razmjena informacija u dnevnim kontaktima - informiranje telefonom - individualni razgovori -sastanci roditelja i stručnog tima djece školskih obveznika - zajedničke svečanosti i proslave - izleti- izlet na Brijune - sakupljačke aktivnosti – prikupljanje prirodnih materijala vezanih uz godišnje doba jesen, donošenje i izrada kostima za maskenbal, prikupljanje materijala za izradu božićnih ukrasa i aktivnosti vezanih za Uskrs -suradnja s roditeljima vezana za realizaciju planiranih aktivnosti (gostovanje roditelja vrtiću, upoznavanje s zanimanjem nekih od roditelja npr. posjet radnom mjestu roditelja)

SURADNJA I RADNI DOGOVORI SA STRUČNIM DJELATNICIMA DOMA Tijekom ove radne godine realizirat će se sljedeći oblici suradnje stručnih djelatnika: - pedagoški aktivi - stručna vijeća Suradnja s edukacijskim rehabilitatorima i logopedom kao savjetodavni rad i suradnja u individualnom planiranju i realizaciji planova za djecu s teškoćama. Suradnja s medicinskom sestrom u obliku savjetodavnog rada, prilagodbe jelovnika za djecu alergičnu na pojedine sastojke, povremene intervencije u slučaju pobola ili povrede djeteta, aktivno sudjelovanje u planiranim edukativnim aktivnostima koje uključuju zdravstvenu

edukaciju (zaštita zdravlja, stjecanje i održavanje kulturno higijenskih navika), provođenje antropometrijskih mjerenja. Suradnja s psihologom u obliku savjetodavnog rada i realizacija projekta s djecom „Sve naše emocije!“. Suradnja s rehabilitatorom,odgojiteljima i psihologom na planiranju i realizaciji aktivnosti s djecom projekta na nivou predškolskog odsjeka „Sve naše emocije!“ Odgojitelj (V.B), koji je dio tima za voditelje radionica „Rastimo zajedno“, surađivat će s psihologom i rehabilitatorom u planiranju i realizaciji radionica za roditelje i na supervizijskim sastancima. Savjetodavni rad s fizioterapeutima, te vanjskim suradnikom specijalistom fizijatrom . PLANIRANE AKTIVNOSTI OBILJEŽAVANJA VAŽNIH DATUMA, SVEČANOSTI I PLANIRANI OBLICI SURADNJE S DRUŠTVENOM SREDINOM:

RUJAN -adaptacija i prilagodba na vrtić, socijalizacijske aktivnosti, upoznavanje prostora i uže okoline (dvorište i bliža okolina vrtića) -obilježavanje Europskog tjedna kretanja (sudjelovanje u organiziranom obilježavanju na nivou grada ili županije) -„Pozdrav ljetu“ (boravak i šetnja uz more) -obilježavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja - prigodna edukativna aktivnost u suradnji s medicinskom sestrom -obilježavanje početka godišnjeg doba Prvi dan jeseni LISTOPAD -sudjelovanje u aktivnostima organiziranim i planiranim za Dječji tjedan u organizaciji Društva naša djeca iz Pule - obilježavanje “Dana kruha- dana zahvalnosti za plodove zemlje” prigodnom edukativnom radionicom pripreme I oblikovanja tijesta. Posjet pekari. -“Pozdrav jeseni” izlet u Šijansku šumu, šetnja i uočavanje promjena u prirodi, sakupljanje jesenjih plodova. Obilazak šume uz stručno vodstvo djelatnika šumarije koji će djecu upoznati s biljnim i životinjskim svijetom u našim šumama. -obilježavanje dana jabuka (posjet tržnici, degustacija, priča, pravljenje kolača i kompota) STUDENI -posjet i sudjelovanje u aktivnostima Gradske knjižnice Pula u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige -odlazak u kino Valli na projekciju animiranog ili igranog filma za djecu „Pulica u kaputu“-Filmski tjedan zabave i edukacije za djecu -obilježavanje Međunarodnog dana tolerancije. Zajednička radionica projekta „Sve naše emocije“ -odlazak na predstavu za djecu u DKC Pula -zajedničke aktivnosti izrađivanja ukrasa i prigodno ukrašavanje prostora PROSINAC -obilježavanje Dana invalida posjet i igra na igralištu za djecu opremljenom ljuljačkama za djecu korisnike invalidskih kolica -prigodnim aktivnostima obilježavanje Svetog Nikole -odlazak u INK i gledanje božićne predstave za djecu -putovanje vlakom ili autobusom Djeda Mraza uz prigodno darivanje poklon paketima za djecu uz druženje s Djedom Mrazom

-posjet Kući Djeda Mraza -Božićna priredba, druženje djece, roditelja i djelatnika, prigodna predstava susret s Djedom Mrazom i podjela poklon paketa SIJEČANJ -aktivnosti vezane uz godišnje doba zimu, eventualni izlet i igra na snijegu, eksperimenti vezani uz agregatna stanja vode, stvaranje leda, slikanje ledenim bojama -upoznavanje sa zimskim sportovima, organiziranje Male zimske olimpijade (takmičarske igre) -zajedničke aktivnosti priprema kostima za maškare VELJAČA -prigodne aktivnosti vezanih za maškare, sakupljačke aktivnosti (maske, kostimi i sl.), uređenje prostora- kutić kostimiranja -sudjelovanje u dječjem karnevalu grada Pule u organizaciji DND Pula -posjet DV Medulin uz prigodan program „Maskenbal“ - posjet mađioničara „Stefana“ uz prigodan program OŽUJAK -obilježavanje Dana tata, izrada poklona I čestitke (posjet ili gostovanje tate, upoznavanje s radnim mjestom npr. vatrogasca) -proširivanje spoznaje o zaštiti i očuvanju voda, obilježavanje Svjetskog dana voda -obilježavanje Dana žena – „Mame u vrtiću“-dan „otvorenih“ vrata za mame TRAVANJ - aktivno sudjelovanje u aktivnostima obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti autizmu -posjet Gradskoj knjižnici I čitaonici povodom Međunarodnog dana dječje knjige, obilazak dječjeg odjela knjižnice, čitanje i slušanje priča -uključivanje u aktivnosti i radionice Monte Librića -obilježavanje Svjetskog dana zdravlja upoznavanje s navikama neophodnim za zaštitu zdravlja,prigodna aktivnost i priča, aktivnost se provodi u suradnji s medicinskom sestrom i liječnicom -Dani otvorenih vrata naše Ustanove -obilježavanje Uskrsa prigodnim aktivnostima I igrama. Posjet i druženje predškolska skupina Neven DV Mali svijet , Pula. -posjet kinu Valli i gledanje dugometražnog animiranog filma za djecu -obilježavanje Dana planete zemlje edukativnim sadržajima, posjetima i akcijama uređenja okoliša SVIBANJ - obilježavanje Dana sunca, posjet gostovanje astronoma, posjet planetariju -šetnja prirodom odlazak na Verudelu “Radujmo se suncu i proljeću”, upoznavanje šire okoline -obilježavanje Dana sestrinstva i dana Crvenog križa, gostovanje predstavnika Crvenog križa, upoznavanje sa djelatnošću i zanimanjem medicinske sestre -obilježavanje Svjetskog dana sporta organiziranim sportskim aktivnostima na zraku i sudjelovanjem na Olimpijadi DV grada Pule -obilježavanje Dana Grada Pule prigodnim aktivnostima, upoznavanje s kulturnim spomenicima- posjet Areni -obilježavanje Majčinog dana izradom poklon čestitke za mame LIPANJ -obilježavanje Svjetskog dana okoliša prigodnim edukativnim igrama i aktivnostima

-priredba povodom završetka pedagoške godine 2017./2018. i oproštaj s djecom školskim polaznicima, druženje s djecom i roditeljima -posjet Aquariumu na Verudeli SRPANJ -glazbene radionice za djecu s volonterima- studenatima glazbe, učesnicima Međunarodne ljetne škole glazboterapije pod vodstvom kompozitora prof. N. Osborna -izlet na Brijune, druženje djece i odraslih, zajednička priredba prikaz predstave proizašle iz realiziranih glazbenih radionica Tijekom cijele godine prigodnim aktivnostima obilježit ćemo, tj. proslaviti, sve dječje rođendane (zajednička aktivnost svih predškolskih skupina). Tijekom cijele pedagoške godine provoditi će se zajedničke aktivnosti projekta u kojima će sudjelovati djeca iz sve tri pedagoške skupine. Ideja i potreba proizašla je iz osnovne ideje i misije našeg predškolskog odsjeka, a to je integracija djece s teškoćama te senzibilizacija djece za specifičnosti i potrebe osoba s teškoćama u razvoju.

3. ODJEL ZA DJECU ŠKOLSKE DOBI, MLADEŽ I ODRASLE OSOBE Voditeljica odjela Sanja Paić, mag.educ.rehab.

3.1. ODSJEK ZA PSIHOSOCIJALNU PODRŠKU ZA DJECU ŠKOLSKE DOBI INTEGRIRANU U REDOVNI SUSTAV

UVOD

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, anexom ugovora od 01.07.2014. godine donijelo je rješenje kojim je određeno da se u našem Centru obavljaju usluge psihosocijalne podrške i pomoći pri uključivanju u programe redovnog sustava odgoja i obrazovanja – integracija. Za svakog pojedinog korisnika, naš Centar pruža uslugu temeljem rješenja nadležnog Centra za socijalnu skrb. Ove školske godine usluge psihosocijalne podrške, koristiti će četrdeset i tri učenika, a uslugu pomoći pri uključivanju u redovne škole četrdeset i osam učenika. Pet učenika je prošlo procjenu od školskog tima i roditeljima je dana mogućnost, u koliko bude nekih teškoća u savladavanju programa tijekom školske godine,da nam se mogu javiti.

KORISNICI USLUGE PSIHOSOCIJALNE PODRŠKE I UKLJUČIVANJA U REDOVAN SUSTAV ODGOJA I

OBRAZOVANJA

OPĆINA PULA

Korisnik škola razred program koristi uslugu

1. Adrović Melisa SŠE, pos.tajnik drugi prilagođeni Reh.,psih.,fizo.

2. Solo Elisa SŠE, pos.tajnik drugi prilagođeni Reh,psih,fizo.

3. Ibrahimi Anisa SSŠ nutricionist prvi redovni uz ind. Reh,psih.,fizo.

4. Luić Filip OŠ T.Peruška šesti redovni uz ind. Reh.,log.,psih.

5. Knežević Sven OŠ Veruda sedmi prilagođeni Reh.,psih.,log,AT.,fizo

6. Iveta Masimo OŠ Veruda šesti prilagođeni Reh.,psih.,fizo.

7. Sandrić Mara OŠ Veruda šesti redovni uz ind. Praćenje,fizo

8. Vitasović Marija OŠ Veruda treći prilagođeni Reh.,log.,psih.

9. Jovanović Nikola OŠ Vidikovac šesti prilagođeni Reh.,log,psih.

10. Novosel Denija OŠ Vidikovac peti redovni uz ind. Reh.,psih.,fizo

11. Stanojević A. OŠ Vidikovac drugi prilagođeni Reh.,log.,psih.,

12. Valentić Nadja STŠ komercijalist prvi prilagođeni Reh.,log.,psih,fizo.

13. Sviben Gabrijel OŠ Vidikovac treći redovan uz ind. log.,psih.,praćenje re.

14. Peharda Lucija OŠ Vidikovac treći redovan uz ind. Reh.,log.,psih

15. Slivar Roco OŠ V.Vrh drugi redovan uz ind. Reh.,log.,psih

16. Medica Mihael OŠ V.Vrh treći prilagođeni Reh.,log.,psih

17. Periša Antonio OŠ V.Vrh drugi redovni uz ind. Reh.,log.,psih

18. Obradović J. OŠ Stoja drugi prilagođeni Reh.,log.,psih.,fizo

19.Geršner David OŠ T.Peruška prvi Reh,log.,psih.

20.Perić Fran OŠ Veruda prvi prilagođeni Reh.,log.,psih.,fizo

21.Gojani Robert OŠ Vidikovac prvi prilagođeni Reh.,log.,psih.,AT

22. Matoković Petar OŠ Monte Zaro peti prilagođeni Reh.,psih.,fizo,log

OPĆINA VODNJAN

23. Mendiković N. OŠ V.Vrh osmi redovni uz ind. Reh.,psih.,fizo

OPĆINA MEDULIN

24.Mrkonjić Ena OŠ Medulin prvi Reh.,log.,psih.,fizo.

25.Bošnjak M. OŠ Medulin četvrti Redovni uz ind. Reh., log.,psih.,fizo

26.Zohil Borna OŠ Banjole peti Redovni uz ind. Praćenje.,fizo

OPĆINA FAŽANA

27. Rojnić Lana OŠ Fažana četvrti Redovni uz ind. Reh.,fizo.,psih

28. Rojnić Tea OŠ Fažana četvrti Redovni uz ind. Reh.,fizo.,psih

OPĆINA MARČANA

29.Bešić K. OŠ Marčana četvrti prilagođeni Reh.,psih.,fizo

OPĆINA ŽMINJ

30. Bančić V. OŠ V.Gortan drugi Redovni uz ind. Reh.,log.,psih

31.Modrušan M. OŠ V.Gortan osmi Redovni uz ind Reh.,log.,psih

32. Sirotić M. OŠ V.Gortan osmi prilagođeni Reh.,log.,psih.,fizo

OPĆINA PAZIN

33. Kumer Leon OŠ Pazin drugi prilagođeni Reh.,log.,psih.,fizo

34. Nadešić D.M. OŠ Pazin prvi prilagođeni Reh.,log.,psih.,fizo.,AT

OPĆINA Sv.PETAR

35. Modrušan N. OŠ Sv. Petar/Pazin osmi Redovni uz ind. Reh.,psih.,fizo.

OPĆINA BARBAN

36. Diminić M. OŠ J.Filipović treći Redovni uz ind. Reh.,psih.,fizo.

37. Šugar K. OŠ Sutivanac/Žminj drugi Redobni uz ind. Reh.,log.,psih.

38.Filipović Tin OŠ J.Filipović prvi Reh.,log.,psih.

OPĆINA NEDEŠĆINA

39.Čekada N. OŠMartinski/Nedeš.

četvrti prilagođeni Reh.,log.,psih.,fizo

OPĆINA ROVINJ

40. Brdar D. OŠ J.Dobrile šesti prilagođeni Reh.,log.,psih.,

41. Kahvić N. OŠ J.Dobrile peti prilagođeni Reh.,log.,psih,fizo

OPĆINA NOVIGRAD

42. Geljić N. OŠ Novigrad drugi prilagođeni Reh.,log.

GRAD UMAG

43. Manin Ana prvi prilagođeni Praćenje i uključivanje

KORISNICI USLUGE UKLJUČIVANJA U REDOVAN SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA

GRAD NOVIGRAD

44. Sironić L. OŠ Rivarela osmi prilagođeni

GRAD BUJE

45.Vžentin O. SŠ Tal.L.Davinci četvrti prilagođeni

OPĆINA VRSAR

46. Maja L. OŠ V.Nadzor sedmi pilagođeni

OPĆINA Sv.LOVREČ

47. M.M. OŠ J.Rakovca peti prilagođeni

48. M.M. OŠ J.Rakovca šesti prilagođeni

KORISNICI ŠKOLSKE DOBI KOJI KORISTE SAMO USLUGU FIZIOTERAPIJE

OPĆINA PULA

49. Sverić A. SŠ Ekonomska

50. Lopar A. Gimnazija Pula

51. Bačac A. OŠ Veruda

PIĆAN

52. Smoković

0PĆINAPOREČ

53.Lovrić L. Kaštelir

VODNJAN

54.Ademi M. OŠ Vodnjan

ROVINJ

55.Zečević A. SŠ

MARČANA

56.REKANOVIĆ

USLUGA PSIHOSOCIJALNE PODRŠKE

Psihosocijalna podrška je socijalna usluga koja podrazumijeva rehabilitaciju, sa ciljem poticanja razvoja kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika.

Početkom školske godine provodi se procjena za svakog pojedinog učenika. Procjena se provodi sa ciljem utvrđivanja inicijalnog stanja djeteta kako bi se izradio individualan i rehabilitacijski program. Podaci opservacije koriste se i za prijedlog broja i vrsta usluga Centrima socijalne skrbi, na temelju kojega oni donose rješenje za svakog korisnika.

Tijekom školske godine, ako se primijete, značajnije promjene kod djeteta također se provodi timska procjena. Za svako dijete izrađuje se individualan rehabilitacijski program. Individualni programi edukacijskog rehabilitatora, sadrže aktivnosti, ovisno o potrebama učenika:

vježbe koncentracije i pažnje

vježbe grafomotorike i fine motorike ruku

vježbe okulomotorne koordinacije

vježbe za razvoj vizualne, auditivne percepcije

vježbe za razvoj pamćenja

razvoj vještina čitanja i pisanja – pisanje slova, riječi, rečenica, prepisivanje, pisanje po diktatu, pisanje brojki, rečenični znakovi, usvajanje tehnike čitanja, razumijevanje pročitanog, samostalno služenje udžbenikom, pronalaženje bitnog u tekstu, poticaj na aktivno čitanje knjiga…

razvoj komunikacije - vještina stvaranja pojmova, gramatički ispravan govor, bogaćenje rječnika, dramatizacija kraćih tekstova, razvijanje interesa za priču, filmska djela, foto-strip…

razvoj spoznaje - razlikovanje odnosa među predmetima, pojam količine, razumijevanje apstraktnih pojmova…

matematički pojmovi

razvoj vještina potrebnih za korištenje računalne tehnologije

razvoj emocionalnog i socijalnog ponašanja U okviru individualnog programa sa učenicima se radi i na savladavanju nastavnog gradiva. Na taj način učimo ih na koji način trebaju učiti, kako se služiti knjigom. Cilj ovog programa je osamostaljivanje učenika u odgojno obrazovnom procesu, te učenje metoda kojima se ublažavaju problemi vezani za dijagnozu. Maksimalno poticanje svih sposobnosti u skladu sa psihofizičkim karakteristikama i dobi djeteta. U rad s logopedom, ove školske godine biti će uključeno tridesetoro djece školske dobi. Logoped radi na razvoju fonematskog sluha, razvoj jezične analize i sinteze, razvoj artikulacijske motorike, oblikovanje i automatizacija izgovora glasova, razvoj leksičko – gramatičkog aspekta jezika i usvajanju vještina čitanja i pisanja. Svi učenici imaju grupnu terapiju sa psihologom, a po potrebi i individualnu. U radu sa psihologom naglasak se stavlja na psihološkom osnaživanju korisnika, prihvaćanju sebe, stvaranja realne slike o sebi, poticanje primjerenih oblika ponašanja. Kako su roditelji izuzetno važni suradnici u obrazovanju i rehabilitaciji svoje djece, redovito se s njima razgovara, educira ih se te ih se savjetuje na koji način raditi s djetetom. Ovakvim oblikom rada djelujemo na dijete jednakim odgojnim metodama i koristimo istu metodologiju rada.

POMOĆ PRI UKLJUČIVANJU U PROGRAME ODGOJA I OBRAZOVANJA – INTEGRACIJA U REDOVAN SUSTAV

(1) Pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija) je socijalna usluga koja se pruža odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama.

(2) Centar za socijalnu skrb priznaje uslugu iz stavka 1. ovoga članka nakon prethodno pribavljenog mišljenja predškolske ili školske ustanove i pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge, a može se odrediti u trajanju do pet sati tjedno.

Programom, za ovu školsku godinu planirano je da se održi edukacija i savjetovanje nastavnika i učitelja za sve učenike prvih i petih razreda osnovnih škola u kojima se školuju djeca sa CP i drugim motoričkim oštećenjima. Edukacijski rehabilitatori redovito će sudjelovati u radu učiteljskog vijeća za svakog pojedinog učenika, korisnika naših usluga u Puli i ostalim gradovima. Na taj način će se nastavnicima približiti konkretni problemi i mogućnosti svakog pojedinog učenika, kao i metodologija rada sa našim korisnicima. Edukacijski rehabilitatori sudjelovati će i u izradi prilagođenih programa, kako bi oni bili usklađeni sa djetetovim mogućnostima. Centar pruža usluge procjene učenicima s motoričkim oštećenjima na području Istarske županije. Po pozivu škole mobilni stručni tim izlazi na teren, provodi procjenu djeteta, kroz individualan postupak i u razrednom odjelu. Na temelju opservacije daje učiteljima i stručnoj službi škole smjernice o načinu prilagodbe programa, postupaka, metoda i prostora za njihovog učenika sa motoričkim oštećenjem. Planirane su i edukacije za asistente u nastavi i njegovatelje, u koliko ih škola ima. SPECIFIČNE DODATNE AKTIVNOSTI Trideset i petoro korisnika uključena su u neurorazvojnu terapiju sa fizioterapeutom. Vježbe se provode po Boobath konceptu. Fizikalna terapija uključuje procjenu, utvrđivanje funkcionalnog statusa, planiranje, terapijske vježbe,opskrba pomoćnim sredstvima i pomagalima. Prema željama i afinitetima korisnika, uključuju se u likovnu radionicu. U radu sa likovnim instruktorom, izražavaju se slikanjem, crtanjem i modeliranjem u glini. Program njege, hranjenja i edukacije u vezi održavanja osobne higijene provodi medicinska sestra uz pomoć njegovatelja. Potiče se osamostaljivanje djece (koliko to dozvoljavaju njihove motoričke sposobnosti), usvajanje kulturno higijenskih navika, pravila ponašanja za stolom, korištenju toaleta, te za djecu u pubertetu upoznavanje sa tjelesnim promjenama i pravilnom higijenom u toj dobi. OSTALE USLUGE Organiziran je prijevoz za korisnike iz škole u Centar, a sva djeca korisnici invalidskih kolica, prevoze se i iz Centra kući.

RAZVOJNI PLAN

AKTIVNOSTI

Povećanjem broja djece, povećao se i broj radnih sati psihologa u ovom Odsjeku. Ove školske godine psiholog će u Odjelu biti prisutan tri dana u tjednu. U daljnjem razvojnom planu neophodno bi bilo da je psiholog prisutan u Odjelu cijelo radno vrijeme. To bi pripomoglo boljem praćenju djece,moglo bi se organizirati više skupina za rad sa djecom, kao i rad u skupini sa roditeljima. Ove školske godine planirano je da edukacijski rehabilitator iz Odjela za poludnevni smještaj, u jednom dijelu svog radnog vremena, pruža usluge i psihosocijalne podrške zbog povećanog obima posla.

U planu je i daljnja edukacija svih stručnih djelatnika, koja je neophodna da bi se mogli bolje pratiti novi trendovi u rehabilitaciji

CILJ

Olakšati posljedice poteškoća koje proizlaze iz dijagnoza korisnika. Koristiti postojeće potencijale korisnika do maksimuma( u konačnici poslovno sposoban pojedinac koristan društvenoj zajednici ), razviti nove obrasce ponašanja.

REZULTATI KOJE OČEKUJEMO

Bolja edukacijska postignuća učenika, brže i bolje reagiranje u aktivnostima svakodnevnog života, veća samostalnost

POTREBE ODSJEKA

Oprema za provođenje programa rehabilitacije grube motorike

Testovi za dijagnostiku

Kopirni uređaj

Printer

Tablet Android

Plan i program kabineta za asistivnu tehnologiju Edukacijski rehabilitator u Kabinetu za asistivnu tehnologiju temelji svoj rad na Godišnjem planu i programu a odnosi se na sve odsjeke naše Ustanove (Odjel rane intervencije, Odsjek za djecu predškolske dobi i rehabilitaciju, Odsjek za medicinsku i psihosocijalnu rehabilitaciju , Odsjek za mladež i odrasle, školski odsjek te podružnica Poreč) . Programi rehabilitacije ostvaruju se putem visoko sofisticiranih instrumenata prema individualnom planu i programu za svakog korisnika. Za svakog korisnika čini se početna funkcionalna procjena (višekratnog karaktera) te se izrađuje plan i program rehabilitacije putem instrumenata. Proces implementacije asistivne tehnologije, kao i trening, provodi se intenzivno i redovito prema mjeri korisnika. Određuju

se strategije instrukcija, zadaci za rehabilitaciju u kabinetu te vježbu kod kuće. Krajem akademske godine ( *ako nije drugačije navedeno) čini se evaluacija. Rehabilitator, također za određene korisnika pruža i usluge praćenja. Prema potrebama radi se i ponovna procjena ukoliko korisnik prelazi na korištenje složenijih instrumenata. U usko područje rada sa svakim korisnikom individualno pripada i prilagođavanje i modificiranje opreme te direktno montiranje instrumenta na korisnika. Savjetovanje i edukacija roditelja/skrbnika o korištenju instrumenata uključena je u programa rada kabineta. Prema potrebi isto se čini za stručne suradnike u drugim ustanovama. Rehabilitator sudjeluje i neprestano usko surađuje sa ostalim članovima tima za rehabilitaciju pri našoj Ustanovi (timsko praćenje razvoja djeteta, postavljanje rehabilitacijskih ciljeva za pojedino dijete). Planira se suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama u koje su uključena djeca koja dobivaju uslugu psihosocijalne podrške (edukacija odgojitelja, odlasci u dječje vrtiće) kao i pomoć pri uključivanju djece predškolskog i školskog uzrasta u primjeren oblik školovanja (suradnja sa školama).

Rehabilitator putem instrumenata provodi programe rehabilitacije za slijedeća razvojna područja:

dijagnostika/

opservacija

izrada plana i programa

implementacija instrumenta i rehabilitacija

praćenje prema poterbi

valutacija instrumenata

evaluacija

timovi

Područja rada odnose se na slijedeće domene:

DOMENE PODDOMENE

1. akademske vještine / učenje čitanje, pisanje ,matematika, učenje i organizacija

2. samostalost u svakodnevnom životu domotika, higijena, održavanje prostora

3. auditivna percepcija vježbe auditivne percepcije, tehnološki suport

4. augmentativna komunikacija suplementarna komunikacija

5. pristup računalu upravljanje zadanim programima tipkovnicom i mišem

6. kontrola neposredne okoline domotika, kućanski uređaji

7. priprema za zapošljavanje i prilagodba radnog mjesta

pisanje, upravljanje zadanim programima tipkovnicom i mišem

8. slobodno vrijeme i rekreacija igra, čitanje knjiga, upravljanje uređajima (TV-om, CDplayer-om i MP3)

9. pozicioniranje adptacija stalaka i nosača montiranje na korisnika

10. vizualna percepcija pomoć u upravljanju tehnologijom kod oštećenja vida

Vrijeme rada s korisnicima u kabinetu Program se, prema preporuci organizacije za promociju i razvoj asistivne tehnologije realizira prema minimalnom obrascu dva puta tjedno u trajanju od jednog sunčanog sata (zbog

adaptivne vještine

kognitivni razvoj

Razvoj komunikacije (govor i jezik)

motorički razvoj

(mobilnost, fina i gruba motorika

senzorni razvoj

( vizualna i auditivna

percepcija,

propriocepcija )

Socijalni i emocionalni

razvoj

adaptacije instrumenta i kalibriranje pp), no zbog organizacije rada tretmani se prema učinjenoj trijaži skraćuju u korist većeg broja korisnika sa tendencijom skorašnjeg izjednačavanja sa strukom na području asistivne tehnologije. Sukladno navedenom, tretmani se izvode u blok satu te na 30 ili 45 minuta. Procjene se vrše jednom tjedno, ponedjeljkom prema predviđenom rasporedu. U redovnoj satnici, zbog pomanjkanja vremena, nisu predviđene edukacije roditelja o rukovanju instrumentom, održavanju te provođenju programa i zadataka kod kuće. Unatoč navedenom, individualna edukacija roditelja vrši se redovno izvan satnice. Program rehabilitacije putem asistivne tehnologije provoditi će se u Kabinetu, svakodnevno od 08.00- 13.30 h. Korisnici Akademske godine 2017./2018., u Kabinetu za asistivnu tehnologiju, planom i programom, obuhvaćeno je ukupno 20-ero djece u redovnom tretmanu , od kojih je 13 muškog spola a 7 korisnika je ženskog spola. Povremenim praćenjem obuhvaćeno je još 2 djece, a 9-ero ih je na listi čekanja za procjenu te sukladno tome i eventualni tretman. Prema dijagnozama sedmero je djece sa cerebralnom paralizom, četvero je djece sa PSA, sedmero djece sa organski uvjetovanim oštećenjem mozga/ostalo te dvoje djece sa verbalnom apraksijom. Razvojna vizija Rehabilitator planira učiniti nekoliko radionica i predavanja za roditelje korisnika u Puli i Poreču, kako onih koji su već u tretmanu tako i onih koji su potencijalni korisnici ili su na čekanju. Promocija struke i kabineta te daljnje usavršavanje također je u fokusu rada. Obzirom na broj djece i profil njihovog psihofizičkog stanja, potrebno je uložiti u dodatnu opremu. Projektor kojim smo pokretali pametnu ploču i dalje nije u pravovaljanoj funkciji obzirom da ima dugogodišnji staž te bi nam bio potreban novi ultraširokokutnog tipa kao te nezaobilazni klima uređaj u novom prostoru kabineta. Također bi neophodno bilo nabaviti čitače za disleksiju.

3.2. ODSJEK ZA DJECU ŠKOLSKE DOBI S VIŠESTRUKIM OŠTEĆENJIMA U RAZVOJU

Uvod

Ovaj plan i program rada namijenjen je skupini koju čine djeca školske dobi sa višestrukim teškoćama u razvoju koja su u ustanovu smještena odlukama nadležnih Centara za socijalnu skrb (poludnevni smještaj).

Skupina je vrlo heterogena i broji ukupno 5 korisnika, od kojih su 2 ženskog i 3 muškog spola. Članovi skupine razlikuju se po dobi, spolu, stupnju motoričkog deficita, intelektualnim sposobnostima i dr., dok su svi članovi u većoj ili manjoj mjeri ovisni o tuđoj njezi i pomoći.

Kod korisnika su prisutne i druge smetnje poput intelektualnih teškoća, epilepsije, oštećenja vida i percepcije, smetnje govora i emocionalne poteškoće.

Zbog navedenih teškoća korisnici nisu u mogućnosti pohađati školu ili pronaći odgovarajuće zaposlenje, a u skladu s čl. 66 Zakona o socijalnoj skrbi smješteni su u našu ustanovu.

U rad ove skupine uključeni su sljedeći korisnici:

1. M.N. 1996. PCI tetraparesisi spastica

2. S.K. 1998. PCI, tetraparesis spastica

3. M.J. 1999. PCI, tetraparesis spastica

4. L.Š. 2003. PCI, tetraparesis spastica

5. A.X. 2003. PCI tetraparesis spastica, West Sy

Struktura programa

Zbog specifičnih potreba i sposobnosti naših korisnika rad je prilagođen njihovim mogućnostima i potrebama. Budući se radi o skupini koja zbog motoričkih i/ ili intelektualnih poteškoća neće biti u mogućnosti u potpunosti se osposobiti za samostalan život ili rad, težnja je da se korisnici u najvećoj mogućoj mjeri osposobe za samostalno obavljanje dnevnih zadaća i aktivnosti te brizi o sebi. Za svakog se korisnika izrađuju individualizirani programi rehabilitacije koji se provode u našoj ustanovi.

Edukacijsko – rehabilitacijski rad s korisnicima obuhvaća slijedeća područja: 1.PRAKTIČNO – OSOBNA KOMPETENCIJA a) BRIGA O SEBI

- prehrana - osobni izgled i urednost - odijevanje i održavanje odjeće i obuće - zdravlje i sigurnost

b) ŽIVOT U KUĆI/DOMU

- pripremanje obroka - u kuhinji i blagovaonici - u toaletu - korištenje ostalih prostora

2.SPOZNAJNO – DRUŠTVENA KOMPETENCIJA a) SNALAŽENJE U OKOLINI

- poznavanje užeg i šireg zavičaja - kretanje i putovanje - uporaba telefona i korištenje usluga - orijentacija u vremenu

b)KORIŠTENJE MATEMATIČKIH VJEŠTINA - uočavanje svojstava predmeta - brojanje i računanje - mjerenje u svakodnevnom životu - ekonomska aktivnost i kupovanje

c)KORIŠTENJE KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA - neverbalna i verbalna komunikacija - čitanje - pisanje

3. INTERESNO – KREATIVNA KOMPETENCIJA a)DRUŠTVENE I ZABAVNE AKTIVNOSTI

- aktivnosti osobnog izbora - osobno – društvene aktivnosti

b)IZRAŽAJNO – KREATIVNE AKTIVNOSTI

- radno – kreativne aktivnosti - likovno – oblikovne aktivnosti - glazbeno – plesne aktivnosti - govorno – scenske aktivnosti - sportsko – rekreativne aktivnosti - računalno – zabavne aktivnosti

4.EMOCIONALNO – SOCIJALNA KOMPETENCIJA a)ODNOS PREMA SEBI

- osvješćivanje osobnog izgleda - osvješćivanje osobnih emocija i raspoloženja - prepoznavanje osobina ličnosti - osvješćivanje osobnih potreba - osvješćivanje osobnih ponašanja

b)ODNOS PREMA DRUGIMA - osvješćivanje socijalne okoline - upoznavanje drugih

- razumijevanje i uvažavanje drugih - razvijanje grupnih odnosa - prevladavanje sukoba

c)ODNOS PREMA OKOLINI - osvješćivanje odnosa prema okolini - odnos prema društvenim vrijednostima

Za ovu skupinu djece potrebna je briga cijelog stručnog tima. Tako da su u rad tima uključen edukacijski rehabilitator, psiholog, fizioterapeut, fizijatar, medicinska sestra a po potrebi i radni instruktor. Svi korisnici su uključeni u neurorazvojnu terapiju sa fizioterapeutom. Vježbe se provode po Boobath konceptu. Psihoterapija i psihološka testiranja – po potrebi NJEGA I RUČAK Kako su sva djeca korisnici invalidskih kolica, a radi se o težim oblicima tjelesne invalidnosti, sva su djeca u većoj mjeri ovisna o pomoći druge osobe. Njegu i hranjenje obavlja medicinska sestra i njegovatelji. PRIJEVOZ Petoro djece koristi prijevoz od kuće do Centra i natrag. CILJ Podizanje kvalitete života, kvalitetno uključivanje u aktivnosti šire društvene zajednice. VIZIJA RAZVOJA ODSJEKA Planira se poboljšati uvjete rada našim korisnicima te tako kao viziju imamo senzomotornu rehabilitaciju te muzikoterapiju. Korisnici će intenzivno odlaziti u širu zajednicu te tako usvajati potrebne vještine za život u istoj te se tako planiraju izlasci u gradsku knjižnicu, muzeje, kazalište, kino Valli, sajam knjiga,hand made fest, obilježavanje Dana antike, šijanska šuma, sportski dani na Verudeli, odlazak u Pazin na Dane meda, tržnica , specijalna olimpijada u Rijeci te sve ostale aktivnosti i događanja koja budu prigodna. POTREBE ODSJEKA Opremanje snoezelen senzorne sobe Printer Tablet Pametna ploča Projektor TV prijemnik Zaključak U cilju ostvarivanja što boljih rezultata u radu s korisnicima definirani su ciljevi i zadaci koji se žele postići kroz adekvatne i primjerene sadržaje, a uz primjenu odgovarajućih medija i oblika rada.

Kontinuirano se planira suradnja s roditeljima korisnika putem roditeljskih sastanaka, najmanje dva puta godišnje te kroz individualne sastanke s roditeljima prema potrebi. Na kraju razdoblja kroz mehanizme evaluacije utvrđuje se ostvarenost ciljeva.

3.3. ODSJEK ZA MLADEŽ I ODRASLE OSOBE Uvod Ovaj plan i program rada namijenjen je skupini koju čine mladež i odrasle osobe koje su u ustanovu smješteni odlukama nadležnih Centara za socijalnu skrb (poludnevni smještaj). Skupina je vrlo heterogena i broji ukupno 13 korisnika, od kojih je 10 ženskog i 3 muškog spola. Članovi skupine razlikuju se po dobi, spolu, stupnju motoričkog deficita, intelektualnim sposobnostima i dr., dok su svi članovi u većoj ili manjoj mjeri ovisni o tuđoj njezi i pomoći. Kod korisnika su prisutne i druge smetnje poput intelektualnih teškoća, epilepsije, oštećenja vida i percepcije, smetnje govora i emocionalne poteškoće. Zbog navedenih teškoća korisnici nisu u mogućnosti nastaviti školovanje ili pronaći odgovarajuće zaposlenje, a u skladu s čl. 66 Zakona o socijalnoj skrbi smješteni su u našu ustanovu. U rad ove skupine uključeni su slijedeći korisnici:

1. V. F., rođena 1990., dg. PCI, tetraparesis spasica, fibroplasio, retrolentalis oc.tuq, 2. E.R., rođena 1986, dg.PCI tetraparesis spastica, West sy., retardatio

psychomotorica 3. S.L., rođena 1984., dg. PCI, tetraparesis spastica, strabismus, retardati

psychomotorica, 4. M.Š., rođena 1981., dg. paralysis flaccida ext.inf.utq, Scoliosis cong. gravis et

deformatio thoracis, St.postmyelomeningocoelae, usporen kognitivni razvoj, 5. L.B., rođena 1994, dg. PCI hemiparesis spastica lat.sin. 6. L.G., rođena 1998, dg.PCI tetraparesisi spastica 7. M.S., rođena 1970., dg. PCI, tetraparesis spastica, 8. L.G., rođen 1980., dg. retardatio psyhomotorica, 9. S.R., rođena 1987., dg. paresis flaccida extr., inf.utq, myelomeningocoelae

lumbosacralis op., 10. K.H., rođen 1987., dg. PCI, paraparesis spastica, atrophio papilae n. optici, 11. A.R., rođena 1991., dg. genua vara, aplasio patellae bill., 12. D.T., rođen 1981., dg. PCI, paraparesis spastica, epi. 13. H.A., rođena 2001., dg. PCI, tetraparesis spastica.

Struktura programa Zbog specifičnih potreba i sposobnosti naših korisnika rad je prilagođen njihovim mogućnostima i potrebama. Budući se radi o skupini koja zbog motoričkih i/ ili intelektualnih poteškoća neće biti u mogućnosti u potpunosti se osposobiti za samostalan život ili rad, težnja je da korisnici se u najvećoj mogućoj mjeri osposobe za samostalno obavljanje dnevnih zadaća i aktivnosti te brizi o sebi. Za svakog se korisnika izrađuju individualizirani programi rehabilitacije koji se provode u našoj ustanovi. Za ovu skupinu djece potrebna je briga cijelog stručnog tima. Tako da su u rad tima uključen edukacijski rehabilitator,rdni instruktor, psiholog, fizioterapeut, fizijatar i medicinska sestra.

Svi korisnici su uključeni u neurorazvojnu terapiju sa fizioterapeutom. Vježbe se provode po Boobath konceptu. Psihoterapija i psihološka testiranja – po potrebi EDUKACIJSKA REHABILITACIJA Edukacijsko – rehabilitacijski rad s korisnicima obuhvaća slijedeća područja: 1.Praktično – osobna kompetencija

b) BRIGA O SEBI - prehrana - osobni izgled i urednost - odijevanje i održavanje odjeće i obuće - zdravlje i sigurnost

c) ŽIVOT U KUĆI/DOMU

- pripremanje obroka - u kuhinji i blagovaonici - u toaletu - korištenje ostalih prostora

2. Spoznajno – društvena kompetencija

a) SNALAŽENJE U OKOLINI

- poznavanje užeg i šireg zavičaja - kretanje i putovanje - uporaba telefona i korištenje usluga - orijentacija u vremenu

b) KORIŠTENJE MATEMATIČKIH VJEŠTINA

- uočavanje svojstava predmeta - brojenje i računanje - mjerenje u svakodnevnom životu - ekonomska aktivnost i kupovanje

c) KORIŠTENJE KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA

- neverbalna i verbalna komunikacija - uporaba čitanja - uporaba pisanja

3. Interesno – kreativna kompetencija

a) DRUŠTVENE I ZABAVNE AKTIVNOSTI

- aktivnosti osobnog izbora - osobno – društvene aktivnosti

b) IZRAŽAJNO – KREATIVNE AKTIVNOSTI

- radno – kreativne aktivnosti - likovno – oblikovne aktivnosti - glazbeno – plesne aktivnosti - govorno – scenske aktivnosti - sportsko – rekreativne aktivnosti - računalno – zabavne aktivnosti

4. EMOCIONALNO – SOCIJALNA KOMPETENCIJA

a) ODNOS PREMA SEBI

- osvješćivanje osobnog izgleda - osvješćivanje osobnih emocija i raspoloženja - prepoznavanje osobina ličnosti - osvješćivanje osobnih potreba - osvješćivanje osobnih ponašanja

b) ODNOS PREMA DRUGIMA

- osvješćivanje socijalne okoline - upoznavanje drugih - razumijevanje i uvažavanje drugih - razvijanje grupnih odnosa - prevladavanje sukoba

c) ODNOS PREMA OKOLINI

- osvješćivanje odnosa prema okolini - odnos prema društvenim vrijednostim

Radna terapija Radno-terapijski program realizira se svakodnevno s ciljem ublažavanja posljedica primarne dijagnoze, treninga očuvanih sposobnosti, a time i povećanja sposobnosti korisnika za što samostalniji i kvalitetniji svakodnevni život. Korisnicima se dnevno pružaju usluge radne terapije koju provodi radni instruktor i to u izradi ukrasa, maski, kostima za prigodne priredbe i uređenje prostora, izradi čestitki, slika, torbi, vrećica za lavandu, izradi keramičkih predmeta, posuda i suvenira te izradi ukrasnih predmeta od mais- mase. Prehrana i njega Za sve korisnike organizirana je prehrana i njega. U ovoj skupini naglasak se stavlja na osamostaljivanju, tako da se sve aktivnosti prehrane i njege odvijaju u stanu u kojem korisnici vježbaju sve aktivnosti samostalnog života. Pored edukacijskog rehabilitatora i radnog instruktora u rad se uključuje i medicinska sestra. Prijevoz Za sve korisnike organiziran je prijevoz.

Vizija razvoja odsjeka Osamostaljivanje korisnika za što samostalniji život. Integracija u širu društvenu zajednicu kroz izlaske, posjete i aktivno bavljenje sportskim aktivnostima. Potrebe odsjeka Oprema za kuglanje Zaključak U cilju ostvarivanja što boljih rezultata u radu s korisnicima definirani su ciljevi i zadaci koji se žele postići kroz adekvatne i primjerene sadržaje, a uz primjenu odgovarajućih medija i oblika rada. Kontinuirano se planira suradnja s roditeljima korisnika putem roditeljskih sastanaka, najmanje dva puta godišnje te kroz individualne sastanke s roditeljima prema potrebi. Na kraju razdoblja kroz mehanizme evaluacije utvrđuje se ostvarenost ciljeva. Ravnateljica Loretta Morosin,mag.rehab.educ.

Documents

PLAN I PROGRAM RADA DNEVNOG CENTRA ZA …timski, uz kontinuirani rad fizioterapeuta, logopeda, psihologa, edukacijskog ... U neposredan rad biti će uključeno je 22 djece,koja će