Prva subota u mjesecu

mnogim je Osječani-

ma već godinama re-

zervirana za posjet saj-

mu antikviteta na Tr-

gu Svetog Trojstva u

Tvrđi. Ta se tradicija

provodi još od 2005.

godine. Sajam nam

pruža odlično subotnje

druženje tijekom cijele

godine. U ponudi se

zaista nudi svašta pa

tako svatko može pro-

naći nešto za sebe. Na

štandovima se mogu

pronaći kipići Bude,

kubure, bakreni muža-

ri, tradicionalni sla-

vonski stolnjaci, stri-

povi, knjige, ikone,

razni noževi, tradicio-

nalno japansko oružje

šuriken, samurajski

mačevi, sablje, šivaće

mašine, baloni, gra-

mofonske ploče, audi-

okasete, umjetničke

slike, bidermajerski

namještaj, stare pivske

boce i ambalaža dru-

gih proizvoda koji bu-

de nostalgiju... Mogli

bismo tako nabrajati

do sutra jer osječki je

sajam antikviteta zais-

ta nepresušno vrelo

kako umjetnosti, tako i

radosnog druženja, ali

i gastronomske ponu-

de u što se ubrajaju i

najpopularnije lango-

šice čiji se miris čita-

vim trgom miješa s

mirisom lavande i

drugih mirisnih pri-

pravaka.

Novinar: učenik Kristi-

jan Kaniža, 4.b

Sajam antikviteta

Posebne zanimlji-

vosti:

Intervju mjeseca—prof.

Stjepanek

Antonio Šipalo, 2. g — strip

majstor

Sekiro: Shadows die twice

— recenzija

Savjeti za učenje

NOĆ MUZEJA 2020.

Digitalni kutak—prof. Stje-

panek

GIMNASTIKA 2. mjesto

U ponedjeljak, 20.1.2020.

održano je gradsko natjeca-

nje u gimnastici gdje su

naše cure ekipno osvojile 2.

mjesto. Čestitamo Loreni

Jelošek, Ingi Rukovanjski,

Niki Uljarević i Petri Mrak!

Karmela Ilijašev, prof.

siječanj 2020.

U ovom broju:

GOST PREDAVAČ 2

ANTIČKI RIM 5

Heavy metal 7

Klizalište Sokol Cen-

tar Osijek 9

Literarni kutak 10

Prve zimske Olimpijske 13

Zima 16

Svezak 3., Izdanje 4.

siječanj 2020.

EKOOS Ekonomska i upravna škola Osijek

Izvor foto: https://tzosijek.hr/foto/galerije/

Dogadjanja%202018/Sajam%20antikviteta%202

-2018.jpg

Željko Erkapić trenutno je direktor

u Klaster poljomehanizaciji d.o.o.

Projekt klastera pokrenut je u ok-

viru Hrvatske udruge poslodavaca

osnivanjem Nacionalnog centra za

klastere početkom 2007. godine

koji je osim Klaster poljomehani-

zacije d.o.o. uključivao još 4 inici-

jative klastera.

Željko Erkapić bio je gost predavač

učenicima trećih i četvrtih razreda

22. i 24. siječnja 2020. godine te je

učenicima prezentirao japanska

iskustva i specifičnosti Japana u

poslovnom okruženju i upoznao

učenike s poslovnim bontonom te

zanimljive i kulturne nacije.

Gospodin je Erkapić sudjelovao i u

nekoliko znanstvenih projekata

poput Povećanje ekonomskog pro-

speriteta jačanjem regionalne

konkurentnosti koji je pokrenuo

Ekonomski fakultet Osijek.

Učenici su na taj način povezali

stečena znanja iz strukovnih pred-

meta s primjerom poslovnog pona-

šanja i pregovaranja. Posjet je or-

ganizirala profesorica dr.sc. Marija

Mesić Škorić.

dr.sc. Marija Mesić Škorić, prof.

Stranica 2

Antonio Šipalo, 2. g — strip majstor

Svezak 3., Izdanje 4.

siječanj 2020.

GOST PREDAVAČ Željko Erkapić

Tomato in desert planet

Sons and a father Morons or trainers

EKOOS

Poštovana profesorice Stjepa-

nek, zahvaljujem što ste odvojili

vrijeme i pristali sudjelovati u

ovomjesečnom intervjuu. Zapo-

četi ćemo s nekim lakšim pitanji-

ma…

Novinarka: Čime se bavite u slo-

bodno vrijeme? Imate li neke hobije?

Prof. Natalija Stjepanek: U slo-

bodno vrijeme još uvijek puno radim.

Iako nastojim imati više slobodnog

vremena, po prirodi sam radoholičar.

Pišem udžbenike, usavršavam se, nas-

tojim unaprijediti nastavu, ali i čitam

krimiće, plešem, idem na aerobik,

družim se s obitelji i prijateljicama i

putujem :).

N: Što za Vas znači „Škola za ži-

vot“?

Prof. Stjepanek: Škola za život

mijenja sve sudionike odgojnog i ob-

razovnog procesa. Što znači, koliko

mijenja učenike, toliko mijenja i nas

nastavnike pa i roditelje. Moram priz-

nati da sam osobno dosta tradiciona-

lan nastavnik. Budući da matematiku

možete naučiti samo vježbanjem i

rješavanjem zadataka, ja sam to pre-

nijela i na ostale aktivnosti i smatram

da svi ljudi trebaju dati svoj maksi-

mum te uložiti puno truda i rada da bi

bili zadovoljni sami sobom i postigli

cilj koji su stavili pred sebe. Škola za

život daje malo drugačiji pristup od

onog na koji smo navikli. Ne moramo

u svim razredima imati jednak broj

sati za neke teme, nego procjenjujemo

koliko ćemo sati odvojiti za pojedinu

temu po tome koliko su učenici ostva-

rili predviđene ishode. Možemo skra-

titi ili produžiti temu, ovisno o razred-

nom odjelu. Vrednovanje se ne svodi

samo na sumativno ocjenjivanje, nego

se stavlja naglasak na vrednovanje za

učenje i vrednovanje kao učenje, pri-

mjerice samovrednovanje i vršnjačko

vrednovanje. Škola za život predviđa

inkluzivno obrazovanje koje mi u školi

već provodimo te moderne metode u

kojima je učenik u središtu procesa

učenja, a nastavnik mentor koji učeni-

cima samo pomaže i vodi ih kroz pro-

ces učenja. Nastavnik nije jedina

„riznica znanja“ u suvremenoj nasta-

vi. Nastava treba imati istraživački

pristup i problemske zadatke koji nam

pomažu u svakodnevnom životu.

N: Najzanimljiviji dio Vašeg po-

sla je…?

Prof. Stjepanek: Jako volim svoj

posao i njegova dinamičnost me stal-

no drži budnom. Učenici vole infor-

matiku i zato je i meni draže predava-

ti informatiku nego matematiku. In-

formatika je uvelike prisutna u vašim

životima i moja je misija osvijestiti

vas za sigurno korištenje strojne i

programske opreme te sigurno koriš-

tenje usluga interneta. Nastojim

„usaditi“ u učenike osnovne principe

zaštite podataka, računala i ljudi.

N: K ojim biste se trima riječima

opisali i zašto?

Prof. Stjepanek: Možda bolje da

to učine drugi, teško je sebe opisati,

ali evo ipak tri riječi: učiteljica, majka

i život. Mogu reći da sam nastavnica

26 godina, imam puno sati predava-

nja odraslim polaznicima nastave,

učenicima, odgoj i obrazovanje vlasti-

te djece. Mislim da živim život nastav-

nice, to je moj poziv. Nastavnica sam

cijeli dan, svaki dan u godini. Majka

sam i volim život.

N: Volite li putovati? Najljepše

mjesto koje ste posjetili?

Prof. Stjepanek: Jako volim pu-

tovati i obišla sam mnoga mjesta:

Tunis, Grčku, Istanbul, London, Pariz,

mjesta na našoj prelijepoj obali. Ne

mogu izdvojiti niti jedno mjesto jer

svaki grad ima nešto što je lijepo i

specifično. Ljudi kroz svoja putovanja

obogaćuju svoje osjećaje, maštu, prih-

vaćaju različitosti i usvajaju običaje te

prenose vlastita pozitivna iskustva

svojoj okolini.

N: Biste li se voljeli iskusiti u ne-

kom drugom poslu? Kojem?

Prof. Stjepanek: Ne bih, im ala

sam prilike promijeniti posao, ali ni-

sam željela. Da održim dinamiku,

radim još puno stvari, primjerice dr-

žim različite radionice za nastavnike.

Između ostalog, pišem udžbenike i

time ispunjavam svoju ljubav iz mla-

dosti, a to je pisanje i čitanje.

N: Koliko se posao nastavnika

promijenio u odnosu na nove genera-

cije?

Prof. Stjepanek: Prom ijenio se

dosta. Mladi su orijentirani na tehno-

logiju, multimediju i interaktivnost.

Stoga se i mi nastavnici trebamo pri-

lagoditi.

Stranica 3

Intervju mjeseca siječnja 2020.—prof. Natalija

Stjepanek

Internet je siguran

medij onoliko koliko ga

korisnik učini

sigurnim.

siječanjsko izdanje

2020.

N: E-nastava, da ili ne?

Prof. Stjepanek: Umjereno. Mla-

di trebaju socijalizaciju, možda više

nego prije. Budem žalosna kada vidim

da pod odmorom učenici sjede i ne

razgovaraju, nego svatko tipka po

svom mobitelu. U šali sam rekla da

pod satom mogu koristiti mobitele u

edukativne svrhe, a pod odmorom

ćemo ih stavljati u kutije da ih ne kori-

stite nego da se družite i razgovaraju.

S druge strane, ako nastavu učinimo

dinamičnom i zanimljivom, ponudimo

učenicima različite mogućnost učenja

pa time i e-učenje, velika je vjerojat-

nost da će rezultati učenja biti bolji, a

učenici zadovoljniji.

N: K oliko je važno učenike kriti-

čki osvijestiti o medijskoj pismenosti?

Prof. Stjepanek: Učenike je jako

važno osvijestiti o medijskoj pismeno-

sti jer su to kompetencije koje se traže

u svakom poslu, a važne su i za osob-

nu uporabu.

N: Što mislite o sigurnosti inter-

neta i roditeljskom nadzoru o sadrža-

jima koje njihova djeca gledaju?

Prof. Stjepanek: Naša škola sva-

ke je godine uključena u akciju Dan

sigurnog interneta. Cilj je podizanje

razine svijesti cjelokupne populacije

Hrvatske o problemima sigurnosti

djece i mladih na internetu. Danas se

za posao i razonodu u svakodnevnom

životu koriste računala. Preko raču-

nala možemo se spojiti na internet.

Internet je najveća računalna mreža

na svijetu. Internet nema prirodne ni

državne granice. Internet ima nekoli-

ko servisa i različite društvene mreže.

Na internetu možemo pronaći sadrža-

je iz različitih područja: poslovnog

svijeta, obrazovanja, zabave i razono-

de. Možemo čitati knjige u elektroni-

čkom izdanju, obavljati online kupovi-

nu, plaćati račune online bankar-

stvom, posjetiti turističke agencije…

Internet je ogromna mreža korisnih

informacija i zabave. Djeca se služe

internetom za komunikaciju putem

različitih društvenih mreža i pronala-

ženje različitih informacija iz svijeta

glazbe, sporta ili znanosti. Kada tre-

baju napraviti referat, najbliži izvor

znanja im je internet. No, sve infor-

macije na internetu nisu uvijek istini-

te. Djecu jako privlače različite druš-

tvene mreže poput Facebooka ili Twit-

tera. Jedna od negativnosti društve-

nih mreža jest izlaganje vlastite pri-

vatnosti svakog korisnika. Osim toga,

djeci na internetu može pristupiti bilo

koja odrasla osoba koja nema poštene

i časne namjere te ih emocionalno i

psihički zlostavljati. Osim odraslih

osoba, prisutno je i zlostavljanje od

strane vršnjaka, ismijavanje, ruganje,

prijetnje, vrijeđanje, laži i smicalice.

Prema vlastitim željama, korisnik

Facebooka može sakriti svoj profil i

fotografije od nepoznatih ljudi. Rodi-

telj treba brinuti kada i koliko vreme-

na njegovo dijete provodi na interne-

tu. Treba nadzirati koje stranice dijete

posjećuje. Računalo treba stajati u

dnevnoj sobi i dijete treba ograničiti u

vremenu koje provodi za računalom i

na internetu. Ovaj korak olakšava

nadgledavanje djetetovih radnji. Tre-

ba educirati i roditelje i nastavnike o

sigurnosnim pravilima na Internetu.

Potrebno je upozoriti djecu i pridrža-

vati se sljedećih pravila: nikada ne

otkrivati osobne informacije, paziti

kome šaljete svoje fotografije, ne raz-

govarati sa strancima (putem MSN-a,

e-maila...), povjeriti se roditeljima ili

nastavnicima u slučaju problema.

Postoje programi koji automatski

zaključavaju internet nakon određe-

nog vremena. Isto tako, postoje pro-

grami koji blokiraju posjete nepoželj-

nim stranicama, a postoje i oni po-

moću kojih se mogu vidjeti posjećene

stranice. Računalo se od zlonamjernih

programa može zaštititi pravilnim

postupcima tijekom rada: instalirati

vatrozid, instalirati antivirusni sof-

tver, ažurirati antivirusni softver,

koristiti antispam, koristiti lozinke za

prijavu korisnika na računalu, krei-

rati korisničke račune koji imaju ma-

nje ovlasti od administrator za manje

iskusne članovi obitelji.

Internet je siguran medij onoliko koli-

ko ga korisnik učini sigurnim.

Zahvaljujem se na izdvojenom

vremenu i želim Vam puno us-

pjeha u daljnjem radu.

Novinarka: učenica Barbara Oreč, 4.a

Stranica 4 Svezak 3., Izdanje 4.

EKOOS

Rimska civilizacija nastala je na

Apeninskom poluotoku 753.

prije Krista. Prema legendi Rim

su osnovala dvojica braće Ro-

mul i Rem koji su bili bačeni u

rijeku Tiber te ih je othranila

vučica. Apeninski poluotok

smješten je na području Sredo-

zemnog mora. Najznačajnije

rijeke Apeninskog poluotoka su

Po i Tiber. Prije Rimljana na

Apeninskom Poluotoku živjeli

su Etruščani. Prema legendi oni

su došli s Alpa i 575. godine na-

selili se na sedam brežuljaka

koliko je okruživalo grad Rim.

Romul je ubio Rema i zavladao

gradom 753. prije Krista do 715.

prije Krista. Vijeće staraca, od-

nosno Rimski Senat, osnovan je

715. pr. Kr. i djelovao je do 673.

pr. Kr. Nume Pompiliji prema

legendi bio je drugi rimski kralj

te je za vrijeme njegove vladavi-

ne osnovan svećenički kolegiji.

Tulo Hostilije bio je treći rimski

kralj koji je naslijedio Numa

Pompilija te je za vrijeme nje-

gove vladavine izgrađena Curia

Hostilija, odnosno zgrada koja

je bila sjedište Rimskog Senata.

Četvrti kralj bio je Anko Marci-

je, za vrijeme njegove vladavine

izgrađen je rimski Forum. Iste

godine kada je izgrađen rimski

Forum, nastala je rimska abe-

ceda koja je bila napisana po

uzoru na grčki alfabet. Tarkvi-

nije I., koji je bio Etruščanin,

počeo je vladati 617. pr. Kr. Za

vrijeme njegove vladavine iz-

građen je Circus Maximus, od-

nosno rimski hipodrom. Zadnji

rimski kralj bio je Tarkvinije II.

Oholi koji je iz Rima protjeran

509. pr. Kr. Od tog trenutka,

počinje doba Rimske Republi-

ke. Za vrijeme Rimske Republi-

ke vlast je u državi preuzeo Se-

nat, tj. Vijeće staraca koje je

svake godine primalo dva nova

konzula. Prvi konzuli bili su

Lucije Junije Brut i Lucije Tar-

kvinije Kolatin. Doba Rimskog

Carstva započelo je dolaskom

Oktavijana, odnosno Augusta

na vlast. Za vrijeme cara Traja-

na, 117. godine pr. Kr., Rimsko

Carstvo bilo je na vrhuncu

moći.

Sonny

Stranica 5

ANTIČKI RIM

Izvor foto: http://promise.hr/foto-kada-je-strop-pao-na-vjernike-vatikan-je-zatvoren-no-

hrvatski-hodocasnici-ipak-su-odusevljeni-rimom/romul-i-rem-nova/

Izvor foto: https://sh.wikipedia.org/wiki/Rim

Izvor: https://www.enciklopedija.hr/

U vrijeme kada većinu igara završite s

malo truda Sekiro: Shadows die twice

upravo je suprotno. To je igra koja će

vas mučiti i od vas tražiti da svu svoju

pozornost usmjerite na nju. Napravili

su ga već poznati Formsoftware, iza

kojega stoji Hidetaka Miyazaki, tvorci

poznatog serijala Demon Souls i još

poznatijeg serijala Dark Souls. Za raz-

liku od Dark Soulsa Sekiro je mnogo

ljepši i življi, a radnja se odvija u feu-

dalnom Japanu koji je ispunjen ne

samo samurajima, nego i mitskim ču-

dovištima iz japanske mitologije. Priča

je jedna od najboljih priča u videoigra-

ma koje sam igrao ove godine, no ni

sam Dark Souls me nije mogao pripre-

miti na horore koje ću ovdje opisati.

Ujedno me ni sam Dark Souls nije

tjerao na pauze od par dana, koje bi

postajale par mjeseci da bih došao k

sebi od težine videoigre kao što je Se-

kiro. U Sekiru igrate kao Wolf, samu-

raj koji je zadužen za zaštitu dječaka

po imenu Kuro koji je besmrtan. Igra

započinje tako da ga pokušavate sigur-

no izvesti iz Ashine. Tamo se suočava-

te s Genichirom koji vas već u prvih

par minuta ove igre upozna s njenom

težinom tako da vam odsječe ruku, što

je ujedno i pokretač radnje. Priča se

nastavlja tako da dobivši umjetnu ruku

krećete u pohod kako biste spasili Ku-

ra, a ujedno ili spasite ili uništite svijet

pomoću Kurove moći koja daje opciju

da sam Kuro ljudima daje besmrtnost.

Wolf je za razliku od ostalih protagoni-

sta Formsoftwarea živ. On razgovara,

iako su to rečenice od minimalno pet

riječi gdje najčešće govori o časti ja-

panskih shinobia, tj. ninja. Njegov

dizajn mi se svidio. Svidio mi se način

kako Wolf, iako mlad, izgleda kao is-

kusan borac, a oba glumca koja su mu

posudila glas, odradila su izvrstan po-

sao. No, glumac koji mu je dao ime u

engleskoj verziji igre, Noshir Dalal,

nije mi se toliko svidio kao Daisuke

Namikawa koji je Wolfu dao glas u

japanskoj verziji. Wolf je ujedno vezan

uz kodeks časti koji me u nekim dijelo-

vima fascinirao, a u nekim toliko uma-

rao da bih samo preskočio igru kada

bih počeo pričati. Što se tiče Sekirovog

svijeta, on je za razliku od Dark Soulsa

daleko ljepši i življi. Par puta sam os-

jećao zapanjenost, npr. kada bih s vi-

sokog tornja imao pogled na cijelo

područje gdje sam se nalazio ili kada

bih s vrha planine promatrao sve što

se nalazi ispod. Moram priznati da

sam dosta vremena potrošio samo na

divljenje različitim dijelovima igre.

Svidio mi se kontrast boja, način kako

se Formsoftware poigrao sa svjetlom i

tamom. Dizajn neprijatelja, čudovišta,

nije me previše iznenadio, dosta ele-

menata sam već vidio, no tu i tamo bi

se našlo nešto novo. Nije mi se svidjelo

kako je više samuraja, koji su imali

ulogu mini bossova, izgledalo isto.

Sekiro je, osim već navedenih stvari,

donio i novi sustav borbe. U ovom

slučaju, svaka je borba orijentirana na

posture (nazovimo to sposobnošću

primanja udaraca prije nego vas ti isti

udarci omame). Vi i vaš neprijatelj

imate posture, tko prvi izgubi svoj

posture gubi. Borba u Sekiru je brža i

agresivnija nego u Dark Soulsu, mo-

ram priznati da mi je trebalo malo

vremena da se priviknem. Također, u

njoj su dodane nove stvari, recimo ako

netko na vas juri s mačem ili kopljem s

ciljem da vas probode taj napad ne

možete blokirati, već ga morate bloki-

rati pomoću mikiri countera (pokreta

gdje stanete na mač/koplje osobe koja

juri na vas) i onda tu osobu udarite,

što vam pruža priliku za protunapad.

Tu su napadi kada vas neprijatelj uh-

vati pa baci ili uhvati, a ti se napadi

također ne mogu blokirati, već morate

napraviti korak unazad ili u stranu.

No, to nije sve, vi kao Wolf, i kao osob-

ni čuvar Kura imate moć oživljavanja,

što vam daje opciju da se odmah vrati-

te u borbu nakon smrti. Sekiro također

ima mnogo boss fightova od kojih je

većina s mini bossovima. Neki od tih

mini bossova su super, no neki su iri-

tantni. Što se tiče main bossova, oni su

svaki priča za sebe. Meni su najdraži

Giobu Masataka Oniwa i Genichiro

Ashin. Sekiro je jedna od najboljih

igara koju sam igrao ove godine. Ona

je uistinu teška i zahtijeva mnogo tru-

da kako biste ju prešli odlučite li se na

igranje. Većina ljudi proba pa odusta-

ne, no, probate li igrati i nastavite li

dalje, nećete biti razočarani. Svidjelo

mi se kako je Formsoftware donio neš-

to novo, ali ujedno i nešto već poznato.

Zero

Stranica 6 Svezak 3., Izdanje 4.

Sekiro: Shadows die twice — recenzija

Izvor foto: https://en.wikipedia.org/wiki/Sekiro:_Shadows_Die_Twice

EKOOS

Heavy metal podvrsta je rock

glazbe. Razvio se kasnih šezde-

setih i početkom sedamdesetih

godina u Velikoj Britaniji i SAD

-u. Obilježavaju ga distorzirani

zvuk, duge gitarske dionice i

energična izvedba. Naziv heavy

metal izmislilo je američki knji-

ževnik William Burroughs, a u

glazbi prvi put ga uvodi kanad-

ski rock sastav Steppenwolf u

stihu:

„I like smoke and lightning

Heavy metal thunder

Racin' with the wind

And the feelin' that I'm under.“

PODJELA METALA:

death metal

glam metal

doom metal

gothic metal

power metal

speed metal

black metal

progressive metal

trash metal

viking metal

symphonic metal

METALCI:

Metalac je hrvatski naziv za o-

božavatelje metala. Engleski

naziv je metalhead i-

li headbanger.

Naziv je nastao zbog mahanja

glavom i kosom što je karakte-

ristično za metal koncerte. Mu-

ški metalci poznati su po dugoj

kosi, koja se smatra zaštitnim

znakom. Osim duge kose, me-

talci najčešće nose crne kožne

jakne sa zakovicama i lancima.

Cure vole i crni lak na noktima

kao i crnu, tj. tamnu šminku.

HEAVY METAL IZVOĐA-

ČI:

Slipknot

Metallica

Suicidal Angels

Machine Head

Lordi

Static-X

Arch Enemy

Immortal

Suicid Silence

Epica

Iron Maiden

Jedno je sigurno, metal je žes-

toka glazba s odličnom energi-

jom i moćnim ritmom koji ra-

zumiju samo pravi metalci.

Heavy metal it's way to life.

Novinarka: učenica Magdale-

na Tretinjak, 2.b

Stranica 7

Heavy metal

Izvor foto: https://www.ultimate-guitar.com/articles/

featu-

res/9_tracks_that_are_considered_to_be_the_first_heavy_metal_song

_ever-96119

Izvor foto: https://www.impericon.com/en/iron-maiden-

aces-high-flag.html

Ušli smo u drugo školsko polugo-

dište, što znači da nas čekaju i novi

izazovi. Sada je pravo vrijeme da

se krenu „grijati stolice“. Ostvari-

mo li dobar početak, ostatak će

nam polugodišta uistinu biti lakši.

No, kako naći motivaciju za uče-

nje? Jedno je od najčešćih pitanja.

Trebam li početi s težim ili lakšim

gradivom? Hoće li mi podcrtavanje

teksta uistinu pomoći? Trebam li

slušati glazbu dok učim? Ne posto-

ji točan odgovor na ova pitanja. Ne

odgovara svaki način učenja svakoj

osobi. Nekima je lakše učiti u druš-

tvu, neki pak više vole svoj mir.

Neki jednostavno ne mogu učiti uz

glazbu, a neki vole početi s težim

gradivom. Treba iskušati sve nači-

ne i vidjeti koji vam najviše odgo-

vara i s kojim najlakše učite i pos-

tižete najbolje rezultate. Za poče-

tak budite odmorni. Ukoliko u-

morni počnete učiti, nećete postići

željene rezultate jer nećete imati

dovoljno koncentracije, energije, a

ni volje za učenjem. Pronađite od-

govarajuće mjesto. Nikako ne učite

na krevetu jer će vaš mozak auto-

matski zaključiti da je vrijeme za

spavanje. Najbolje bi bilo da sjed-

nete za radni stol, odete u knjižni-

cu ili nekamo gdje ćete se moći

koncentrirati. Radni stol trebao bi

biti što uredniji kako vam nepotre-

bne stvari, poput drugih predmeta

i knjiga, ne bi odvraćale pozornost

s gradiva. Jedan od najvažnijih

savjeta jest da maknete mobitel,

ugasite televizor, isključite računa-

lo (ako vam uistinu nije potrebno)

i budete na što mirnijem mjestu

kako vam ništa ne bi omelo kon-

centraciju. Kada ste sigurni da ste

spremni za učenje, napravite si

raspored. Kako, kada i što učiti?

Bitno je da si zacrtate realne i os-

tvarive ciljeve. Odredite si koliko

ćete dugo učiti. Zašto je dobro to

što učite, je li samo zbog prolaska

testa ili će vam biti korisno i u ži-

votu ili je važno opće kulturno zna-

nje. Ako su u pitanju strani jezici,

postoji pregršt aplikacija koje kroz

zabavu i jednostavan način poku-

šavaju prenijeti znanje. Pokušajte

učiti u društvu. Međusobno se is-

pitivati. Neka jedan od vas glumi

nastavnika i ispriča gradivo na svoj

način. Nakon njega neka to bude

druga osoba i tako neka svi iz dru-

štva jednom budu u ulozi

„nastavnika“. Učenje uz pomoć

prijatelja je lakše, a i gradivo se

izgovara na glas što nam ipak malo

olakšava pamćenje istog. Ukoliko

vam je lakše, pokušajte imati aso-

cijacije za određene pojmove.

Važno je učiti redovno. Bitno da

svaki dan „pokrenete mozak“ i lek-

ciju po lekciju učite. Ništa se kvali-

tetno ne može naučiti za jedan ili

dva dana. Ovako će vam gradivo

ipak duže ostati u pamćenju i bolje

ćete ga znati objasniti.

Novinarka: učenica Lucija Sude-

tić, 3.b

Stranica 8 Svezak 3., Izdanje 4.

Savjeti za učenje

Izvor foto: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/

thumb/4/4c/Tres_Mundos.jpg/440px-Tres_Mundos.jpg

Izvor foto: http://www.savetnik.edu.rs/wp-content/

uploads/2017/04/ucenje-saveti-1199x480.jpg

Izvor foto: http://www.lobor-grad.hr/images/

fotogalerije/17.4.2019./ucenje.jpg

EKOOS

Zimski su praznici završili, ali

je još uvijek hladno. Očekujemo

još samo bijeli pokrivač i zim-

ska idila može službeno početi.

Bar se tomu nadamo svi…

Iako smo i ovaj Božić dočekali

bez snijega, to ne znači da ne

možemo u njemu uživati počet-

kom 2020. godine, a dok nam

snijeg ne padne, veselje i uživa-

nje u zimskim radostima može-

mo pronaći na klizalištu Sokol

u Osijeku. Sve više mladih od-

lučuje se na ovaj oblik rekreaci-

je u zimskim mjesecima. U o-

vom dijelu Hrvatske, upravo je

to najveća ledena površina. Kli-

zalište radi svaki dan u tjednu.

Na njihovoj internetskoj strani-

ci možete vidjeti kada je klizali-

šte otvoreno. Cijena ulaznice je

15,00 kuna, a najam klizaljki

(ukoliko klizač nema svoje) ta-

kođer 15,00 kuna. Postoji i op-

cija kupnje karneta koji donosi

10 ulaznica za 120,00 kuna. Na

klizalištu je moguća i proslava

rođendana, a postoji i mala

škola klizanja za najmlađe (ne)

klizače.

Zaputite se u Ulica Kralja Zvo-

nimira 5 u Osijeku i doživite

zimsku čaroliju, ako već niste.

Novinarka: učenica Lucija Su-

detić 3.b

Stranica 9

Klizalište Sokol Centar Osijek

Izvor foto: https://tzosijek.hr/foto/galerije/Advent%202019/Ledena%

20bajka%20na%20Sokolu%20logo%20web%20naslov.jpg

Izvor foto: https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?

q=tbn:ANd9GcSpfrqnmiR-J5pIQGR-

i4Kv7SFKELP7Rk1ionRb-phkNCXEksYJ&s

Izvor: https://www.gdosijek.hr/klizaliste

Izvor foto: https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/

klizaliste-sokol-centar-3-800x-

cfaf05caeec4f9168a1628e42da572c3_view_article_new.j

pg?v=20

Sjene djetinjstva

I jednom kada odrasteš sve ti postane sivo,

Suze, bijes... i ne znaš više što je za sve krivo...

U treptaju vidim igralište, slobodu i razigrano srce,

Suze od smijeha na sve strane frče,

I u toj sjeti miris pokošene trave ona je snila,

Nad horizontom svoj pogled nije krila,

U polju beskrajnom sretna je bila,

I tako trčala je dok noge ju nose,

A suton nikada ljepši nije bio...

I tada je duboko udahnula i osmjehnula se slatko,

jer odlutala je u djetinjstvo opet… barem na kratko…

A cvjetna polja opet je zovu…

A realnost nudi samo sjaj i lovu...

Ali što ti znači to, kada pred san ne čuješ mudru sovu,

Ili u zoru vrapca na grani,

Koji spavati nam brani.

Gdje si?

O čemu li razmišljaš sada?

Ti čudno biće,

Koje sjediš i proučavaš ljude i ostale kafiće

Sjećajući se maloga sela

Odakle krv ti je potekla vrela...

Karla Milinković, 4.b

Stranica 10 Svezak 3., Izdanje 4.

Literarni kutak

Izvor foto: https://steemit.com/photography/@drawesome24/croatia-seen-through-nikon-d3400-6-wheat-fields

EKOOS

Novi profesor Geografije ušao je u razred. Počeo je nešto pričati, no ja nisam slušao. Bio sam prezau-

zet razmišljanjima. Ovo je najviše što je itko ikada pričao sa mnom u ovoj školi, a kamoli da mi netko

kaže da se želi sa mnom družiti. Možda je ovo sve samo gluma kako bih se nastavio družiti s njim dok

ne pronađe nove prijatelje. Vjerojatno će me ostaviti na cjedilu kada pronađe nekog boljeg. Nisam niš-

ta posebno, zašto bi se onda družio sa mnom? Ponovno sam se trgnuo kada me Pavao malo pogurao

laktom. Pogledao sam u njega, pomalo izbezumljeno i skoro povikao: „Ha?“ Cijeli razred me gledao.

Divno. Ovo je posljednje što mi je trebalo na prvi dan škole. Nakon jednog trenutka, shvatio sam zašto

me Pavao pogurnuo. „Hoćeš nam se predstaviti, mladiću? To jest, samo meni – ja sam novi.“ Profeso-

rove riječi doprle su do mene i ustao sam. „Um, ja sam Mario. Imam 16 godina. Živim nedaleko od

škole. Mislim da je to sve.“ Profesor me na neko vrijeme promatrao i naposljetku se nasmiješio. „Pa

dobro onda Mario. Drago mi je. Idemo dalje. Mladić do Marija?“ Pavao je ustao. „Ja sam Pavao. Ta-

kođer imam 16 godina, i, zapravo sam i ja novi ovdje. Nedavno smo preselili iz Siska. Nemam što zani-

mljivo reći o sebe tako da…“ Pavao je sjeo. Primijetio sam kako mu se ruke lagano tresu. Hm, nisam

jedini koji ima problema s tremom. Dapače, meni je trema u uskoj vezi s anksioznošću, ali opet. Iz ne-

kog razloga nisam mogao prestati gledati u Pavla. Brisao je ruke u hlače i pomalo dublje disao. Tako

zamišljen nastavio sam gledati u njega, nisam ni primijetio kada me pogledao. Nadam se da me ne

gleda dugo. „Često me muči trema.“ Rekao je i nelagodno se nasmijao. „Ruke su mi malo uznojene.“

Objasnio mi je. „Znam kako ti je. Imam i ja problema s tremom i takvim stvarima.“ Želim ga pozvati

na kavu ili neko druženje. Ne znam kako bi roditelji reagirali. Nisam nikada nikoga pozivao k sebi do-

ma, ne znam trebam li im najaviti ili što. Razmislit ću. Možda su sva moja paranoična razmišljanja

istinita i Pavao ne želi zapravo biti prijatelj sa mnom. Trebam se naučiti zaustaviti u razmišljanjima.

Često odlutam tako i ne čujem što mi tko govori. „Hoćeš sa mnom do pekare? Sada će veliki odmor, a

ja volim sjediti na fontani dok ne zvoni. Tako sam sam i nitko me ne ometa previše. Hoćeš li sa

mnom?“ Začuo sam se kako govorim. Itekako sam se iznenadio tim riječima i samom činjenicom da

sam se usudio reći sve. Nisam lagao. Fontana je moje mjesto pod suncem. Naravno, kada zahladi ili

pak padne snijeg, prisiljen sam sjediti na klupi nedaleko od fontane, ali do tada volim biti tamo.

„Rado.“ Nasmijao se. Činilo mi se kao da želi nešto više reći kada se profesor oglasio. „U redu razrede,

mislim da je to sve. Vidim da će zvoniti za 4 minute. Hmm… završili smo za danas sve, možete ići sada

do pekare ili gdje vi već idete.“ Nije to mogao reći u boljem trenu. Imam priliku družiti se s Pavlom

skoro 15 minuta! Čini li mi se ili ovaj dan postaje sve bolji i bolji…

Nastavit će se…

Laura Novotni, 4.a

Stranica 11

Izvor fotohttp://metro-portal.hr/zasto-je-anksioznost-u-

djece-i-mladih-normalna/108120

Noć muzeja predstavlja kultur-

ni događaj u organizaciji mu-

zejskih kuća i drugih kulturnih

institucija. Prostori tih muzej-

skih kuća i kulturnih institucija

otvoreni su do kasno u noć,

a ulaz za posjetitelje slobodan

je ili uz minimalnu novčanu

naknadu. Prva Noć muzeja odr-

žana je u Berlinu pod nazivom

Lange Nacht der Museen 1997.

godine. Zbog velikog interesa,

događaj se brzo proširio na više

institucija i različitih gradova

diljem Europe pa i svijeta.

U 2020. godini održat će se pet-

naesta po redu Noć muzeja

(31.01.2020.), a manifestacija

je u Hrvatskoj započela 2005.

godine s nekoliko zagrebačkih

muzeja koja je tijekom protek-

lih godina prerasla u najznačaj-

niju manifestaciju hrvatskih

muzeja, stoga je važno jubilar-

nu Noć muzeja povezati s dvje-

ma velikim obljetnicama: 200

godina postojanja i rada Arheo-

loškog muzeja Split osnovanog

1820. godine i 140 godina Mu-

zeja za umjetnost i obrt u Za-

grebu osnovanog 1880. godine.

Zanimljivost: kroz vrata

muzeja je prošlo 999 467 posje-

titelja od 2005. do 2019. godi-

ne.

Novinarka: učenica Ana Ko-

privnjak, 2.b

Stranica 12 Svezak 3., Izdanje 4.

NOĆ MUZEJA 2020.

Izvor foto: http://www.infozagreb.hr/novosti/noc-muzeja-u-znaku-velikih-muzejskih-obljetnica

Izvor foto: https://sib.net.hr/dogadjanja/3636873/noc-

muzeja-u-osijeku-2020/

Izvor foto: https://www.srednja.hr/novosti/noc-muzeja-2020-popis-muzeja/

Nakon što su moderne ljetne

Olimpijske igre održane 1896.

godine u Ateni, ubrzo dolazi

ideja o održavanju olimpijskih

igara zimskih sportova. Pretho-

dnica zimskih olimpijskih igara

bile su nordijske igre na kojima

su sudjelovale samo zemlje sje-

verne Europe. One su se održa-

vale od 1900. do 1912. godine.

Ideja je bila da se igre održava-

ju u istoj godini kad i ljetne

igre, ali u zimskim mjesecima.

Napokon, odluka je „pala“ da se

prve zimske Olimpijske igre

održe 1924. u francuskom gra-

du Chamonixu. Iako su u počet-

ku bile prozvane samo kao in-

ternacionalni tjedan zimskih

sportova, četiri godine kasnije

ipak su proglašene prve zimske

Olimpijske igre. Igre su službe-

no otvorene 25. siječnja 1924.

godine i nastupilo je 16 država

u 10 sportova. Najviše medalja

na igrama osvojila je Norveška

s ukupno 17 medalja od čega su

4 zlatne. Prvu zlatnu medalju

ikada na zimskim olimpijskim

igrama osvojio je Amerikanac

Charles Jewtraw u brzom kliza-

nju na 500 metara. Na igrama

je također nastupila i Kraljevi-

na Jugoslavija s četiri sportaša

među njima i dva Hrvata i to

svi u skijaškom trčanju. Zatva-

ranje igara bilo je 5. veljače.

Igre su se ubrzo pokazale kao

uspješne te je odlučeno kako će

to postati tradicija koja će se

održavati svake četiri godine u

godini ljetnih Olimpijskih igara

pa je tako domaćinstvo sljede-

ćih igara 1928. godine dobio

švicarski St. Moritz. Sve do

1992. igre su se održavale u is-

toj godini kada i ljetne igre. Na-

kon tih igara, odlučeno je da će

se ubuduće igre održavati dvije

godine nakon ljetnih igara te su

tako sljedeće igre održane 1994.

u norveškom Lillehameru. Sve

do danas, igre su ostale iznim-

no popularne i praćene isto kao

i ljetne igre. Danas se igre odr-

žavaju u čak 15 sportova i na

zadnjim zimskim Olimpijskim

igrama 2018. u južnokorejskom

gradu Pyeongchangu sudjelova-

lo je čak 2922 sportaša iz 92

države cijeloga svijeta.

Novinar: učenik Domagoj Ka-

sapović Jurković, 4.b

Stranica 13 Svezak 3., Izdanje 4.

Prve zimske Olimpijske igre

Izvor foto: https://hr.wikipedia.org/wiki/

I._Zimske_olimpijske_igre_-_Chamonix_1924.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/

I._Zimske_olimpijske_igre_-_Chamonix_1924.

Koje aplikacije (programe) ima-

te na svojim mobitelima? Kako

ih birate, preuzimate i instalira-

te? Koristite li aplikacije uz

novčanu naknadu ili aplikacije

koje su besplatne za korištenje?

Što se događa s aplikacijama na

mobitelu koje više ne koristite?

Usporedite programe koje ima-

te na svom računalu i one pro-

grame koje imate na svom mo-

bitelu. Računalni sustav ima

dva osnovna dijela: sklopovlje

(hardware) i programsku po-

dršku (software). Korisnik se

putem programske podrške ko-

risti svim strojnim komponen-

tama računala. Sklopovlje bez

programske podrške ne može-

mo koristiti. Ta dva dijela me-

đusobno čine jednu cjelinu i

omogućuju izvršavanje naredbi

korisnika.

Slika 1. Sklopovlje

Slika 2. Sklopovlje i aplikacije - cjelina koja čini

pametni telefon

Programsku podršku čini niz

manjih ili većih programa koji

obavljaju određenu zadaću, pri-

mjerice pokreću ispis doku-

menta, reproduciraju zvuk pu-

tem zvučnika, omogućuju kori-

sniku kreiranje prezentacije,

tekstualnog dokumenta, obra-

du slike ili zvuka.

Slika 3. Korisnik odabire programsku podršku

Svaki se program sastoji od ni-

za naredbi (instrukcija) koje

procesoru daju upute što treba

raditi. Korisnik se može služiti

već gotovim programima ili

može sam izraditi

(programirati) vlastite progra-

me. Gotovi programi aplikacije

su opće ili specijalizirane nam-

jene koje pišu računalni stru-

čnjaci. Stručnjaci koji pišu ra-

čunalne programe zovu se pro-

grameri. Oni se služe program-

skim jezikom koje računalo ra-

zumije.

Slika 4. Svaki program čini niz nula i jedinica

koje računalo razumije

Da bi obavili radnju za koju su

namijenjeni, većinu programa

moramo instalirati na računalo.

Nakon instalacije, programe je

potrebno i održavati, tj. ažuri-

rati. Ažuriranje se kod progra-

ma koje posjedujete legalno,

izvršava automatski. Neki su

programi dostupni u online

verzijama pa ih koristimo preko

mrežnog preglednika.

Slika 5. Programe je potrebno instalirati na

pametne uređaje, telefone i računala

Podjela programske podrške

Programe možemo podijeliti na

više skupina prema različitim

kriterijima: namjeni, načinu

distribucije ili načinu naplate.

Najčešće ih dijelimo prema

namjeni.

Stranica 14 Svezak 3., Izdanje 4.

Odabir programske podrške

S obzirom na namjenu, progra-

me možemo podijeliti na dvije

skupine: sustavske i primjen-

ske.

Primjenske programe nazivamo

još aplikacije ili korisnički pro-

grami. Sustavska programska

podrška skupina je programa

koja je neposredno povezana s

pokretanjem računala i osnov-

nim zadaćama vezanima za ra-

čunalo. Primjensku skupinu

čine programi koje korisnik ra-

čunala primjenjuje za rješava-

nje određenog problema ili za-

datka. Na primjer, programi za

pisanje i obradu teksta, za crta-

nje i obradu slika, za rad s tabli-

cama ili bazama podataka.

Sustavski programi omogućuju

računalu pokretanje primjen-

skih programa, upravljanje

sklopovljem i komunikaciju s

korisnikom. Među sustavske

programe ubrajaju se operacij-

ski sustavi, pogonski programi

(driveri) i ostali pomoćni pro-

grami. Operacijski sustavi u-

pravljaju cjelokupnim radom

računala omogućuju izvršava-

nje korisničkih naredbi.

Slika 6. Operacijski sustav nalazi se na računa-

lima, tabletima i pametnim telefonima

Računala i računalne kompo-

nente ugrađuju se danas u go-

tovo sve uređaje: automobile,

perilice, televizore medicinska

pomagala i ostale pametne ure-

đaje. Sukladno tome razvijaju

se i odgovarajući operacijski

sustavi. Svi operacijski sustavi

nastoje biti „user-friendly”, od-

nosno usmjereni na korisnika.

Android je operacijski sustav

američke tvrtke Google namije-

njen mobitelima. Apple razvija

operacijski sustav iOS za sve

iPhone, iPad i iPod uređaje.

Operacijski sustavi, kao što su

Microsoft Windows, MacOS ili

Linux, podloga su za instalira-

nje ostalih programa na raču-

nalima. Operacijski se sustavi

međusobno razlikuju po nekim

obilježjima.

Stranica 15 Svezak 3., Izdanje 4.

Najpoznatiji operacijski sustavi

za pametne telefone su Andro-

id, iOS, Symbian i Windows

Mobile.

Nakon uključivanja osobnog

računala, operacijski sustav

prvi se učitava u radnu memo-

riju. Taj se postupak naziva

podizanjem sustava (boot).

Tek kada se operacijski sustav

učita u radnu memoriju, raču-

nalo je spremno za rad.

Slika 7. Operacijski sustav Linux

Slika 8. Operacijski sustav Microsoft Windows

Natalija Stjepanek, prof.

Trg sv. Trojstva 4

31000 Osijek

Ekonomska i upravna škola Osijek

radosnijima. Iako je hladan i

moramo ga čistiti s naših auto-

mobila, snijeg je onaj koji veseli

sve, od onih najmlađih pa do

najstarijih. Svi zimi volimo po-

gledati kako pada snijeg i na-

praviti koju kuglu ili snjegovića.

Ove godine nismo imali bijeli

Božić, ali još uvijek imamo vre-

mena za sve zimske radosti.

Zato ovo vrijeme dobro iskoris-

tite i uživajte u narednim dani-

ma.

Novinarka: učenica Lucija

Bertol, 3.b

Već se neko vrijeme nalazimo u

najhladnijem godišnjem dobu,

u kojem dani traju kraće od

noći. Godišnje doba, zima, služ-

beno započinje 21. prosinca i od

tada su priroda i poneke životi-

nje uspavane. Iako su tempera-

ture niske i moramo im se pri-

lagođavati, imamo puno zim-

skih i snježnih radosti. Neke su

od tih radosti klizanje, skijanje,

skijaško trčanje i još mnogi

drugi. Ako niste osoba od adre-

nalina ili možda nemate mo-

gućnosti za ovakvo nešto, zimi

je jako lijepo s voljenim osoba-

ma pogledati neki dobar film,

popiti čaj ili toplu čokoladu. To

su sve sitnice koje nas tijekom

hladnih i tmurnih dana čine

Zima

031/212-670

fax: 399-353

e-mail: ured@ss-ekonomska-upravna-

os.skole.hr

siječanj 2020.

Uredništvo i lektura:

Doris Goljevački, prof.

Korektura:

Marijana Biljan, prof.

Recenzenti u ovom br.:

dr.sc. Marija Mesić Škorić, prof.

Natalija Stjepanek, prof.

Karmela Ilijašev, prof.

Logo novina i Facebook škole: Sanda Duk,

dipl. oec.

Internetska stranica škole: Draženka Galoše-

vić, prof.

http://ss-ekonomska

-upravna-os.skole.hr/

Izvor foto: www.rama-prozor.info