of 16 /16
Prva subota u mjesecu mnogim je Osječani- ma već godinama re- zervirana za posjet saj- mu antikviteta na Tr- gu Svetog Trojstva u Tvrđi. Ta se tradicija provodi još od 2005. godine. Sajam nam pruža odlično subotnje druženje tijekom cijele godine. U ponudi se zaista nudi svašta pa tako svatko može pro- naći nešto za sebe. Na štandovima se mogu pronaći kipići Bude, kubure, bakreni muža- ri, tradicionalni sla- vonski stolnjaci, stri- povi, knjige, ikone, razni noževi, tradicio- nalno japansko oružje šuriken, samurajski mačevi, sablje, šivaće mašine, baloni, gra- mofonske ploče, audi- okasete, umjetničke slike, bidermajerski namještaj, stare pivske boce i ambalaža dru- gih proizvoda koji bu- de nostalgiju... Mogli bismo tako nabrajati do sutra jer osječki je sajam antikviteta zais- ta nepresušno vrelo kako umjetnosti, tako i radosnog druženja, ali i gastronomske ponu- de u što se ubrajaju i najpopularnije lango- šice čiji se miris čita- vim trgom miješa s mirisom lavande i drugih mirisnih pri- pravaka. Novinar: učenik Kristi- jan Kaniža, 4.b Sajam antikviteta Posebne zanimlji- vosti: Intervju mjeseca—prof. Stjepanek Antonio Šipalo, 2. g — strip majstor Sekiro: Shadows die twice recenzija Savjeti za učenje NOĆ MUZEJA 2020. Digitalni kutak—prof. Stje- panek GIMNASTIKA 2. mjesto U ponedjeljak, 20.1.2020. održano je gradsko natjeca- nje u gimnastici gdje su naše cure ekipno osvojile 2. mjesto. Čestitamo Loreni Jelošek, Ingi Rukovanjski, Niki Uljarević i Petri Mrak! Karmela Ilijašev, prof. siječanj 2020. U ovom broju: GOST PREDAVAČ 2 ANTIČKI RIM 5 Heavy metal 7 Klizalište Sokol Cen- tar Osijek 9 Literarni kutak 10 Prve zimske Olimpijske 13 Zima 16 Svezak 3., Izdanje 4. siječanj 2020. EKOOS Ekonomska i upravna škola Osijek Izvor foto: https://tzosijek.hr/foto/galerije/ Dogadjanja%202018/Sajam%20antikviteta%202 -2018.jpg

Sajam antikviteta - Ekonomska i upravna škola Osijek · mjerice samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. Škola za život predviđa inkluzivno obrazovanje koje mi u školi već

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Prva subota u mjesecu

    mnogim je Osječani-

    ma već godinama re-

    zervirana za posjet saj-

    mu antikviteta na Tr-

    gu Svetog Trojstva u

    Tvrđi. Ta se tradicija

    provodi još od 2005.

    godine. Sajam nam

    pruža odlično subotnje

    druženje tijekom cijele

    godine. U ponudi se

    zaista nudi svašta pa

    tako svatko može pro-

    naći nešto za sebe. Na

    štandovima se mogu

    pronaći kipići Bude,

    kubure, bakreni muža-

    ri, tradicionalni sla-

    vonski stolnjaci, stri-

    povi, knjige, ikone,

    razni noževi, tradicio-

    nalno japansko oružje

    šuriken, samurajski

    mačevi, sablje, šivaće

    mašine, baloni, gra-

    mofonske ploče, audi-

    okasete, umjetničke

    slike, bidermajerski

    namještaj, stare pivske

    boce i ambalaža dru-

    gih proizvoda koji bu-

    de nostalgiju... Mogli

    bismo tako nabrajati

    do sutra jer osječki je

    sajam antikviteta zais-

    ta nepresušno vrelo

    kako umjetnosti, tako i

    radosnog druženja, ali

    i gastronomske ponu-

    de u što se ubrajaju i

    najpopularnije lango-

    šice čiji se miris čita-

    vim trgom miješa s

    mirisom lavande i

    drugih mirisnih pri-

    pravaka.

    Novinar: učenik Kristi-

    jan Kaniža, 4.b

    Sajam antikviteta

    Posebne zanimlji-

    vosti:

    Intervju mjeseca—prof.

    Stjepanek

    Antonio Šipalo, 2. g — strip

    majstor

    Sekiro: Shadows die twice

    — recenzija

    Savjeti za učenje

    NOĆ MUZEJA 2020.

    Digitalni kutak—prof. Stje-

    panek

    GIMNASTIKA 2. mjesto

    U ponedjeljak, 20.1.2020.

    održano je gradsko natjeca-

    nje u gimnastici gdje su

    naše cure ekipno osvojile 2.

    mjesto. Čestitamo Loreni

    Jelošek, Ingi Rukovanjski,

    Niki Uljarević i Petri Mrak!

    Karmela Ilijašev, prof.

    siječanj 2020.

    U ovom broju:

    GOST PREDAVAČ 2

    ANTIČKI RIM 5

    Heavy metal 7

    Klizalište Sokol Cen-

    tar Osijek 9

    Literarni kutak 10

    Prve zimske Olimpijske 13

    Zima 16

    Svezak 3., Izdanje 4.

    siječanj 2020.

    EKOOS Ekonomska i upravna škola Osijek

    Izvor foto: https://tzosijek.hr/foto/galerije/

    Dogadjanja%202018/Sajam%20antikviteta%202

    -2018.jpg

  • Željko Erkapić trenutno je direktor

    u Klaster poljomehanizaciji d.o.o.

    Projekt klastera pokrenut je u ok-

    viru Hrvatske udruge poslodavaca

    osnivanjem Nacionalnog centra za

    klastere početkom 2007. godine

    koji je osim Klaster poljomehani-

    zacije d.o.o. uključivao još 4 inici-

    jative klastera.

    Željko Erkapić bio je gost predavač

    učenicima trećih i četvrtih razreda

    22. i 24. siječnja 2020. godine te je

    učenicima prezentirao japanska

    iskustva i specifičnosti Japana u

    poslovnom okruženju i upoznao

    učenike s poslovnim bontonom te

    zanimljive i kulturne nacije.

    Gospodin je Erkapić sudjelovao i u

    nekoliko znanstvenih projekata

    poput Povećanje ekonomskog pro-

    speriteta jačanjem regionalne

    konkurentnosti koji je pokrenuo

    Ekonomski fakultet Osijek.

    Učenici su na taj način povezali

    stečena znanja iz strukovnih pred-

    meta s primjerom poslovnog pona-

    šanja i pregovaranja. Posjet je or-

    ganizirala profesorica dr.sc. Marija

    Mesić Škorić.

    dr.sc. Marija Mesić Škorić, prof.

    Stranica 2

    Antonio Šipalo, 2. g — strip majstor

    Svezak 3., Izdanje 4.

    siječanj 2020.

    GOST PREDAVAČ Željko Erkapić

    Tomato in desert planet

    Sons and a father Morons or trainers

  • EKOOS

    Poštovana profesorice Stjepa-

    nek, zahvaljujem što ste odvojili

    vrijeme i pristali sudjelovati u

    ovomjesečnom intervjuu. Zapo-

    četi ćemo s nekim lakšim pitanji-

    ma…

    Novinarka: Čime se bavite u slo-

    bodno vrijeme? Imate li neke hobije?

    Prof. Natalija Stjepanek: U slo-

    bodno vrijeme još uvijek puno radim.

    Iako nastojim imati više slobodnog

    vremena, po prirodi sam radoholičar.

    Pišem udžbenike, usavršavam se, nas-

    tojim unaprijediti nastavu, ali i čitam

    krimiće, plešem, idem na aerobik,

    družim se s obitelji i prijateljicama i

    putujem :).

    N: Što za Vas znači „Škola za ži-

    vot“?

    Prof. Stjepanek: Škola za život

    mijenja sve sudionike odgojnog i ob-

    razovnog procesa. Što znači, koliko

    mijenja učenike, toliko mijenja i nas

    nastavnike pa i roditelje. Moram priz-

    nati da sam osobno dosta tradiciona-

    lan nastavnik. Budući da matematiku

    možete naučiti samo vježbanjem i

    rješavanjem zadataka, ja sam to pre-

    nijela i na ostale aktivnosti i smatram

    da svi ljudi trebaju dati svoj maksi-

    mum te uložiti puno truda i rada da bi

    bili zadovoljni sami sobom i postigli

    cilj koji su stavili pred sebe. Škola za

    život daje malo drugačiji pristup od

    onog na koji smo navikli. Ne moramo

    u svim razredima imati jednak broj

    sati za neke teme, nego procjenjujemo

    koliko ćemo sati odvojiti za pojedinu

    temu po tome koliko su učenici ostva-

    rili predviđene ishode. Možemo skra-

    titi ili produžiti temu, ovisno o razred-

    nom odjelu. Vrednovanje se ne svodi

    samo na sumativno ocjenjivanje, nego

    se stavlja naglasak na vrednovanje za

    učenje i vrednovanje kao učenje, pri-

    mjerice samovrednovanje i vršnjačko

    vrednovanje. Škola za život predviđa

    inkluzivno obrazovanje koje mi u školi

    već provodimo te moderne metode u

    kojima je učenik u središtu procesa

    učenja, a nastavnik mentor koji učeni-

    cima samo pomaže i vodi ih kroz pro-

    ces učenja. Nastavnik nije jedina

    „riznica znanja“ u suvremenoj nasta-

    vi. Nastava treba imati istraživački

    pristup i problemske zadatke koji nam

    pomažu u svakodnevnom životu.

    N: Najzanimljiviji dio Vašeg po-

    sla je…?

    Prof. Stjepanek: Jako volim svoj

    posao i njegova dinamičnost me stal-

    no drži budnom. Učenici vole infor-

    matiku i zato je i meni draže predava-

    ti informatiku nego matematiku. In-

    formatika je uvelike prisutna u vašim

    životima i moja je misija osvijestiti

    vas za sigurno korištenje strojne i

    programske opreme te sigurno koriš-

    tenje usluga interneta. Nastojim

    „usaditi“ u učenike osnovne principe

    zaštite podataka, računala i ljudi.

    N: K ojim biste se trima riječima

    opisali i zašto?

    Prof. Stjepanek: Možda bolje da

    to učine drugi, teško je sebe opisati,

    ali evo ipak tri riječi: učiteljica, majka

    i život. Mogu reći da sam nastavnica

    26 godina, imam puno sati predava-

    nja odraslim polaznicima nastave,

    učenicima, odgoj i obrazovanje vlasti-

    te djece. Mislim da živim život nastav-

    nice, to je moj poziv. Nastavnica sam

    cijeli dan, svaki dan u godini. Majka

    sam i volim život.

    N: Volite li putovati? Najljepše

    mjesto koje ste posjetili?

    Prof. Stjepanek: Jako volim pu-

    tovati i obišla sam mnoga mjesta:

    Tunis, Grčku, Istanbul, London, Pariz,

    mjesta na našoj prelijepoj obali. Ne

    mogu izdvojiti niti jedno mjesto jer

    svaki grad ima nešto što je lijepo i

    specifično. Ljudi kroz svoja putovanja

    obogaćuju svoje osjećaje, maštu, prih-

    vaćaju različitosti i usvajaju običaje te

    prenose vlastita pozitivna iskustva

    svojoj okolini.

    N: Biste li se voljeli iskusiti u ne-

    kom drugom poslu? Kojem?

    Prof. Stjepanek: Ne bih, im ala

    sam prilike promijeniti posao, ali ni-

    sam željela. Da održim dinamiku,

    radim još puno stvari, primjerice dr-

    žim različite radionice za nastavnike.

    Između ostalog, pišem udžbenike i

    time ispunjavam svoju ljubav iz mla-

    dosti, a to je pisanje i čitanje.

    N: Koliko se posao nastavnika

    promijenio u odnosu na nove genera-

    cije?

    Prof. Stjepanek: Prom ijenio se

    dosta. Mladi su orijentirani na tehno-

    logiju, multimediju i interaktivnost.

    Stoga se i mi nastavnici trebamo pri-

    lagoditi.

    Stranica 3

    Intervju mjeseca siječnja 2020.—prof. Natalija

    Stjepanek

    Internet je siguran

    medij onoliko koliko ga

    korisnik učini

    sigurnim.

    siječanjsko izdanje

    2020.

  • N: E-nastava, da ili ne?

    Prof. Stjepanek: Umjereno. Mla-

    di trebaju socijalizaciju, možda više

    nego prije. Budem žalosna kada vidim

    da pod odmorom učenici sjede i ne

    razgovaraju, nego svatko tipka po

    svom mobitelu. U šali sam rekla da

    pod satom mogu koristiti mobitele u

    edukativne svrhe, a pod odmorom

    ćemo ih stavljati u kutije da ih ne kori-

    stite nego da se družite i razgovaraju.

    S druge strane, ako nastavu učinimo

    dinamičnom i zanimljivom, ponudimo

    učenicima različite mogućnost učenja

    pa time i e-učenje, velika je vjerojat-

    nost da će rezultati učenja biti bolji, a

    učenici zadovoljniji.

    N: K oliko je važno učenike kriti-

    čki osvijestiti o medijskoj pismenosti?

    Prof. Stjepanek: Učenike je jako

    važno osvijestiti o medijskoj pismeno-

    sti jer su to kompetencije koje se traže

    u svakom poslu, a važne su i za osob-

    nu uporabu.

    N: Što mislite o sigurnosti inter-

    neta i roditeljskom nadzoru o sadrža-

    jima koje njihova djeca gledaju?

    Prof. Stjepanek: Naša škola sva-

    ke je godine uključena u akciju Dan

    sigurnog interneta. Cilj je podizanje

    razine svijesti cjelokupne populacije

    Hrvatske o problemima sigurnosti

    djece i mladih na internetu. Danas se

    za posao i razonodu u svakodnevnom

    životu koriste računala. Preko raču-

    nala možemo se spojiti na internet.

    Internet je najveća računalna mreža

    na svijetu. Internet nema prirodne ni

    državne granice. Internet ima nekoli-

    ko servisa i različite društvene mreže.

    Na internetu možemo pronaći sadrža-

    je iz različitih područja: poslovnog

    svijeta, obrazovanja, zabave i razono-

    de. Možemo čitati knjige u elektroni-

    čkom izdanju, obavljati online kupovi-

    nu, plaćati račune online bankar-

    stvom, posjetiti turističke agencije…

    Internet je ogromna mreža korisnih

    informacija i zabave. Djeca se služe

    internetom za komunikaciju putem

    različitih društvenih mreža i pronala-

    ženje različitih informacija iz svijeta

    glazbe, sporta ili znanosti. Kada tre-

    baju napraviti referat, najbliži izvor

    znanja im je internet. No, sve infor-

    macije na internetu nisu uvijek istini-

    te. Djecu jako privlače različite druš-

    tvene mreže poput Facebooka ili Twit-

    tera. Jedna od negativnosti društve-

    nih mreža jest izlaganje vlastite pri-

    vatnosti svakog korisnika. Osim toga,

    djeci na internetu može pristupiti bilo

    koja odrasla osoba koja nema poštene

    i časne namjere te ih emocionalno i

    psihički zlostavljati. Osim odraslih

    osoba, prisutno je i zlostavljanje od

    strane vršnjaka, ismijavanje, ruganje,

    prijetnje, vrijeđanje, laži i smicalice.

    Prema vlastitim željama, korisnik

    Facebooka može sakriti svoj profil i

    fotografije od nepoznatih ljudi. Rodi-

    telj treba brinuti kada i koliko vreme-

    na njegovo dijete provodi na interne-

    tu. Treba nadzirati koje stranice dijete

    posjećuje. Računalo treba stajati u

    dnevnoj sobi i dijete treba ograničiti u

    vremenu koje provodi za računalom i

    na internetu. Ovaj korak olakšava

    nadgledavanje djetetovih radnji. Tre-

    ba educirati i roditelje i nastavnike o

    sigurnosnim pravilima na Internetu.

    Potrebno je upozoriti djecu i pridrža-

    vati se sljedećih pravila: nikada ne

    otkrivati osobne informacije, paziti

    kome šaljete svoje fotografije, ne raz-

    govarati sa strancima (putem MSN-a,

    e-maila...), povjeriti se roditeljima ili

    nastavnicima u slučaju problema.

    Postoje programi koji automatski

    zaključavaju internet nakon određe-

    nog vremena. Isto tako, postoje pro-

    grami koji blokiraju posjete nepoželj-

    nim stranicama, a postoje i oni po-

    moću kojih se mogu vidjeti posjećene

    stranice. Računalo se od zlonamjernih

    programa može zaštititi pravilnim

    postupcima tijekom rada: instalirati

    vatrozid, instalirati antivirusni sof-

    tver, ažurirati antivirusni softver,

    koristiti antispam, koristiti lozinke za

    prijavu korisnika na računalu, krei-

    rati korisničke račune koji imaju ma-

    nje ovlasti od administrator za manje

    iskusne članovi obitelji.

    Internet je siguran medij onoliko koli-

    ko ga korisnik učini sigurnim.

    Zahvaljujem se na izdvojenom

    vremenu i želim Vam puno us-

    pjeha u daljnjem radu.

    Novinarka: učenica Barbara Oreč, 4.a

    Stranica 4 Svezak 3., Izdanje 4.

  • EKOOS

    Rimska civilizacija nastala je na

    Apeninskom poluotoku 753.

    prije Krista. Prema legendi Rim

    su osnovala dvojica braće Ro-

    mul i Rem koji su bili bačeni u

    rijeku Tiber te ih je othranila

    vučica. Apeninski poluotok

    smješten je na području Sredo-

    zemnog mora. Najznačajnije

    rijeke Apeninskog poluotoka su

    Po i Tiber. Prije Rimljana na

    Apeninskom Poluotoku živjeli

    su Etruščani. Prema legendi oni

    su došli s Alpa i 575. godine na-

    selili se na sedam brežuljaka

    koliko je okruživalo grad Rim.

    Romul je ubio Rema i zavladao

    gradom 753. prije Krista do 715.

    prije Krista. Vijeće staraca, od-

    nosno Rimski Senat, osnovan je

    715. pr. Kr. i djelovao je do 673.

    pr. Kr. Nume Pompiliji prema

    legendi bio je drugi rimski kralj

    te je za vrijeme njegove vladavi-

    ne osnovan svećenički kolegiji.

    Tulo Hostilije bio je treći rimski

    kralj koji je naslijedio Numa

    Pompilija te je za vrijeme nje-

    gove vladavine izgrađena Curia

    Hostilija, odnosno zgrada koja

    je bila sjedište Rimskog Senata.

    Četvrti kralj bio je Anko Marci-

    je, za vrijeme njegove vladavine

    izgrađen je rimski Forum. Iste

    godine kada je izgrađen rimski

    Forum, nastala je rimska abe-

    ceda koja je bila napisana po

    uzoru na grčki alfabet. Tarkvi-

    nije I., koji je bio Etruščanin,

    počeo je vladati 617. pr. Kr. Za

    vrijeme njegove vladavine iz-

    građen je Circus Maximus, od-

    nosno rimski hipodrom. Zadnji

    rimski kralj bio je Tarkvinije II.

    Oholi koji je iz Rima protjeran

    509. pr. Kr. Od tog trenutka,

    počinje doba Rimske Republi-

    ke. Za vrijeme Rimske Republi-

    ke vlast je u državi preuzeo Se-

    nat, tj. Vijeće staraca koje je

    svake godine primalo dva nova

    konzula. Prvi konzuli bili su

    Lucije Junije Brut i Lucije Tar-

    kvinije Kolatin. Doba Rimskog

    Carstva započelo je dolaskom

    Oktavijana, odnosno Augusta

    na vlast. Za vrijeme cara Traja-

    na, 117. godine pr. Kr., Rimsko

    Carstvo bilo je na vrhuncu

    moći.

    Sonny

    Stranica 5

    ANTIČKI RIM

    Izvor foto: http://promise.hr/foto-kada-je-strop-pao-na-vjernike-vatikan-je-zatvoren-no-

    hrvatski-hodocasnici-ipak-su-odusevljeni-rimom/romul-i-rem-nova/

    Izvor foto: https://sh.wikipedia.org/wiki/Rim

    Izvor: https://www.enciklopedija.hr/

  • U vrijeme kada većinu igara završite s

    malo truda Sekiro: Shadows die twice

    upravo je suprotno. To je igra koja će

    vas mučiti i od vas tražiti da svu svoju

    pozornost usmjerite na nju. Napravili

    su ga već poznati Formsoftware, iza

    kojega stoji Hidetaka Miyazaki, tvorci

    poznatog serijala Demon Souls i još

    poznatijeg serijala Dark Souls. Za raz-

    liku od Dark Soulsa Sekiro je mnogo

    ljepši i življi, a radnja se odvija u feu-

    dalnom Japanu koji je ispunjen ne

    samo samurajima, nego i mitskim ču-

    dovištima iz japanske mitologije. Priča

    je jedna od najboljih priča u videoigra-

    ma koje sam igrao ove godine, no ni

    sam Dark Souls me nije mogao pripre-

    miti na horore koje ću ovdje opisati.

    Ujedno me ni sam Dark Souls nije

    tjerao na pauze od par dana, koje bi

    postajale par mjeseci da bih došao k

    sebi od težine videoigre kao što je Se-

    kiro. U Sekiru igrate kao Wolf, samu-

    raj koji je zadužen za zaštitu dječaka

    po imenu Kuro koji je besmrtan. Igra

    započinje tako da ga pokušavate sigur-

    no izvesti iz Ashine. Tamo se suočava-

    te s Genichirom koji vas već u prvih

    par minuta ove igre upozna s njenom

    težinom tako da vam odsječe ruku, što

    je ujedno i pokretač radnje. Priča se

    nastavlja tako da dobivši umjetnu ruku

    krećete u pohod kako biste spasili Ku-

    ra, a ujedno ili spasite ili uništite svijet

    pomoću Kurove moći koja daje opciju

    da sam Kuro ljudima daje besmrtnost.

    Wolf je za razliku od ostalih protagoni-

    sta Formsoftwarea živ. On razgovara,

    iako su to rečenice od minimalno pet

    riječi gdje najčešće govori o časti ja-

    panskih shinobia, tj. ninja. Njegov

    dizajn mi se svidio. Svidio mi se način

    kako Wolf, iako mlad, izgleda kao is-

    kusan borac, a oba glumca koja su mu

    posudila glas, odradila su izvrstan po-

    sao. No, glumac koji mu je dao ime u

    engleskoj verziji igre, Noshir Dalal,

    nije mi se toliko svidio kao Daisuke

    Namikawa koji je Wolfu dao glas u

    japanskoj verziji. Wolf je ujedno vezan

    uz kodeks časti koji me u nekim dijelo-

    vima fascinirao, a u nekim toliko uma-

    rao da bih samo preskočio igru kada

    bih počeo pričati. Što se tiče Sekirovog

    svijeta, on je za razliku od Dark Soulsa

    daleko ljepši i življi. Par puta sam os-

    jećao zapanjenost, npr. kada bih s vi-

    sokog tornja imao pogled na cijelo

    područje gdje sam se nalazio ili kada

    bih s vrha planine promatrao sve što

    se nalazi ispod. Moram priznati da

    sam dosta vremena potrošio samo na

    divljenje različitim dijelovima igre.

    Svidio mi se kontrast boja, način kako

    se Formsoftware poigrao sa svjetlom i

    tamom. Dizajn neprijatelja, čudovišta,

    nije me previše iznenadio, dosta ele-

    menata sam već vidio, no tu i tamo bi

    se našlo nešto novo. Nije mi se svidjelo

    kako je više samuraja, koji su imali

    ulogu mini bossova, izgledalo isto.

    Sekiro je, osim već navedenih stvari,

    donio i novi sustav borbe. U ovom

    slučaju, svaka je borba orijentirana na

    posture (nazovimo to sposobnošću

    primanja udaraca prije nego vas ti isti

    udarci omame). Vi i vaš neprijatelj

    imate posture, tko prvi izgubi svoj

    posture gubi. Borba u Sekiru je brža i

    agresivnija nego u Dark Soulsu, mo-

    ram priznati da mi je trebalo malo

    vremena da se priviknem. Također, u

    njoj su dodane nove stvari, recimo ako

    netko na vas juri s mačem ili kopljem s

    ciljem da vas probode taj napad ne

    možete blokirati, već ga morate bloki-

    rati pomoću mikiri countera (pokreta

    gdje stanete na mač/koplje osobe koja

    juri na vas) i onda tu osobu udarite,

    što vam pruža priliku za protunapad.

    Tu su napadi kada vas neprijatelj uh-

    vati pa baci ili uhvati, a ti se napadi

    također ne mogu blokirati, već morate

    napraviti korak unazad ili u stranu.

    No, to nije sve, vi kao Wolf, i kao osob-

    ni čuvar Kura imate moć oživljavanja,

    što vam daje opciju da se odmah vrati-

    te u borbu nakon smrti. Sekiro također

    ima mnogo boss fightova od kojih je

    većina s mini bossovima. Neki od tih

    mini bossova su super, no neki su iri-

    tantni. Što se tiče main bossova, oni su

    svaki priča za sebe. Meni su najdraži

    Giobu Masataka Oniwa i Genichiro

    Ashin. Sekiro je jedna od najboljih

    igara koju sam igrao ove godine. Ona

    je uistinu teška i zahtijeva mnogo tru-

    da kako biste ju prešli odlučite li se na

    igranje. Većina ljudi proba pa odusta-

    ne, no, probate li igrati i nastavite li

    dalje, nećete biti razočarani. Svidjelo

    mi se kako je Formsoftware donio neš-

    to novo, ali ujedno i nešto već poznato.

    Zero

    Stranica 6 Svezak 3., Izdanje 4.

    Sekiro: Shadows die twice — recenzija

    Izvor foto: https://en.wikipedia.org/wiki/Sekiro:_Shadows_Die_Twice

  • EKOOS

    Heavy metal podvrsta je rock

    glazbe. Razvio se kasnih šezde-

    setih i početkom sedamdesetih

    godina u Velikoj Britaniji i SAD

    -u. Obilježavaju ga distorzirani

    zvuk, duge gitarske dionice i

    energična izvedba. Naziv heavy

    metal izmislilo je američki knji-

    ževnik William Burroughs, a u

    glazbi prvi put ga uvodi kanad-

    ski rock sastav Steppenwolf u

    stihu:

    „I like smoke and lightning

    Heavy metal thunder

    Racin' with the wind

    And the feelin' that I'm under.“

    PODJELA METALA:

    death metal

    glam metal

    doom metal

    gothic metal

    power metal

    speed metal

    black metal

    progressive metal

    trash metal

    viking metal

    symphonic metal

    METALCI:

    Metalac je hrvatski naziv za o-

    božavatelje metala. Engleski

    naziv je metalhead i-

    li headbanger.

    Naziv je nastao zbog mahanja

    glavom i kosom što je karakte-

    ristično za metal koncerte. Mu-

    ški metalci poznati su po dugoj

    kosi, koja se smatra zaštitnim

    znakom. Osim duge kose, me-

    talci najčešće nose crne kožne

    jakne sa zakovicama i lancima.

    Cure vole i crni lak na noktima

    kao i crnu, tj. tamnu šminku.

    HEAVY METAL IZVOĐA-

    ČI:

    Slipknot

    Metallica

    Suicidal Angels

    Machine Head

    Lordi

    Static-X

    Arch Enemy

    Immortal

    Suicid Silence

    Epica

    Iron Maiden

    Jedno je sigurno, metal je žes-

    toka glazba s odličnom energi-

    jom i moćnim ritmom koji ra-

    zumiju samo pravi metalci.

    Heavy metal it's way to life.

    Novinarka: učenica Magdale-

    na Tretinjak, 2.b

    Stranica 7

    Heavy metal

    Izvor foto: https://www.ultimate-guitar.com/articles/

    featu-

    res/9_tracks_that_are_considered_to_be_the_first_heavy_metal_song

    _ever-96119

    Izvor foto: https://www.impericon.com/en/iron-maiden-

    aces-high-flag.html

  • Ušli smo u drugo školsko polugo-

    dište, što znači da nas čekaju i novi

    izazovi. Sada je pravo vrijeme da

    se krenu „grijati stolice“. Ostvari-

    mo li dobar početak, ostatak će

    nam polugodišta uistinu biti lakši.

    No, kako naći motivaciju za uče-

    nje? Jedno je od najčešćih pitanja.

    Trebam li početi s težim ili lakšim

    gradivom? Hoće li mi podcrtavanje

    teksta uistinu pomoći? Trebam li

    slušati glazbu dok učim? Ne posto-

    ji točan odgovor na ova pitanja. Ne

    odgovara svaki način učenja svakoj

    osobi. Nekima je lakše učiti u druš-

    tvu, neki pak više vole svoj mir.

    Neki jednostavno ne mogu učiti uz

    glazbu, a neki vole početi s težim

    gradivom. Treba iskušati sve nači-

    ne i vidjeti koji vam najviše odgo-

    vara i s kojim najlakše učite i pos-

    tižete najbolje rezultate. Za poče-

    tak budite odmorni. Ukoliko u-

    morni počnete učiti, nećete postići

    željene rezultate jer nećete imati

    dovoljno koncentracije, energije, a

    ni volje za učenjem. Pronađite od-

    govarajuće mjesto. Nikako ne učite

    na krevetu jer će vaš mozak auto-

    matski zaključiti da je vrijeme za

    spavanje. Najbolje bi bilo da sjed-

    nete za radni stol, odete u knjižni-

    cu ili nekamo gdje ćete se moći

    koncentrirati. Radni stol trebao bi

    biti što uredniji kako vam nepotre-

    bne stvari, poput drugih predmeta

    i knjiga, ne bi odvraćale pozornost

    s gradiva. Jedan od najvažnijih

    savjeta jest da maknete mobitel,

    ugasite televizor, isključite računa-

    lo (ako vam uistinu nije potrebno)

    i budete na što mirnijem mjestu

    kako vam ništa ne bi omelo kon-

    centraciju. Kada ste sigurni da ste

    spremni za učenje, napravite si

    raspored. Kako, kada i što učiti?

    Bitno je da si zacrtate realne i os-

    tvarive ciljeve. Odredite si koliko

    ćete dugo učiti. Zašto je dobro to

    što učite, je li samo zbog prolaska

    testa ili će vam biti korisno i u ži-

    votu ili je važno opće kulturno zna-

    nje. Ako su u pitanju strani jezici,

    postoji pregršt aplikacija koje kroz

    zabavu i jednostavan način poku-

    šavaju prenijeti znanje. Pokušajte

    učiti u društvu. Međusobno se is-

    pitivati. Neka jedan od vas glumi

    nastavnika i ispriča gradivo na svoj

    način. Nakon njega neka to bude

    druga osoba i tako neka svi iz dru-

    štva jednom budu u ulozi

    „nastavnika“. Učenje uz pomoć

    prijatelja je lakše, a i gradivo se

    izgovara na glas što nam ipak malo

    olakšava pamćenje istog. Ukoliko

    vam je lakše, pokušajte imati aso-

    cijacije za određene pojmove.

    Važno je učiti redovno. Bitno da

    svaki dan „pokrenete mozak“ i lek-

    ciju po lekciju učite. Ništa se kvali-

    tetno ne može naučiti za jedan ili

    dva dana. Ovako će vam gradivo

    ipak duže ostati u pamćenju i bolje

    ćete ga znati objasniti.

    Novinarka: učenica Lucija Sude-

    tić, 3.b

    Stranica 8 Svezak 3., Izdanje 4.

    Savjeti za učenje

    Izvor foto: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/

    thumb/4/4c/Tres_Mundos.jpg/440px-Tres_Mundos.jpg

    Izvor foto: http://www.savetnik.edu.rs/wp-content/

    uploads/2017/04/ucenje-saveti-1199x480.jpg

    Izvor foto: http://www.lobor-grad.hr/images/

    fotogalerije/17.4.2019./ucenje.jpg

  • EKOOS

    Zimski su praznici završili, ali

    je još uvijek hladno. Očekujemo

    još samo bijeli pokrivač i zim-

    ska idila može službeno početi.

    Bar se tomu nadamo svi…

    Iako smo i ovaj Božić dočekali

    bez snijega, to ne znači da ne

    možemo u njemu uživati počet-

    kom 2020. godine, a dok nam

    snijeg ne padne, veselje i uživa-

    nje u zimskim radostima može-

    mo pronaći na klizalištu Sokol

    u Osijeku. Sve više mladih od-

    lučuje se na ovaj oblik rekreaci-

    je u zimskim mjesecima. U o-

    vom dijelu Hrvatske, upravo je

    to najveća ledena površina. Kli-

    zalište radi svaki dan u tjednu.

    Na njihovoj internetskoj strani-

    ci možete vidjeti kada je klizali-

    šte otvoreno. Cijena ulaznice je

    15,00 kuna, a najam klizaljki

    (ukoliko klizač nema svoje) ta-

    kođer 15,00 kuna. Postoji i op-

    cija kupnje karneta koji donosi

    10 ulaznica za 120,00 kuna. Na

    klizalištu je moguća i proslava

    rođendana, a postoji i mala

    škola klizanja za najmlađe (ne)

    klizače.

    Zaputite se u Ulica Kralja Zvo-

    nimira 5 u Osijeku i doživite

    zimsku čaroliju, ako već niste.

    Novinarka: učenica Lucija Su-

    detić 3.b

    Stranica 9

    Klizalište Sokol Centar Osijek

    Izvor foto: https://tzosijek.hr/foto/galerije/Advent%202019/Ledena%

    20bajka%20na%20Sokolu%20logo%20web%20naslov.jpg

    Izvor foto: https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?

    q=tbn:ANd9GcSpfrqnmiR-J5pIQGR-

    i4Kv7SFKELP7Rk1ionRb-phkNCXEksYJ&s

    Izvor: https://www.gdosijek.hr/klizaliste

    Izvor foto: https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/

    klizaliste-sokol-centar-3-800x-

    cfaf05caeec4f9168a1628e42da572c3_view_article_new.j

    pg?v=20

  • Sjene djetinjstva

    I jednom kada odrasteš sve ti postane sivo,

    Suze, bijes... i ne znaš više što je za sve krivo...

    U treptaju vidim igralište, slobodu i razigrano srce,

    Suze od smijeha na sve strane frče,

    I u toj sjeti miris pokošene trave ona je snila,

    Nad horizontom svoj pogled nije krila,

    U polju beskrajnom sretna je bila,

    I tako trčala je dok noge ju nose,

    A suton nikada ljepši nije bio...

    I tada je duboko udahnula i osmjehnula se slatko,

    jer odlutala je u djetinjstvo opet… barem na kratko…

    A cvjetna polja opet je zovu…

    A realnost nudi samo sjaj i lovu...

    Ali što ti znači to, kada pred san ne čuješ mudru sovu,

    Ili u zoru vrapca na grani,

    Koji spavati nam brani.

    Gdje si?

    O čemu li razmišljaš sada?

    Ti čudno biće,

    Koje sjediš i proučavaš ljude i ostale kafiće

    Sjećajući se maloga sela

    Odakle krv ti je potekla vrela...

    Karla Milinković, 4.b

    Stranica 10 Svezak 3., Izdanje 4.

    Literarni kutak

    Izvor foto: https://steemit.com/photography/@drawesome24/croatia-seen-through-nikon-d3400-6-wheat-fields

  • EKOOS

    Novi profesor Geografije ušao je u razred. Počeo je nešto pričati, no ja nisam slušao. Bio sam prezau-

    zet razmišljanjima. Ovo je najviše što je itko ikada pričao sa mnom u ovoj školi, a kamoli da mi netko

    kaže da se želi sa mnom družiti. Možda je ovo sve samo gluma kako bih se nastavio družiti s njim dok

    ne pronađe nove prijatelje. Vjerojatno će me ostaviti na cjedilu kada pronađe nekog boljeg. Nisam niš-

    ta posebno, zašto bi se onda družio sa mnom? Ponovno sam se trgnuo kada me Pavao malo pogurao

    laktom. Pogledao sam u njega, pomalo izbezumljeno i skoro povikao: „Ha?“ Cijeli razred me gledao.

    Divno. Ovo je posljednje što mi je trebalo na prvi dan škole. Nakon jednog trenutka, shvatio sam zašto

    me Pavao pogurnuo. „Hoćeš nam se predstaviti, mladiću? To jest, samo meni – ja sam novi.“ Profeso-

    rove riječi doprle su do mene i ustao sam. „Um, ja sam Mario. Imam 16 godina. Živim nedaleko od

    škole. Mislim da je to sve.“ Profesor me na neko vrijeme promatrao i naposljetku se nasmiješio. „Pa

    dobro onda Mario. Drago mi je. Idemo dalje. Mladić do Marija?“ Pavao je ustao. „Ja sam Pavao. Ta-

    kođer imam 16 godina, i, zapravo sam i ja novi ovdje. Nedavno smo preselili iz Siska. Nemam što zani-

    mljivo reći o sebe tako da…“ Pavao je sjeo. Primijetio sam kako mu se ruke lagano tresu. Hm, nisam

    jedini koji ima problema s tremom. Dapače, meni je trema u uskoj vezi s anksioznošću, ali opet. Iz ne-

    kog razloga nisam mogao prestati gledati u Pavla. Brisao je ruke u hlače i pomalo dublje disao. Tako

    zamišljen nastavio sam gledati u njega, nisam ni primijetio kada me pogledao. Nadam se da me ne

    gleda dugo. „Često me muči trema.“ Rekao je i nelagodno se nasmijao. „Ruke su mi malo uznojene.“

    Objasnio mi je. „Znam kako ti je. Imam i ja problema s tremom i takvim stvarima.“ Želim ga pozvati

    na kavu ili neko druženje. Ne znam kako bi roditelji reagirali. Nisam nikada nikoga pozivao k sebi do-

    ma, ne znam trebam li im najaviti ili što. Razmislit ću. Možda su sva moja paranoična razmišljanja

    istinita i Pavao ne želi zapravo biti prijatelj sa mnom. Trebam se naučiti zaustaviti u razmišljanjima.

    Često odlutam tako i ne čujem što mi tko govori. „Hoćeš sa mnom do pekare? Sada će veliki odmor, a

    ja volim sjediti na fontani dok ne zvoni. Tako sam sam i nitko me ne ometa previše. Hoćeš li sa

    mnom?“ Začuo sam se kako govorim. Itekako sam se iznenadio tim riječima i samom činjenicom da

    sam se usudio reći sve. Nisam lagao. Fontana je moje mjesto pod suncem. Naravno, kada zahladi ili

    pak padne snijeg, prisiljen sam sjediti na klupi nedaleko od fontane, ali do tada volim biti tamo.

    „Rado.“ Nasmijao se. Činilo mi se kao da želi nešto više reći kada se profesor oglasio. „U redu razrede,

    mislim da je to sve. Vidim da će zvoniti za 4 minute. Hmm… završili smo za danas sve, možete ići sada

    do pekare ili gdje vi već idete.“ Nije to mogao reći u boljem trenu. Imam priliku družiti se s Pavlom

    skoro 15 minuta! Čini li mi se ili ovaj dan postaje sve bolji i bolji…

    Nastavit će se…

    Laura Novotni, 4.a

    Stranica 11

    Izvor fotohttp://metro-portal.hr/zasto-je-anksioznost-u-

    djece-i-mladih-normalna/108120

  • Noć muzeja predstavlja kultur-

    ni događaj u organizaciji mu-

    zejskih kuća i drugih kulturnih

    institucija. Prostori tih muzej-

    skih kuća i kulturnih institucija

    otvoreni su do kasno u noć,

    a ulaz za posjetitelje slobodan

    je ili uz minimalnu novčanu

    naknadu. Prva Noć muzeja odr-

    žana je u Berlinu pod nazivom

    Lange Nacht der Museen 1997.

    godine. Zbog velikog interesa,

    događaj se brzo proširio na više

    institucija i različitih gradova

    diljem Europe pa i svijeta.

    U 2020. godini održat će se pet-

    naesta po redu Noć muzeja

    (31.01.2020.), a manifestacija

    je u Hrvatskoj započela 2005.

    godine s nekoliko zagrebačkih

    muzeja koja je tijekom protek-

    lih godina prerasla u najznačaj-

    niju manifestaciju hrvatskih

    muzeja, stoga je važno jubilar-

    nu Noć muzeja povezati s dvje-

    ma velikim obljetnicama: 200

    godina postojanja i rada Arheo-

    loškog muzeja Split osnovanog

    1820. godine i 140 godina Mu-

    zeja za umjetnost i obrt u Za-

    grebu osnovanog 1880. godine.

    Zanimljivost: kroz vrata

    muzeja je prošlo 999 467 posje-

    titelja od 2005. do 2019. godi-

    ne.

    Novinarka: učenica Ana Ko-

    privnjak, 2.b

    Stranica 12 Svezak 3., Izdanje 4.

    NOĆ MUZEJA 2020.

    Izvor foto: http://www.infozagreb.hr/novosti/noc-muzeja-u-znaku-velikih-muzejskih-obljetnica

    Izvor foto: https://sib.net.hr/dogadjanja/3636873/noc-

    muzeja-u-osijeku-2020/

    Izvor foto: https://www.srednja.hr/novosti/noc-muzeja-2020-popis-muzeja/

  • Nakon što su moderne ljetne

    Olimpijske igre održane 1896.

    godine u Ateni, ubrzo dolazi

    ideja o održavanju olimpijskih

    igara zimskih sportova. Pretho-

    dnica zimskih olimpijskih igara

    bile su nordijske igre na kojima

    su sudjelovale samo zemlje sje-

    verne Europe. One su se održa-

    vale od 1900. do 1912. godine.

    Ideja je bila da se igre održava-

    ju u istoj godini kad i ljetne

    igre, ali u zimskim mjesecima.

    Napokon, odluka je „pala“ da se

    prve zimske Olimpijske igre

    održe 1924. u francuskom gra-

    du Chamonixu. Iako su u počet-

    ku bile prozvane samo kao in-

    ternacionalni tjedan zimskih

    sportova, četiri godine kasnije

    ipak su proglašene prve zimske

    Olimpijske igre. Igre su službe-

    no otvorene 25. siječnja 1924.

    godine i nastupilo je 16 država

    u 10 sportova. Najviše medalja

    na igrama osvojila je Norveška

    s ukupno 17 medalja od čega su

    4 zlatne. Prvu zlatnu medalju

    ikada na zimskim olimpijskim

    igrama osvojio je Amerikanac

    Charles Jewtraw u brzom kliza-

    nju na 500 metara. Na igrama

    je također nastupila i Kraljevi-

    na Jugoslavija s četiri sportaša

    među njima i dva Hrvata i to

    svi u skijaškom trčanju. Zatva-

    ranje igara bilo je 5. veljače.

    Igre su se ubrzo pokazale kao

    uspješne te je odlučeno kako će

    to postati tradicija koja će se

    održavati svake četiri godine u

    godini ljetnih Olimpijskih igara

    pa je tako domaćinstvo sljede-

    ćih igara 1928. godine dobio

    švicarski St. Moritz. Sve do

    1992. igre su se održavale u is-

    toj godini kada i ljetne igre. Na-

    kon tih igara, odlučeno je da će

    se ubuduće igre održavati dvije

    godine nakon ljetnih igara te su

    tako sljedeće igre održane 1994.

    u norveškom Lillehameru. Sve

    do danas, igre su ostale iznim-

    no popularne i praćene isto kao

    i ljetne igre. Danas se igre odr-

    žavaju u čak 15 sportova i na

    zadnjim zimskim Olimpijskim

    igrama 2018. u južnokorejskom

    gradu Pyeongchangu sudjelova-

    lo je čak 2922 sportaša iz 92

    države cijeloga svijeta.

    Novinar: učenik Domagoj Ka-

    sapović Jurković, 4.b

    Stranica 13 Svezak 3., Izdanje 4.

    Prve zimske Olimpijske igre

    Izvor foto: https://hr.wikipedia.org/wiki/

    I._Zimske_olimpijske_igre_-_Chamonix_1924.

    Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/

    I._Zimske_olimpijske_igre_-_Chamonix_1924.

  • Koje aplikacije (programe) ima-

    te na svojim mobitelima? Kako

    ih birate, preuzimate i instalira-

    te? Koristite li aplikacije uz

    novčanu naknadu ili aplikacije

    koje su besplatne za korištenje?

    Što se događa s aplikacijama na

    mobitelu koje više ne koristite?

    Usporedite programe koje ima-

    te na svom računalu i one pro-

    grame koje imate na svom mo-

    bitelu. Računalni sustav ima

    dva osnovna dijela: sklopovlje

    (hardware) i programsku po-

    dršku (software). Korisnik se

    putem programske podrške ko-

    risti svim strojnim komponen-

    tama računala. Sklopovlje bez

    programske podrške ne može-

    mo koristiti. Ta dva dijela me-

    đusobno čine jednu cjelinu i

    omogućuju izvršavanje naredbi

    korisnika.

    Slika 1. Sklopovlje

    Slika 2. Sklopovlje i aplikacije - cjelina koja čini

    pametni telefon

    Programsku podršku čini niz

    manjih ili većih programa koji

    obavljaju određenu zadaću, pri-

    mjerice pokreću ispis doku-

    menta, reproduciraju zvuk pu-

    tem zvučnika, omogućuju kori-

    sniku kreiranje prezentacije,

    tekstualnog dokumenta, obra-

    du slike ili zvuka.

    Slika 3. Korisnik odabire programsku podršku

    Svaki se program sastoji od ni-

    za naredbi (instrukcija) koje

    procesoru daju upute što treba

    raditi. Korisnik se može služiti

    već gotovim programima ili

    može sam izraditi

    (programirati) vlastite progra-

    me. Gotovi programi aplikacije

    su opće ili specijalizirane nam-

    jene koje pišu računalni stru-

    čnjaci. Stručnjaci koji pišu ra-

    čunalne programe zovu se pro-

    grameri. Oni se služe program-

    skim jezikom koje računalo ra-

    zumije.

    Slika 4. Svaki program čini niz nula i jedinica

    koje računalo razumije

    Da bi obavili radnju za koju su

    namijenjeni, većinu programa

    moramo instalirati na računalo.

    Nakon instalacije, programe je

    potrebno i održavati, tj. ažuri-

    rati. Ažuriranje se kod progra-

    ma koje posjedujete legalno,

    izvršava automatski. Neki su

    programi dostupni u online

    verzijama pa ih koristimo preko

    mrežnog preglednika.

    Slika 5. Programe je potrebno instalirati na

    pametne uređaje, telefone i računala

    Podjela programske podrške

    Programe možemo podijeliti na

    više skupina prema različitim

    kriterijima: namjeni, načinu

    distribucije ili načinu naplate.

    Najčešće ih dijelimo prema

    namjeni.

    Stranica 14 Svezak 3., Izdanje 4.

    Odabir programske podrške

  • S obzirom na namjenu, progra-

    me možemo podijeliti na dvije

    skupine: sustavske i primjen-

    ske.

    Primjenske programe nazivamo

    još aplikacije ili korisnički pro-

    grami. Sustavska programska

    podrška skupina je programa

    koja je neposredno povezana s

    pokretanjem računala i osnov-

    nim zadaćama vezanima za ra-

    čunalo. Primjensku skupinu

    čine programi koje korisnik ra-

    čunala primjenjuje za rješava-

    nje određenog problema ili za-

    datka. Na primjer, programi za

    pisanje i obradu teksta, za crta-

    nje i obradu slika, za rad s tabli-

    cama ili bazama podataka.

    Sustavski programi omogućuju

    računalu pokretanje primjen-

    skih programa, upravljanje

    sklopovljem i komunikaciju s

    korisnikom. Među sustavske

    programe ubrajaju se operacij-

    ski sustavi, pogonski programi

    (driveri) i ostali pomoćni pro-

    grami. Operacijski sustavi u-

    pravljaju cjelokupnim radom

    računala omogućuju izvršava-

    nje korisničkih naredbi.

    Slika 6. Operacijski sustav nalazi se na računa-

    lima, tabletima i pametnim telefonima

    Računala i računalne kompo-

    nente ugrađuju se danas u go-

    tovo sve uređaje: automobile,

    perilice, televizore medicinska

    pomagala i ostale pametne ure-

    đaje. Sukladno tome razvijaju

    se i odgovarajući operacijski

    sustavi. Svi operacijski sustavi

    nastoje biti „user-friendly”, od-

    nosno usmjereni na korisnika.

    Android je operacijski sustav

    američke tvrtke Google namije-

    njen mobitelima. Apple razvija

    operacijski sustav iOS za sve

    iPhone, iPad i iPod uređaje.

    Operacijski sustavi, kao što su

    Microsoft Windows, MacOS ili

    Linux, podloga su za instalira-

    nje ostalih programa na raču-

    nalima. Operacijski se sustavi

    međusobno razlikuju po nekim

    obilježjima.

    Stranica 15 Svezak 3., Izdanje 4.

    Najpoznatiji operacijski sustavi

    za pametne telefone su Andro-

    id, iOS, Symbian i Windows

    Mobile.

    Nakon uključivanja osobnog

    računala, operacijski sustav

    prvi se učitava u radnu memo-

    riju. Taj se postupak naziva

    podizanjem sustava (boot).

    Tek kada se operacijski sustav

    učita u radnu memoriju, raču-

    nalo je spremno za rad.

    Slika 7. Operacijski sustav Linux

    Slika 8. Operacijski sustav Microsoft Windows

    Natalija Stjepanek, prof.

  • Trg sv. Trojstva 4

    31000 Osijek

    Ekonomska i upravna škola Osijek

    radosnijima. Iako je hladan i

    moramo ga čistiti s naših auto-

    mobila, snijeg je onaj koji veseli

    sve, od onih najmlađih pa do

    najstarijih. Svi zimi volimo po-

    gledati kako pada snijeg i na-

    praviti koju kuglu ili snjegovića.

    Ove godine nismo imali bijeli

    Božić, ali još uvijek imamo vre-

    mena za sve zimske radosti.

    Zato ovo vrijeme dobro iskoris-

    tite i uživajte u narednim dani-

    ma.

    Novinarka: učenica Lucija

    Bertol, 3.b

    Već se neko vrijeme nalazimo u

    najhladnijem godišnjem dobu,

    u kojem dani traju kraće od

    noći. Godišnje doba, zima, služ-

    beno započinje 21. prosinca i od

    tada su priroda i poneke životi-

    nje uspavane. Iako su tempera-

    ture niske i moramo im se pri-

    lagođavati, imamo puno zim-

    skih i snježnih radosti. Neke su

    od tih radosti klizanje, skijanje,

    skijaško trčanje i još mnogi

    drugi. Ako niste osoba od adre-

    nalina ili možda nemate mo-

    gućnosti za ovakvo nešto, zimi

    je jako lijepo s voljenim osoba-

    ma pogledati neki dobar film,

    popiti čaj ili toplu čokoladu. To

    su sve sitnice koje nas tijekom

    hladnih i tmurnih dana čine

    Zima

    031/212-670

    fax: 399-353

    e-mail: ured@ss-ekonomska-upravna-

    os.skole.hr

    siječanj 2020.

    Uredništvo i lektura:

    Doris Goljevački, prof.

    Korektura:

    Marijana Biljan, prof.

    Recenzenti u ovom br.:

    dr.sc. Marija Mesić Škorić, prof.

    Natalija Stjepanek, prof.

    Karmela Ilijašev, prof.

    Logo novina i Facebook škole: Sanda Duk,

    dipl. oec.

    Internetska stranica škole: Draženka Galoše-

    vić, prof.

    http://ss-ekonomska

    -upravna-os.skole.hr/

    Izvor foto: www.rama-prozor.info