Embed Size (px)
Citation preview
VELEUČILIŠTE VERN'
Specijalistički diplomski stručni studij
Poduzetnički menadžment
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI RAD
UTJECAJ AGRESIVNIH STRATEGIJA PROIZVOĐAČA SJEMENA GENETSKI
MODIFICIRANIH BILJAKA NA ORGANSKE I KONVENCIONALNE PROIZVOĐAČE U HRVATSKOJ
Illa Jurman
Zagreb, 2013.
VELEUČILIŠTE VERN'
Specijalistički diplomski stručni studij
Poduzetnički menadžment
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI RAD
UTJECAJ AGRESIVNIH STRATEGIJA PROIZVOĐAČA SJEMENA GENETSKI
MODIFICIRANIH BILJAKA NA ORGANSKE I KONVENCIONALNE PROIZVOĐAČE U HRVATSKOJ
Mentorica: mr.sc. Zrinka Gregov, Studentica: Illa Jurman, bacc.oec. viši predavač
Zagreb, srpanj 2013.
PREDGOVOR
Ako poput mene vjerujete u znanost, onda vjerujete i da postoje čvrsti zakoni prema kojima
se sve ravna. Ako hoćete možete reći da su ti zakoni božansko djelo, što je bolja definicija
Boga nego dokaz o njegovom postojanju.
Stephen Hawking1
Temeljni poticaj za izbor teme ovog specijalističkog diplomskog stručnog rada proizašao je
kao posljedica osobnog interesa te proučavanja raznih segmenata koji prožimaju današnje
društvo. Poduzetništvo, ekologija, menadžment, poljoprivreda te zdrav način života nekako
su se s vremenom nametnuli sami od sebe te je i moj interes sve više išao u tom smjeru.
Kao i pri svakom zahtjevnom projektu teško je na početku predvidjeti poteškoće i
ograničenja koja će se putem susresti. Na moje iznenađenje javile su se baš ondje gdje možda
i ne bi trebale. Naime, očekivala sam više susretljivosti i transparentnosti prilikom traženja
pojedinih informacija od podružnice kompanije Monsanto-Hrvatska. Zauzvrat sam dobila
šture odgovore obavijene velom „poslovne tajne“ te upućivanje na više instance u SAD-u do
kojih je gotovo nemoguće doći. Kako to uvijek biva kad se jedna vrata zatvore, druga se
otvore tako da sam na drugim poljima gdje i nisam očekivala ostvarila srdačnu i plodnu
suradnju te upoznala prekrasne ljude s kojima je bilo zadovoljstvo i čast surađivati.
Ovim putem zahvaljujem mentorici mr. sc. Zrinki Gregov na strpljenju, pomoći i vodstvu pri
izradi ovog diplomskog rada. Srdačno zahvaljujem prof. dr. sc. Miji Vrhovskom na
susretljivosti i ustupljenim materijalima, prof.dr.sc. Marijanu Joštu na iskazanom povjerenju i
srdačnosti, prof.dr. sc. Ferdi Bašiću na suradnji i ljubaznosti. Posebno zahvaljujem mr. sc.
Silviju Jerčinoviću s Visokog gospodarskog učilišta iz Križevca za pomoć u provedbi ankete.
Zahvaljujem Robertu na podsjećanju i vraćanju cjelini. Najveće hvala mojim roditeljima bez
čije nesebične podrške moje studiranje ne bi bilo ostvarivo.
Svima od srca hvala.
1Stephen Hawking, fizičar (rođen 1942. u Oxfordu, Engleska). Predmet interesa: osnovni zakoni koji upravljaju svemirom. Knjige: A Brief History of Time (1988) prodana u 9 milijuna primjeraka, Black Holes and Baby Universe and Other Essays (1994).
I
SADRŽAJ
SAŽETAK...............................................................................................................................IV
ABSTRACT..............................................................................................................................V
1. UVOD.................................................................................................................................1
2. PROBLEM, CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA.......................................................2
2.1. Problem istraživanja.......................................................................................................2
2.2. Predmet istraživanja....................................................................................................2
2.3. Svrha i ciljevi istraživanja...........................................................................................3
2.4. Istraživačka pitanja......................................................................................................4
2.5. Metode istraživanja.....................................................................................................4
3. POSLOVNE STRATEGIJE..............................................................................................5
3.1. Strategija.........................................................................................................................5
3.1.1. Klasični autori o strategiji.......................................................................................6
3.1.2. Formuliranje strategije.............................................................................................7
3.2. Korporacijske strategije..................................................................................................8
3.2.1. Strategija kontinuiteta..........................................................................................9
3.2.2. Razvojna strategija...............................................................................................9
3.2.3. Strategije u kriznim uvjetima.............................................................................10
3.3. Strategije marketinga.................................................................................................13
3.4. Strategija marketinga i održiva konkurentska prednost............................................15
4. AGROBIZNIS I GENETIČKI INŽENJERING...............................................................17
4.1. Genetički inženjering.................................................................................................17
4.2. Genetski modificiran organizam (GMO) i genetski modificirane (GM) biljke........20
4.3. Prednosti genetski modificiranih biljaka...................................................................23
4.4. Opasnosti genetski modificiranih biljaka..................................................................24
5. MEĐUNARODNA KORPORACIJA MONSANTO......................................................28
5.1. Opis korporacije Monsanto.......................................................................................28
5.1.1. Biotehnologija....................................................................................................30
5.1.2. Korporativne strategije.......................................................................................31
5.1.3. Razvoj Monsanta u zemljama trećeg svijeta......................................................31
5.2. Strategije nastupa na tržištu.......................................................................................32
5.3. Utjecaj na organe državnih i međunarodnih institucija.............................................34
5.3.1. Kodeks Alimentarius..........................................................................................37
II
5.4. Stav javnosti prema Monsantu..................................................................................39
5.4.1. Privremeni prekid lobiranja za europsko tržište.Error! Bookmark not defined.
5.4.2. Zaključak teorijskog – praktičnog okvira istraživanja.......................................41
6. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE......................................................................................43
6.1. Metoda istraživanja...................................................................................................43
6.2. Rezultati istraživanja.................................................................................................44
7. PREPORUKE OBRAMBENIH STRATEGIJA HRVATSKIM PROIZVOĐAČIMA KONVENCIONALNE I ORGANSKE POLJOPRIVREDE...................................................62
8. ZAKLJUČAK...................................................................................................................67
LITERATURA.........................................................................................................................71
POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA............................................................................75
PRILOG 1. Anketni upitnik.....................................................................................................77
PRILOG 2. Dubinski intervju s prof. dr. sc. Marijanom Joštom.............................................85
PRILOG 3. Dubinski intervju s prof. dr. sc. Ferdom Bašićem...............................................89
ŽIVOTOPIS.............................................................................................................................93
III
SAŽETAK
Analiziran je utjecaj agresivnih strategija proizvođača sjemena genetski modificiranih (GM)
biljaka na organske i konvencionalne poljoprivredne proizvođače u Hrvatskoj. Postavljena su
istraživačka pitanja: Što su to genetski modificirani organizmi (GMO) i zašto su opasni?
Kakav je značaj proizvođača GM sjemena na svjetskom, europskom i hrvatskom tržištu?
Koje marketinške strategije koristi najveći svjetski proizvođač GM sjemena? Kako one utječu
na proizvođače „zdrave“ hrane u Hrvatskoj? Kako se domaći, konvencionalni i ekološki
proizvođači bore za svoje mjesto na tržištu danas? Postoje li neke učinkovitije strategije za
borbu s multinacionalnim korporacijama za proizvodnju GM sjemena? Za teorijsko-praktični
okvir o poslovnim strategijama i GMO korišteni su podaci iz literature i sekundarnih izvora.
Anketirano je 30 hrvatskih poljoprivrednih proizvođača u organskoj i konvencionalnoj
proizvodnji te provedena dva dubinska intervjua sa sveučilišnim profesorima agronomije.
Većina ispitanika (80%) vjeruje da su GMO još nedovoljno istraženi i potencijalno štetni te
da na deklaracijama proizvoda treba navoditi sastojke koji potiču od GMO. Iako se GM
usjevi velikom brzinom šire u svijetu, za sada su u Europskoj uniji službeno zabranjeni.
Međutim, multinacionalne kompanije ulažu velika sredstva u istraživanje i razvoj,
marketinšku propagandu te intenzivno lobiraju u vladama raznih zemalja i međunarodnim
organizacijama. Zaključak je da, iako je Hrvatska trenutno zemlja bez GMO, mali i srednji
proizvođači svjesni su opasnosti koja im prijeti. Preporučene su obrambene strategije
udruživanja i osiguranja kvalitete proizvoda putem certificiranja.
.
Ključne riječi: poslovne strategije, genetički inženjering, genetski modificirani organizmi (GMO), transgenične biljke.
IV
ABSTRACT
The influence of the aggressive strategies employed by producers of transgenic plants on
organic and conventional farmers in Croatia
This work analises the influence of the aggressive strategies employed by producers of
genetically modified (GM) plant seeds on conventional and organic farmers in Croatia. The
investigative questions asked were: What are transgenic organisms and why are they
harmful? What is the magnitude of transgenic seed producers in the World, the European and
the Croatian markets? Which marketing strategies are employed by the world's largest GM
seed producer? What is the influence of such strategies on „healthy“ food producers in
Croatia? How do domestic conventional and ecological producers compete for their market
share? Are there more effective strategies for competing with multinational corporations of
transgenic seed producers? Bibliographical and secondary sources have been employed to
define the theoretical and practical frame regarding business strategies and GMOs. A survey
has been conducted among 30 croatian organic and conventional farmers and two in-depth
interviews with university professors of agronomy have been held. The majority (80%)
believes that insufficient research has been done on GMOs, that they are potentially harmful
and because of that they should be labelled. Athough GM crops are spread worldwide, they
are still officially prohibited in the EU. Nevertheless, multinational companies are investing
huge amounts of money in research and development, marketing and propaganda and are
intensively lobbying within various governments and international organizations. In
conclusion, even if Croatia is a still GM-free country, small and middle-size producers are
aware of the threat. Defensive strategies such as groupings and guaranteeing seed quality by
means of certification are recommended.
Key words: business strategy, genetic engineering, genetically modified organisms (GMO), transgenic plants.
V
1. UVOD
Ovo istraživanje temelji se na proučavanju poslovnih strategija kompanija koje se bave
genetičkim inženjeringom s posebnim osvrtom na proizvođače sjemena genetski
modificiranih biljaka. Svrha istraživanja je analizirati poslovne strategije vodeće
multinacionalne američke kompanije Monsanto kako bi ih se brzo prepoznalo i moglo protiv
njih boriti, tj. zaštititi proizvođače i potrošače od agresivnog agroindustrijskog lobija.
Političko - ekonomska situacija sve očitije pokazuje kako su političke institucije više
zainteresirane za stvaranje profita u svoju korist nego za budućnost stanovništva, ne obazirući
se pritom na štetu koju trpi planeta zbog sve učestalijih prirodnih katastrofa. Takvim je
institucijama u interesu da su ljudi što manje informirani jer kontrola hrane znači ujedno i
kontrolu stanovništva. Hrana je moć koja se koristi u svrhu stjecanja profita te u svrhu
manipulacije masom (Engdhal, 2003). Moglo bi se reći da upravo ona potiče razvoj
agrobiznisa u svijetu i preko raznih političkih lobija otvara vrata međunarodnim
korporacijama za genetski modificirano(GM) sjeme. Problem GM sjemena i posljedice koje
proizlaze iz njegove primjene jest višeslojni problem koji nije lako riješiti. Svakako treba
krenuti od pravodobnog i nepristranog znanstveno utemeljenog informiranja stanovništva
koje će time dobiti priliku iznijeti svoje stajalište prije nego mu se nametne već gotove
odredbe na koje ne može povoljno utjecati. Nažalost, živimo u vremenu u kojem je sustav
vrijednosti već odavno narušen. Otkada je politika stala na stranu profita, čovjek, na žalost,
postaje sredstvo u rukama krupnog kapitala koji ne preza ni pred čime kako bi ostvario svoje
ciljeve tj. zaradu. Male države su pri tom često žrtve jer im se pod prijetnjom političke
izolacije često nameću već gotovi zakoni na koje one gotovo da i nemaju utjecaja.
1
2. PROBLEM, CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA
U ovom poglavlju predstavit će se problem i predmet istraživanja, svrha i ciljevi, istraživačka
pitanja i na kraju metode istraživanja.
2.1. Problem istraživanja
Zbog potencijalnih opasnosti koje nam nameću međunarodne korporacije za proizvodnju
genetski modificiranog sjemena javlja se problem kako zaštititi konvencionalne
poljoprivredne proizvođače2žitarica, voća i povrća koji ne žele kupovati GM sjeme te kako
zaštititi i razvijati ekološku poljoprivredu3. Pažnju bi trebalo posvetiti edukaciji o zdravoj i
prirodnoj prehrani, a potrošače osvijestiti da budu upoznati s proizvodima koje kupuju. U
posljednjih desetak godina napisane su mnoge knjige i već su se pojavili rezultati o
znanstvenim istraživanjima na genetski modificiranim organizmima (GMO). Moguće je da su
te informacije o potencijalnim i još nepoznatim opasnostima konzumiranja hrane koja potječe
od genetski modificiranih biljaka te mesa životinja hranjenih isključivo krmivom od genetski
modificiranih biljaka potaknule neke države da ozbiljno razrade programe za zaštitu od
ulaska takvog sjemena na njihova tržišta. Međutim, veliki broj stanovnika još ne poznaje
štetnost hrane proizvedene od genetski modificiranih biljaka, a još veći broj ne zna što uopće
znači GMO. Edukacija stanovništva o potencijalnim opasnostima GMO na zdravlje i
sustavno uništavanje zemlje i prirode trebala bi biti prioritet za svaku državu u svijetu.
Paralelno bi trebalo proučavati agresivne poslovne strategije proizvođača GMO sjemena i
podučavati konvencionalne i organske proizvođače kako se od njih zaštititi.
2.2. Predmet istraživanja
Predmet istraživanja je analiza utjecaja agresivnih poslovnih strategija proizvođača genetski
modificiranih biljaka na hrvatske proizvođače u konvencionalnoj i organskoj poljoprivredi.
Odabran je primjer međunarodne korporacije Monsanto kao vodećeg globalnog proizvođača i 2Konvencionalna proizvodnja: ključ uspjeha konvencionalne poljoprivrede leži u specijalizaciji proizvodnje, koja uz pomoć mehanizacije, pesticida, mineralnih gnojiva, koncentrata, novokreiranih sorti i pasmina, te ogromnih količina energije uspijeva postići vrlo visoke prinose.3Ekološka poljoprivreda: za taj se sustav gospodarenja rabe i nazivi „organska“ i „biološka“ proizvodnja. Opći društveni cilj ekološke proizvodnje je zaštita zdravlja i života ljudi, te zaštita prirode i okoliša. Organsko-biološka poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje koji se za uzgoj usjeva i držanje stoke ne koristi sintetičkim i kemijskim sredstvima (umjetnim gnojivima, herbicidima, pesticidima, antibioticima i sl.) i neprirodnom industrijskom proizvodnjom.Izvori: Definicija organske i konvencionalne poljoprivrede, www.definiraj.com, preuzeto 16. lipnja 2013. Definicija organske poljoprivrede, www.ekopoduzetnik.com, preuzeto 17. lipnja 2013.
2
distributera genetski modificiranog, patentiranog, sadnog materijala (sjemena) i ostalih
kemijskih sredstava u poljoprivredi. Sjedište korporacije je u gradu St. Louis-u, u saveznoj
državi Missouri. Razvoj Monsanta, uz reklamiranje genetski modificiranog sjemena i
goveđeg hormona rasta, agresivnog parničenja, političkog lobiranja i pritisaka na druge
proizvođače sjemena, doveo je do kontroverzija širom svijeta. Zato Monsanto postaje
glavnom metom antiglobalizacijskog pokreta i aktivista za zaštitu okoliša. S druge strane
pojavio se izazov za istraživanja povezanosti biotehnologije sa znanošću, profitom i
politikom.
2.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je ukazati na opasnosti genetičkog inženjerstva i proizvodnje hrane od
genetski modificiranih biljaka te poticati održiv razvoj konvencionalne i organske
poljoprivrede koja može doprinijeti razvoju gospodarstva i turističkom napretku zemalja
Europe, Hrvatske i svijeta.
Ciljevi istraživanja su istražiti agresivne poslovne strategije kojima se koristi najveća svjetska
korporacija za proizvodnju sjemena genetički modificiranih biljaka i njihov utjecaj na
proizvođače tvz. „zdrave“ hrane tj. organske i konvencionalne poljoprivrede.
Kako bi se postigao glavni cilj, postavljeni su dodatni ciljevi:
Prikazati potencijalne opasnosti GM sjemena, kako za ljudsko zdravlje tako i za
okoliš.
Prezentirati informacije o sprezi biotehnološke znanosti i multinacionalnih kompanija.
Istražiti dostupne informacije na koji način su najveće međunarodne korporacije
(transnacionalne kompanije) za proizvodnju sjemena genetski modificiranih biljaka
povezane s državnim institucijama, Međunarodnim monetarnim fondom (MMF),
Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) i ostalim institucijama.
Razumijevanje ovih agresivnih strategija može pomoći proizvođačima u konvencionalnoj i
organskoj poljoprivredi da se od njih učinkovito zaštite. Krajnji cilj je potaknuti razvoj
organske poljoprivrede, koja kao jedini održiv oblik gospodarenja ne oštećuje već obogaćuje
okoliš i otvara vrata jednom humanijem obliku stjecanja profita i gospodarenja zemljom.
3
2.4. Istraživačka pitanja
Za postizanje postavljenih ciljeva potrebno je pronaći odgovor na sljedeća istraživačka
pitanja:
1. Što je to GMO i zašto je opasan?
2. Kakav je značaj proizvođača GM sjemena na svjetskom, europskom i hrvatskom
tržištu?
3. Koje marketinške strategije koristi najveći svjetski proizvođač sjemena?
4. Kako one utječu na proizvođače „zdrave“ hrane u Hrvatskoj?
5. Kako se domaći konvencionalni i ekološki proizvođači bore za svoje mjesto na
tržištu danas?
6. Postoje li neke učinkovitije strategije za borbu s multinacionalnim korporacijama za
proizvodnju GM sjemena?
2.5. Metode istraživanja
Prilikom istraživanja koristit će se različite metode, a to su: metoda analize i sinteze, metoda
promatranja te metoda ispitivanja putem ankete i intervjua. Provest će se dvije vrste analize:
analiza sadržaja i analiza provedbom primarnog istraživanja. U teorijskom dijelu rada provest
će se analiza literature, koristeći knjige, stručne i znanstvene članke te internetske izvore. Kao
sekundarni izvori podataka koristit će se javna statistička izvješća dostupna na internetu kako
bi se dobio uvid u stanje i trendove GMO-a u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Primarno istraživanje provest će se ispitivanjem putem anketnog upitnika i dubinskog
intervjua (Verčić, Ćorić, Vokić, 2010). Anketni upitnik sadrži 29 pitanja kojima će se utvrditi
kako agresivne strategije proizvođača GM sjemena utječu na proizvođače u konvencionalnoj
i organskoj poljoprivredi. Isto tako pokušat će se od ispitanika saznati koje su strategije
kompanija za GM sjeme najopasnije te može li se, i kako na njih utjecati. Istraživanje će se
provesti na uzorku od 30 proizvođača organske i konvencionalne poljoprivrede u Republici
Hrvatskoj. Dubinski intervju će se provesti s dva sveučilišna profesora s područja
agronomije. Informacije dobivene metodom intervjua koristit će se kao nadopuna analizi
stanja GM usjeva u svijetu i Hrvatskoj te za bolje razumijevanje poslovnih strategija
proizvođača.
4
Induktivna metoda koristit će se kod sažimanja podatka dobivenih iz stručne literature.
Metodom analize obuhvatit će se podaci dobiveni primarnim i sekundarnim istraživanjem,
koji će se kasnije metodom sinteze povezati s procjenama i spoznajama autorice rada o
istraživanom problemu.
3. POSLOVNE STRATEGIJE
Strategije u ekonomiji su način kako se trebaju koristiti pojedini resursi da bi se iskoristile
prednosti vanjskih okolnosti za stvaranje željenih učinaka. Jednostavno rečeno, strategija je
način ostvarenja cilja. U ovom teorijskom okviru istraživanja obradit će se pojam strategije,
korporacijske i marketinške strategije.
3.1. Strategija
Strategija kao izraz potječe iz Atene oko 508.-507. godine prije Krista, gdje je deset strategoi
obuhvaćalo atensko ratno vijeće koje je imalo veliku političku i vojnu moć. Etimološki
gledano, strategos ili general izvodi se iz stratos (vojska) i agein (voditi) pa je tako u
izvornom smislu strategija „umijeće vođenje vojske“ (Buble, 2005).
Rani pisci o strategiji, kao što su Periklo i Ksenofont, u svoja su razmatranja uključivali
pitanja kvalitete efektivne strategije, principe uporaba trupa i šire strateške ciljeve. Tako je
Periklo upozoravao na „potrebu da se ograniči rizik dok se (vojskovođa) čvrsto pridržava
esencijalnih stajališta i principa“. Prema Ksenofontu, osim toga, zapovjednik „mora biti
ingeniozan, energičan, brižan, pun ustrajnosti i prisutnosti duha, pun ljubavi i žilav, pošten i
lukav, budan i varav na oko, spreman staviti sve na kocku i željeti da ima sve, velikodušan i
pohlepan, pun pouzdanja i sumnjičav“. Esencijalni atribut težnje stratega je „znanje posla koji
(oni) namjeravaju izvesti“. Od generala se nije očekivalo da samo planira bitku, već da i sam
vodi trupe u bitku (Buble, 2005).
Usporedno s razvojem strategije u Ateni, u Aziji Sun Tzu u knjizi Umijeće ratovanja, koja
datira oko petog stoljeća prije Krista, naglašava minuciozno planiranje, ideal nadvladavanja
neprijatelja indirektno, bez potrebe za borbom, kvalitetu efektivnih generala, savjete o
vođenju trupa i glavne principe i taktike angažiranja s neprijateljem.
5
Izvorno nastala u vojnoj sferi, strategija se 60-tih godina prošlog stoljeća promiče i u sferi
poslovnog svijeta. Tako su vrhovni menadžeri multinacionalnih tvrtki bili među prvima koji
su upućivali na potrebu za strategijom unutar poslovnog konteksta. Drucker (1954.) upućuje
na aktivan pristup menadžmenta koji povlači sa sobom planiranje i akcije s namjerom da se
oblikuje okolina tvrtke nasuprot jednostavnom reagiranju koje je bilo pasivno u odnosu
prema toj okolini. Postojali su doista dobri razlozi za postavljanje efektivne strategije kao
kamena temeljca organizacije visokih performansi. Naime, istraživanja su pokazala da je
strategija tvrtke najvažnija odrednica njezinih performansi; industrijski kontekst je važan za
performanse, ali nije tako važan kao strategija.
3.1.1. Klasični autori o strategiji
Prvu temeljnu definiciju strategije dao je Alfred Chandler u knjizi Strategija i
struktura(1962.) u kojoj je istraživao kako velika poduzeća prilagođavaju svoju strukturu
strategiji rasta. U tom je radu utvrdio da se „strategija može definirati kao određivanje
temeljnih dugoročnih ciljeva poduzeća i usvajanje pravca akcija i alokacija resursa potrebnih
za stvaranje tih ciljeva...Struktura se može definirati kao oblik organizacije putem koje se
poduzeće upravlja“. Također je sugerirao da „struktura slijedi strategiju i da najkompleksniji
tip strukture rezultira ulančavanjem pojedinih strategija“ (Buble, 2005).
Također sredinom 1960 – tih, Igor Ansoff u radu Korporacijska strategija (1965.) iznosi da
strategija čini „zajedničku nit“ za pet međusobno povezanih pitanja – (1) područje-proizvod –
tržište, (2) sektor rasta, (3) konkurentska prednost, (4) interno generirana sinergija i (5)
donošenje ili kupnju odluka. Naglašava potrebu za uzajamnim pojačanjem između tih izbora.
Ansoff preporuča dobro poznatu matricu proizvod – misija kao način da poduzeće definira
zajedničku nit svoje vlastite strategije. Glavni pedagoški pristup studiju strategije na
Harvardu sastojao se od kombiniranja studija slučajeva s industrijskim opažanjima, pristup
koji su poslije najviše slijedile druge poslovne škole. Taj je pristup osnažio pojam koji je
strategiju određivao induktivno, polazeći od slučaja do slučaja (case – by – case) ovisno o
specifičnim internim sposobnostima svakog poduzeća i njegove pojedine eksterne okoline.
Rad tih ranih autora postavio je glavne parametre proučavanja strategije koji se odnose na
vezu između strategije i performansi, važnost internih sposobnosti i resursa kao i eksterne
okoline, razliku između formulacije i implementacije, kao i aktivnu ulogu menadžera u
postavljanju i realizaciji strategije. Ti su parametri trebali činiti usmjerenje istraživanju
strategije u nekoliko sljedećih desetljeća (Buble, 2005).
6
3.1.2. Formuliranje strategije
Poduzeće obično razmatra tri tipa strategija (Buble, 2005) – korporacijsku, poslovnu i
funkcijsku (slika 3.1.)
Korporacijska strategija opisuje cjelokupno usmjerenje poduzeća u smislu njegova općeg
stava prema rastu i upravljanju različitim poslovima i proizvodnim linijama. Obično se
razlikuju tri glavne kategorije korporacijskih strategija – stabilna, rastuća i digresivna.
Stabilna strategija je usmjerena na održavanje uspješne razine poslovanja. Budućnost
poduzeća se zasniva na čvrstom kontinuitetu, odnosno bez većih promjena i koristi se u
uvjetima stabilne ili sporo mijenjajuće okoline. Strategija rasta je karakteristična za poduzeća
koja nastoje povećati opseg poslovanja u svim dimenzijama (rast proizvodnje, prodaje, tržišta
i sl). Digresivnu strategiju karakterizira smanjenje opsega i razine poslovanja poduzeća,
smanjenjem obujma poslovanja (Buble, 2005).
Poslovna strategija obično se usredotočuje na poslovnu jedinicu ili razinu proizvoda te
razmatra unapređenje konkurentske pozicije proizvoda ili usluge poduzeća u specifičnoj
industriji ili tržišnom segmentu koji opslužuje poslovna jedinica. Poslovne strategije se mogu
pojavljivati u obliku dviju kategorija – konkurentske strategije ili kooperativne
strategije.Konkurentska strategija odnosi se na specifičnosti menadžerskog plana igre za
uspješno konkuriranje i ostvarivanje prednosti nad konkurentima. Kooperativna strategija
uspostavlja se umjesto konkurencije i konfrontacije kroz učešće u investicijskim i razvojnim
projektima i sl. (Buble, 2005).
Funkcijska strategija je pristup koji uzima područje funkcije za ostvarenje ciljeva poduzeća i
poslovnih jedinica kao i za ostvarenje njihovih strategija pomoću maksimiziranja
proizvodnosti resursa. Odnosi se na razvoj i njegovanje osebujnih kompetencijakao što je to
set organizacijskog znanja koje se odnosi na analizu okoline, postavljanje organizacijskog
usmjerenja, formuliranje i implementaciju organizacijske strategije te provedbu strateške
kontrole i evaluacije, kako bi se osigurala konkurentska prednost poduzeća i poslovne
jedinice (Buble, 2005).
7
Slika3.1. Hijerarhija strategije (Wheelen i Hunger, 1998)
Izvor:Buble, M. (2005). Strateški menadžment, Zagreb: Sinergija, str. 13.
Poduzeća rabe sva ova tri tipa strategija simultano. Formira se hijerarhija strategija po
organizacijskim razinama, pri čemu funkcijske strategije podupiru poslovne strategije, a
poslovne strategije podupiru korporacijsku strategiju tako da su one jedna drugoj nadopuna i
potpora.
3.2. Korporacijske strategije
Prema autoru Marinu Bubli (2005) korporacijska strategija (engl. Corporate Strategy)
naglašava razinu poduzeća kao cjeline te daje odgovor na pitanje djelokruga (područja
poslovanja) i razmještaja resursa. Za tu su razinu karakteristične dvije grupe strategija:
1. Glavna strategija,
2. Poslovni portfolio.
Glavna strategija (engl. Grand Strategy) čini opći okvir akcija koje se razvijaju na razini
poduzeća. Primjenjuje se najčešće kad poduzeće konkurira na pojedinačnom tržištu ili pak na
nekoliko jako povezanih tržišta. Razlikuju se tri tipa, a to su:
8
KORPORACIJSKA STRATEGIJA
POSLOVNA STRATEGIJA
(divizijska razina)
FUNKCIJSKA
STRATEGIJA
3.2.1. Strategija kontinuiteta
Strategija kontinuiteta (strategija lat. „status quo“) može biti opcija ako je poduzeće
zadovoljno s prošlom djelotvornošću i odlučuje nastaviti ostvarivati iste ili slične ciljeve. Ta
strategija nije usmjerena na velike promjene, nego na održavanje dosadašnjih ambicija. Cilj je
održati dobre tržišne pozicije, i to vodstvom u kvaliteti, niskim troškovima i izvedbom,
usporedo s kontinuiranim poboljšanjem proizvodne i procesne tehnologije. Nema velikih
promjena, niti ambicioznih strateških planova. Slična strategiji kontinuiteta je tzv. profitna
strategija, kojom se maksimizira iskorištenost resursa i umijeća poduzeća, dok su investicije
obično na razini održavanja. Ove profitne strategije biraju se u industrijama u kojima nisu
potrebna znatna tehnološka i tržišna ulaganja kako bi se održao ostvareni konkurentski
položaj. Pravila konkurentske igre u takvim industrijama su poznata i u njima nema jakih
promjena niti znatnog rasta.
3.2.2. Razvojna strategija
Razvoj je prirodan strateški izbor poduzeća. Poduzeća mogu opstati samo ako se razvijaju i
permanentno grade i održavaju svoj konkurentski položaj na tržištima na kojima su prisutna.
Umjesto prilagodbe okolini, nastoje prilagoditi vanjski svijet sebi. Razvojne strategije se
mogu zasnivati na čitavom nizu raznovrsnih strateških pomaka i posebnih poslovnih
strategija. Strateško odlučivanje o obliku razvoja ovisi o postojećoj konkurentskoj strukturi,
obilježjima industrije, stadiju industrijske evolucije, kao i o postavljenim ciljevima i
unutarnjim sposobnostima poduzeća. Poduzeća koja biraju razvojne strategije nužno ne
moraju biti u industrijama koje imaju visoke stope rasta, niti u industrijama koje obilježavaju
razvojni potencijali. Neke studije pokazuju da razvojne strategije vode k boljoj djelotvornosti:
pronađena je statistički značajna veza između razvojnih strategija i povrata od investicija.
Razvojne strategije poduzeća moguće je klasificirati na temelju triju dimenzija. Osnovne
dvije dimenzije određene su proizvodno – tehnološkom i tržišnom osnovicom razvoja.
Ovisno o sličnosti ili različitosti strateškog izbora poduzeća s tim dvjema dimenzijama,
moguće je prepoznati tri osnovne vrste strateškog usmjerenja: (1) koncentraciju, (2)
ekspanziju i (3) diverzifikaciju. Ako se uključi i treća dimenzija razvoja u okviru lanca
stvaranja vrijednosti, onda se može prepoznati i (4) okomita integracija (razvoj prema
djelatnostima kupaca ili dobavljača). Strateška usmjerenja mogu se provesti na jedan od
sljedećih načina: (1) vlastitim unutarnjim razvojem, (2) stjecanjem ili spajanjem s drugim
poduzećem ili poduzećima i/ili (3) strateškim povezivanjem (Buble, 2005).
9
3.2.3. Strategije u kriznim uvjetima
Kriza označuje situaciju opasnosti za opstanak poduzeća. To je neplanirani i neželjeni proces
koji je u stanju supstancijalno ugroziti ili u potpunosti onemogućiti razvojne mogućnosti
poduzeća. Simptomi krize poduzeća mogu biti različiti. Tako, npr., to može biti ugroza
očuvanja platežne sposobnosti u svakom trenutku (nelikvidnost i smanjena likvidnost),
neostvarivanje profita koji omogućuje stvaranje pozitivne ekonomske dodane vrijednosti
(razaranje vrijednosti) ili poslovanje s gubitkom; pad profitabilnosti i drugih pokazatelja
uspješnosti; smanjivanje veličine prodaje i tržišnog udjela i relativna tehnološka inferiornost.
Osim spomenutih, Slatter ističe i sljedeće simptome: upotreba neadekvatnih
računovodstvenih postupaka i prekasno objavljivanje financijskih izvještaja (bilanci, računa
dobiti i gubitka, izvještaja o novčanim tijekovima, itd.), panični i prestrašeni menadžment;
velika i nagla fluktuacija zaposlenih; kao i zanemarivanje procesa strateškog planiranja. Kriza
poduzeća je vezana za inferioran položaj prilikom kojeg poduzeće nije u stanju ostvariti
održivu konkurentsku prednost. Takvu krizu Nidžara Bedenik – Osmanagić zove strateškom
krizom. Takva situacija nastaje kad nedostaju potencijali uspjeha, što vodi gubitku
konkurentske sposobnosti i/ili tržišta, što znači gubitak sposobnosti za budući uspjeh u
određenim poslovnim područjima (Bedenik – Osmanagić, 2003). U kriznim uvjetima treba
težiti stvaranju pretpostavki za opstanak poduzeća. Razvojna strateška usmjerenja ostavljaju
se po strani jer se poduzeće mora orijentirati prema načinima vlastita oporavka. No, ako ne
postoji strateška isplativost opstanka poduzeća, potrebno je razmotriti neku od izlaznih
strategija. Razlikuje se više strategija u kriznim uvjetima od kojih su dvije temeljne: strategija
konsolidacije i obnavljanja te strategija napuštanja djelatnosti (slika 2.2.)
10
Slika 3.2. Strategija u kriznim uvjetima.
Izvor: Buble, M., (2005), Strateški menadžment, Zagreb: Sinergija, str. 121.
Poslovni portfolio (engl. Business Portfolio) karakterističan je za poduzeće koje ima mnogo
različitih poslova (poslovnih područja), a posebno kad ti poslovi nisu međusobno povezani. U
takvim je slučajevima nužan različiti pristup svakom od tih područja, što upravo omogućuje
poslovni portfolio.
11
STRATEGIJE U KRIZNIM
UVJETIMA
STRATEGIJE KONSOLIDACIJE I
OBNAVLJANJA
STRATEGIJE NAPUŠTANJA DJELATNOSTI
Strateški zaokret
Probir i fokusiranje
Kontrakcija
Strategija ubiranja plodova
Prodaja
Gašenje
Razlikuje se više tipova poslovnog portfolija (Buble, 2005) od kojih su karakteristični:
Portfolio industrijskog rasta i tržišnog udjela:
Krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća konzultantska tvrtka Boston Consulting Group
(BCG) oblikovala je portfolio matricu industrijskog rasta i tržišnog udjela kao pomoć u
strateškom odlučivanju, posebno u identifikaciji potrebe za kapitalom strateških poslovnih
jedinica i optimizaciji tokova korporacijskog novca. Na dvodimenzionalnoj BCG portfolio
matrici svaka strateška poslovna jedinica (SPI) definirana je trima parametrima: relativnim
tržišnim udjelom, rastom industrije ili tržišta na kojemu konkurira i veličinom ostvarene
prodaje.
Portfolio industrijske privlačnosti i poslovne snage:
Portfolio industrijskog rasta i relativnog tržišnog udjela, koji su razvili analitičari General
Electrica i konzultantske tvrtke McKinsy & Co. početkom sedamdesetih godina (GE matrica),
temelji se na dvjema složenim, izvedenim varijablama: (1) dugoročnoj privlačnosti industrije
kao indikatoru dugoročnoga prosječnog profitnog potencijala koji postoji u djelatnosti za sve
suparnike (nekontrolirani činitelji), i (2) poslovnoj snazi kao indikatoru relativne
profitabilnosti strateških poslovnih jedinica korporacije u odnosu prema industrijskoj
konkurenciji. Svaka od dviju varijabli kombinacija je skupa konkurentnih i drugih činitelja,
pa se GE matrica naziva i multifaktorskom matricom. Uključivanjem većeg broja činitelja
htjelo se dobiti što jasniju sliku utjecaja nekontroliranih i kontroliranih sila na korporacijski
portfelj. Činitelji koji su vezani za utjecaj nekontroliranih sila na poduzeće uglavnom
određuju sveukupnu dugoročnu privlačnost industrije, dok činitelji koje poduzeće može
nadzirati određuju poslovnu snagu i konkurentski položaj strateških poslovnih cjelina.
Portfolio životnog ciklusa industrije i konkurentskog položaja:
Arthur D. Little, Inc. (ADL), jedna od najpoznatijih konzultantskih tvrtki, razvila je
konzistentno strukturiranu portfolio metodologiju za razmatranje strategija ovisnih o
životnom ciklusu industrije. ADL portfolio matrica pruža slikovit dvodimenzionalan prikaz
(dimenzije: faza u životnom ciklusu industrije i konkurentski položaj) poslovnih jedinica
korporacije, a osobito je pogodna za primjenu u manjim višeindustrijskim poduzećima kao i
za strateške poslovne cjeline većih poduzeća. Oblikovanje ADL matrice odvija se u četiri
faze: (1) određivanje strateških centara poduzeća, (2) identifikacija faza u industrijskoj
12
evoluciji za svaki centar, (3) ocjena konkurentskog položaja strateškog centra i (4)
prikazivanje položaja strateških centara na ADL matrici.
Portfolio politike strateškog usmjeravanja:
Portfolio matrica politike strateškog usmjeravanja (engl. The Directional Policy Matrix –
DPM) razvijena je sredinom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća u korporaciji Shell
Chemicals U.K. DPM ima tri varijacije: jači naglasak na strukturiranom i kvantitativnom
pristupu određivanja položaja poslovne jedinice na matrici, jasnije strateške preporuke i
mogućnost analize rizika okoline povezanog sa strateškim preporukama na matrici.
Dimenzije portfolio matrice politike strateškog usmjeravanja jesu: (1) konkurentska
sposobnost poduzeća i (2) profitne perspektive poslovnog sektora (industrije). Konkurentska
je sposobnost određena relativnim tržišnim udjelom, proizvodnim i uslužnim sposobnostima
te istraživačko-razvojnim potencijalom. Profitna perspektiva poslovnog sektora određena je
veličinom, rastom i kvalitetom tržišta u smislu profitnosti, konkurentskom strukturom,
ulogom tehnologije te sociopolitičkim i inim činiteljima vanjskog utjecaja.
Koju će od navedenih strateških opcija poduzeće izabrati ovisi o situaciji u kojoj se nalazi.
Ako nema izravnog pritiska na opstanak, logičan strateški izbor je neka od inačica razvojnih
strategija. Ako je pak opstanak poduzeća izravno ugrožen, na raspolaganju su mu inačice
strategija u kriznim uvjetima.
3.3. Strategije marketinga
Strategije marketinga, kao novi moderni sustavi upravljanja poduzećem, razvijaju se krajem
1980-ih, 1990-ih, te sve do današnjih dana (Renko, 2005).
Strategija marketinga kao dio cjelovite strategije poduzeća odgovorna je za ocjenu potreba
kupaca i potencijala poduzeća za ostvarenje konkurentske prednosti, a to oboje mora voditi
ka ostvarenju korporacijske misije. Strategija sadrži plan za najbolju uporabu organizacijskih
resursa i taktiku za ostvarivanje ciljeva poduzeća, a sastoji se od odabira i analize ciljnog
tržišta (skupine ljudi kojoj poduzeće želi prodavati) te stvaranja i održanja odgovarajućega
marketinškog miksa ili spleta (proizvod, cijena, distribucija i promocija plus usluge poslije
prodaje) koji će zadovoljiti te ljude. Prema tome glavni su zadaci strategije marketinga:
13
1. Analiza tržišnih prilika
2. Odabir ciljnog tržišta
3. Razvoj marketinškog plana
4. Upravljanje marketingom
Uspješnom provedbom tih zadataka moguće je ostvariti i temeljne strateške ciljeve poduzeća,
njegov opstanak, rast i razvoj na tržištu, što su zapravo preduvjeti za ostvarivanje drugih
ciljeva poduzeća. To će se moći postići ako poduzeće prepozna ili spozna tržišne prilike (što
može prodati tržištu i pod kojim uvjetima), ako dobro odabere tržište ili tržišni segment
(ciljno tržište na kojemu će prodavati svoje proizvode ili usluge točno određenim
korisnicima), ako provodi adekvatan razvoj marketinškog spleta (mora odgovarati potrebama
i zahtjevima ciljnog tržišta) i ako ima primjereno upravljanje marketingom (planiranje i
nadzor) nad provedbom svih poslovnih aktivnosti.
Strategije marketinga razvijaju se na razini:
Korporacije
Strateške poslovne jedinice (SPJ): velika poduzeća najčešće objedinjuju različita
poslovanja od kojih svako predstavlja autonomnu cjelinu koja zahtijeva vlastitu
strategiju marketinga. Glavna svrha podjele u strateške poslovne jedinicejest izgraditi
odvojenu strategiju marketinga za svaku SPJ, te alocirati potrebne resurse kako bi se
svaka SPJ učinila samostalnom, a razvoj strategije manje centraliziran i time
prilagođen svakoj SPJ posebno.
Korporacije objedinjuju više strateških poslovnih jedinica, odnosno portfelj strateških
poslovnih jedinica, od kojih je svaka odgovorna za svoju strategiju.
Strategija na korporacijskoj razini odlučuje o sljedećem:
Koju će poslovnu, odnosno SPJ zadržati, a koju će prodati,
Hoće li izvršiti akvizicije u okviru vlastitoga poslovanja ili će se odlučiti za nove
investicije i potpuno nova poslovanja.
Na razini SPJ strategija odlučuje o:
Načinu konkuriranja u određenoj industriji ili tržištu;
Koje i kakve proizvode ponuditi pojedinomu ciljnomu tržištu
Kako postići i održati konkurentsku prednost.
14
I korporacijske strategije i strategije na razini strateških poslovnih jedinica jesu strategije
marketinga jer se temelje na istim načelima na kojima funkcioniraju strategije marketinga. To
su samo različite organizacijske razine, a osnovni su principi funkcioniranja i razvijanja
strategije marketinga identični. Na jednoj i drugoj organizacijskoj razini potrebno je razvijati
sve faze strateškog marketinškoga plana kao što su: vizija, misija, ciljevi poslovanja, analiza
vanjskih i unutarnjih činitelja te izbor optimalne strategije (Renko, 2005).
Strateški marketinški plan osnovni je instrument za usmjeravanje i koordiniranje strateških
marketinških odluka. Planovi se realiziraju timskim radom i inputima iz svih potrebnih
funkcija poduzeća. Nakon toga ugrađuju se na odgovarajuću organizacijsku razinu
(korporacijsku ili razinu strateške poslovne jedinice). Proizvod planiranja je plan, odnosno
dokument raščlanjen u strategije i podstrategije, programe, budžete i ciljeve, što sve
pojedinačno mora u tome dokumentu biti jasno označeno i razrađeno (Renko, 2005).
3.4. Strategija marketinga i održiva konkurentska prednost
Osnovni je cilj marketinga izgraditi konkurentsku prednost kojom će poduzeće postići
profitabilnu i održivu poziciju u odnosu na konkurenciju koja se nalazi na tržištu. Autor
Adam Smith je još 1776. godine otkrio važne značajke konkurencije u tržišnoj ekonomiji
(Renko, 2005). Tradicionalno shvaćanje ekonomista o konkurenciji temelji se na broju
poduzeća koja međusobno konkuriraju na određenom tržištu. Naime, veći broj poduzeća
znači i veću konkurenciju. Polazeći od ovih pretpostavki ekonomisti (Renko, 2005) su
postavili četiri tipa konkurencije:
1. Savršena konkurencija
2. Monopolistička konkurencija
3. Oligopolna konkurencija
4. Savršeni monopol
Savršena konkurencija tip je konkurencije koji označuje idealno stanje na tržištu na kojemu
postoji velik broj ponuđača, od kojih niti jedan ne može znatno utjecati na cijenu ili ponudu
jer su proizvodi prosječnih karakteristika, međusobno se ne razlikuju i niti jedan ponuđač
nema iznadprosječnu konkurentsku prednost. U ovakvoj idealnoj tržišnoj situaciji proizvodi
bi bili homogeni, postojalo bi savršeno poznavanje tržišta kao i lakoća ulaska na tržište.
Monopolistička konkurencija onaj je tip konkurencije u kojoj se javlja mnogo kupaca i
mnogo ponuđača, prepreka za ulazak i izlazak gotovo nema, a cijene drugih poduzeća
15
uzimaju se kao dane. Ovaj tip konkurencije vrlo je sličan savršenoj konkurenciji. Razlika je u
tome što su proizvodi u savršenoj konkurenciji identični, dok su u monopolističkoj
konkurenciji diferencirani. Kako bi izgradili svoju konkurentsku prednost, poduzeća razvijaju
strategiju diferencijacije. Strategija diferencijacije, dakle, znači da poduzeće mora stvoriti ili
dodati svojemu proizvodu/usluzi neke nove značajke koje se razlikuju od onih koje nudi
konkurencija, a potrošači ih vrednuju korisnim i važnim.
Oligopolna konkurencijaje tip konkurencije koji označava malo njih, odnosno malo
ponuđača na tržištu (dva najmanje, a dvadeset najviše). U oligopolnoj industrijskoj strukturi
obično dolazi do koncentracije industrije. Svaki ponuđač nastoji stvoriti superiornu
konkurentsku prednost, ulažući u istraživanje, razvoj i oglašavanje. Na taj se način stvaraju
prepreke za razvoj manjih poduzeća u industriji i za ulazak novih. Tradicionalno shvaćanje
oligopolne konkurencije ne uzima u obzir moguće utjecaje iz drugih industrija, te uvoz koji
se u novije vrijeme znatno povećao, što opet znatno mijenja stanje na tržištu i konkurentske
odnose među sudionicima.
Savršeni monopol (grč. mono = jedan, polist = ponuđač) jest onaj tip konkurencije koji
predstavlja najekstremniji slučaj konkurencije, jer se radi o samo jednom ponuđaču s
potpunim nadzorom nad nekom industrijom. Ponuđač tipa monopola proizvodi jedinstveni
proizvod koji nema svojega bliskoga supstituta. Konkurencija tipa monopola rijetka je, a
najčešće egzistira tek uz određenu državnu zaštitu.
Multinacionalne kompanije obično fukcioniraju po tipu oligoplone konkurencije. Puno ulažu
u istraživanje, razvoj i oglašavanje čime stvaraju prepreke za ulazak i razvoj malih i srednjih
poduzeća. Štoviše, neke najmoćnije multinacionalne korporacije očito teže savršenom
monopolu i često ne biraju sredstva da to i postignu. Zbog toga se u javnosti stvorila
percepcija o prevelikoj sprezi multinacionalnih korporacija i političkih lobija, kako
nacionalnih tako i međunarodnih.
16
4. AGROBIZNIS I GENETIČKI INŽENJERING
Moglo bi se reći da se s pojavom industrijalizacije i rođenja velikih korporacija u službi
biotehnologije i poljoprivrede stvorio još jedan termin biznisa zvan agrobiznis. Agrobiznis je
pojam koji obuhvaća poljoprivrednu proizvodnju u užem i širem smislu. Može se primijeniti
na poduzeća koja su uključena u nekim ili svim poljoprivredno srodnim proizvodnim
sustavima: ratarstvo, opskrba sjemena, agrokemikalije, poljoprivredni strojevi, veleprodaja i
distribucija, prerada, marketing i maloprodaja (Engdhal, 2005). U ovom radu prikazat će se
agrobiznis na primjeru jedne kompanije, agrodiva Monsanto, korporacije koja je preuzela
90% tržišta GM biljaka.
„Opće društveno nastojanje da se znanstvenika usmjeri ka poduzetništvu, ne daje uvijek za
društvo samo željene rezultate. Agrikultura je pretvorena u agrobiznis, a znanstvenici postaju
sve više poduzetnici, a manje znanstvenici. Znanstvena istina je u takvom okruženju postala
manje važna od ekonomskog uspjeha, a rezultat toga je loša, redukcionistička znanost koja na
teret većine osigurava materijalnu dobit manjine. Takva znanost ne vodi računa o održivom
razvoju, temeljnom pitanju opstanka čovječanstva na kugli zemaljskoj, pa je stoga postala
opasna za ljudsku vrstu“. „Intelektualni izazov tehnologije samouništenja“ (Jošt, 2003). Već
mnogo godina su genetički inženjering i agrobiznis usko povezani jer međusobno surađuju i
stvaraju ogroman profit u svijetu. Upravo je korporacija Monsanto stvorila svoje carstvo, tj.
bogatstvo takvom suradnjom.
Moglo bi se reći da u ranim osamdesetim prošlog stoljeća, nešto više od desetljeća, izraz
„genetičko inženjerstvo“ jedva da je bio poznat izvan istraživačkih laboratorija. No, danas je
to uobičajen kolajući izraz, te nam, i oni koji zagovaraju genetičko inženjerstvo i oni koji mu
se protive, govore da ima potencijal promijeniti naše živote više nego možda ijedan drugi
znanstveni ili tehnološki napredak. U ovom radu pokušat će se objasniti njegove znanstvene
temelje na način koji ih mogu razumjeti i oni koji nisu biolozi, kako bi se moglo dalje
raspravljati o ekonomskim, moralnim i etičkim načelima.
4.1. Genetički inženjering
Svaki organizam unutar sebe nosi nasljednu osnovu, ono što je poznato kao geni. To jednako
vrijedi za bakterije i gljive, kao i za biljke i životinje, uključujući i nas ljude. Ti geni su šifre
17
ili poruke. Oni su prenositelji informacija. Informacije koje nose služe da organizmu kažu
koje spojeve treba proizvoditi kako bi preživio, rastao i reproducirao se. Genetičko
inženjerstvo uključuje prenošenje gena s jednog organizma na drugi. Na primjer,
prenošenjem gena s jedne vrste biljke na drugu vrstu. Rezultat tog postupka, ako sve ide kako
treba, jest da gen koji spojeve normalno stvara u biljci prve vrste, to sada čini u biljci druge
vrste. Pretpostavimo da gen koji je u pitanju pospješuje otpornost prema mrazu, drugim
riječima, smanjuje podložnost stradavanja biljke od mraza. Tada bi se od preseljenja takvog
gena u usjevnu biljku, koja previše često stradava od mraza, moglo imati poprilične koristi
(Reiss i Straughan, 2004). Pored izraza „genetičko inženjerstvo“ za opisivanje takvih
aktivnosti rabe se i različiti drugi izrazi, poput „genetičke manipulacije“, „genetičke
modifikacije“, „genetičke tehnologije“, „tehnologije rekombinantne DNK“, pa čak i
„moderne biotehnologije“. U ovom radu koristit će se izraz „genetičko inženjerstvo“ ili
„genetički inženjering“, djelomice zbog toga što je to najrašireniji termin u uporabi, a također
i zbog toga što je zajedno s „genetičkom modifikacijom“ fraza koja najtočnije uključuje dva
bitna elementa nove tehnologije. Naime, to je stvaranje (tj.inženjerstvo) organizama s novom
genetičkom konstitucijom. Lako je vidjeti da su potencijalne prednosti genetičkog
inženjerstva doista velike. Međutim, nenadanost i brzina kojom je genetičko inženjerstvo
stiglo do nas otežava nam procijeniti njegovu valjanost, njegove opasnosti, kao i njegovu
korisnost. Iz tog razloga, od pomoći je ispitati genetičko inženjerstvo u kontekstu
tradicionalne biotehnologije (Reiss i Straughan, 2004). No, s druge strane, zabrinjava
činjenica da se ta ista tehnika komercijalizirala te postaje monopol nekoliko multinacionalnih
kompanija za razvoj GMO kao što je to korporacija Monsanto.
Zanimljiv aspekt povijesti zakonodavstva s područja GMO hrane i genetski manipuliranih
proizvoda u Sjedinjenim Američkim Državama, počevši od osamdesetih godina prošlog
stoljeća, bilo je pružanje potpore biotehnološkome agrobiznisu, u kojoj se očitovala
pristranost u korist agrobiznisa, i to od američkih državnih institucija kojima je bio povjeren
mandat kako bi štitile zdravlje i sigurnost američkog naroda. Nekoliko godina prije negoli je
prvi komercijalni GM proizvod stigao na američko tržište, Reaganova je Vlada potiho
pripremala teren kako bi širom otvorila vrata kompaniji Monsanto i drugim privatnim
kompanijama specijaliziranim za genetski modificirane proizvode (Engdahl, 2005).
„Molekularni biolozi većinom nemaju razumijevanja za pitanja evolucijskog prilagođavanja
vrsta niti su specijalisti za područja ekonomike i društva. Oni u svom idealizmu većinom nisu
spremni prihvatiti moguće rizike i ostala društvena, politička i ekonomska pitanja koja su,
18
kako sada znamo, proizašla iz nove biotehnologije i genetičkog inženjerstva. Štoviše, oni ih
sada, kada su se problemi vezani uz genetičko inženjerstvo umnožili, naprosto, zbog gladi za
profitom, ne žele vidjeti. Dio društva i znanstvene zajednice toga je postao svjestan tek
posljednjih deset godina“. „Intelektualni izazov tehnologije samouništenja“ (Jošt, 2003).
Danas, nekolicina vodećih multinacionalnih kompanija kao što su to Monsanto, DuPont,
Syngenta, Aventis i Cargill drže u svojim rukama 60% ukupnog tržišta pesticidima, 23%
prometa sjemenom i gotovo 100% proizvodnje i prometa transgenim tj. genetički
modificiranim (GM) sjemenom (Jošt i Cox, 2003).
Kao rezultat dosadašnjih istraživanja očito je da moderna biotehnologija ima prednosti i
nedostatke koji bi trebali biti promatrani s postojećeg stajališta "neodržive ekonomske
nejednakosti", koja će postati nepodnošljiva kao globalna trgovinska zajednica jer je sve
međusobno integrirano i ovisno (Laxman i Ansari, 2011). Imperativ je da koristi
biotehnologije trebaju biti dostupne u svakom dijelu svijeta i da se štete po okoliš trebaju
ublažiti kroz mjere opreza. Biotehnologija se treba prilagoditi jedinstvenim nacionalnim
okolnostima i treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da se novi biotehnološki proizvodi
mogu sigurno koristiti u svakoj zemlji. U tom smislu bitno je da su oboje, i politike i voditelji
istraživanja svake organizacije uključeni u biotehnički razvoj s relevantnim smjernicama za
sigurnu primjenu biotehnologije. Zemlje u razvoju nemaju adekvatne institucije ni biološki
sigurnosni regulatorni okvir kako bi se osiguralo sigurno korištenje biotehnologije i uvoz
njihovih proizvoda. Nemaju niti potrebnu stručnost za regulaciju, nadzor i detekciju
nepovratne štete na njihovom ekosustavu (Laxman i Ansari, 2011). Postoji dovoljno
znanstvenih dokaza o potencijalno ozbiljnom štetnom utjecaju GM usjeva na poljoprivredu i
nepoljoprivrednu biološku raznolikost, a to zahtijeva da vlade zemalja u razvoju koje
namjeravaju iskoristiti prednosti biotehnologije donesu strogi režim biološke sigurnosti
(Laxman i Ansari, 2011). To je zbog toga što treba napraviti propis koji prisiljava tvrtke za
GMO proizvodnju na obavljanje laboratorijskih testova prije uvođenja bilo kakvog genetski
modificiranog proizvoda. Ljudsko zdravlje i očuvanje okoliša ne bi trebalo biti ugroženo
zbog kratkoročnih novčanih dobitaka.
19
4.2. Genetski modificiran organizam (GMO) i genetski modificirane (GM) biljke
Pojmovi genetski modificirani organizmi (GMO) – genetski modificirane biljke / usjevi
/kulture (GM biljke/ usjevi / kulture) i transgenične biljke - korišteni u ovom radu definirani
su od strane Europske unije u direktivi 2001/18/EG tj. „genetski modificirana biljka je ona
čiji je genetski materijal promijenjen na način da se ne pojavljuje u prirodnim uvjetima kroz
križanje ili prirodnu rekombinaciju“.
Ukupne površine na kojima su uzgajani GMO u svijetu u proteklih dvanaest godina (tablica
4.1.) iznose blizu 691 milijun hektara. Prošlogodišnjih 114,3 mil. ha pod GM kulturama čini
uvećanjeza oko 67 puta u odnosu na početnih 1,7 mil. ha iz 1996. godine i pokazuje da
genska revolucija nesumnjivo predstavlja najbrže usvojenu biljnu tehnologiju u
modernojpovijesti ljudskog roda.
Tablica 4.1., Ukupne površine pod GMO kulturama u svijetu u miljunima hektara (C. James).
Godina 1996
.
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
Hektara(u mil.)
1.7 11.0 27.8 39.9 44.2 52.6 58.7 67.7 81 90 102 114.
3Izvor:Kaluđerović, Ž. (2008). GMO: prvih dvanaest godina – stanje i perspektive. Socijalna ekologija: časopis
za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 17 (2), 165 – 181.
Intenzitet širenja GM usjeva može se precizno utvrditi i na osnovi uspoređivanja statističkih
podataka po godinama proizvodnje. Navedene brojke pokazuju da su druge godine uzgoja
GMO zasijane površine povećane za gotovo 5,5 putau odnosu na prvu godinu. U trećoj
godini uzgoja u odnosu na drugu godinu porast jeiznosio oko 150%, u četvrtoj u odnosu na
treću oko 40%, a u petoj u odnosu na četvrtusvega oko 10%.Nakon toga, u sljedećim
godinama uslijedio je relativni rast od 19%, 11%,15%, 20%, 11%, 13% i 12% u 2007. godini
u odnosu na 2006. godinu, ali se sada radi o desecima milijuna hektara u apsolutnom iznosu.
20
Tablica 4.2., Površine pod transgenim GM kulturama po zemljama (u mil. ha u 2007);
(C.James)
Država Milijuni hektara Kulture
1. SAD* 57,7 Soja, kukuruz, pamuk, uljana repica, tikve, papaje, lucerka
2. Argentina * 19,1 Soja, kukuruz, pamuk
3. Brazil* 15,0 Soja, pamuk
4. Kanada* 7,0 Uljana repica, kukuruz, soja
5. Indija* 6,2 Pamuk
6. Kina* 3,8 Pamuk, rajčica, topola, petunija, papaja, slatka paprika
7. Paragvaj* 2,6 Soja
8. Južnoafrička Republika* 1,8 Kukuruz, soja, pamuk
9. Urugvaj* 0,5 Soja, kukuruz
10. Filipini* 0,3 Kukuruz
11. Australija* 0,1 Pamuk
12. Španjolska* 0,1 Kukuruz
13. Meksiko* 0,1 Pamuk, soja
14. Kolumbija <0,1 Pamuk, karanfil
15. Čile < 0,1 Kukuruz, soja, uljana repica
16. Francuska < 0,1 Kukuruz
17. Honduras < 0,1 Kukuruz
18. Češka Republika < 0,1 Kukuruz
19. Portugal < 0,1 Kukuruz
20. Njemačka < 0,1 Kukuruz
21. Slovačka < 0,1 Kukuruz
22. Rumunjska < 0,1 Kukuruz
23. Poljska < 0,1 Kukuruz
Izvor:Kaluđerović, Ž. (2008). GMO: prvih dvanaest godina – stanje i perspektive. Socijalna ekologija: časopis
za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 17 (2), 165 – 181.
Prvih trinaest zemalja označenih zvjezdicama (počevši od SAD zaključno sa Meksikom)su,
prema C. Jamesu (2007), tzv. biotech megadržave, budući se u njima GM biljke uzgajaju na
površiniod 50 000 hektara ili više. GM kulture se danas uzgajaju u 23 države na svim
21
kontinentima, što predstavlja značajnu promjenuu odnosu na početnu poziciju. Naime, 1996.
godine GM biljke su uzgajane u svega6 država, prvenstveno u SAD, Kanadi, Australiji i
Argentini, s tim što je najveći dio(1,45 milijuna hektara od ukupnih 1,7 mil. ha) uzgajan u
SAD-u. Ovim podacima se često dodaju predviđanja da će do 2015. godine GMO biti
uzgajani na oko 200milijuna hektara u 40-ak država.Premda se i danasoko 50% od ukupnih
površina pod GMO nalazi u SAD-u, a 89% od svih površina nasvijetu na američkom
kontinentu, primjećuje se tendencija širenja područja pod transgenimbiljkama. Analitičari
posebno ističu ekspanziju uzgoja GMO u Indiji, Kini iJužnoafričkoj Republici. Doista,
površine pod GMO u navedenim zemljama se rapidnopovećavaju: najviše u Indiji gdje su
površine pod Bt4 pamukom od početnih manje od 50.000 hektara u 2002. godini porasle na
nevjerojatnih 6,2 milijuna hektara u 2007. godini. U Kinisu površine pod GMO povećane od
skromnih 34 000 hektara u 1997. god. na impresivnih3,8 milijuna ha u 2007. godini.
Južnoafrička Republika je jedina država na afričkomkontinentu koja uzgaja GMO u
komercijalne svrhe. Od prvih zanemarivih površina u 1998. godini stigla je do 8. mjesta na
svijetu, čineći posljednju od velikih država s 1,8 milijuna hektara pod GMO i snažnom
tendencijom povećanja površina u doglednojbudućnosti. Istraživači u svijetu često ističu
podatak da je u prošloj godini po prvi put broj zemalja u razvoju koje uzgajaju GMO bio
veći nego broj industrijski razvijenih zemalja. Činjenica je i da oko 55% ukupnog svjetskog
stanovništva živi u spomenute 23 države koje uzgajaju GMO. Nešto više od polovice od
ukupnih svjetskih površinapod biljnim kulturama (koje iznose oko 1,5 milijardi hektara),
odnosno 52% ili 776 milijuna hektara, nalazi se također u navedene 23 zemlje. Ipak ne treba
zaboraviti daGMO, sa 114,3 milijuna hektara zastupljenosti, zauzimaju svega oko 8% od
ukupnihsvjetskih površina pod različitim biljnim vrstama. Rečeno je da je Europa svoj odnos
prema GMO obilježila uvođenjem moratorij natransgene biljke 1999. godine, što je
podrazumijevalo i zabranu uvoza svih transgenih proizvoda iz SAD u EU (Kaluđerović,
2008). Upisivanje 17 novih transgenih sorti kukuruza (modificiranih putem MON 810
transgena) na zajedničku sortnu listu EU krajem 2004. godine, odstrane nekih autoraje
kasnije protumačeno kao de facto ukidanje postojećeg moratorija (Kaluđerović, 2008).
Izvještaj za 2007. godinu pokazuje da se u 8 država članica EU uzgaja GMO, odukupno 27
zemalja koje pripadaju ovoj organizaciji. Španjolska je vodeća zemlja u EUsa 70 000 hektara
pod GMO u protekloj godini, i jedina je europska tzv. biotech megadržava. Ostalih sedam
članica EU (Francuska, Češka Republika, Portugal, Njemačka,Slovačka, Rumunjska i
4 U DNK-u biljke pamuka znanstvenici su ugradili gen bakterije Bacillus thuringiensis (Bt). Stoga stručnjaci ovaj proizvod nazivaju Bt. pamukom.
22
Poljska) uglavnom uzgajaju Bt kukuruz na relativno malim površinama. Iako su površine
pod GMO u Europi relativno male, Europljani strahuju da neće moći zaustaviti ulazak velikih
korporacija i njihovih GM biljaka.
4.3. Prednosti genetski modificiranih biljaka
Danas, na pragu biotehnološke revolucije, uvjeravaju nas da samo genetičko inženjerstvo
može riješiti prijetnju gladi, kao i sve goruće probleme čovječanstva. To atraktivno područje
znanstvenog istraživanja primijenjenog na mikroorganizme, biljke i životinje ubrzat će
evoluciju do neslućenih razmjera. Pitanje koje se postavlja je hoće li čovjek kao vrsta moći
pratiti to snažno ubrzanje (Jošt i Cox, 2003).
Korporacija Monsanto, kao i ostale kompanije za proizvodnju GM sjemena, objašnjavaju
koje su prednosti takve poljoprivredne proizvodnje. Njihove tvrdnje zasnivaju se na sljedećim
pretpostavkama (Smith, 2005).
Genetski modificirani usjevi jamče bolje urode
Spasit će svijet od gladi, pogotovo zemlje trećeg svijeta
Otvaraju mogućnost zapošljavanju velikom broju ljudi
Bolja otpornost biljaka i životinja u odnosu na štetnike i bolesti
Zaštita okoliša manjom potrošnjom pesticida
Unapređenje proizvodnje i kakvoće usjeva
Nove industrijske uporabe modificiranih usjeva (enzimi, lijekovi)
Čišćenje zagađenih lokacija pomoću mikroorganizama
Borba protiv bolesti i zagađenja
Bolja otpornost na stres (teške vremenske uvjete kao što su mraz, ekstremne vrućine
ili suše)
Dulji rok valjanosti (GM voće i povrće može smanjiti osjetljivost na vanjske
čimbenike i smanjiti sklonost kvarenju, pa tako osnažiti širenje trgovačkih veza jer se
voće i povrće ne bi kvarilo brzo).
Veća hranjiva vrijednost proizvoda (kao što je to primjer „zlatne riže“ u koju su
umetnuti geni odgovorni za stvaranje preteča vitamina A, i urod je bogatiji vitaminom
A nego kod obične riže).
Produktivnije domaće životinje (geni se mogu umetnuti u životinje da povećaju, na
primjer, njihov prinos mlijeka).
23
Sanacija oštećene i manje plodne zemlje (genetskim modifikacijama može se
proizvesti sorte koje su tolerantne na sol jer zbog zanemarivanja sustava za
navodnjavanje u razvijenim zemljama tlo postaje sve slanije).
Više hrane s manje tla
Bioremeditacija (rehabilitacija oštećenog tla je isto tako moguća kroz razne sorte GM
biljaka koje mogu obnoviti hranjivu vrijednost i strukturu tla).
Predvodnici biotehnološke zajednice u svijetu i u nas nadalje tvrde da se bezopasnost
tehnologije genetičkog inženjerstva zasniva na čvrstim znanstvenim temeljima, te da svaka
sumnja ili zabrinutost dolaze iz neznanstvenih krugova.
4.4. Opasnosti genetski modificiranih biljaka
Genetičko inženjerstvo ili tvz. metoda rekombinantne DNA samo je nastavak započete
politike pod nazivom „zelena revolucija“. To je novo sredstvo u rukama agrokemijskog
biznisa kojim se osvaja prostor, povećavaju prinosi i ostvaruje profit. Primjenu genetskih
modificiranih (GM) usjeva redovito prate euforija, trijumf i obećanja „raja na zemlji“.
Rezultati najopsežnije studije o utjecaju genetskih modificiranih usjeva na bioraznolikost i
ekološku ravnotežu u prirodi objavljeni su u Velikoj Britaniji. U istraživanjima pod radnim
nazivom Farm – Scale Evaluations sudjelovalo je više od 150 znanstvenika i tehničara i
smatra se da je ta studija najveći ekološki eksperiment proveden na GM usjevima. Studija je
nastavak višegodišnjih istraživanja čiji je cilj bio usporediti ekološke posljedice sjetve s
konvencionalnim i GM usjevima. Zaključak svih tih studija je sasvim jasan: uzgoj GM usjeva
narušava bioraznolikost i ekološku ravnotežu više od uzgoja konvencionalnih kultura (Vrček,
2010).
O učincima i opasnostima koje GM biljke i prehrambeni proizvodi dobiveni od njih imaju po
ljudsko zdravlje u posljednjih se deset godina uvelike piše, objavljuje i raspravlja kako u
novinama, stručnoj literaturi tako i na televiziji i internetu. Sve je počelo prvim neovisnim
znanstvenim istraživanjem provedenim u Škotskoj, u mjestu Aberdeen, u znanstvenom
Institutu Rowett (Rowett Research Institute). Laboratorij financira država, a znanstvenik koji
je proveo istraživanje zove se dr.Arpad Pusztaij, poznati znanstvenik iza kojeg stoji 35
godina iskustva u znanstvenom istraživanju i radu. Objavio je brojne priznate znanstvene
24
radove i uživa ugled vodećega svjetskog stručnjaka za lektine i genetski modificirane kulture.
Godine 1995. tim znanstvenika pod vodstvom dr.Arpada Pusztaija proveo je trogodišnje
istraživanje na genetski modificiranom krumpiru. Dana mu je zadaća da provede pokuse na
nekoliko skupina laboratorijskih štakora. Jedna skupina štakora hranila se genetski
modificiranim krumpirom, a druga konvencionalnim krumpirom. Štakori hranjeni genetski
modificiranim krumpirom tijekom 110 dana pokazivali su uočljive promjene u razvoju. Bili
su znatno manji i lakši od onih koji su u tome pokusu hranjeni običnim krumpirom. Još više
zabrinjavajuća bila činjenica da su štakori hranjeni GM krumpirom imali znatno manju jetru,
srce i mozak i imunološki sustav im je bio slabiji. Rezultati istraživanja su toliko zabrinuli dr.
Arpada Pusztaija da je odlučio na neko vrijeme ne spominjati takvu promjenu zbog straha da
ne stvori paniku među ljudima (Engdhal, 2005).
Danas postoje mnoga istraživanja koja potvrđuju štetnost genetski modificirane hrane.
Istraživanja pokazuju (Smith, 2005) da je GM hrana vrlo opasna za ljudsko zdravlje i
uzrokuje niz zdravstvenih smetnji i bolesti među kojima su:
Alergije
Neplodnost
Mrtvorođena djeca
Hendikepi
Maligne bolesti
Prenošenje rezistencije na antibiotike, pesticide i herbicide
Opasnost pojave novih virusa
Potencijalna opasnost od infekcija i mutacija
Nepredvidiv utjecaj na duži vremenski period
Kožne bolesti
Autoimune bolesti
Dijabetes
Kardiovaskularne bolesti
Pretilost
Kronični umor i nedostatak energije
Urođene mane
Poremećaji imuniteta
25
Dr. Peter Lind iz Salema u Oregonu naveo je u Washington Timesu neke od smetnji
alergijskog tipa koje uzrokuje GMO hrana.5 Dva međusobno odvojena istraživanja dokazala
su da GM krumpir s genima bakalara izaziva alergijske reakcije. Desetogodišnja studija o
GM grašku utvrdila je da uzrokuje alergijsku reakciju na plućima kod miševa. Britanski su
istraživači 1999. godine otkrili da je u razdoblju od dvanaest mjeseci stopa alergijskih
reakcija na soju u Velikoj Britaniji porasla za 50% , baš kad je iz Sjedinjenih Američkih
Država uvezena soja.
Dr. Arpad Pusztai, znanstvenik otvorenog uma, pobornik primjene hrane od GM biljaka, pod
uvjetom da je prethodno ispitana u nezavisnom laboratoriju, sada izjavljuje da on nikada ne
bi jeo GM krumpir, te da je nepošteno koristiti se građanima kao pokusnim zamorcima bez
njihove privole i znanja (Jošt, 2009). Za pretpostaviti je kako javnost smatra da bi ovaj slučaj
trebao biti čvrst razlog britanskoj vladi da donese zabranu uzgoja genetski modificiranih
biljaka i uvoza hrane koja potiče od njih.
„Hrvatska bi iz ovih slučajeva trebala pravodobno izvući pouku. Treba li nam uvoz genetički
modificirane soje, kukuruza itd., dok naša polja zjape prazna? Znaju li naši građani da više
nisu sigurni kakve prehrambene proizvode kupuju za sebe i svoje potomke, te konačno, tko je
u ovoj zemlji dužan brinuti o zdravlju njezinih građana? Sve su to pitanja na koja danas
nažalost nitko ne želi dati jasne odgovore“. „Intelektualni izazov tehnologije samouništenja“
(Jošt, 2012).
Prijetnja da puštanjem genetski modificiranih organizama u okoliš možemo njega ugroziti
temelji se na prvom zakonu ekosustava koji kaže: „Nikada ne možeš uraditi samo jednu
stvar“ (Jošt, 2003). Da uvođenje GMO u divlju populaciju teoretski može biti veći rizik no
što se prije vjerovalo pokazuje sljedeći primjer: znanstvenici su izračunali da jedna GM riba
puštena u divljinu može okrenuti naglavce Darwinovu teoriju evolucije i uništiti vrstu (Jošt,
2003). William Muir i Richard Howard s Purdue sveučilišta u Indiani, proučavajući moguće
opasnosti koje prijete od GMO, postavili su hipotezu „trojanskog gena“. Sličnost s poznatom
legendom o trojanskom konju je očita. I ovdje „trojanski gen“ ulazi u populaciju naoko kao
nešto dobro, a završava njezinim uništenjem (Jošt, 2003).
5Izvor: March against Monsanto (2013), www.washingtontimes.com, preuzeto 16. lipnja 2013.
26
U ovom poglavlju upoznali smo se s agrobiznisom, genetičkim inženjeringom te s
prednostima i nedostacima GM sjemena. U nastavku prelazimo na poglavlje o najvećoj
svjetskoj sjemenarskoj korporaciji Monsanto.
27
5. MEĐUNARODNA KORPORACIJA MONSANTO
U ovom poglavlju opisat će se korporacija Monsanto. Navest će se kako i kad je nastala, čime
se bavi, u kojim zemljama u svijetu posluje, kojim se poslovnim strategijama koristi te koji
utjecaj ima na organe državnih institucija. Osnovni podaci nalaze se u tablici 5.1.
Tablica 5.1. Međunarodna korporacija Monsanto – Osnovni podaci
Puni naziv: Monsanto
Sjedište: St.Louis, Missouri, SAD
Osnovana godine: 1901.
Djelatnost: Biotehnologija, agrokemija, sjemenarstvo
Proizvodi: Herbicidi, pesticidi, sjemeGodišnji prihod: 13.504 milijardi USDZaposlenih globalno: 21.183 zaposlenika
Podružnice globalno: 404 objekata u 66 zemalja
Zaposlenih u SAD: 10.277 zaposlenikaPodružnice u SAD: 146 objekata u 33 države
Web stranica: www.monsanto.com
Izvor: Monsanto (2013). Preuzeto 9. siječanj 2013. sa stranice: www.monsanto.com i Company profile Monsanto Company, preuzeto 5. Srpnja 2013. sa stranice: http://web.ebscohost.com/bsi/pdfviewer/pdfviewer?sid=76b5779c-3ed0-42ed-b50a-e8c4127aee79%40sessionmgr104&vid=4&hid=108
Iz navedenog profila kompanije, može se vidjeti međunarodna snaga Monsanta kao vodećeg
proizvođača GM sjemena i agrokemikalija.
5.1. Opis korporacije Monsanto
Korporacija Monsanto osnovana je 1901. godine u gradu St.Louis (Missouri) u Sjedinjenim
Američkim Državama, gdje se i dan danas nalazi njeno sjedište. Kompaniju je osnovao
gosp.John Quenny, djelatnik farmaceutske tvrtke, s početnim kapitalom od 5.000 $. Tvrtka,
koja je dobila ime po njegovoj supruzi, Olgi Monsanto, kasnije je postala prvi američki
proizvođač saharina6. Tijekom svoje stogodišnje povijesti tvrtka se postupno transformirala,
od proizvodnje sastojakaza farmaceutsku i prehrambenu industriju prvih dvadeset godina
prošlog stoljeća, u kompaniju koja se bavi proizvodnjom kemikalija i fosfata7. Početkom
šezdesetih godina doživjela je snažan razvoj u industriji poljoprivrednih proizvoda dok je 6Saharin je prvo kemijski sintetizirano sladilo koje je oko 500 puta slađe od šećera saharoze.
28
krajem sedamdesetih njen trud i napor pokazao primjetne rezultate u poljoprivrednoj
biotehnologiji. Kako bi se bolje usredotočila na razvoj u poljoprivrednom sektoru, 18.
kolovoza 1997. Monsanto odlučuje odvojiti/razdvojiti kemijske aktivnosti od drugih
djelatnosti i otvara dvije odvojene tvrtke: Monsanto, čija je djelatnost poljoprivreda, i Solutia,
koja isključivo djeluje u području tradicionalne kemije.Godine 2000., nakon spajanja s
grupom Pharmacia, rađa se nova Monsanto kompanija. Spin offom i poljoprivredom kao
„core businessom“8 te dvije kompanije su se definitivno razdvojile 2002. godine i Monsanto
postaje kompanija 100% fokusirana na poljoprivredu.Predsjednik i izvršni direktor tvrtke je
Hugh Grant. Dionice Monsanta visoko kotiraju na svjetskoj burzi vrijednosnih papira u New
Yorku.
Tradicionalni proizvodi korporacije Monsanto jesu:
Integrirana rješenja i usluga s dodanom vrijednosti za poboljšanje prinosa i usjeva i
poljoprivredne proizvodnje kako bi se postigla veća kvaliteta
Roundup herbicid i cijeli niz tradicionalnih sjemena za uzgoj kukuruza i uljne repice
Slika 5.1. Korporacija Monsanto u svijetu.
Izvor: Jurman, 2013., prema podacima službene stranice - Monsanto
Zemlje poslovanja Monsanta prikazane na slici 5.1. su:
7Fosfati su soli i esteri fosforne kiseline. U organskoj kemiji pod fosfatima (ili organofosfatima) se podrazumijeva ester fosforne kiseline. Fosfati su vrlo značajni u biokemiji.8Engl. Spin-off (spin-out) - izdvajanje dijela neke djelatnosti poduzeća koja ne čini njegovu osnovnu djelatnost (engl. core business) i osnivanje novog poduzeća kome će upravo ta izdvojena djelatnost biti osnovna. Novoosnovano društvo postaje članom koncerna društva-majke.
29
Sjeverna i centralna Amerika: Kanada, SAD, Guatemala, Meksiko, Puerto Rico.
Južna Amerika: Argentina, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Paragvaj, Urugvaj,
Peru.
Europa: Hrvatska, Albanija, Finska, Mađarska, Norveška, Rusija, Švicarska,
Bjelorusija, Cipar, Francuska, Irska, Poljska, Slovačka, Turska, Belgija, Češka
Republika, Njemačka, Italija, Portugal, Španjolska, Ukrajina, Bugarska, Danska,
Grčka, Nizozemska, Rumunjska, Švedska, Engleska.
Bliski Istok: Izrael, Jordan, Kuvajt, Oman, UAE.
Azija / Oceanija: Australija, Indonezija, Novi Zeland, Južna Koreja, Uzbekistan,
Bangladeš, Japan, Pakistan, Šri Lanka, Vijetnam, Kina, Kazahstan, Filipini, Tajvan,
Indija, Malezija, Singapur, Tajland.
Afrika: Maroko, Senegal, Zimbabve, Malavi, Kenija, Alžir, Južna Afrika.
5.1.1. Biotehnologija
Tijekom osamdesetih godina Monsanto je otvorio put biljnoj biotehnologiji. Interes društva
za biotehnologiju bilo je logična posljedica ostvarenog uspjeha u zaštiti usjeva od parazita i
virusa. Iskustvo i know-how u području fiziologije i metabolizma biljaka čine platformu na
kojoj je kompanija razvila svoju ekspertizu u biotehnologiji.
S više od 20 godina iskustva, Monsanto je danas poznat kao lider u tom području. Davne
1996. nastali su prvi biotehnološki proizvodi Monsanta: NewLeaf krumpir i pamuk Bollgard
koji imaju samozaštitu od insekata i Roundup Ready soja, proizvod otporan na herbicid
Roundup. Danas Monsanto prodaje svoje proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama i
ostalim zemljama gdje je uzgoj i sjetva genetski modificiranih biljaka autoriziran, poput soje,
kukuruza, uljne repice, pamuka i krumpira.
Sljedećih nekoliko godina Monsanto planira staviti na tržište niz novih proizvoda za
poljoprivredu koji će utjecati na rast i prinos kultura, kao i proizvode s osobinama kvalitete
koji će poboljšati hranjivu vrijednost i vlakna što će ih proizvesti te iste biljke, kao na primjer
uljna repica.
5.1.2. Korporativne strategije
Od 1996. godine pa sve do danas Monsanto je uložio veliki trud u biotehnologiju i potpisao
ekskluzivne ugovore s kompanijama u području genetike među kojima se nalaze: Calgene
Inc., Ecogen Inc., Dekalb Genetics Corporation Agracetus e AsgrowAgronomics, Holdenís
30
Foundation Seeds Inc, Corn States Hybrid Service Inc., CornStates International, Divergence
Inc. e Devgen N.V.
Od 1998. godine, kao dio svoje strategije razvoja poljoprivrede i biotehnologije Monsanto
kupuje Dekalb Genetics Corporation, lidera u području genetike primijenjene u
poljoprivredi, a posebno u proizvodnji hibrida kukuruza te Odjel za međunarodno
sjemenarstvo Cargill i oplemenjivanje bilja Međunarodni Cambridge, Europsko društvo
grupe Unilever za razvoj novih kultura u poljoprivredi. Opredjeljenje Monsanta za
proučavanje gena (genomika) pokazao je ne samo istraživanja provedena u kompaniji, nego i
guste mreže ugovora s vanjskim tvrtkama koje uključuju više od 200 znanstvenika.
Godine 2004. tvrtka je uložila preko 500 milijuna dolara u istraživanje i razvoj. Značajna
postignuća sigurno pripadaju prvoj genetski modificiranoj biljci koja može spojiti u sebi tri
različite genske osobine, dodajući u sjeme GM kukuruza tehnologije Yield Gard Plus i
Roundup Ready 2, dobivena je biljka koja ima mogućnost samozaštite od napada insekata i
otpornost na herbicide, i to sve u jednom sjemenu. U Europi, međutim, Europska komisija
dala je zeleno svjetlo za NK 603 kukuruz, otporan na herbicid glifosat, za ljudsku prehranu,
nakon što je taj isti proizvod već bio odobren za uvoz i preradu stočne hrane.
5.1.3. Razvoj Monsanta u zemljama trećeg svijeta
Više od deset godina Monsanto surađuje s javnim poljoprivrednim istraživanjima diljem
svijeta kako bi poboljšali usjeve, naročito u zemljama u razvoju. To su američki krumpir,
riža, uljana repica i papaja.9
Sudjelovanjem u tim projektima Monsanto:
Stavlja na raspolaganje/čini dostupnim istraživače, znanstvenike i vladine agencije,
znanstvene podatke, tehnologije, informacije o genetici biljaka, prijenos know-how na
usjevima, a to je od velike važnosti za sigurnost hrane, savjetovanja za upravljanje
okolišem i informacije o sigurnosti hrane
Stječe licence za neke patentirane tehnologije za razvoj usjeva koji su sposobni
proizvesti veće prinose uz manje korištenje pesticida
Obavlja procjene i studije kako bi se osigurala sigurnost hrane i razvoj novih kultura
Zahvaljujući ogromnim je ulaganjima i sudjelovanjima na raznim projektima u svijetu,
korporacija Monsanto uspjela je postati prepoznatljiva u segmentu sjemenarske industrije.9Izvor: Monsanto – službena stranica, www.monsanto.com, preuzeto 17. siječnja 2013.
31
5.2. Strategije nastupa na tržištu
Moglo bi se reći da međunarodna korporacija Monsanto posljednjih deset godina detaljno
razrađuje svoje poslovne strategije kako osvojiti tržišta cijelog svijeta.Njihova glavna
strategija fokusirana je na održivu poljoprivredu genetski modificiranim sjemenom. Glavna
filozofija korporacije Monsanto glasi da se genetski modificiranim kulturama može prehraniti
cijeli svijet. Tvrdi se da je upravo ona namijenjena rješavanju problema gladi u svijetu,
posebno u zemljama trećeg svijeta. Međutim, pojava svjetskog tržišta žitarica i drugih
poljoprivrednih proizvoda koji se najviše koriste u cijelom svijetu pod dominacijom je
Sjedinjenih Američkih Država i bila je dijelom dugoročne američke strategije, započete ranih
sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
U teoriji tržišnog poslovanja postoji niz klasifikacija različitih autora u pogledu izbora tržišne
strategije na kojoj poduzeće gradi, ili može graditi, koncepciju vlastitog rasta i razvoja.
Korporacija Monsanto je vrlo dobro razvila strategiju inovacije koja se zove ofenzivna
strategija. Ona podrazumijeva da poduzeće ostvari „liderstvo“ (engl. „Leadership“) tj.
vodstvo u matičnoj struci i na području tehničko-tehnološkog razvoja i tržišnog položaja
kompanije. Strategijski cilj „biti ispred konkurenta“, ostvaruje se prvenstveno ulaganjem u
razvoj pomoću inovacije proizvoda. Kako se takva koncepcija temelji na praktičnoj primjeni
suvremenih dostignuća u znanosti, tehnici i tehnologiji te na svestranom razvoju
istraživačkog rada, takve kompanije moraju investirati u razvoj vlastitog znanstveno –
istraživačkog rada, ili osigurati dobre veze s odgovarajućim institutima i sličnim znanstveno
– istraživačkim ustanovama, koje mogu dati prikladna rješenja za planirani razvoj takvih
kompanija. Kompanija donosi poslovnu odluku postaje li na području inovacija zavisna od
drugih, nezavisna ili će izabrati srednji put. Međutim, kako se tu radi o potrebi brzog
ovladavanja novim tehnološkim procesima ili procesima razvoja novih proizvoda, takva
kompanija mora raspolagati sposobnim stručnjacima koji mogu izvršiti prikladni izbor
pojedinih rješenja. U slučajevima ofenzivne strategije razvoja presudno je za kompaniju da
raspolaže dovoljnim brojem vlastitih istraživačkih kadrova i vrlo dinamičnim informacijskim
sustavom. Zahtjevi u odnosu na stručnost kadrova su strogi, ne samo za rukovodeće, već i
operativno – izvršne kadrove kompanije. Potrebno je konstantno usavršavanje i educiranje
kadrova. Zato kompanije koje slijede ofenzivnu tržišnu strategiju moraju biti i „edukativno –
intenzivne“. Korporacija je puno uložila u strategiju smanjivanja troškova proizvodnje i
neprestano radi na intenzivnoj propagandnoj promociji.
32
Tako se nedavno korporacija Monsanto odlučila za još jedan novi strateški plan pridružujući
se UN – ovom planu 21, strategija o „održivosti“, odn. Globalnoj kontroli (engl. The U.N.
plan for global control, Agenda 21)10.Monsanto se pridružio skupini velikih banaka, naftnih
kompanija i drugim moćnim korporacijama kako bi progurali UN-ov Plan 21, koji planira
eliminirati društveni i nacionalni suverenitet i doslovno, porobiti stanovništvo pod krinkom
“održivosti”. Osobno vlasništvo, sposobnost slobodnog putovanja, sposobnost da se vlada ne
upliće u svako područje života pojedinca, kao i mnoge druge slobode nestat će ako se Plan 21
u potpunosti implementira.No, ovi koncepti potpune tiranije “vrijednosti” su koje Monsanto u
potpunosti prihvaća, jer ova kompanija već desetljećima aktivno gazi osobna imovinska
prava. Monsantovo GM sjeme i popratne agrokemikalije, kontaminiraju i uništavaju organske
usjeve već godinama i ova tvrtka je tužbama uništila na tisuće farmi koje je njihovo sjeme
kontaminiralo. Tužbe su očito zbog nevraćanje kredita za agrokemikalije i sjeme koje se
mora svake godine kupovati, a urod često podbaci zbog klimatskih nepogoda11
Kao dio partnerstva s UN-om, Monsanto je započeo provoditi seriju tečaja o “održivosti” za
svoje zaposlenike, na čijem će čelu biti Hugh Grant, izvršni direktor kompanije. Grant će
također izvršavati funkciju člana odbora globalne koalicije održivog razvoja, čiji će cilj biti
progurati ono što Svjetsko poslovno vijeće za održiv razvoj engl. World Business Council for
Sustainable Development(WBCSD)naziva “Jedna jedina svjetska vizija“ koja će
transformirati cijelo čovječanstvo u obličje UN-ovog plana za “novi svijet”.”Jedna jedina
svjetska vizija“ je krajnji stadij konceptualne evolucije koja je počela prije nekoliko
desetljeća. Ova evolucija proizvela je nekoliko promjena paradigmi koje kombiniraju kako
ćemo shvatiti naš svijet i, kao rezultat, kako ćemo se nositi s njim.12
Ova retorika ne uspijeva, međutim, precizno definirati što ovaj program zapravo
podrazumijeva. Kako je naglasio Michael Snyder za Economic Collapse, “Plan 21 iskorištava
ekološke probleme u svrhu širenja državne kontrole nad čovječanstvom. Osobna sloboda u
konačnici će biti žrtvovana kako bi se stopila u svijet kontrolne mreže jedne svjetske vlade,
gdje se svaka ljudska aktivnost pomno prati i kontrolira”, piše on. U pojednostavljenim
pojmovima, Plan 21 je glavni nacrt, ili smjernice za izgradnju „održive zajednice“. Uz to
lokalni stanovnik Summit Hilla, Pennsylvania, objasnio je na sjednici Vijeća o održivom
10Izvor: Monsanto se priključio UN-ovom planu 21 (2013), www.portalsvijesti.com, preuzeto 1. ožujka 2013.11 Izvor: UN-ov plan 21 (2013), www.freedomadvocates.org, 9. lipnja 2013.12Izvor: Monsanto further unveils its true evil nature by signing on to UN Agenda 21 „sustainability“ scam, www.naturalnews.com, 9. lipnja 2013.
33
razvoju da je svrha cijelog tog sustava da “popiše i kontrolira svu zemlju, sve vode, minerale,
biljke, životinje, izgradnju, sva sredstva za proizvodnju, sve informacije, energiju i sva
ljudska bića u svijetu”.U kontekstu kompanije poput Monsanto, naveo je savršenu poslovnu
strategiju koju ova tvrtka već provodi kroz nastojanje da kontrolira globalnu poljoprivredu,
tako da eliminira slobodu pojedinca da uzgaja usjeve koji nisu patentirani. Ako farmer želi
sačuvati sjeme od prethodne žetve dužan je platiti kompaniji patentna prava. Što se tiče
slobode informiranja, Monsanto je samo prošle godine potrošio milijune dolara kako bi se
porazio Prijedlog 37 u Kaliforniji, koji je težio označavanju GMO proizvoda na
maloprodajnoj razini.
5.3. Utjecaj na organe državnih i međunarodnih institucija
Pitanje biotehnologije i genetski modificiranih biljaka prvi je put izašlo iz američkih
znansvenih laboratorija potkraj sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća.
Dobri odnosi između kompanije Monsanto i američke Vlade nisu bili slučajni. Ona je od
prvih godina mandata predsjednika Reagana poticala razvoj zakonski neregulirana GM
sjemena kao strateški prioritet. Bilo je to znatno prije negoli je ikome bilo jasno je li takvo
manipuliranje prirode uopće poželjno. Jedna je stvar kada Vlada daje sredstva za neko
dugoročno laboratorijsko znanstveno istraživanje, a druga kada Vlada širom otvori vrata
neispitanim i potencijalno opasnim novim postupcima, koji mogu imati posljedica po opskrbu
temeljnim namirnicama u zemlji, ali i na cijeloj planeti. Onda je to nešto sasvim drugo.
Washingtonska je Vlada već dugo poznata kao, kako su to neki nazvali „vlada kružnih vrata“.
Taj je naziv dobila zbog uobičajne prakse po kojoj njezini dužnosnici, nakon što im istekne
mandat, odlaze na visoke položaje u velikim korporacijama s kojih će, zahvaljujući svojem
utjecaju i vezama, pridonijeti napretku korporacije. Ta praksa vrijedi i u obrnutome smjeru,
što znači da čelne osobe raznih korporacija bivaju postavljene na najviše dužnosti u Vladi, s
kojih opet, unutar Vlade, promiču i pomažu probitku korporacija (Engdhal, 2005).
Rijetko je koja kompanija tu igru „kružnih vrata“ izvodila tako majstorski kao kompanija
Monsanto. Ona je bila jedan od najvećih donatora za predsjedničke kampanje kandidata obiju
velikih stranaka, i Republikanske i Demokratske. U vrijeme polemike oko toga mora li na
mlijeku kompanije Monsanto biti označeno da sadrži goveđi hormon rBGH zvan Posilac,
dvanaestorici članova Pododbora za mljekarstvo Odbora za poljoprivredu Zastupničkoga
doma američkoga Kongresa nije bila nepoznata velikodušnost te kompanije u vrijeme
34
predizbornih kampanja. Od te su kompanije za svoje kampanje dobili ukupno 711.000 dolara.
Nije baš bilo moguće reći kako ta činjenica nije utjecala na odluku spomenutoga odbora o
tome da kompanija Monsanto nije obvezna podatak o hormonu unositi na deklaraciju
spomenutoga mlijeka. Bila je to odluka u korist kompanije Monsanto. Odbor je tom odlukom
uništio prijedlog zakona o obveznom isticanju podatka o GMO–u na deklaraciji proizvoda
(Engdhal, 2005).
Kompanija Monsanto bila je izuzetno sposobna u postavljanju svojih ključnih dužnosnika na
relevantne položaje u institucijama američke Vlade. Ministrica za poljoprivredu u Vladi
Georgea W. Busha, Ann Veneman, stigla je u Washington 2001. s položaja direktora
kompanije Calgene, koja je u sustavu kompanije Monsanto. Ministar obrane Donald
Rumsfeld, prije stupanja na tu dužnost, bio je glavni direktor Monsantove kompanije G. D.
Searle. Bivši predstavnik za trgovinu i osobni pravnik predsjednika Billa Clintona, Mickey
Kantor, otišao je iz Vlade da bi preuzeo mjesto člana Upravnoga odbora kompanije
Monsanto. U Upravnome odboru te kompanije bili su i William D. Ruckelshaus, koji je u
vrijeme predsjednika Nixona i Reagana bio direktor Agencije za zaštitu okoliša (engl.
Enviromenal Protection Agency, skraćeno EPA). Doktor medicine Michael A. Friedman, viši
potpredsjednik za kliničke poslove u Monsantovoj farmaceutskoj kompaniji G. D. Searle,
ranije je bio vršitelj dužnosti direktora Uprave za hranu i lijekove. Marcia Hale, direktorica za
poslove s britanskom Vladom u kompaniji Monsanto, ranije je bila pomoćnica predsjednika
Clintona za međuvladine poslove. Linda J. Fisher, potpredsjednica za javne poslove u
kompaniji Monsanto, bila je upraviteljica Ureda za prevenciju, pesticide i toksične suspstance
(engl. Office o Prevention, Pesticides, and Toxic Substances) u državnoj Agenciji za zaštitu
okoliša. Pravni savjetnik kompanije Monsanto Jack Watson bio je šef Stožera Bijele kuće za
vrijeme mandata predsjednika Cartera. Takav ili sličan obrazac kružnih vrata, odnosno
sukoba interesa između visokih dužnosnika državnih institucija odgovornih za politiku hrane
i njihovih sponzora – velikih kompanija poput Monsanta, na djelu je najmanje od vremena
predsjednika Reagana pa sve do danas (Smith, 2005).
Iz svega navedenog proizlazi zaključak kako je američka Vlada bila glavni katalizator
„genetske revolucije“, genetski modificiranih kultura i njihova širenja diljem svijeta. Ona je
na taj način djelovala u suglasju s divovskim agrokemijskim kompanijama poput Monsanta,
kao da su privatni interesi, odnosno interes privatnih kompanija i javni interes jedno te isto.
35
Na početku sedamdesetih godina, kada su svijet razdirale krize, neke utjecajne ličnosti iz
američkoga političkoga ustroja donijele su odluku o drastičnoj promjeni smjera američke
svjetske politike. U tome su smislu najutjecajnije ličnosti bile braća David i Nelson
Rockfeller te skupina utjecajnih političara i poslovnih ljudi oko njihove obitelji. U to je
vrijeme središte moći obitelji Rockfeller bila ekskluzivna njujorška organizacija zvana Vijeće
za inozemne odnose (engl.Council on Foreign Relations, skraćeno CFR). Tada su Rockfelleri
bili središte moći američkoga političkoga ustroja, središte koje je šezdesetih godina 20.
stoljeća vladalo američkim trustovima mozgova, sveučilištima, ustrojem vlasti i privatnim
biznisom. Američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger bio je njihov odabrani
štićenik, kojega su još potkraj pedesetih godina unovačili izravno sa Sveučilišta Harvard i
uključili ga u projekt osnivanja Zaklade Rockfeller. Kissinger je 1973. krenuo preuzeti
potpunu kontrolu nad američkim aparatom za vanjsku politiku. Kao čovjek koji je istodobno
bio i ministar vanjskih poslova i predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost, u središte
svoje politike i diplomacije, uz geopolitiku nafte, postavit će i proizvodnju hrane (Engdhal,
2005).
Hrana je nekada imala stratešku ulogu, no s početkom Hladnoga rata ipak ne tako veliku u
američkoj vanjskoj politici. Bila je prikrivena retoričkim imenima za razne programe, koji su
zvučali pozitivno, poput onoga „Hrana za mir“. Američka je Vlada često izjavljivala kako su
njezine dotacije za izvoz prehrambenih proizvoda povezane s pritiskom domaćih farmera.
Bilo je to daleko od pravih razloga, ali je poslužilo za prikrivanje pravoga stanja stvari, tj.
činjenice da se američka poljoprivreda, iz malih obiteljskih farmi, upravo pretvarala u
poljoprivredu kojom će dominirati divovski globalni agrokoncerni. Dominacija nad
svjetskom trgovinom poljoprivrednim proizvodima bit će jedna od okosnica poslijeratne
američke politike, uz dominaciju nad svjetskim tržištima nafte i nad prodajom oružja
zemljama izvan komunističkoga bloka. U to je vrijeme Henry Kissinger jednom novinaru,
navodno, rekao: „Kontroliraj naftu i kontrolirat ćeš zemlju. Kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš
ljude“ (Engdhal, 2005).
Već početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća Washington, točnije vrlo moćni privatni
krugovi koji su se preko Kissingera koristili Washingtonom, počeli su preuzimati kontrolu i
nad naftom i nad hranom, a taj je proces, tj. njegov zastrašujući domet, bio najveća moguća
prijevara (Engdhal, 2005).
36
To je jedini način na koji je moguće objasniti nevjerojatnu potporu čak četiriju američkih
predsjednika agrokemijskome lobbyju GMO–a, te zašto je Bill Clinton stavio na kocku
autoritet svoga položaja predsjednika i od britanskoga premijera zatražio da ušutka uglednog
znanstvenika, dr. Arpada Pusztaia koji je prvim neovisnim znanstvenim istraživanjem
dokazao štetnosti genetski modificirane hrane (Engdhal, 2005). Teško je objasniti
nevjerojatnu sposobnost kompanija poput Monsanta da među državnim dužnosnicima
nametnu svoje interese, unatoč tolikim dokazima o potencijalnoj opasnosti po zdravlje ljudi.
Što je to nagnalo četvoricu američkih predsjednika da zdravlje nacije dovedu u opasnost s
nesagledivim posljedicama, unatoč upozorenjima brojnih znanstvenika, čak i nekih državnih
dužnosnika nadležnih za javno zdravstvo? Odgovor na ovo pitanje nije baš bio tako skriven
onima koji su ga bili spremni tražiti. Ali taj je odgovor bio tako šokantan da su se rijetki
usudili o tome i razmišljati. Ova smiona strategija hrane traje od vremena svjetske krize hrane
s početka sedamdesetih godina 20. stoljeća. Tada je začeta sudbonosna politika, čije će
posljedice nepovratno promijeniti dinamiku globalne sigurnosti hrane.
5.3.1. Kodeks Alimentarius
U demokratskom društvu kad se nešto želi nametnuti, a da mase to ne znaju i da ne prave
probleme, onda se to radi vrlo tiho. To se događa i Kodeksom Alimentariusom. Kodeks
Alimentarius (engl. Codex Alimentarius) je kodeks o hrani sa skupom pravila i standarda.
Ima ih preko 4 tisuće i trebali bi na neki način potrošačima osigurati zdravu hranu. Komitet
Kodeksa Alimentariusa stvoren je 1961. godine, a u njega je danas uključeno 127 država.
Čini ga 27 komiteta čiji se članovi sastaju u različitim gradovima i različitim zemaljama. Taj
zakon neki uspoređuju s političkim ekvivalentom udžbenika za toksikologiju. U njemu je
zaštita od rezidua u hrani, zračenja hrane, higijene hrane, prehrambenih aditiva i ostataka
pesticida, GMO u hrani itd. Postavlja se pitanje zašto se onda pojavljuju razne peticije protiv
Kodeksa Alimentariusa (Jošt, 2011).
Prema nekim mišljenjima „Velika Farmacija“ ne želi da ljudi u potrazi za zdravljem odbace
skalpel i lijekove i priklone se drugim načinima liječenja. Stoga uništava sve čega se
domogne, a između ostalog i trgovine sa zdravom hranom te vitaminskim i prehrambenim
dodacima. Takve trgovine otkupljuju i pretvaraju u korporativne lance u kojima se ne prodaju
proizvodi prijašnje kvalitete. Jedan od glavnih napada „Velike Farmacije“ na pravo čovjeka
na vlastiti izbor i slobodu u zdravlju je Kodeks Alimentarius, tj. Kodeks hrane. On se
ostvaruje putem rada Povjerenstva Kodeks Alimentariusa (koje je u vlasti farmaceutskog
37
kartela) Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization – WHO) koje je
i samo kontrolirano od strane drugog farmaceutskog kartela i UN-a. Povjerenstvo tvrdi,
koristeći uobičajeni orwelovski rječnik, da teži međunarodnoj „usklađenosti“ kada su u
pitanju hrana i dodaci hrani. A zapravo žele ozloglasiti zdravstvene proizvode i informacije
koje nisu pod njihovom kontrolom (Icke, 2012).
Zakoni koje je donijelo Povjerenstvo Kodeksa Alimentariusa trebali bi zamijeniti zakone
suverene zemlje, a bili bi provedeni preko Svjetske trgovinske organizacije (engl. World
Trade Organization - WTO) koja bi izricala ogromne kazne i trgovinske sankcije zemljama
koje im se protive. Uvođenje tih zakona upravo se provodi u svim zemljama dok svijet gleda
humoristične serije, košarku, nogomet ili mu se odvlači pažnja najnovijim „vijestima“ iz
života slavnih. Sve što stoji iza međunarodne „usklađenosti“ jest varka koju su zemlje
prisiljene prihvatiti, a odvija se po cijelom svijetu.
Prema tom crnom scenariju potpuno uvođenje plana Kodeksa Alimentariusa podrazumijevalo
bi sljedeće: (Icke, 2012)
Nemogućnost prodavanja dodataka hrani u preventivne i terapeutske svrhe
Uporaba lijekova bila bi što je više moguće kontrolirana. Samo bi „Velika Farmacija“ smjela
proizvoditi i prodavati lijekove te određivati njihovu cijenu
Neka obična hrana bila bi svrstana u kategoriju lijeka ili treću kategoriju (niti lijek, niti
hrana). Takvu hranu mogla bi prodavati isključivo Velika Farmacija. Svaka hrana s
terapeutskim svojstvima smatrala bi se lijekom
Regulacije Kodeksa za prehrambene dodatke stupile bi na snagu, a sve klauzule o izuzimanju
postale bi nevažeće
Svi novi dodaci prehrani bili bi zabranjeni ukoliko ne prođu kontrolu Kodeksa i dobiju
njegovo odobrenje
Gotovo sva hrana bila bi ozračena
Genetski promijenjena hrana bila bi prodavana diljem svijeta bez posebnih upozorenja
Zakoni Kodeksa dodatke hrani smatrali bi lijekovima i toksinima, a ne hranom, kao što je
trenutno slučaj. To znači da bi dodaci bili podvrgnuti toksikološkim testiranjima koji su
osmišljeni kako bi se provjerili učinci supstance na tijelo. Korištenje dodataka koji bi bili
odobreni, bilo bi gotovo beskorisno. Krave muzare diljem svijeta trebale bi primati
Monsantov autentični goveđi hormon rasta. Sve životinje uzgajane za prehranu trebale bi
primati antibiotike – čak i one uzgajane u „organskim“ uvjetima. Sedam od devet organskih
38
kemikalija, uzročnica raka, poznatih pod nazivom ‘Pops’, odnosno Izdržljivi organski
zagađivači (engl. Persistent Organic Polutants), koje su zabranjene u gotovo 180 država
(uključujući i Sjedinjene Države) bile bi ponovo odobrene od strane Kodeksa Alimentariusa
budući bi njegovi zakoni nadjačali zakone države (Icke, 2012).
Kodeks Alimentarius potporu dobiva od strane međunarodnih banaka i multinacionalnih
korporacija od kojih se neke nalaze i u Kanadi. On je zapravo povelja prava banaka i
korporacija koje one kontroliraju. Naša suverena prava odlučivanja tko smije, a tko ne smije
ulagati u naše države bit će predana privatnoj svjetskoj organizaciji koju pokreće isključivo
novac. Sporazum bi onemogućio provincijskim i federalnim zakonodavcima u Kanadi
mijenjanje ili poboljšavanje standarda okoliša zbog straha od tužbe od strane
multinacionalnih korporacija.13
5.4. Stav javnosti prema Monsantu
U posljednjih nekoliko godina, počevši od Sjedinjenih Američkih Država pa sve do Europe
sve je više ljudi i različitih organizacija koje su se počele buniti protiv korporacija za
proizvodnju GM sjemena. Zadnje informacije koje nam to potvrđuju su one o prosvjedu
protiv Monsanta koji se održao u cijelom svijetu 25. svibnja 2013. godine. Prosvjed je održan
u stotinama gradova u 36 zemalja, a na njega se prikladno nadovezalo otkriće velike količine
neodobrene genetski modificirane pšenice koja je pronađena u Oregonu. Nakon ovog otkrića
neke istočnoazijske zemlje raskinule su ugovor o uvozu pšenice iz SAD-a, a čak 27 članica
Europske unije je zatražilo povećanu kontrolu uvoza iz SAD-a. Zagreb je bio jedan od 436
gradova u kojima se održao prosvjed. Globalni bunt protiv Monsanta izbio je jer ta golema
korporacija prodaje GMO sjeme, iako postoje nedoumice u pogledu njegove sigurnosti po
ljudsko zdravlje i ekosustav. Povrh toga ova kompanija višekratno naplaćuje sjeme koje
proda. Želi li farmer posaditi sjeme sačuvano od prethodne žetve, mora korporaciji platiti
patentna prava. Tom se politikom Monsanto suprotstavlja deset tisuća godina starom
ljudskom običaju čuvanja sjemena iz jedne žetve radi primjene u idućoj žetvi. Jasno je da je
jedini motiv koji kompanija ima za provođenje takve poslovne strategije je profit. Budući da
je naknada za svako sljedeće korištenje sjemena visoka, brojni poljoprivrednici dovedeni su
do ruba propasti. Prošle je godine pet milijuna brazilskih poljoprivrednika podiglo tužbu
protiv Monsanta potražujući 6,2 milijarde eura odštete. Brazilski je sud u prvoj instanci
13Izvor: Kodeks Alimentarius (2012), www.davideicke.com, preuzeto 16. lipnja 2013.
39
presudio u korist tužitelja, dodijelivši im dvije milijarde eura odštete. No, spor je i dalje u
tijeku jer je Monsanto uložio žalbu. Članica organizacijskog odbora za Grčku, Roberta
Gogos, progovorila je o važnosti prosvjeda u južnoj Europi, zahvaćenoj oštrim mjerama
štednje. Ona kaže: „Monsanto se trudi srušiti propise Europske unije, koji obvezuju na
obavezno stavljanje etiketa s oznakom da je hrana genetski modificirana. Strahujemo da će na
kraju ostvariti svoj cilj.“14
Prosvjednici pozivaju na:
Organizatori prosvjeda pozivaju potrošače širom svijeta da kupuju samo GMO-free
proizvode i bojkotiraju Monsanto i srodne proizvođače, koji upotrebljavaju GMO
sastojke.
Protivnici GMO-a zalažu se i za građanski pritisak na zakonodavce da prisile
proizvođače GM hrane na stavljanje GMO oznake na svoje proizvode, da bi kupci
otprve vidjeli što proizvodi sadrže.
Savjetuju građanima da ustraju na dodatnim znanstvenim istraživanjima o
zdravstvenim učincima GMO hrane.
Političari koji pogoduju proizvođačima GMO hrane trebaju biti razotkriveni, skinuti s
vlasti na izborima i pozvani na građansku odgovornost.
Međutim, takvo rješenje industriji GMO-a nije prihvatljivo, jer su svjesni da bi potrošači,
pročitavši deklaraciju, najčešće izabrali proizvode bez GMO-a.Monsanto je stoga uložio
dodatne napore u uvjeravanje nadležnih da bi označavanje bilo preskupo i nepotrebno jer je
„GMO hrana ionako sigurna za upotrebu“. U Europi, međutim, obavezno je označavanje GM
sastojaka na hrani ako oni prelaze određen limit.
5.4.1. Privremeni prekid lobiranja za europsko tržište
Američka mega-korporacija Monsanto i njihovo GM sjeme suočavaju se sa sve jačim
otporom na europskom tržištu.„Nećemo više lobirati za uzgoj u Europi. Kontraproduktivno je
boriti se protiv vjetrenjača“, razočarano je izjavio Brandon Mitchener iz europskog ogranka
Monsanta.15Pod "vjetrenjačama" se podrazumijeva masovni otpor potrošača hrani s GMO
sastojcima. A otporu su se pridružili, čini se, i brojni europski političari. Mitchener je
naglasio da europsko tržište čvrsto odbija GM hranu pa je kompanija najavila povlačenje i
14Izvor: : March against Monsanto (2013), www.washingtontimes.com, preuzeto 16. lipnja 2013.15Izvor: Pritisak uspio: Monsanto odustao od širenja GMO proizvoda u Europi (2013), www.rs.seebiz.eu, preuzeto, 17. lipnja 2013.
40
prekid lobiranja za uvoz svojih proizvoda. Ured za zaštitu potrošača Europske unije priopćio
je da se nijedan proizvod koji je pozitivno testiran na GMO ne može prodavati na europskom
tržištu. U svjetlu nedavnih neuspjeha, Monsanto ne namjerava podnijeti zahtjev za
odobravanje novih GM usjeva, a odustat će i od novih terenskih pokusa s GM sjemenom.
Usmjerit će se, kažu, samo na konvencionalno sjemenje kukuruza, uljane repice i povrća.
Monsantovi najveći europski konkurenti, Bayer CropScience i Syngenta, već su se povukli
izposlova s GMO usjevima u Njemačkoj i mnogim drugim državama (članicama Europske
unije).
Međutim, Monsantova je predaja ipak samo djelomična. Mitchener je potvrdio da u
Španjolskoj, Portugalu i Rumunjskoj, gdje su zakonodavci i potrošači manje zabrinuti oko
GMO usjeva, Monsanto planira nastaviti prodaju svog sjemena i herbicida. Kako velike
korporacije imaju velike ambicije i dobro isplanirane poslovne strategije u kriznim uvjetima,
pretpostavlja se da će kompanija Monsanto nastaviti s lobiranjem u Europskoj uniji,
vjerojatno podalje od očiju javnosti.
5.4.2. Zaključak teorijskog – praktičnog okvira istraživanja
Iza svake uspješne kompanije stoje dobro isplanirane i odabrane poslovne strategije. Na
temelju dosadašnjih istraživanja korporacija Monsanto je svojim plasmanom na američko
tržište i tržište zemalja trećeg svijeta bez dvojbi zauzela vodeće mjesto. Kompanija Monsanto
uspjela je stvoriti oligopolnu industrijsku strukturu na način da je stvorila superiornu
konkurentsku prednost, ulažući u istraživanje, razvoj i oglašavanje. Na taj način stvorila je
prepreke za razvoj manjih poduzeća u industriji i za ulazak novih.
No međutim, kao posljedica istraživanja GM hrane na zdravlje čovjeka, životinja i
ekosustava koje su detaljno opisane u četvrtom poglavlju, kompanija Monsanto nalazi se
svakim danom sve bliže poslovnoj krizi. Europsko tržište je za sada uspjelo postići zabranu
uvoza GM sjemena, ali ne i svih proizvoda jer na etiketama uvoznih proizvoda nije obavezno
označiti sadrže li sastojke genetski modificiranih organizama. Nitko ne zna što će se u
budućnosti događati i što će donijeti genetičko inženjerstvo, ali jedno je sigurno, a to je da
kompanija Monsanto mora ponovno razraditi svoje poslovne strategije kako ne bi ušla u
prevelike sukobe s potrošačima i regulatornim tijelima što bi moglo izazvati ogromne
financijske gubitke.
41
Empirijsko istraživanje koje slijedi pojasnit će stanje (situaciju) GM sjemena i poslovnih
strategija korporacije Monsanto u Hrvatskoj. Ispitivanjem proizvođača voća i povrća te
proizvodnje eksperata u području agronomije i agroekonomije dobit će se uvid u sadašnje
stanje genetski modificiranih biljaka i poslovnih strategija kompanije Monsanto.
42
6. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE
Empirijsko istraživanje uključuje anketno istraživanje proizvođača i dubinske intervjue s
ekspertima kako bi se prikupilo primarne podatke o utjecaju strategija proizvođača sjemena
genetski modificiranih biljaka na proizvođače ekološke i konvencionalne poljoprivrede u
Hrvatskoj.
6.1.Metoda istraživanja
Kako bismo saznali što proizvođači u Hrvatskoj misle o GM sjemenu i strategijama
proizvođača GM sjemena sastavljen je upitnik kao instrument istraživanja. Zbog svoje
fleksibilnosti upitnik je daleko najuobičajniji instrument koji se koristi za prikupljanje
primarnih podataka (Kotler, 2010). Prilikom sastavljanja upitnika vodilo se računa o
zastupljenosti otvorenih i zatvorenih pitanja, s obzirom na ciljanu skupinu kojoj je
namijenjen, radi razumijevanja postavljenih pitanja te jednostavnijeg i lakšeg ispunjavanja.
Zatvorena pitanja specificiraju sve moguće odgovore, pa ih je lakše statistički obraditi i
interpretirati. Otvorena pitanja dopuštaju ispitaniku da odgovara vlastitim riječima i često
otkrivaju više o tome što ljudi misle (Kotler, 2010). Anketni upitnik sastojao se od 29 pitanja,
od čega je 10 pitanja bilo otvorenog tipa, a 19 zatvorenog tipa (Prilog 1). Upitnik je
podijeljen proizvođačima na području Republike Hrvatske. Upitnik je ispunjavan u razdoblju
od 4. do 20. lipnja 2013. godine. Pomoć pri ispunjavanju anketnog upitnika pružilo je i
Visoko gospodarsko učilište iz Križevaca (VGUK), a u njegovo ime ankete je prikupio mr.
sc. Silvije Jerčinović, viši predavač na VGUK. Rezultati su obrađeni deskriptivnom
statistikom.
Struktura uzorka
Ciljana skupina su proizvođačiu organskoj i konvencionalnoj poljoprivredi s područja
Republike Hrvatske. Anketni upitnik ispunilo je 30 ispitanika iz sljedećih obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstva (OPG) i poduzeća za prodaju voća, povrća i sjemena: P.O.
Agrivita, P.O. Agropin, Komunalni servis d.o.o., Rasadnik Darko, Agraria Agropharmacia,
Skink d.o.o., O.P.G. Hujić, Biozrno d.o.o., Biovega d.o.o., P.O. Dobravac, Rasadnik Longo,
Kadmo d.o.o., O.P.G. Kuftić, O.P.G. Janušić, O.P.G. Solina, Agrofructus d.o.o., O.P.G.
Starčević, O.P.G. Vrabec, O.P.G. Zović, Syngenta d.d., O.P.G. Prenc, P.O. Zlatni Klas,
O.P.G. Piliček, O.P.G. Sitar, O.P.G. Mađerić, O.P.G. Hunjak te Visoko gospodarsko učilište
u Križevcima, mr. sc. Silvije Jerčinović.
43
Zanimanja ispitanika prikazana su u grafikonu 6.1.
Grafikon 6.1. Zanimanja ispitanika
7%
40%
27%
7%
20%
Zanimanja ispitanika
dr. sc. agr.
dipl. ing. agr.
poljoprivrednik
dipl. oec.
ostalo
Izvor: Jurman, 2013.
Više od polovice ispitanika je visoke stručne spreme, odnosno njih 16 od 30. Dvije osobe
imaju stečeno zvanje doktora znanosti iz područja agronomije, 12 osoba su diplomirani
inženjeri agronomije, 2 osobe su diplomirani ekonomisti. Što se tiče niže i srednje stručne
spreme 8 je poljoprivrednika i 6 osoba s različitim zanimanjima koji rade u poljoprivredi.
Dubinski intervju (prilozi 2 i 3) proveden je s dva eksperta u području agronomije:
1. prof. dr. sc. Marijan Jošt, genetičar i oplemenjivač bilja, umirovljeni profesor Visokog
gospodarskog učilišta u Križevcima.
2. prof. dr. sc. Ferdo Bašić, stručnjak za rekultivaciju tala, umirovljeni profesor
Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član Izvršnog odbora Mreže
znanstvenika Europskog ureda za tlo - ESBN (European Soil Bureau Network)
6.2.Rezultati istraživanja
U daljnjem tekstu prikazani su rezultati provedenog anketnog istraživanja na uzorku od 30
ispitanika kojega su činile osobe koje se bave organskom i konvencionalnom proizvodnjom u
Hrvatskoj. Slijedi analiza odgovora na pitanja u anketnom upitniku, a zatim analiza odgovora
eksperata u dubinskom intervjuu.
44
Prva grupa pitanja odnosila se na općenito poznavanje GMO-a. Prvim i drugim pitanjem
htjelo se provjeriti znaju li ispitanici što je GMO te što misle o njegovoj opasnosti za zdravlje
ljudi. Kao prvo, svi ispitanici misle da bi na deklaracijama proizvoda trebalo istaknuti nalaze
li se u njima sastojci koji potiču od GMO kako bi kupci imali pravo odabira. Od ukupnog
broja ispitanih, 100% ispitanika, njih 30, izrazilo je mišljenje da bi na deklaracijama
proizvoda trebalo istaknuti nalaze li se u njima genetski modificirani organizmi kako bi kupci
imali pravo odabira.
Mišljenje o štetnosti/korisnosti GMO-a prikazano je u grafikonu 6.2.
Grafikon 6.2. Mišljenje o GM sjemenu
60%23%
13%3%
Po Vašem mišljenju genetski modificirano sjeme je:
Vrlo štetno za zdravlje Djelomično štetno Niti je štetno niti nijeDjelomično korisno Vrlo korisno
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 60% ispitanika, odnosno njih 18, navodi da je GM sjeme vrlo
štetno za zdravlje, 23% ispitanika, odnosno njih 7, navodi da je GM sjeme djelomično štetno,
14% ispitanika, njih 7, navodi da GM sjeme niti je štetno niti nije štetno i 3% ispitanika, 1
osoba, navodi da je GM sjeme djelomično korisno.
Odgovor na ovo pitanje ispitanici su mogli obrazložiti i većina njih je odgovorila kako misle
da je GM sjeme vrlo štetno za zdravlje zbog toga što nije dovoljno ispitano radi zahtjevnog
vremenskog perioda proučavanja. Isto tako postoji već nekoliko znanstvenih istraživanja
(istraživanja dr. Arpada Putzsaj-a) koja dokazuju štetno djelovanje na raznim pokusnim
životinjama. Onih 3% ispitanika koji misle kako je GM sjeme djelomično korisno opravdalo
45
je svoj odgovor činjenicom da se od GM sjemena dobivaju različite kulture koje postaju
otporne na različite štetnike i omogućuju puno veće usjeve od konvencionalne ili ekološke
proizvodnje.
Iz dobivenih rezultata, može se zaključiti kako su ispitanici u većem dijelu upoznati s
pojmom “genetski modificiran organizam (GMO) ili genetsko modificirano sjeme (GM
sjeme)”, bilo da se radi o potpunom ili djelomičnom razumijevanju teda preko 80% misli
kako je GMO štetan za zdravlje.
Trećim pitanjem željelo se saznati stavove ispitanika o tome što GM sjeme donosi
poljoprivrednim proizvođačima (grafikon 6.3.)
Grafikon 6.3. GM sjeme u odnosu na konvencionalnu i ekološku poljoprivredu
25%
29%8%
15%
23%
GM sjeme u odnosu na konvencionalnu i ekološku poljoprivredu
Skraćenje vremena proizvodnje Veću isplativost Veće troškove obrade zemlje
Poteškoće pri plasiranju proizvoda Veću konkurentnost
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 29% ispitanika smatra da GM sjeme u odnosu na ekološku i
konvencionalnu proizvodnju donosi veću isplativost, 25% ispitanika smatra da GM sjeme
donosi skraćenje vremena proizvodnje, 23% ispitanika smatra da GM sjeme donosi veću
konkurentnost, 15% ispitanika smatra da GM sjeme donosi poteškoće pri plasiranju
proizvoda i 8% ispitanika smatra da GM sjeme ima veće troškove obrade zemlje. S obzirom
na rezultate ovog anketnog pitanja moguće je zaključiti kako veći broj ispitanika zapravo nije
jasno upoznat s činjenicom što GM sjeme donosi u odnosu na konvencionalnu i ekološku
46
proizvodnju bilja, iako su kroz struku informirani o tome, no nisu sasvim detaljno upoznati s
njegovim karakteristikamabudući je u Hrvatskoj zabranjen uzgoj GM biljaka.
Četvrto i peto pitanje odnosilo se na mišljenje poljoprivrednih proizvođača o utjecaju GM
usjeva na kvalitetu tla (grafikon 6.4.)
Grafikon 6.4. Utjecaj GM usjeva na kvalitetu tla
7%
38%
45%
10%
Po Vašem mišljenju, kakav je utjecaj GM usjeva na kvalitetu tla?
Vrlo koristan Djelomično koristan Niti je štetan niti koristanVrlo štetan Djelomično štetan
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 45% ispitanika, njih 13, smatra da je utjecaj GM usjeva na
kvalitetu tla vrlo štetan, 38 % ispitanika, njih 11, smatra da utjecaj GM usjeva na kvalitetu tla
niti je štetan niti nije te ostaju pri neutralnom mišljenju, 10 % ispitanika, njih 3, smatra da je
utjecaj GM usjeva na kvalitetu tla djelomično štetan, 7 % ispitanika, njih 2, smatra da je
utjecaj GM usjeva na kvalitetu tla djelomično koristan. Na ovo anketno pitanje nije
odgovorio 1 ispitanik.
Ispitanici su imali mogućnost obrazložiti svoj odgovor na ovo anketno pitanje i većina njih
smatra kako korištenje takvog sjemena dovodi do poremećaja zemljišne flore i faune jer
remeti prirodne cikluse. Samo neznatan broj ispitanika smatra da GM usjevi nemaju
negativnih posljedica na kvalitetu tla.
47
Zadnje pitanje u ovoj prvoj skupini odnosilo se na procjenu prisutnosti GM sjemena na
hrvatskom i svjetskom tržištu (grafikon 6.5. i 6.6.)
Grafikon 6.5. Procjena prisutnosti GM sjemena na hrvatskom tržištu
68%
24%
8%
Procjena prisutnosti GM sjemena na hrvatskom tržištu
< 25% 25 - 50 %
> 50 %
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 68% ispitanika, njih 17, smatra da je prisutnost GM sjemena na
hrvatskom tržištu manja od 25%, a 24% ispitanika, njih 6, smatra da je prisutnost GM
sjemena na Hrvatskom tržištu između 25-50% i 8% ispitanika, njih 2, smatra da je prisutnost
GM sjemena na Hrvatskom tržištu veća od 50%.
48
Grafikon 6.6. Procjena prisutnosti GM sjemena na svjetskom tržištu
4%
46%50%
Procjena prisutnosti GM sjemena na svjetskom tržištu
< 25%
25 - 50 %
> 50 %
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 4% ispitanika, odnosno 1, smatra da je prisutnost GM sjemena
na svjetskom tržištu manja od 25%, 46% ispitanika, njih 11, smatra da je prisutnost GM
sjemena na svjetskom tržištu između 25-50% i 50% ispitanika, njih 12, smatra da je
prisutnost GM sjemena na svjetskom tržištu veća od 50%. Na ovo anketno pitanje nije
odgovorilo 5 ispitanika.
Druga skupina pitanja odnosila se na upoznatost ispitanika, tj. hrvatskih poljoprivrednih
proizvođača s djelovanjem međunarodnih korporacija za proizvodnju GM sjemena na
primjeru najpoznatije korporacije Monsanto.
Od ukupnog broja ispitanih, 97% ispitanika, njih 29, odgovorilo je kako je čulo za
korporaciju Monsanto, a samo 3% ispitanika, odnosno 1 osoba, odgovorila je da nikada nije
čula za korporaciju Monsanto. Na pitanja koja slijede odgovorila je je osoba koja je
diplomirani inženjer agronomije, a izjavila je da nikada nije čula za korporaciju Monsanto.
Međutim zbog stručnosti i znanja u agronomiji intervjuirane osobe odgovorila je na pitanja o
korporaciji Monsanto prvenstveno jer se ona odnose na genetski modificirane usjeve i sjeme.
S obzirom na rezultate ovog anketnog pitanja, moguće je zaključiti kako zapravo skoro svi
ispitanici znaju čime se bavi američka kompanija Monsanto.
Istraživanjem se htjelo saznati koliko se hrvatski proizvođači slažu s vjerodostojnošću tvrdnji
na kojima počivaju Monsantove poslovne strategije. Stoga je postavljeno sljedeće anketno
pitanje: „Poslovne strategije korporacije Monsanto temelje se na sljedećim pretpostavkama.
49
Pomoću Likertove skale ocijenite koliko su te njihove tvrdnje točne (stavite x ispod
odgovarajuće ocjene: 1-uopće se ne slažem, 2-ne slažem se, 3-nemam mišljenja/neutralan
sam, 4-slažem se, 5-potpuno se slažem)“
Rb. 1 2 3 4 51. Genetski modificirani usjevi jamče bolje urode2. Otvaraju mogućnost zapošljavanju velikom broju ljudi3. Bolja otpornost biljaka i životinja u odnosu na štetnike i
bolesti4. Zaštita okoliša manjom potrošnjom pesticida5. Unapređenje proizvodnje i kakvoće usjeva6. Nove industrijske uporabe modificiranih usjeva (enzimi,
lijekovi)7. Čišćenje zagađenih lokacija pomoću mikroorganizama8. Borba protiv bolesti i zagađenja9. Bolja otpornost na stres (teške vremenske uvjete kao što su
mraz, ekstremne vrućine ili suše)10. Dulji rok valjanosti (GM voće i povrće može smanjiti
osjetljivost na vanjske čimbenike i smanjiti sklonost kvarenju, pa tako osnažiti širenje trgovačkih veza jer se voće i povrće ne bi kvarilo brzo).
Stupanj slaganja s tvrdnjama tj. postavkama na kojima se temelje Monsantove poslovne i
marketinške strategije prikazano je na grafikonu 6.7.
Grafikon 6.7. Monsantove poslovne i marketinške strategije
1 2 3 4 5 6 7 8 9 100%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
Ocjena strateških tvrdnji korporacije Monsanto
Uopće se ne slažemNe slažem seNemam mišljenja /neutralan samSlažem sePotpuno se slažem
Izvor: Jurman, 2013.
50
Na prvu tvrdnju koja glasi da genetski modificirani usjevi jamče bolje urode najveći broj
ispitanika, njih 33%, odgovorio je da se potpuno slaže. Na drugu tvrdnju koja glasi da
otvaraju mogućnost zapošljavanju velikom broju ljudi najveći broj ispitanika, njih 36%,
odgovorio je da se uopće ne slaže. Na treću tvrdnju koja glasi da stvarajubolju otpornost
biljaka i životinja u odnosu na štetnike i bolesti, 21% ispitanika u istom omjeru, odgovorio je
da se uopće ne slaže, da su neutralnog mišljenja i da se potpuno slažu. Na četvrtu tvrdnju koja
glasi da je moguća zaštita okoliša manjom potrošnjom pesticida najveći broj ispitanika, njih
43%, odgovorio je da se uopće ne slaže. Na petu tvrdnju koja glasi da je moguće postići
unapređenje proizvodnje i kakvoće usjeva, najveći broj ispitanika, njih 37%, odgovorio je da
se uopće ne slaže. Na šestu tvrdnju koja glasi da se otvara mogućnost nove industrijske
uporabe modificiranih usjeva (enzimi, lijekovi), najveći broj ispitanika, njih 28%, paralelno
je odgovorio da se uopće ne slaže i da je neutralnog mišljenja. Na sedmu tvrdnju koja glasi
dapostoji mogućnost čišćenja zagađenih lokacija pomoću mikroorganizama, najveći broj
ispitanika, njih 40%, odgovorio je da se uopće ne slaže. S osmom tvrdnjom koja glasi da se
pomoću GM usjeva postiže borba protiv bolesti i zagađenja, čak 47% ispitanika se uopće ne
slaže. Na devetu tvrdnju da GM usjevi jamče bolju otpornost na stres (teške vremenske uvjete
kao što su mraz, ekstremne vrućine ili suše), 31% ispitanika je odgovorilo da se slaže. Na
desetu tvrdnju koja glasi daGM usjevi jamče dulji rok valjanosti (GM voće i povrće može
smanjiti osjetljivost na vanjske čimbenike i smanjiti sklonost kvarenju, pa tako osnažiti
širenje trgovačkih veza jer se voće i povrće ne bi kvarilo brzo), 30% ispitanika odgovorilo je
da se slaže.
51
Mišljenje ispitanika o Monsantovoj tvrdnji da GM usjevi smanjuju glad u svijetu, a osobito u
zemljama trećeg svijeta, prikazano je u grafikonu 6.8.
Grafikon 6.8. Mišljenje o Monsantovoj tvrdnji da GM usjevi smanjuju glad u svijetu
27%
60%
13%
Što mislite o Monsantovoj tvrdnji da GM usjevi smanjuju glad u svijetu?
Da je istinita Da nije istinita Da nije istinita niti lažna
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 60% ispitanika, njih 18, na Monsantovu tvrdnju da GM usjevi
smanjuju glad u svijetu odgovorilo je da nije istinita, 27% ispitanika, njih 8, odgovorilo je da
nije istinita niti lažna i 13% ispitanika, njih 4, smatra da je istinita.
Ispitanici su imali mogućnost obrazložiti svoj odgovor na ovo anketno pitanje i većina njih
smatra da glad u svijetu nema veze sa strategijom širenja GM usjeva.
Nadalje, tražilo se mišljenje ispitanika o temeljnom polazištu Monsantove marketinške
strategije na globalnoj razini: “Ako kontroliraš sjeme, kontrolirat ćeš i hranu, a ako
kontroliraš hranu kontrolirat ćeš i svjetski ekonomski rast”.
52
Grafikon 6.9. Mišljenja o Monsantovoj marketinškoj strategiji
7% 17%
17%
37%
23%
Slažete li se s Monsantovom marketinškom strategijom koja glasi: "Ako kontroliraš sjeme, kontrolirat ćeš i hranu, a ako kontroliraš
hranu kontrolirat ćeš i svjetski ekonomski rast ?"
Uopće se ne slažem Ne slažem seNemam mišljenja / neutralan sam Slažem sePotpuno se slažem
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 36% ispitanika, njih 11, na Monsantovu marketinšku strategiju
odgovorilo je da se slaže, 23% ispitanika, njih 7, odgovorilo je da se potpuno slaže, 17%
ispitanika, njih 5, odgovorilo je da nema mišljenja, 17% ispitanika, njih 5, odgovorilo je da se
ne slaže i 7% ispitanika, njih 2, odgovorilo je da se uopće ne slaže. Dakle 59% ispitanika se
slaže da onaj tko kontrolira sjeme, kontrolira i hranu, a time i svjetski ekonomski rast.
53
Njihovo mišljenje o načinu poslovanja u smislu koristi/štete za zdravlje ljudi i ekosustava
prikazano je na slici 6.10.
Grafikon 6.10. Mišljenja o načinu poslovanja kompanije Monsanto
7% 13%
67%
13%
Što mislite o načinu poslovanja Monsanto ?
Vrlo koristan Djelomično koristan Niti je štetan niti koristanVrlo štetan Djelomično štetan
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 67% ispitanika, njih 20, smatra da je način poslovanja kompanije
Monsanta vrlo štetan, 13% ispitanika, njih 4, smatra da niti je štetan niti koristan te ostaju pri
neutralnom mišljenju, 13 % ispitanika, njih 4, smatra da je djelomično štetan i 7 % ispitanika,
njih 2, smatra da je djelomično koristan.
Ispitanici su imali mogućnost obrazložiti svoj odgovor na ovo anketno pitanje i većina njih
smatra kako je način poslovanja kompanije Monsanto vrlo štetan jer je usmjeren isključivo na
profit, a manje na očuvanje ekosustava i zdravlja ljudi i životinja. Samo neznatan broj
ispitanika smatra da biotehnologija može riješiti mnogo problema u poljoprivredi.
54
Treća skupina pitanja odnosila se na zaštitu domaćih konvencionalnih i ekoloških
proizvođača od agresivnih proizvođača GM sjemena.
Grafikon 6.11. Utjecaj agresivnih strategija proizvođača GM sjemena na hrvatske
proizvođače u ekološkoj i konvencionalnoj poljoprivredi
3%
33%
63%
Kakav je utjecaj agresivnih strategija na hrvatske proizvođače u ekološkoj i konvencionalnoj poljoprivredi ?
Pozitivan Neutralan Negativan
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 63% ispitanika, njih 19, smatra da je utjecaj agresivnih strategija
proizvođača GM sjemena na hrvatske proizvođače u ekološkoj i konvencionalnoj
poljoprivredi negativan (grafikon 6.11.), 34 % ispitanika, njih 10, smatra da je neutralan i 3 %
ispitanika, 1 osoba, smatra da je pozitivan.
Ispitanici su imali mogućnost obrazložiti svoj odgovor na ovo anketno pitanje i većina njih
smatra da takva strategija dovodi do sukoba između poljoprivrednih proizvođača jer se često
obmanjuje javnost o neškodljivosti GM usjeva i dovodi ih se u direktnu konkurenciju s
proizvođačima organske i konvencionalne poljoprivredne proizvodnje, gledajući isključivo
na profit bez obzira na posljedice. Samo neznatan broj ispitanika smatra da nema nikakvih
utjecaja jer je GM sjeme za sada u Hrvatskoj službeno zabranjeno. Međutim, ostaje otvorena
opasnost od uvoza jeftinijih proizvoda koji nemaju oznaku GMO.
55
Grafikon 6.12. Iskazivanje mišljenja o nabavi GM sjemena
13%
87%
Kupujete li ili biste li kupovali GM sjeme ?
DA NE
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 87 % ispitanika, njih 26, odgovorilo je da ne kupuje i da nikada
ne bi kupovalo GM sjeme, 13 % ispitanika, odnosno njih 4, odgovorilo je da bi kupovala GM
sjeme (grafikon 6.12.)
Odgovori na pitanje zašto ne bi kupovali GM sjeme prikazani su u grafikonu 6.13.
Grafikon 6.13. Mogući razlozi zašto ispitanici ne bi kupovali GM sjeme
6%
49%
46%
Zašto ne biste kupovali GM sjeme?
Preskupo je Nije dobro za zdravlje Izaziva ekološke štete
Izvor: Jurman, 2013.
56
Od ukupnog broja ispitanih, 48% ispitanika odgovorilo je da ne bi kupovali GM sjeme jer
nije dobro za zdravlje, 46% ispitanika navelo je kao razlog to što izaziva ekološke štete i 6%
ispitanika smatra da je preskupo. Na ovo anketno pitanje nije odgovorilo 5 ispitanika.
Četvrta skupina pitanja odnosila se na tržišno natjecanje proizvođača u konvencionalnoj i
organskoj proizvodnji s „GM“ poljoprivredom.
Grafikon 6.14. Mišljenja o konkurentnosti na tržištu
53%
17%
30%
Tko je po Vašem mišljenju danas konkurentniji na tržištu: ekološka, konvencionalna ili "GM" poljoprivreda?
Konvencionalna poljoprivreda Ekološka poljoprivreda "GM" poljoprivreda
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 53% ispitanika, njih 16, smatra da je konvencionalna
poljoprivreda danas najkonkurentnija na tržištu, 30% ispitanika, njih 9, smatra da je „GM
„ poljoprivreda najkonkurentnija na tržištu i 17%, njih 5, smatra da je to ekološka ili organska
poljoprivreda (grafikon 6.14.)
57
Mišljenje ispitanika o utjecaju GM sjemena na ekološku i konvencionalnu proizvodnju
prikazano je u grafikonu 6.15.
Grafikon 6.15. Mišljenje o utjecaju GM sjemena na ekološku i konvencionalnu
poljoprivredu
7%13%
80%
Kakav je po Vašem mišljenju utjecaj GM sjemena na ekološku i konvencionalnu proizvodnju ?
Pozitivan Neutralan Negativan
Izvor: Jurman, 2013.
Od ukupnog broja ispitanih, 80% ispitanika, njih 24, smatra da je utjecaj GM sjemena na
ekološku i konvencionalnu poljoprivredu negativan, 13 %, njih 4, smatra da je neutralan i 7%
ispitanika, samo njih 2, smatra da je pozitivan. S obzirom na rezultate ovog anketnog pitanja,
moguće je zaključiti kako su zapravo skoro svi ispitanici dobro upoznati s mogućim
utjecajem GM sjemena na ekološku i konvencionalnu poljoprivredu.
Ispitanici su mogli obrazložiti svoj odgovor na ovo anketno pitanje te većina ispitanika
smatra da je GM sjeme skupo, da se plaćaju patentna prava i da se svake godine kupuje novo
sjeme, a konačni rezultat je neizvjestan. Na taj način uništavaju se drugi proizvođači. Dvoje
ispitanika smatra da je utjecaj GM sjemena na ekološku i konvencionalnu poljoprivredu
pozitivan jer je u Hrvatskoj GM sjeme zabranjeno i ne smije se niti reklamirati niti prodavati.
58
Sljedeće anketno pitanje glasilo je: „Bi li po Vašem mišljenju državna politika trebala biti
više restriktivna prema proizvođačima GM biljaka?“Od ukupnog broja ispitanih, 80%
ispitanika, njih 24, smatra da bi državna politika trebala biti više restriktivna prema
proizvođačima GM sjemena, a 20% ispitanika, njih 4, smatra da ne bi trebala. Isti omjer
ispitanika smatra da postoji interakcija pojedinih političkih skupina s proizvođačima GM
sjemena. Od ukupnog broja ispitanih, 80 % ispitanika, njih 24, smatra da postoji interakcija
pojedinih političkih skupina s proizvođačima GM proizvoda, 20% ispitanika, njih 4, smatra
da ne postoji. Ispitanici su imali mogućnost navesti koje su to skupine ili institucije. Smatraju
da to mogu biti ministarstva poljoprivrede, državne i svjetske zdravstvene organizacije,
državne institucije, članovi Vlade i sl.
Predzadnje anketno pitanje glasilo je: „Smatrate li da bi hrvatska trebala imati GM
usjeve?“Od ukupnog broja ispitanih, 86% ispitanika, njih 25, smatra da Hrvatska ne bi trebala
imati GM usjeve, a samo 14% ispitanika, njih 4, smatra da bi Hrvatska trebala imati GM
usjeve, 1 osoba nije odgovorila. Ispitanici su imali mogućnost obrazložiti svoj odgovor na
ovo anketno pitanje i većina njih smatra da bi se Hrvatska prvenstveno trebala usmjeriti na
ekološku i konvencionalnu poljoprivredu, jer posjeduje puno neobrađenih zemljišta, zemljišta
koja su u odnosu na neki „europski“ prosjek još uvijek prilično nezagađena. Danas je u
porastu trend korištenja tzv. „zdrave hrane“ koja u konačnici postiže veću cijenu, a naša
prednost je i turizam u sklopu kojega bi se ta hrana mogla vrlo lako plasirati i postati vrlo
važan turistički brand. Onih 14 % ispitanika što smatra da bi Hrvatska trebala imati GM
usjeve navela je kao razlog istraživanje i smanjenje korištenja pesticida jer se na taj način
stvara rezistentnost biljaka na bolesti i štetnike. Međutim, s GM usjevima raste uporaba vrlo
štetnih herbicida.
Zadnje pitanje otvorenog tipa glasilo je: „Kako se proizvođači organske i ekološke
poljoprivrede danas bore za svoje mjesto na tržištu i na koji način bi se mogli učinkovitije
tržišno natjecati?“Ispitanici smatraju da se proizvođači organske i ekološke poljoprivrede
danas bore za svoje mjesto na tržištu i da bi se mogli učinkovitije tržišno natjecati
udruživanjem i zajedničkim nastupom u medijima, na prodajnim mjestima i sl. Uvijek sa
strategijom „kvalitete i vrijednosti“ hrane koju proizvode, naglašavajući važnost zdrave,
nutritivno vrijedne i ukusne namirnice za ljudsko i životinjsko zdravlje. Isto tako brendirajem
proizvoda i označavanjem certifikatima i eko oznakama. Potrošač mora prepoznati proizvod
proizveden bez GMO-a.
59
Nakon provedenog empirijskog istraživanja može se zaključiti da se procjene ispitanika
uglavnom slažu s podacima iz literature. Isto tako možemo reći da su odgovori vezani za
neka pitanja ukazivali na nedovoljnu informiranost ispitanika, kao npr. prisutnost GM
sjemena u Hrvatskoj i u svijetu. Veći dio ispitanika smatra da je GM sjeme prisutno na
hrvatskom tržištu iako je to zakonom zabranjeno.
Rezultati i spoznaje iz dubinskih intervjua
Odgovori oba eksperta, prof. dr. sc. Marijana Jošta i prof. dr. sc. Ferde Bašića, se uglavnom
slažu s podacima iz literature i anketnog ispitivanja. Po pitanju štetnosti GMO-a prof. Jošt
smatra da je ustrojstvo života na zemlji kakvu poznajemo danas rezultat milijardi godina
evolucije, a neki prepotentntni znanstvenik htio bi ga mijenjati preko noći. Ako slučajno
samo dijelom i uspije, ceh koji će ljudska vrsta morati platiti bit će ogroman. Dok prof. Ferdo
Bašić misli da takav organizam može, ali i ne mora bezuvjetno biti štetan za zdravlje. U
prirodi ima čitav niz organizama smrtonosnih za čovjeka (gljive) pa nije opravdano
transgenim organizmima bezuvjetno pripisivati štetnost po zdravlje. O njima se premalo zna
da bi se ta tvrdnja prihvatila kao neprikosnovena istina.
O značaju i utjecaju prisutnosti proizvođača GM sjemena na svjetskom tržištu prof. Jošt kaže
da jeotprilike 70% usjeva kukuruza, soje, pamuka i uljane repice na kugli zemaljskoj genetski
modificirano. Time nije uvećana produktivnost tih usjeva, nego je samo monopol stavljen u
ruke nekoliko ogromnih, bezobzirnih, multinacionalnih korporacija. Prof. Bašić dodaje da je
biotehnologija izuzetno moćna jer iza transgenih organizama stoje uistinu moćni financijski
lobiji, kojima je profit jedini cilj i motiv. Oni žele zagospodariti svjetskim genetskim
bogatstvom i podrediti ga svojim ineresima.
Na pitanje kakav je utjecaj prisutnosti proizvođača GM sjemena na europskom i hrvatskom
tržištu oba eksperta su izrazila mišljenje da „europsko tržište“ nije homogeno. EU je donijela
smjernice kojih se članice manje ili više pridržavaju. U nekim zemljama dopušten je
znanstveno-istraživački rad s transgenim organizmima, u drugima je u hrani dopušten
stanoviti postotak sirovine od TG organizama, kojega je nemoguće nadzirati, osim kada se
dogodi incident pa je, dakle, kasno. Niti jedna europska zemlja ne dopušta uzgoj transgenih
oraganizama i korištenje istih za krmu ili hranu bez ograničenja.
Na pitanje koje marketinške strategije koriste najveći svjetski proizvođači sjemena oba
eksperta smatraju da su one ponajprije zagospodarile čistim linijama iz kojih se proizvodi
60
sjeme. Drugo, zbog svog ogromnog bogatstva multinacionalne kompanije „gutaju“
nacionalne proizvođače i tako reduciraju genetsko bogatstvo koje pripada cijelom
čovječanstvu. Povezane s drugim, jednako tako multinacionalnim kompanijama,
proizvođačima sredstava za zaštitu bilja, oni vrše selekciju na način da stvaraju potrebu za
tim sredstvima ne vodeći računa o posljedicama po članove „ekološke trijade“: vodu, zrak i
tlo! Tako stvaraju međuzavisnost, a zatim sami nude rješenje za probleme koje su prouzročili.
Na pitanje kako se danas mali i srednji ekološki i organski proizvođači bore za svoje mjesto
na tržištu prof. Jošt smatra da su ekološki proizvođači hrane u nas svojevrsni čudaci i
zanesenjaci. On su posvećeni ideji, ali nemaju odgovarajuću potporu u nadležnim državnim
organima i nadležnom ministarstvu. Danas njima nije potrebno boriti se za svoje mjesto na
tržištu jer je potražnja za ekološkom hranom veća od ponude. Dok prof. Bašić kaže da im je
jedini način korektna proizvodnja uz pridržavanje pravila koja su jasna i uglavnom poznata.
Ekološki proizvodi nalaze put do potrošača, čiji broj sve više raste. Fraza „domaće je
domaće“ u Hrvatskoj ima svoje uporište i pristalice i to je dobro!
Na pitanje kako zaustaviti korporacije za proizvodnju GM sjemena oba eksperta su se složila
da ne postoji način kako bi ih se moglo zaustaviti. Takav zakon teško će stupiti na snagu dok
države imaju od njih veliku financijsku korist. Prof. Jošt kaže da će one stati tek kad dožive
„brodolom“. To se danas dešava u Argentini gdje GM-soja daje i do 40% manje uroda.
Na pitanje je li genetičko inženjerstvo danas više usmjereno ka stvaranju profita ili
poboljšanju načina života oba eksperta su se složila da nema nikakve dvojbe da je profit
glavni cilj. A do njega vode postupci kojima će se dokazivati suprotno! Svjetska financijska
oligarhija gospodari svim tokovima suvremenog života pa ni manipulacija genima nije
izuzetak.
Na zadnje pitanje o tome što misle o budućnosti Europe i Hrvatske, hoće li se one moći
zaštititi od agresivnog ulaska GM usjeva, prof. Jošt kaže da, usprkos pomalo nejasnoj igri
Europske komisije (EC), vjeruje kako su građani EU i Hrvatske jasno opredijeljeni protiv
GM hrane, čak slobodno kaže za ekološku hranu. No smatra da je svaki glas važan, pa će
trebati i dalje poraditi na osvajanju (educiranju) onih dvadesetak posto neopredijeljenih
sugrađana. Prof. Bašić se isto slaže i dodaje da se kao opće važeće načelo znanstvenog rada
mora reafirmirati etika znanstvenika. Riječ će imati i dobiti znanstvenici oslobođeni stega od
strane izvora financijske i političke moći! Može zvučati kao iluzija, ali svijet bez zanosa i
iluzija ionako ne vrijedi!
61
7. PREPORUKE OBRAMBENIH STRATEGIJA HRVATSKIM PROIZVOĐAČIMA KONVENCIONALNE I ORGANSKE POLJOPRIVREDE
Zahvaljujući prosvjedima u svijetu protiv GM hrane koji su se dogodili u mjesecu svibnju
2013. godine, proizvođači konvencionalne i organske poljoprivrede imaju sve veću
mogućnost razvoja poslovnih strategija za plasiranje i razvoj svojih proizvoda. Hrvatska kao
turistička destinacija ima ogromne potencijale za razvoj organske poljoprivrede i plasman
njenih proizvoda. To što u Europskoj Uniji nije momentalno dozvoljen uvoz genetski
modificiranog sjemena može biti samo prednost za hrvatske proizvođače organske i
konvencionalne poljoprivrede. Na temelju provedenog istraživanja sa stručnim osobama i
proizvođačima voća i povrća u Hrvatskoj došli smo do saznanja da je sve veća i veća
potražnja za domaćim proizvodima. Potražnja ekoloških proizvoda za sada premašuje
proizvodnju. Kako kaže u dubinskom intervjuu (vidi prilog 2.) profesor dr. sc. Ferdo Bašić:
„domaće je domaće“. Može se reći da i ne postoji potrošač koji između domaćeg ekološkog
proizvoda i genetski modificiranog uvoznog ne bi odabrao domaći. Problem je to što se
potrošnja prehrambenih proizvoda najviše koncentrirala na velike prehrambene lance koji
nisu previše zainteresirani za male lokalne poduzetnike nego za velike kompanije kojima nije
interes prodavati domaće proizvode.
Preporuke proizvođačima organske poljoprivrede
Preporuke u ovom radu namijenjene su posebice malim i srednjim poduzetnicima organske
poljoprivrede zato što najveći interes potrošača ide u smjeru ekološke proizvodnje voća i
povrća. Eko-proizvodnja predstavlja konkurentski alat Hrvatske te može poboljšati kvalitetu
Hrvatske kao turističke destinacije i kao zemlje koja bi trebala biti ekološki osviještena.
Počeci razvoja eko-turizma sežu unatrag 40 godina na području Austrije i Švicarske čiji je
osnovni cilj bio zadržavanje ruralnog stanovništva na tim prostorima. Budućnost eko-turizma
nalazi se u njegovoj društvenoj i gospodarskoj ulozi te se zahvaljujući njihovom djelovanju
mogu utvrditi razlozi stalnog rasta eko-turizma u zemljama zapadne Europe: Austrije,
Francuske, Njemačke, Italije, Irske i Velike Britanije. Nacionalne koncepcije pojedinih
zemalja naglašavaju društvenu ulogu turizma na seoskim gospodarstvima kao što je
zadržavanje stanovništva na tim prostorima, očuvanje kulturne baštine i tradicije seoskog
načina života, dok druge naglašavaju njegovu gospodarsku ulogu kao što je povećanje
62
prihoda iz poljoprivredne djelatnosti, različitost turističke ponude i rast kvalitete života
stanovništva.
Briga kupca za očuvanjem okoliša je sveprisutna i naglašena je njihova preferencija prema
boravku u očuvanom okolišu. Kada Europljani biraju destinacije svojih putovanja očuvana
priroda, ugodna klima i domaća kvalitetna hrana su tri glavna faktora odabira destinacije. U
budućnosti će se nuditi sve raznolikije vrste turističkih proizvoda/usluga, no inzistirase na
prepoznatljivosti odnosno poštivanju standarda kao garanciji kvalitete. Kako bi ekološka
poljoprivreda doživjela bolji položaj na hrvatskom tržištu potrebno je razraditi marketinške
mogućnosti koje započinju prijedlogom razvoja standarda za poduzetnike u ekološkoj
poljoprivredi koji predstavlja značajan marketinški alat kojim se omogućuje diferencijacija
eko od ostalih poduzetnika. Na taj način poduzetnici koji zadovoljavaju njegove uvjete
ostvaruju određene prednosti na tržištu. Jedan od načina nagrađivanja gospodarstava i
poslovanja koja uistinu prihvaćaju navedene ciljeve jest dodjeljivanje kredibilnog priznanja.
Priznanje se može dodijeliti u vidu:
Certifikata koji se dodjeljuje onim tvrtkama ili aktivnostima koje u potpunosti
zadovoljavaju određene standarde, odnosno osnovne ili minimalne standarde, koji
obično nadilaze zahtjeve pravnih odredbi.
Eko oznake kao nagrade koja se dodjeljuje tvrtci ili aktivnostima koje pokazuju
znatno bolje rezultate u usporedbi s drugim tvrtkama u istom sektoru.
Temelj na kojem se razvija svaki standard eko-turizma i ekološke poljoprivrede je održivi
turizam i održiva poljoprivreda, a samo ekološka poljoprivreda može biti održiva (Jošt,
2012). Ona nastoji svesti na minimum negativne ekološke i socio-ekonomske učinke,
pružajući gospodarsku korist lokalnim zajednicama i zemljama domaćinima.
Na pitanje iz ankete kako se ekološki i konvencionalni proizvođači mogu boriti za svoje
mjesto na tržištu, većina ispitanika je odgovorila udruživanjem. Kao razvojna strategija
organske i konvencionalne poljoprivrede malih i srednjih proizvođača u Hrvatskoj
udruživanje može biti snažan alat za pozicioniranje na tržištu. Takva strategija trebala bi
svojom implementacijom inicirati rješavanje ključnih nedostataka ili ograničavajućih faktora
razvoja organske poljoprivrede (nedovoljan broj poduzetnika koji se time bave, osvješćivanje
javnosti, osiguravanje poticaja, realizacija odabranih projekata kao poticaj ostalima i slično)
te bi trebala stvoriti uvjete potrebne za dugoročni i održivi razvoj organske poljoprivrede.
63
Najnovija „Strategija razvoja poduzetništva u Hrvatskoj za razdoblje 2013-2020“ upravo u
udruživanju u zadruge i klastere prepoznaje način podizanja konkurentnosti gospodarstva u
Hrvatskoj i Europi.
Tome u prilog idu i ključni trendovi za razvoj ekološke poljoprivrede kao što su:
Porast zanimanja za prirodnim nasljeđem
Interes za tradicionalno pripravljenim gastronomskim specijalitetima
Veći značaj autentičnosti
Povećanje razine obrazovanja stanovništva
Porast svijesti o zdravlju i očuvanju okoliša
Sve veći broj turističkih agencija za ponudu „domaćih organskih proizvoda“.16
Principi i ciljevi ekološke poljoprivrede (tablica 7.1.) isto tako pokazuju koliko mogu
doprinijeti učinkovitom tržišnom natjecanju s agresivnim proizvođačima GM sjemena.
Tablica 7.1. Ciljevi održivosti
Ekonomski ciljevi Socijalni ciljevi Ekološki ciljevi
Ekonomska
održivost
Dobri uvjeti rada
Pravedna trgovina
Zajamčena
ponuda hrane
Niže investicije
Dobri i konstantni
prinosi
Zadovoljenje
lokalnih potreba
Poštivanje lokalne
kulture
Dobar okus i
kvaliteta
Sigurni proizvodi
Ravnoteža ekosistema
Bez kemijskog zagađenja
Visoka plodnost tla
Nezagađena voda
Bioraznolikost
Dobrobit domaćih životinja
Očuvanje prirodnih resusra
Izvor: Jurman, 2013.
Dakle, mali i srednji proizvođači organske i ekološke poljoprivrede moći će se oduprijeti
velikim agresivnim strategijama proizvođača GM sjemena samo ukoliko se budu udruživali i
ostali dosljedni u provođenju svojih ekonomskih, socijalnih i ekoloških ciljeva.
Preporuke proizvođačima konvencionalne poljoprivrede
16Izvor: United Nations Development Programme (Croatia), www.undp.hr, preuzeto 17. lipnja 2013.
64
Potražnja za organski uzgojenom hranom bez primjene umjetnih gnojiva i pesticida u svijetu
pa tako i u Hrvatskoj sve je veća. Ali postavlja se pitanje: mogu li poljoprivrednici hraniti
rastuće svjetsko stanovništvo bez uporabe tih kemikalija? Prema najnovijim istraživanjima,
čiji rezultati su objavljeni u časopisuNature, organska je poljoprivreda, u prosjeku, za 25%
manje produktivna od konvencionalnog načina uzgoja. No, dok neki govore da ne možemo
svijet prehraniti proizvodima organske poljoprivrede, drugi kažu da svijet ne možemo
hranitibez nje. Kritičari konvencionalnog uzgoja kažu da pretjerana upotreba gnojiva
zagađuje vodene tokove, uništava ribu i zdravlje ljudi te doprinosi klimatskim promjenama.
Potrošači ne pitaju za cijenu kad je u pitanju hrana proizvedena bez pesticida i umjetnih
gnojiva, ali bi isto tako trebalo poraditi na većoj odgovornosti u primjeni kemikalija u
konvencionalnoj poljoprivredi. Međutim, iskustvo američkih farmera kaže da organski uzgoj
ne proizvodi mnogo te da ne bi bio dovoljan za prehraniti stanovništvo bilo koje zemlje na
svijetu. S tako niskim prinosom, prehrana svijeta organski uzgojenom hranom zahtijevala bi
krčenje dodatne zemlje za farme, kaže Pedro Sanchez, stručnjak za tlo sa Sveučilišta
Columbia. “Da bismo to postigli, morali bismo kultivirati više zemlje, a to bi imalo strašne,
negativne ekološke posljedice.”17Deforestacija, odnosno krčenje šuma, u svrhu širenja
poljoprivrede, kažu stručnjaci, već uzrokuje klimatske promjene i doprinosi gubitku
bioraznolikosti.
Do sredine ovog stoljeća, trebat će hraniti 9 milijardi usta. To poljoprivredu stavlja u težak i
nezavidan položaj, kaže Michel Cavigelli, znanstvenik pri američkom Ministarstvu za
poljoprivredu. “U ovom trenutku, načinima proizvodnje koje sada primjenjujemo, ne možemo
hraniti 9 milijardi ljudi. Bez obzira radi li se o konvencionalnom ili organskom uzgoju.” Zato
stručnjaci rade na obje strane jednadžbe. Cavigelli radi na povećanju proizvodnje iz
organskog uzgoja primjenom prirodnih gnojiva poput pilećeg gnoja. Problem je u tome, kaže
on, da često ne daje dovoljno nutrijenata.
“Moramo poboljšati sve sustave. Znači, naći najbolji način za ishranu svjetskog stanovništva,
ali ne pod cijenu uništavanja planeta.” Mnogi afrički farmeri, s kojima je Pedro Sanchez
imao prilike raditi, koriste sintetska gnojiva i trostruko povećavaju prinose što značajno
osigurava njihove izvore hrane. “Ali kao znanstveniku, meni se to rješenje na sviđa. Neću ga
niti savjetovati drugima. Želim to integrirati s organski proizvedenim nutrijentima.”
Ishrana 9 milijardi ljudi, kažu stručnjaci, neće, dakle, biti određena ni organskim ni
konvencionalnim uzgojem, već kombinacijom oba načina. Jedino će takva poslovna strategija 17 Izvor: Steve Baragona, Organska ili konvencionalna poljoprivreda? Potrebna jedna i druga (2012), www.ba.voanews.com, preuzeto: 17. lipnja 2013.
65
biti efikasna i moći će zadovoljiti potrebe hrvatskog stanovništva za potražnjom proizvoda
voća i povrća.
Što se tiče hrvatskih resursa za proizvodnju hrane, bilo na organski ili konvencionalni način,
oni su ne samo dovoljni za prehranu vlastitog stanovništva nego postoje značajne mogućnosti
za izvoz. Nadamo se da će ulazak Hrvatske u EU i bolja politika prema poljoprivredi, uz
kontinuirano povećanje ekonomskih znanja i produktivnosti, pomoći u tržišnom natjecanju.
66
8. ZAKLJUČAK
Ovim specijalističkim diplomskim radom nastojao se istražiti utjecaj agresivnih poslovnih
strategija korporacije Monsanto na proizvođače konvencionalne i organske poljoprivrede te
ukazati na moguće ekološke štete i potencijalne opasnosti za ljudsko zdravlje koje,
pretpostavlja se, uzrokuju proizvodi dobiveni od genetski modificiranog sjemena.Koristeći
podatke prikupljene iz literature, korištenjem anketnog upitnika namijenjenog proizvođačima
voća i povrća te intervjuom s ekspertima, postignut je cilj i odgovoreno je na postavljena
istraživačka pitanja.
Odgovor na prvo istraživačko pitanje, što je to GMO i zašto je opasanglasi da je genetski
modificiran organizam (GMO), organizam koji je genetskim „manipulacijama“ izmijenjen u
odnosu na isti organizam u prirodi pa se od svog ishodišnog pretka bitno razlikuje po nekim
značajkama korisnim i važnim čovjeku. Međutim, pojam GMO danas podrazumijeva i tzv.
transgene organizme koji su nastali prenošenjem gena jedne vrste u drugu. To se u prirodi ne
može dogoditi i takvi zahvati uistinu predstavljaju rizik za stabilnost biosfere i zdravlje
konzumenta takve hrane. Opasan je upravo zbog neprirodnog načina kako je dobiven i zbog
toga što nije još dovoljno ispitan. Posljedice GMO-a na zdravlje čovjeka i ekosustav unatoč
nekolicini znanstvenih istraživanja, područje je znanosti koje se nalazi još u istraživanju. Zato
je neophodno da se na deklaracijama proizvoda nalaze oznake o prisustvu sastojaka GMO-a
kako bi kupci imali mogućnost izbora.
Na drugo istraživačko pitanje, kakav je značaj proizvođača GM sjemena na svjetskom,
europskom i hrvatskom tržištu dobiven je odgovor da na svjetskom tržištu postoji otprilike
70% usjeva kukuruza, soje, pamuka i uljane repice koji su genetski modificirani. Time nije
uvećana produktivnost tih usjeva – time je samo monopol stavljen u ruke nekoliko ogromnih,
bezobzirnih, multinacionalnih korporacija, kojima je jedina briga siguran vlastiti profit i
monopol. Na Europskom tržištutreba razlikovati dva pojma: 1) Europa je sjedište nekih
multinacionalnih korporacija koje su aktivne na području sjemenarstva i genetičkog
inženjerstva: Syngenta, Bayer, ali koje svoje GM sjeme ne prodaju u Europi. 2) Europa
trenutno odolijeva GM proizvodima i ne da se lako pokoriti – osim izuzetaka, npr.
Španjolske. U Europi nastaju GMO slobodne regije pa i cijele države i to je dobro. Spominje
se udruživanje Italije, Austrije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske u GM slobodnu regiju Alpe-
Adria. Ako to uspije biti će to prvi veliki pobjednički međunarodni korak. „Europsko tržište“
nije homogeno. Možemo reći da je EU donijela smjernice kojih se članice manje ili više
67
pridržavaju. U nekim zemljama dopušten je znanstveno-istraživački rad s transgenim
organizmima, u drugima je u hrani dopušten stanoviti postotak sirovine od TG organizama,
kojeg je nemoguće nadzirati, osim kada se dogodi incident pa je, dakle, kasno. Niti jedna
europska zemlja ne dopušta uzgoj transgenih oraganizama i korištenje za krmu ili hranu bez
ograničenja. U Hrvatskoj GM sjeme nije legalno u prometu, međutim proizvođači GM
sjemena (Singenta, Pioneer, Monsanto) pojavljuju se kao proizvođači konvencionalnih
hibrida kukuruza ili proizvođači herbicida, te čekaju svoj trenutak, kada će, kako se nadaju,
plasirati svoje GM proizvode i na hrvatskom tržištu.
Na treće istraživačko pitanje, koje marketinške strategije koristi najveći svjetski
proizvođač sjemena dobiven je odgovor da je na temelju dosadašnjih istraživanja
korporacija Monsanto svojim plasmanom na američko tržište i tržište zemalja trećeg svijeta
bez dvojbi zauzela vodeće mjesto. Kompanija Monsanto uspjela je stvoriti oligopolnu
industrijsku strukturu na način da je stvorila superiornu konkurentsku prednost, ulažući u
istraživanje i razvoj i oglašavanje. Na taj način stvorila je prepreke za razvoj manjih
poduzeća u industriji i za ulazak novih. Najčešće tvrdnje na kojima bazira svoje marketinške
strategije jesu: (1) genetski modificirani usjevi jamče bolje urode, (2) otvaraju mogućnost
zapošljavanju velikom broju ljudi, (3) bolja je otpornost biljaka i životinja u odnosu na
štetnike i bolesti, (4) zaštita okoliša manjom potrošnjom pesticida, (5) unapređenje
proizvodnje i kakvoće usjeva, (6) nove industrijske uporabe modificiranih usjeva (enzimi,
lijekovi), (7) borba protiv bolesti i zagađenja, (8) dulji rok valjanosti (GM voće i povrće
može smanjiti osjetljivost na vanjske čimbenike i smanjiti sklonost kvarenju, pa tako osnažiti
širenje trgovačkih veza jer se voće i povrće ne bi kvarilo brzo), (9) njihovim usjevima
smanjuje se glad u svijetu (pogotovo u zemljama trećeg svijeta). Budući da sve to nije tako
jednostavno dokazati, a strategije tržišnog lidera u inovacijama iz područja genetičkog
inženjeringa iziskuju ogromne troškove, očita je velika sprega s političarima i međunarodnim
organizacijama.
Na četvrto istraživačko pitanje, kako one utječu na proizvođače „zdrave“ hrane u
Hrvatskoj dobiven je odgovor da utječu negativno jer ovakvom agresivnom strategijom
dovodi se u nepovoljan položaj hrvatske proizvođače jer se više ne cijeni kvaliteta
proizvedenog usjeva i njegova vrijednost u ishrani (biljnoj ili životinjskoj), već samo količina
profita ostvarenog po jedinici tako proizvedene biljke. Uglavnom je taj profit vrlo važan za
otkupljivače, trgovačke lance i sl.
68
Na peto istraživačko pitanje, kako se domaći konvencionalni i ekološki proizvođači bore
za svoje mjesto na tržištu danas dobiven je odgovor da su proizvođači organske
poljoprivrede posvećeni ideji, ali nemaju odgovarajuću potporu u nadležnim državnim
organima i nadležnom ministarstvu. Bore se uglavnom udruživanjem (ali ne svi), zajedničkim
nastupom na tržištu, prodajom proizvoda sistemom „s polja na stol“. Unatoč svemu, za sada
im nije potrebna prevelika borba za svoje mjesto na tržištu jer je potražnja za ekološkom
hranom veća od ponude. Jedini im je način korektna proizvodnja uz pridržavanje pravila koja
su jasna i uglavnom poznata. Ekološki proizvodi nalaze put do potrošača, čiji se broj sve više
povećava, fraza „domaće je domaće“ u Hrvatskoj ima svoje uporište i pristalice. Budući je
Hrvatskoj i Europi zabranjeno GM sjeme i ne sade se GM usjevi, proizvođači
konvencionalne proizvodnje nemaju razloga za nikakvo tržišno natjecanje protiv GM
proizvodnje jer su upravo oni najkonkurentniji na našem tržištu.
Na šesto istraživačko pitanje, postoje li neke učinkovitije strategije za borbu s
multinacionalnim korporacijama za proizvodnju GM sjemena dobiven je odgovor dane
postoji civilizirana metoda zaustavljanja korporacija. Moguće je da će one stati tek kad i ako
dožive snažniji “brodolom”. To se danas događa sa GM-sojom u Argentini. Tamo GM-soja
danas daje i do 40% manje uroda od standardnih novih sorti soje s američkih sveučilišta.
Osim zabrane zakonom ne postoji niti jedan drugi način kako zaustaviti takve korporacije. A
ta zabrana opet nije sasvim moguća zbog područja u kojima ti organizmi imaju i određeno
opravdanje.
Gotovo svi znanstvenici se slažu da su danas uobičajene metode za ugradnju novog gena u
genom biljke putem genetičkog inženjerstva (genetičke modifikacije): (1) neprecizne i
slučajne, (2) pa je njihov utjecaj na biološke funkcije biljke nepredvidiv, (3) a neželjeni
učinci GMO-a na zdravlje konzumenta i na okoliš mogući. Korištenje GMO-a u ekološkoj
poljoprivredi je zabranjeno, stoga potrošač vjeruje da oznaka “ekološki” zakonski štiti od
prisustva GMO-a u hrani. Međutim, povećano korištenje GMO-a u konvencionalnoj
poljoprivredi nekih zemalja predstavlja prijetnju razvoju ekološke poljoprivrede: opasnost od
zagađenja ekološki proizvedene hrane, bilo putem stranooplodnje u polju, bilo miješanjem s
GMO-om tijekom transporta, uskladištenja ili prerade. Procjena stvarne opasnosti od GMO-a
po ekološku poljoprivredu u Europi, Japanu i sjevernoj Americi vodi ka zaključku da je jaz
između očekivanja potrošača i industrijske prakse najznačajniji izazov pred ekološkim
pokretom danas (Fagan, 2008). Ono što nije slučajno niti upitno je da korporacije koje
prodaju GM sjeme i herbicide kao što je to kompanija Monsanto, rade to zbog samo jednog
69
cilja, a taj cilj je isključivo profit. Svjetska financijska oligarhija gospodari svim tokovima
suvremenog života pa ni manipulacija genima nije izuzetak. Cilj genetičkog inženjerstva
nikada nije bio poboljšanje načina života. Njegov jedini cilj bio je stjecanje kontrole nad
proizvodnjom hrane, a sve u rukama nekoliko gigantskih multinacionalnih korporacija.
Zato je osnovna preporuka malim i srednjim organskim i ekološkim poljoprivrednim
proizvođačima autentičnost i certificirana kvaliteta koju kupci prepoznaju i cijene te
udruživanje za preživljavanje.
70
LITERATURA
Knjige:
1. Buble, M., (2005). Strateški menadžment. Zagreb: Sinergija.
2. Engdhal, W., (2005). Sjeme uništenja, geopolitika genetski modificirane hrane i
globalno carstvo. Zagreb: Detecta d.o.o.
3. Freeman, C., Soete, L., (1997). The Economics of Industrial Innovation. London:
Pinter.
4. Hawley, J., (2002). Buđenje duhovnosti u poslovanju – snaga dharmičkog
menadžmenta. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
5. Jošt, M., Cox, T., (2003). Intelektualni izazov tehnologije samouništenja. Križevci:
Ogranak Matice hrvatske.
6. Kotler, P., (2001). Upravljanje marketingom. Zagreb: MATE.
7. McKibben, B., (2006). Dosta – genetički inženjering i kraj ljudske prirode. Zagreb:
Planetopija.
8. Osmanagić Bedenik, N., (2004). Kontroling – Abeceda poslovnog uspjeha, 2.
dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
9. Smith, J., (2005). Sjeme obmane. Zagreb: Biovega d.o.o.
10. Tkalac, A., Sinčić, D., (2010). Priručnik za metodologiju istraživačkog rada. Zagreb:
M.E.P. d.o.o.
11. Vrček, V., (2010). a) Druga strana potrošačkog raja. Zagreb: Školska knjiga.
12. Vrček, V., (2010). b) GMO između prisile i otpora. Zagreb: Bioteka.
13. Renko, N., (2005). Strategije marketinga. Zagreb: Naklada Ljevak.
14. Reiss, M., Straughan, R., (2004). Poboljšati prirodu? Znanost i etika genetičkog
inženjerstva. Zagreb: MISL.
Članci
1. Fagan, J. (2008). Utjecaj GMO na ekološku poljoprivredu.Agronomski glasnik. 70(3),
21 – 235.
2. Kaluđerović, Ž. (2008). GMO: prvih dvanaest godina – stanje i perspektive. Socijalna
ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline. 17(2), 165 –
181.
71
3. Labrecque, J., Charlebois, S., Spiers, E., (2007). Can genetically modified foods be
considered as a dominant design?An actor-network theory investigation of gene
technology in agribusin. British Food Journal,109(1), 81 – 98.
4. Laxman, L., Ansari, A. (2011). GMOs, safety concerns and international trade:
developing countries' perspective. Journal of International Trade Law and
Policy,10(3), 281 – 307.
5. Sing, T. (2010). Monsanto: from a strategic perspective.Business Strategy
Series,11(2), 90 – 99.
Internetski izvori:
1. Arhiva znanstvenih i publicističkih tekstova i TV nastupa genetičara i oplemenjivača bilja – Marijana Jošta (2012). Preuzeto 10. prosinca 2012. sa stranice: www.marijanjost.wordpress.com .
2. Ferdo Bašić (2013). Biografija. Preuzeto 20 lipnja 2013. sa stranice: www.ferdobasic.info.
3. Definicija organske i konvencionalne poljoprivrede. Preuzeto 16. lipnja 2013. sa stranice: www.definiraj.com .
4. Definicija organske poljoprivrede. Preuzeto 17. lipnja 2013. sa stranice: www.ekopoduzetnik.com .
5. Direktiva EU 2001/18/ E/G (2001). Preuzeto 15. prosinca 2012. sa stranice: http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&type_doc=Directive&an_doc=2001&nu_doc=18&lg=en .
6. Gajski, L., Jošt, M. i Vrček, V. (2012). Opasnost od GMO – a. Preuzeto 6. ožujka 2013. sa stranice: www.youtube.com/watch?v=O1X5g6lNfcM .
7. Genetski modificirana hrana - prednosti i nedostaci (2011). Preuzeto 5. travnja 2013. sa
stranice: www.scribd.com/doc/75262800/GMO-Prednosti-i-Nedostaci .
8. GMO Tribina / Podrška REFERENDUMU (2013). Preuzeto 27. veljače 2013. sa stranice: www.youtube.com/watch?v=Uql_BgqkCVo .
9. GMO Myths and truths (2012). Preuzeto 10. svibnja 2013. sa stranice: www.nongmoproject.org .
72
10. Engdhal, W., (2010). Jedemo li GMO hranu? (2010). Preuzeto 20. veljače 2013. sa stranice: www.youtube.com/watch?v=cuUdCkiG-Qo .
11. Jošt, M., (2011). Opasnosti od Codex Alimentariusa i GMO-a. Preuzeto6. ožujka 2013. sa stranice: www.youtube.com/watch?v=OymtVWootLI .
12. Jošt, M., (2013). Održiva poljoprivreda – GMO – pesticidi. Matica Hrvatska. Preuzeto 5. ožujka 2013. sa stranice: www.youtube.com/watch?v=eyHBSkYfHck .
13. Knezović, M., (2013). Održiva poljoprivreda – GMO – pesticidi. Matica Hrvatska. Preuzeto 5. ožujka 2013. sa stranice: www.youtube.com/watch?v=E-CIPdfaGTU .
14. Knezović, K. i Vrček, V. (2013). Održiva poljoprivreda – GMO – pesticidi. Matica Hrvatska. Preuzeto5. ožujka 2013. sa stranice: www.youtube.com/watch?v=zFX6GzfPcrg .
15. Ključni trendovi za razvoj ekološke poljoprivrede. Preuzeto 17. lipnja 2013. sa stranice:www.undp.hr .
16. Kodeks alimentarius (2012). Preuzeto 16. lipnja 2013. sa stranice: www.davidicke.com .
17. March against Monsanto (2013). Preuzeto: 16. lipnja 2013. sa stranice: www.washingtontimes.com .
18. Marš protiv Monsanta (2013). Preuzeto 16. lipnja 2013. sa stranice: www.march-against-monsanto.com .
19. Milijoni protiv Monsanta (2013). Preuzeto 16. lipnja 2013. sa stranice: www.organicconsumers.org/monsanto/ .
20. Monsanto (2013). Preuzeto3. siječnja 2013. sa stranice: www.monsanto.it/chia_siamo/aziendali/le_origini.asp .
21. Monsanto Company, preuzeto 5. Srpnja 2013. sa stranice: http://web.ebscohost.com/bsi/pdfviewer/pdfviewer?sid=76b5779c-3ed0-42ed-b50a-e8c4127aee79%40sessionmgr104&vid=4&hid=108 .
22. Monsanto se priključio UN-ovom planu 21 (2013). Preuzeto1. ožujka 2013. sa stranice: www.portalsvijesti.com .
23. Monsanto further unveils its true evil nature by signing on to UN Agenda 21 'sustainability'scam (2013). Preuzeto9. lipnja 2013. sa stranice:www.naturalnews.com .
73
24. Organska ili konvencionalna poljoprivreda? Potrebna jedna i druga (2012). Preuzeto 17.lipnja 2013. sa stranice: www.ba.voanews.com .
25. Pritisak uspio: Monsanto odustao od širenja GMO proizvoda u Europi (2013). Preuzeto 17. lipnja 2013. sa stranice: www.rs.seebiz.eu .
26. Sigurnost i kakvoća hrane (2004). Preuzeto 10. siječnja 2013. sa stranice: www.mps.hr .
27. Strategija razvoja poduzetništva 2013.-2010. Preuzeto 4. srpnja 2013. sa stranice: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/STRATEGIJA%20RAZVOJA%20PODUZETNI%C5%A0TVA_PRVI%20NACRT_06%2003%202013_javna%20rasprava.pdf .
28. UN-ov plan 21 (2013). Preuzeto9. lipnja 2013. sa stranice: www.freedomadvocates.org .
Ostalo:
1. Borak, J. (2011). Analiza stanja, trendovi i prednosti regija bez genetski modificiranih
organizama. Završni specijalistički diplomski stručni rad. Križevci: Visoko
gospodarsko učilište (VGUK)
2. Veleučilište VERN' (2008). Upute za izradu specijalističkog diplomskog stručnog
rada, Zagreb: VERN'
74
POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA
Popis slika
Slika 3.1. Hijerarhija strategije............................................................................................. 8
Slika 3.2. Strategija u kriznim uvjetima................................................................................. 11
Slika 5.1. Korporacija Monsanto u svijetu............................................................................ 28
Popis tablica
Tablica 4.1. Ukupne površine pod GMO kulturama u svijetu u milijunima hektara ........... 20
Tablica 4.2. Površine pod transgenim GM kulturama po zemljama .................................... 21
Tablica 5.1. Međunarodna korporacija Monsanto – Osnovni podaci .................................. 27
Tablica 7.1. Ciljevi održivosti ............................................................................................... 61
Popis grafikona
Grafikon 6.1. Zanimanja ispitanika ...................................................................................... 43
Grafikon 6.2. Mišljenje o GM sjemenu ............................................................................ 44
Grafikon 6.3. GM sjeme u odnosu na konvencionalnu i ekološku poljoprivredu ................ 45
Grafikon 6.4. Utjecaj GM usjeva na kvalitetu tla ................................................................. 46
Grafikon 6.5. Procjena prisutnosti GM sjemena na hrvatskom tržištu ................................ 47
Grafikon 6.6. Procjena prisutnosti GM sjemena na svjetskom tržištu ................................. 47
Grafikon 6.7. Monsantove poslovne i marketinške strategije ............................................... 49
Grafikon 6.8. Mišljenja o Monsantovoj tvrdnji da GM usjevi smanjuju glad u svijetu ....... 50
Grafikon 6.9. Mišljenja o Monsantovoj marketinškoj strategiji .......................................... 51
Grafikon 6.10. Mišljenja o načinu poslovanja kompanije Monsanto .................................. 52
75
Grafikon 6.11. Utjecaj agresivnih strategija proizvođača GM sjemena na hrvatske
proizvođače u ekološkoj i konvencionalnoj poljoprivredi ............................53
Grafikon 6.12. Iskazivanje mišljenja o nabavi GM sjemena ................................................ 54
Grafikon 6.13. Mogući razlozi zašto ispitanici ne bi kupovali GM sjeme ........................... 54
Grafikon 6.14. Mišljenja o konkurentnosti na tržištu .......................................................... 55
Grafikon 6.15. Mišljenja o utjecaju GM sjemena na ekološku i konvencionalnu
poljoprivredu .................................................................................................56
76
PRILOG 1. Anketni upitnik
Veleučilište VERN', Zagreb
Specijalistički diplomski stručni studij
Poduzetnički menadžment
Poštovani,
Ova anketa provodi se u svrhu istraživanja poslovnih strategija proizvođača genetski
modificiranih biljaka (GMO), koje provodimo na Specijalističkom diplomskom stručnom
studiju poduzetničkog menadžmenta na Veleučilištu VERN' u Zagrebu u svrhu izrade
specijalističkog diplomskog stručnog rada. Vaši odgovori su nam od velike važnosti i
nadamo se da ćete odvojiti 15 minuta vremena kako biste popunili ovaj upitnik.
Istraživanje nema komercijalni karakter, već će rezultati služiti isključivo zaizradu
specijalističkog diplomskog stručnog radakoji će biti dostupan u knjižnici Veleučilišta
VERN'.
Za sve dodatne informacije možete se obratiti na tel. 098 961 9466.
Unaprijed zahvaljujemo na suradnji.
S poštovanjem,
Student istraživač: Mentor:
Illa Jurman, bacc.oec. Mr.sc. Zrinka Gregov, viši predavač
77
78
ANKETNI UPITNIK
IME I PREZIME: _______________________________________________
ZANIMANJE:___________________________________________________
PODUZEĆE / USTANOVA: _______________________________________
DATUM: _____________________________
1. Smatrate li da bi na deklaraciji proizvoda trebalo istaknuti nalaze li se u njemu
sastojci o genetski modificiranih organizama?
DA – NE
2. Po Vašem mišljenju genetski modificirano (GM) sjeme je:
a) vrlo štetno za zdravlje
b) djelomično štetno
c) niti je štetno niti nije štetno
d) djelomično korisno
e) vrlo korisno
3. Molim Vas kratko obrazložite Vaš odgovor:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
4. GM sjeme u odnosu na konvencionalnu i ekološku poljoprivredu donosi :
(moguće zaokružiti više odgovora)
a) skraćenje vremena proizvodnje
b) veću isplativost
c) veće troškove obrade zemlje
d) poteškoće pri plasiranju proizvoda
e) veću konkurentnost
79
5. Po vašem mišljenju, kakav je utjecaj GM usjeva na kvalitetu tla ?
a) Vrlo koristan
b) Djelomično koristan
c) Niti je štetan niti koristan.
d) Vrlo štetan
e) Djelomično štetan
6. Molim Vas kratko obrazložite Vaš odgovor:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
7. Prema Vašoj procjeni kolika je u postotcima prisutnost GM sjemena na
hrvatskom tržištu, a koliko na svjetskom?
a) hrvatsko tržište:_____ %
b) svjetsko tržište: _____ %
8. Jeste li čuli za međunarodnu korporaciju Monsanto ?
DA – NE
9. Međunarodna korporacija Monsanto je vodeći svjetski proizvođač i distributer
genetski modificiranog, patentiranog, sadnog materijala (sjemena) i ostalih
kemijskih sredstava u poljoprivredi. Sjedište korporacije je u gradu St. Louis, u
saveznoj državi Missouri (USA). Njihove poslovne strategije temelje se na sljedećim
pretpostavkama.
Pomoću Likertove skale ocijenite koliko su te njihove tvrdnje točne (stavite x ispod
odgovarajuće ocjene: 1-uopće se ne slažem, 2-ne slažem se, 3-nemam
mišljenja/neutralan sam, 4-slažem se, 5-potpuno se slažem)
80
Rb.
1 2 3 4 5
1. Genetski modificirani usjevi jamče bolje urode2. Otvaraju mogućnost zapošljavanju velikom broju ljudi3. Bolja otpornost biljaka i životinja u odnosu na štetnike i
bolesti4. Zaštita okoliša manjom potrošnjom pesticida5. Unapređenje proizvodnje i kakvoće usjeva6. Nove industrijske uporabe modificiranih usjeva (enzimi,
lijekovi)7. Čišćenje zagađenih lokacija pomoću mikroorganizama8. Borba protiv bolesti i zagađenja9. Bolja otpornost na stres (teške vremenske uvjete kao što
je to mraz, ekstremne vućine ili suše)10. Dulji rok valjanosti (GM voće i povrće može smanjiti
osjetljivost na vanjske čimbenike i smanjiti sklonost kvarenju, pa tako osnažiti širenje trgovačkih veza jer se voće i povrće ne bi kvarilo brzo).
10. Što mislite o Monsantovoj trdnji da GM usjevi smanjuju glad u svijetu
(pogotovo u zemljama trećeg svijeta)?
a) Istinita je
b) Nije istinita
c) Nije niti istnita niti lažna
11. Molim Vas kratko obrazložite Vaš odgovor :
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
12. Slažete li se s Monsantovom marketinškom strategijom koja glasi: „Ako
kontroliraš sjeme, kontrolirat ćeš i hranu, a ako kontroliraš hranu kontrolirat
ćeš i svjetski ekonomski rast“?
a) Uopće se ne slažem
b) Ne slažem se
c) Nemam mišljenja / neutralan sam
d) Slažem se
81
e) Potpuno se slažem
13. Što mislite o njihovom načinu poslovanja ?
a) Vrlo koristan
b) Djelomično koristan
c) Niti je štetan niti koristan.
d) Vrlo štetan
e) Djelomično štetan
14. Obrazložite svoj stav:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
15. Kakav je utjecaj njihovih strategija na hrvatske proizvođače u ekološkoj i
konvencionalnoj poljoprivredi?
a) Pozitivan
b) Neutralan
c) Negativan
16. Molim Vas kratko obrazložite Vaš odgovor:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
17. Kupujete li ili biste li kupovali njihovo GM sjeme ?
DA - NE
18. Ako kupujete ili biste kupovali, navedite razlog (moguće više odgovora):
a) veća isplativost i veći urod
82
b) skraćuje vremenski rok proizvodnje
c) otpornost biljaka na bolesti i štetnike
d) _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
19. Ako je odgovor – ne, koji su mogući razlozi ?
a) Preskupi su
b) Nisu dobri za zdravlje
c) Izazivaju ekološke štete
d) ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
20. Tko je po vašem mišljenju danas konkurentniji na tržištu ?
a) Konvencionalna poljoprivreda
b) Ekološka poljoprivreda
c) Genetički modificirana poljoprivreda
21. Kakav je po Vašem mišljenju utjecaj GM sjemena na ekološku i konvencionalnu
proizvodnju?
a) Pozitivan.
b) Neutralan.
c) Negativan.
d) _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
22. Molim Vas kratko obrazložite Vaš odgovor :
_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
83
23. Kako se proizvođači organske i konvencionalne poljoprivrede danas bore za
svoje mjesto na tržištu?
_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
24. Smatrate li da bi Hrvatska trebala imati genetski modificirane usjeve ?
DA - NE
25. Molim Vas kratko obrazložite Vaš odgovor :
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
26. Bi li, po Vašem mišljenju, državna politika trebala biti više restriktivna prema
proizvođačima genetski modificiranih biljaka?
DA – NE
27. Postoji li po Vašem mišljenju postoji interakcija pojedinih političkih skupina s
proizvođačima GM proizvoda?
DA - NE
28. Ako je odgovor potvrdan, možet li navesti koje su to skupine?
84
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
29. Na koji način bi se proizvođači konvencionalne i ekološke poljoprivrede mogli
učinkovitije tržišno natjecati s proizvođačima GM sjemena?
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Hvala na suradnji!
85
PRILOG 2. Dubinski intervju s prof. dr. sc. Marijanom Joštom
1. Što je to genetski modificiran organizam (GMO), genetski modificirana biljka, usjev ili kultura?
Genetski modificiran organizam (GMO) je onaj u kojega jeubačena DNA neke strane
nesrodne vrste.
Glavnina u prirodi postojećih vrsta međusobno je nesrodna. Te nesrodne vrste ne mogu
međusobno razmjenjivati molekulu DNK. Ako ipak postoji neki stupanj srodnosti (npr.
magarac i kobila), njihovim sparivanjem dobit ćemo neplodno potomstvo – mula, mazga.
Dakle, prirodni zakon zaustavit će daljnje umnažanje. Ako je čovjek razumno biće
shvatiti će upozorenje i neće se igrati „vatrom“.
2. Zašto je GMO opasan i štetan za ljudsko zdravlje i ekologiju?
Srećom, nakon dosta godina istraživanja (osim kod mikroorganizama = lijekovi) malo je
GM svojstava ispoljilo gospodarsku vrijednost. Najčešće susrećemo: otpornost prema
herbicidu i bjelančevinu insekticidnog učinka.
Kažem srećom, jer možete li zamisliti neki budući svijet u kojem bi bilo moguće
razmjenjivati pojedine osobine. Npr. zamislite plod jabuke koji žari poput koprive, ili
mačku s otrovnim zubima poput zmije. Čak ni u pripadnike vlastite, ljudske vrste ne
bismo više mogli imati povjerenja, jer ne bismo znali koje su karakteristike bića s kojim
upravo stupamo u kontakt. Život na tom čudnom svijetu polako bi nestajao.
Ustrojstvo života na Zemlji kakvu poznajemo danas rezultat je milijardi godina evolucije,
a neki prepotentntni znanstvenik htio bi ga mijenjati preko noći. Ako slučajno samo
dijelom uspije, ceh koji će ljudska vrsta morati platiti biti će ogroman.
86
3. Kakav je značaj i utjecaj prisutnosti proizvođača GM sjemena na svjetskom
tržištu?
Otprilike 70% usjeva kukuruza, soje, pamuka i uljane repice na kugli zemaljskoj genetski
je modificirano. Time nije uvećana produktivnost tih usjeva – time je samo monopol
stavljen u ruke nekoliko ogromnih, bezobzirnih, multinacionalnih korporacija, kojima je
jedina briga siguran vlastiti profit (monopol).
4. Kakav je značaj i utjecaj prisutnosti proizvođača GM sjemena na europskom
tržištu?
Ovdje treba razlikovati dva pojma: 1) Europa je sjedište nekih multinacionalnih
korporacija koje su aktivne na području sjemenarstva i genetičkog inženjerstva: Syngenta,
Bayer, ali koje svoje GM sjeme ne prodaju u Europi. 2) Europa je zasada dosta „tvrd
orah“ i ne da se lako pokoriti – osim izuzetaka npr. Španjolske. U Europi nastaju GMO
slobodne regije pa i cijele države i to je dobro. Spominje se udruživanje Italije, Austrije,
Slovenije, Mađarske i Hrvatske u GM slobodnu regiju Alpe-Adria. Ako to uspije biti će
to prvi velik pobjednički međunarodni korak.
5. Kakav je značaj i utjecaj prisutnosti proizvođača GM sjemena na hrvatskom
tržištu?
U Hrvatskoj GM sjeme nije legalno u prometu, međutim proizvođači GM sjemena
(Syngenta, Pioneer, Monsanto) pojavljuju se kao proizvođači konvencionalnih hibrida
kukuruza ili proizvođači herbicida, te čekaju svoj čas, kada će, kako se nadaju, i na
Hrvatsku baciti svoje panđe.
6. Koje marketinške strategije koriste najveći svjetski proizvođači sjemena?
Ne razumijem se u markentiške strategije, pa mi je teško odgovoriti na ovo pitanje.
Međutim, iz tiska je poznato npr. ponašanje Monsanta čiji se djelatnici izmijenjuju
između funkcija u upravnim tijelima Vlade SAD-a i uprave Monsanta. Na taj način
87
Monsanto ima osiguran stalan, moćan utjecaj na odluke Vlade SAD-a. U drugim
zemljama nastoje vrbovati (korupcija) predstavnike vlasti i znanosti. Nažalost u tom su
poslu dosta uspješni.
7. Kako se danas domaći ekološki proizvođači bore za svoje mjesto na tržištu?
Ekološki proizvođači hrane u nas su svojevrsni čudaci i zanesenjaci. On su posvećeni
ideji, ali nemaju odgovarajuću potporu u nadležnim državnim organima i nadležnom
ministarstvu. Danas njima nije potrebno boriti se za svoje mjesto na tržištu jer potražnja za
ekološkom hranom je veća od ponude.
8. Na koji način bi se moglo zaustaviti korporacije za proizvodnju genetski
modificiranih biljaka?
Ne postoji civilizirana metoda zaustavljanja korporacija. One će stati tek kad dožive
snažniji “brodolom”. To se danas događa sa GM-sojom u Argentini. Tamo GM-soja
danas daje i do 40% manje urode od standardnih novih sorata soje s američkih sveučilišta.
Samo lud ili nekako ucijenjen farmer će sijati soju koja mu toliko podbacuje u urodu!
9. Je li genetičko inženjerstvo danas više usmjereno ka stvaranju profita ili
poboljšanjem načina života?
Cilj genetičkog inženjerstva nikada nije bio poboljšanje načina života. Njegov jedini cilj
bio je sticanje kontrole nad proizvodnjom hrane, a sve u rukama nekoliko gigantskih
multinacionalnih korporacija. Dakle, sve je igra profita.
88
10. Što mislite o budućnosti Europe i Hrvatske? Hoće li se one moći zaštititi od
agresivnog ulaska genetski modificiranih usjeva?
Usprkos pomalo nejasnoj igri Europske komisije (EC), vjerujem da su građani EU i Hrvatske
jasno opredijeljeni protiv GM hrane, čak slobodno tvrdim za ekološku hranu. No smatram da
je svaki glas važan, pa će trebati i dalje poraditi na osvajanju (educiranju) onih dvadesetak
posto neopredjeljenih sugrađana.
Hvala na suradnji!
89
PRILOG 3. Dubinski intervju s prof. dr. sc. Ferdom Bašićem
1. Što je to genetski modificiran organizam (GMO), genetski modificirana biljka, usjev ili kultura?
To je organizam koji je genetskim „manipulacijama“ izmijenjen u odnosu na isti
organizam u prirodi pa se od svog ishodišnog pretka bitno razlikuje po nekim značajkama
korisnim i važnim čovjeku. Primjerice, promatrajući teozint nitko u njemu nebi
prepoznao biljku iz koje je selekcijom i manipulacijama nastao suvremeni kukuruz.
Razlike su tolike kao da se radi o drugoj vrsti.
Međutim, pojam GMO danas podrazumijeva i tzv. transgene organizme koji su nastali
prenošenjem gena jedne vrste u drugu. To se u prirodi ne može dogoditi i takvi zahvati
uistinu predstavljaju rizik za stabilnost biosfere i zdravlje konzumenta takve hrane.
Premda, treba reći da informacije i dokazi o štetnosti te hrane dolaze iz kruga
zainteresiranih lobija pa stoga, glede pouzdanosti izazivaju sumnje.
2. Zašto je GMO opasan i štetan za ljudsko zdravlje i ekologiju?
Takav organizam može, ali i ne mora bezuvjetno biti štetan za zdravlje. U prirodi ima
čitav niz organizama smrtonosnih za čovjeka (gljive) pa nije opravdano transgenim
organizmima bezuvjetno pripisivati štetnost po zdravlje. O njima se premalo zna da bi se
ta tvrdnja prihvatila kao neprikosnovena istina. U Vašemu pitanju se implicira „štetnost
za ekologiju“. Ekologija je znanost kojoj ne mogu naškoditi nikakvi organizmi, ona
proučava međuodnose svih organizama i okoliša. No, transgeni organizmi objektivno
predstavljaju opasnost za biosferu utoliko što nitko, baš nitko ne može predvidjeti njihov
odnos prema drugim vrstama – primjerice oplodnjom s drugim usjevima na oranici mogu
nastati nepredvidljive posljedice – „monstrumi“ nepoznatih osobina, a oni bezuvjetno
izmiču kontroli čovjeka jer oplodnju milijuna polenovih zrnaca i milijuna njuški tučka
nitko ne može nadzirati i usmjeravati u nekom naoko poželjnom smjeru. Drugim riječima,
oni su poput „duha iz boce“!
3. Kakav je značaj i utjecaj prisutnosti proizvođača GM sjemena na svjetskom
tržištu?
90
Biotehnologija je izuzetno moćna, iza transgenih organizama stoje uistinu moćni
financijski lobiji, kojima je profit jedini cilj i motiv. Oni žele zagospodariti svjetskim
genetskim bogatstvom i podrediti ga svojim interesima, a već su dokazali koliko im je do
bilo koje vrste opće koristi ili plemenitih ciljeva. Međutim, za njih posao obavljaju moji
kolege znanstvenici, u čije dobre namjere osobno ne sumnjam. No, namjere su jedno, a
stvarni rezultati mogu biti nešto sasvim drugo. Moćni lobiji su primjerice najprije
sotonizirali, a zatim potpuno uklonili konoplju sa svjetskih polja, koja je izvrsna kulturna
biljka, daje izvrsna i u prirodi razgradljiva vlakna, sjeme i ulje. Da je u selekciju lana i
pamuka uloženo toliko novca kao u sintetička vlakna danas bismo imali zdravu odjeću,
manje alergija i manje čitavog niza posljedica u ekosustavima. Jer, razgradnja sintetičkih
vlakana pa i transgenih organizama u tlu ili vodi daje niz međuprodukata – spojeva čiji
utjecaj na biosferu je nepoznat! Sve što je nepoznato može naravno sadržavati korisne, ali
i štetne tvari. Mi to ne znamo!
4. Kakav je značaj i utjecaj prisutnosti proizvođača GM sjemena na europskom
tržištu?
„Europsko tržište“ nije nešto homogeno. Možemo reći da je EU donijela smjernice kojih
se članice manje ili više pridržavaju. U nekim zemljama dopušten je znanstveno-
istraživački rad s transgenim organizmima, u drugima je u hrani dopušten stanoviti
postotak sirovine od TG organizama, kojega je nemoguće nadzirati, osim kada se dogodi
incident pa je, dakle, kasno. Niti jedna europska zemlja ne dopušta uzgoj transgenih
oraganizama i korištenje za krmu ili hranu bez ograničenja.
5. Kakav je značaj i utjecaj prisutnosti proizvođača GM sjemena na hrvatskom
tržištu?
Ti su proizvođači globalno svenazočni pa ih ima i na hrvatskom tržištu. Tu se pridržavaju
hrvatskih zakona, prigovaraju rigoroznosti njihovih odredbi i čekaju šansu. Osobno imam
povjerenja u te kuće, one su često meta i neopravdanih napada, pri čemu se zaboravlja da
je (i) selekcijski rad tih kuća spasio čovječanstvo od gladi, produžio životni vijek i
zdravlje pučanstva. Međutim, i u svijetu je „splasnuo“ optimizam u pogledu korištenja
TG organizama za prehranu i usmjerio se na druga područja.
91
6. Koje marketinške strategije koriste najveći svjetski proizvođači sjemena?
Najprije, one su gospodari čistih linija iz kojih se proizvodi sjeme. I to je samo u njihovim
rukama. Oni svojim demonstracijskim pokusima i prinosom dokazuju prednosti svojega
sjemena. U nas je to najvidljivije na kukuruzu, kada se uz ceste mogu vidjeti redovi
kukuruza s oznakama hibrida i proizvođača, golem novac se tu okreće. Osobno im najviše
zamjeram što ih nema tamo gdje vlada glad. I to zato što države koje su u tom stanju
nemaju novca, niti su kreditno sposobne. Drugo, zbog svog grozomornog bogatstva
multinacionalne kompanije „gutaju“ nacionalne proizvođače i tako reduciraju genetsko
bogatstvo koje pripada Čovjeku. Povezane s drugim jednako tako multinacionalnim
kompanijama – proizvođačima sredstava za zaštitu bilja vrše selekciju na način da
stvaraju potrebu za tim sredstvima ne vodeći računa o posljedicama po članove „ekološke
trijade“: vodu, zrak i tlo! Tako stvaraju međuzavisnost, a zatim sami nude rješenje za
probleme koji su prouzročili. Vrlo lucidno! Taj odnos je rezultirao suvremenim stanjem u
kojemu je rješenje jednog ujedno i rađanje drugog problema pa se tako Čovjek vrti u
krug!
7. Kako se danas domaći ekološki proizvođači bore za svoje mjesto na tržištu?
Jedini im je način korektna proizvodnja uz pridržavanje pravila koja su jasna i uglavnom
poznata. Ekološki proizvodi nalaze put do potrošača, čiji se broj sve više širi. Fraza
„domaće je domaće“ u Hrvatskoj ima svoje uporište i pristalice... i to je dobro!
8. Na koji način bi se moglo zaustaviti korporacije za proizvodnju genetski
modificiranih biljaka?
Osobno ne vidim načina da ih se zaustavi, osim zabrane zakonom. A ta zabrana opet nije
sasvim moguća zbog područja u kojima ti organizmi imaju opravdanje. Primjer iz moje
struke: čišćenje teških kovina iz tla izgleda nemoguće bez fitoekstrakcije – uzgoja biljaka
fitoakumulatora – biljaka koje svojim korijenom primaju teške kovine iz tla i tako ga
čiste. Danas se radi na biljkama koje će imati gene koji ih osposobljavaju za primanje
svih teških kovina. Izgleda privlačno! Ti „fitosanitarci“ pomoći će Čovjeku da se iz
antroposfere uklone tvari koje mu prijete!
92
9. Je li genetičko inženjerstvo danas više usmjereno ka stvaranju profita ili
poboljšanju načina života?
Nema nikakve dvojbe da je profit glavni cilj. A do njega vode postupci kojima će se
dokazivati suprotno! Svjetska financijska oligarhija gospodari svim tokovima
suvremenog života pa ni manipulacija genima nije izuzetak!
10. Što mislite o budućnosti Europe i Hrvatske? Hoće li se one moći zaštititi od
agresivnog ulaska genetski modificiranih usjeva?
Hrvatska to sigurno može, vjerujem i da hoće. No to će imati smisla samo dok u Europi
postoji još takvih država i dok ti primjeri daju pozitivne, dakle gospodarski, ekološki i
socijalno održive učinke. Što se pak Europe tiče, to je kontinent koji je zadužio svijet
svim dostignućima ugrađenim u progres suvremene civilizacije. Držim da će ona ponovo
i u pravo vrijeme „stvari staviti na svoje mjesto“. Da bi to bilo moguće Europa mora
poznata etička načela dosljedno primijeniti na svim područjima. Ne može se zatvarati oči
pred očiglednim srljanjem u neizvjesnost!
Mislim da se etika znanstvenika mora reafirmirati kao opće važeće načelo znanstvenog
rada. Riječ će imati i dobiti znanstvenici oslobođeni stega od strane izvora financijske i
političke moći! Može zvučati kao iluzija, ali svijet bez zanosa i iluzija ionako ne vrijedi!
Hvala na suradnji!
93
ŽIVOTOPIS
Ime i prezime Illa JurmanDatum i mjesto rođenja 21.06.1982., Rijeka, HrvatskaAdresa Ivana Mažuranića 6, 52210 RovinjKontakt tel: 098 961 9466
email: [email protected]. –
2003. – 2007.
1997. – 2001.
Apsolvent na specijalističkom diplomskom stručnom studiju - Poduzetnički menadžment na Veleučilištu VERN.
Završen Stručni studij Ekonomije poduzetništva, te stečen naziv baccalaureus (prvostupnik) ekonomije, na Veleučilištu VERN u Zagrebu
Talijanska opća gimnazija, Rovinj.Zaposlenja
Svibanj 2008. – Listopad 2008.
Svibanj 2008. – Listopad 2008.
Veljača 2011. – Travanja 2012.
Ronilački centar „Mediterraneum Mare Sport“ 52210, Rovinj
Opis posla:- upravljanje poslovanjem ureda- razni administrativni poslovi- organizacija izleta ronilačkih grupa- briga o cjelokupnom poslovanju firme - vođenje raznih evidencija- naplata
Ronilački centar „Mediterraneum Mare Sport“ 52210, Rovinj
Ordinacija dentalne medicine „dr.Vukotić“ 52210, Rovinj
Opis posla:
- upravljanje poslovanjem ureda- razni administrativni poslovi- rad na recepciji- prijava pacijenata- organizacija prijevoza pacijenata iz Italije- rad u financijskom sektoru- svakodnevni kontakt s dobavljačima i nabava
Hobby Kuhanje, yoga, planinarenjeJezici Engleski – aktivno
Talijanski – aktivnoŠpanjolski – pasivno
Dodatna edukacija Napredno znanje rada na računalu (MS Office program) Škola prirodne makrobiotičke kuhinje, radionice aromaterapije i fitoterapije, vozačka dozvola B kategorije
94
