PRIMJENA FMEA METODE KONTROLE KVALITETE U

GRAFIČKOJ INDUSTRIJI

FMEA QUALITY CONTROL IN PRINTING INDUSTRY

Ivana Bak1, Katja Krizmanić2 1Grafički Zavod Hrvatske d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb, Hrvatska 2Grafički Zavod Hrvatske d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb, Hrvatska

ivana.bak@gmail.com, katja.krizmanic@gmail.com

SAŽETAK

Upotrebom FMEA metode u procesu proizvodnje knjige prikazane su sve nesukladnosti koje

se mogu pojaviti u samom procesu. Svaka kritična komponenta se zasebno prikazuje kao

poseban slučaj te se njenom analizom dolazi do informacije o učestalosti pojavljivanja,

ozbiljnosti i mogućim korektivnim mjerama kako bi kvaliteta konačnog proizvoda – knjige, bila

zadovoljavajuća. FMEA analiza je tabelarno prikazana za postupke proizvodnje tvrdo i meko

uvezanih knjiga te su na temelju iznesenih rezultata sugerirane preventivne i korektive

radnje. Provođenjem preventivnih i korektivnih radnji, smanjuje se učestalost pojavljivanja

greške što u konačnici čini proces isplativijim i otklanja nesukladnosti iz proizvoda.

Ključne riječi: FMEA, kontrola kvalitete knjige, nesukladnost, preventivne radnje, korektivne radnje

ABSTRACT

By using FMEA method in process of book production all failures that can occur in process

itself are shown. Every critical component are shown individually as special case and by its

analysis we obtain information about rate of failure, severity and possible corrective

measures in order to achieve that quality of a final product – book, be satisfactory. FMEA

analysis is shown in table for process of producing paperback and hardcover books and on

basis of shown results suggests preventive and corrective actions. By taking preventive and

corrective actions, we lower frequency of failures which in the end makes the whole process

more cost effective and eliminate failures from final product.

Key words: FMEA, book quality control, failure, preventive actions, corrective actions

1. UVOD

Jedan od preduvjeta uspješne grafičke proizvodnje je izrada kvalitetnog grafičkog proizvoda.

Upravo je kvaliteta pored brzine i ekonomske isplativosti jedan od bitnih čimbenika bez kojih

je današnja proizvodnja nezamisliva.

U ovom radu je obrađena FMEA metoda kontrole kvalitete na primjeru meko i tvrdo uvezanih

knjiga. Objasnit će se osnovni principi izvođenja FMEA metode. Cilj primjene ovog alata je

izbjegavanje grešaka prije nego se one pojave. Provedba analize prikazana je na primjerima

koji se gotovo svakodnevno događaju u prizvodnji knjiga.

2. TEORETSKI DIO

2.1. FMEA metoda

FMEA (Failure Mode and Effects Analysis – Analiza potencijalnih kvarova i njihovih

posljedica) je alat kojim se pronalaze i analiziraju svi mogući načini otkazivanja komponenti

sustava, posljedica koje ta otkazivanja, ako se dogode, imaju na sustav i mogućnosti

izbjegavanja otkazivanja ili smanjivanja utjecaja otkazivanja na sustav. Cilj primjene ovog

alata je izbjegavanje grešaka prije nego se one pojave. To se postiže predviđanjem svega

što u sustavu može otkazati. Posljedično, znanje o tome što sve može otkazati daje

mogućnost izmjena u sustavu kako bi se otkazivanje spriječilo. Cilj primjene ovog alata je

izbjegavanje grešaka prije nego se one pojave. To se postiže predviđanjem svega što u

sustavu može otkazati. Posljedično, znanje o tome što sve može otkazati daje mogućnost

izmjena u sustavu kako bi se otkazivanje spriječilo.

2.2. Vrste FMEA metoda

Postoje 3 osnovne vrste FMEA metode, a podjela je izvršena prema području na kojem je

metoda primijenjena, ili jednostavnije rečeno, vrsta FMEA metode koji se koristi ovisi o tome

što podrazumijevamo pod sustav.

''Design FMEA'' se primjenjuje za eliminaciju otkazivanja u proizvodu tijekom razvoja. U obzir

ulaze sva moguća otkazivanja u životnom ciklusu proizvoda, od grešaka tokom konstruiranja

do reciklaže.

''Process FMEA'' bavi se operacijama koje se vrše na sustavu uključujući proizvodnju,

održavanje i korištenje.

''System FMEA'' bavi se potencijalnim problematičnim područjima u većim procesima kao što

su cjelokupne proizvodne linije.

2.3. Proces FMEA

Proces FMEA (PMFEA) je analitička metoda kojom tehnolozi i proizvodni inženjeri

razmatraju moguće uzroke nesukladnosti proizvoda i moguće načine otklanjanja istih. Strogo

gledajući, to je skup razmišljanja baziranih na iskustvu koje uključuju i analizu mogućih

pogrešaka tokom cjelokupnog proizvodnog procesa strukturiranih u definiranu formu.

Pomoću PFMEA metode moguće je:

- Identificirat potencijalne nesukladnosti unutar proizvodnog procesa ili na samome

proizvodu

- Projektirati djelovanje nesukladnosti na karajnjeg korisnika

- Identificirati potencijalnu grešku u proizvodnji te ukazati na varijable koje je potrebno

kontrolirati kako bi se smanjila učestalost greške te povećala mogućnost uočavanja

pogreške

- Izraditi hijerarhijsku listu potencijalnih grešaka te razviti metodu korektivnih i

preventivnih mjera za suzbijanje istih

3. EKSPERIMENTALNI DIO

3.1. Izrada „Proces FMEA tablice“

Radi lakše dokumentacije i analize potencijalnih nesukladnosti i njihovih uzroka u toku

PFMEA analize koristi se Proces FMEA tablica (Tablica 1.) Sama tablica nije standardizirana

i može varirati ovisno o ciljevima analize.

Tablica 1. Proces FMEA analiza

Objasnit će se osnovni princip izvođenja FMEA metode upotrebom gore prikazane tablice.

Metoda sistematično analizira sustav kako bi se odredili svi mogući uzroci nesukladnosti. Da

bi ovo bilo moguće, potrebno je čitav sustav rastaviti na sastavne dijelove i odrediti sve

funkcije koje te sastavnice imaju. Kad znamo sve funkcije koje sastavnice moraju odraditi,

tražimo sve moguće događaje uslijed kojih izvršavanje funkcija neće biti moguće. Time smo

dobili temeljni podatak koji treba pružiti ova metoda. U konačnici, na osnovi ocjena

pouzdanosti dobivenih analizom vrše se preinake na sustavu kako bi se izbjegle moguće

greške. Ove preinake uključuju preoblikovanje dijelova, promjenu procesa rada sustava ili

ugradnju sigurnosnih elemenata. Jednom kad je sustav podijeljen na sastavne dijelove može

se pristupiti analizi svake pojedine komponente po pitanju mogućnosti otkazivanja.

Sustavnosti radi, ovaj se postupak izvodi popunjavanjem tablice u kojoj se prema stupnju

ozbiljnosti greške(SEV), učestalosti pojave (OCC) i otkrivanja (DET) izračunava broj

prioriteta rizika (RPN).

3.1.1. Ozbiljnost – SEV (Severity)

Ozbiljnost otkazivanja ovisno o razmatranom sustavu može se sagledati iz više aspekata.

Ocjena je numerička i daje se u skali od 1 do 10.

Tablica 2. Ocjena ozbiljnosti

OCJENA OPIS 1 Nikakve ili minimalne posljedice na korisnika

2 Manja neugodnost za korisnika

3 Neugodnost za korisnika, ali bez gubitka glavnih karakteristika

4 Neugodnost za korisnika uz sigurnu reklamaciju

5 Moguće vraćanje proizvođaču

6 Otkazivanje koje vodi neizvođenju osnovnih zahtjeva

7 Otkazivanje koje vodi ozljedama ili kritičnijem sigurnosnom problemu sa sekundarnom pričuvom

8 Sigurno vraćanje proizvođaču

9 Sigurnosni problem – degradacije funkcije s mogućnošću teških ozljeda

10 Potpuno otkazivanje s vjerojatnom teškom ozljedom ili gubitkom života

3.1.2. Učestalost – OCC (Occurancy)

Učestalost pojave otkazivanja komponente je podatak koji je vrlo bitan kad je u pitanju kriterij

prema kojem se vrši odabir komponenti na čijem će se poboljšanju raditi. Učestalost

otkazivanja je podatak koji proizlazi iz prirode uzroka otkazivanja. Kao objašnjenje poslužit

će slijedeći primjer. Proizvođač knjiga bi trebao obratiti posebnu pažnju na mogućnost

otkazivanja sustava zbog čestih razloga kao što je raspad uveza uslijed učestalog listanja.

Ocjena se u praksi daje na skali od 1 do 10. Učestalost je matematički gledano vjerojatnost

da se od određenog skupa mogućih događaja odvije upravo jedan određeni događaj. Kako je

razmišljanje na ovakav način poprilično apstraktno, često bude zbunjujuće te ljudima zna

stvarati probleme u poimanju situacije. U tom će slučaju učestalost biti jednostavnije

sagledati u determinističkom načinu gledanja, tj. kao odgovor na pitanje za koliko će

vremena komponenta otkazati ili kao broj nesukladnih proizvoda na nakladi od 1000

primjeraka. Odrediti vjerojatnost s kojom će određena komponenta otkazati nije jednostavno

neovisno o načinu gledanja. Ako postoji dvojba između ocjena, uzima se ona lošija.

Tablica 3. Ocjena učestalosti pojave nesukladnosti

OCJENA OPIS Broj nesukladnosti na 1000 kom

1 Vrlo mala mogućnost pojave nesukladnosti 0,0001

2 0,0005

3 Mala mogućnost pojave nesukladnosti 0,002

4 0,01

5 Srednja mogućnost pojave nesukladnosti 0,05

6 Mogućnost pojave značajnog broja nesukladnosti 0,2

7 1

8 Velika vjerojatnost pojave nesukladnosti 5

9 Vrlo velika vjerojatnost pojave nesukladnosti 20

10 Gotovo sigurno da će doći do velikog broja pojava nesukladnosti 100

3.1.3. Otkrivanje greške – DET (Detection)

U stupcu 8 tablice 4 odgovara se na pitanje načina otkrivanja tj. detekcije grešaka prije

puštanja proizvoda u opticaj. Ovdje se bavimo postojećim stanjem, tj. metodama provjere

komponenti, njihove strukture, izrade i ugradnje u sustav sa svrhom otkrivanja grešaka prije

puštanja proizvoda u opticaj.

Tablica 4. Otkrivanje greške

OCJENA OPIS

1 Uvijek očito – gotovo sigurno da će greška biti otkrivena

2 Očito ljudskim osjetilima – vrlo visoka vjerojatnost otkrivanja greške

3 Potrebno se truditi pri inspekciji

4 Pomno pretraživanje ljudskim osjetilima

5 Vrlo pomno pretraživanje ljudskim osjetilima

6 Potrebna jednostavna pomagala i/ili rastavljanje

7 Potrebna inspekcijska pomagala i/ili rastavljanje

8 Potrebna složena inspekcija i/ili rastavljanje, mala vjerojatnost da će greška biti otkrivena

9 Kontrola će vrlo teško otkriti grešku, vrlo velika vjerojatnost da se greška ne otkrije

10 Provjera gotovo nema mogućnosti otkriti grešku, vjerojatnost otkrivanja praktički ravna nuli

3.1.4. Rangiranje rizika – RPN faktor

Kod složenih sustava postavlja se pitanje vremena i resursa koji bi bili potrebni za davanje

prijedloga za unapređenje sigurnosti svih komponenti. Ujedno se postavlja pitanje ima li

smisla poboljšavati komponente koje imaju gotovo nemjerljivo malu vjerojatnost bilo kakve

ozbiljne nesukladnosti. Očito nam je potrebna određena metoda sortiranja komponenti koja

će rangirati komponente i time nam dati one komponente na kojima ćemo raditi već s

obzirom na raspoloživo vrijeme, resurse ili uopće potrebu i mogućnost unapređenja.

Rangiranje u PFMEA metodi se vrši pomoću RPN faktora (Risk Priority Number).

Primjetljivost, učestalost i ozbiljnost ocijenjene su numeričkom ocjenom na skali od 1 do 10

gdje veća ocjena uvijek predstavlja najgori mogući slučaj, tj. ocjenom deset označavamo

nesukladnosti koji se javljaju najčešće, imaju najgore posljedice i najteže ih je otkriti prije

isporuke. Iz ovih numeričkih vrijednosti moguće je izračunati vrijednost prioriteta rizika – Risk

Priority Number - RPN, ocjenu koja korisniku ukazuje na mogućnost pojavljivanja

nesukladnosti kojom se najprije treba pozabaviti.

RPN se računa prema slijedećem izrazu:

RPN = O×S×D

O – Occurence (Učestalost)

S – Severity (Ozbiljnost)

D – Detection (Primjetljivost)

Kao što je vidljivo iz jednadžbe, svaka komponenta poprima vrijednost RPN-a od minimalno

1 pa do maksimalno 1000 bodova, već ovisno o ocjenama primjetljivosti, učestalosti i

ozbiljnosti otkazivanja komponente. Što je veća vrijednost RPN-a, komponenta je kritičnija i

treba imati veći prioritet prilikom preoblikovanja sustava. Dobra strana ove metode je široki

spektar ocjena što olakšava rangiranje s obzirom na malu vjerojatnost da veći broj

komponenti sustava dobije jednaku ocjenu. Problematično u ovoj metodi je davanje ocjena

komponentama po pitanju tri tražena svojstva mogućih otkazivanja. Ocjene koje se daju

komponentama, su više subjektivne nego objektivne ocjene, tj. ovise o onome tko primjenjuje

metodu. Time RPN gubi smisao pokušaju li se rezultati jedne tvrtke usporediti s rezultatima

druge.

4. REZULTATI

5. DISKUSIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA

Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno i provedeni su na najčešćim potencijalnim

uzrocima nesukladnosti koji se gotovo svakodnevno događaju u proizvodnji knjiga.

Trenutne kontrole i preporučene mjere provode se radi sprječavanja nastajanja

nesukladnosti i one mogu uključivati:

- Osposobljavanje djelatnika

- Pisane postupke i upute za rad

- Ulazna i međufazna kontrola

- Održavanje proizvodne opreme

- Nadzor nad ispitnom i mjernom opremom

- Statističku obradu podataka proizvodnog procesa

- Analizu povratnih informacija od kupaca itd.

Osnove za pokretanje poduzetih mjera su bazirane na pritužbama ili reklamacijama kupaca i

pri tom je potrebano primijeniti maksimalan stupanj prioriteta, analizirati i popraviti svaku

reklamiranu i opravdanu nesukladnost.

Poduzete mjere provode se prema sljedećem redoslijedu aktivnosti:

- Prikupljanje podataka i utvrđivanje temeljnog uzroka nesukladnosti

- Izrada pisanih uputa za izvođenje dotične mjere, ukoliko je nepostojanje pisanih

uputa uzrokovalo nesukladnost

- Dodatno osposobljavanje ili zamjena djelatnika, ukoliko je nesukladnost uzrokovao

djelatnik

- Promjena specifikacija ili postupaka rada, uključujući promjenu dokumentacije,

ukoliko je zbog krivo propisanih specifikacija ili postupaka došlo do nesukladnosti

- Promjena materijala ili dobavljača, ukoliko je materijal bio uzrok nesukladnosti

- Dovođenje proizvodne i ispitne opreme u ispravno stanje, uključujući i njihovu

zamjenu, ukoliko je oprema bila uzrok nesukladnosti

- Analiza podataka radi utvrđivanja otklanjanja uzroka nesukladnosti

6. ZAKLJUČAK

Na osnovu rezultata ovog rada može se zaključiti da postoje nesukladnosti zbog kojih je

onemogućena ili u većoj mjeri smanjena upotrebljivost proizvoda – knige, kao i sporedne

nesukladnosti, najčešće kozmetičke prirode, koje uzrokuku odstupanje od specifikacija, ali u

tom slučaju upotrebljivost proizvoda – knjige nije smanjena u većoj mjeri.

Kvaliteta grafičkog proizvoda je jedan od najbitnijih čimbenika za opstanak na

konkurentskom tržištu. Stoga se kontrola kvalitete ne može prepustiti slučaju ili nadi kako će

svi zaposleni na proizvodnji knjiga imati dovoljno znanja i iskustva da proizvedu kvalitetan

grafički proizvod. Potreban je sustavan pristup povećanju kvaliteti proizvoda uporabom

inženjerskih metoda koje će omogućiti zaposlenicima u proizvodnji smanjenje učestalosti

pojavljivanja greške i u konačnici otklanjanje nesukladnosti iz grafičkog proizvoda.

7. LITERATURA

1. McCoy, D. (2009). Potential Failure mode and Effect Analysis of Processes,

http://www.sauer-danfoss.com 22.06.2011.

2. http://www.fmeainfocentre.com 22.06.2011.

3. http://www.npd-solutions.com 29.06.2011.