Reljef panonskog i peripanonskog prostora

Reljef i obilježja• Nizinski reljef s poljima, riječnim terasama i lesnim

zaravnima iz kojeg se uzdižu brežuljci, humlja i stara gorja

• Panonski prostor – nalazi na istoku zemlje, pripada panonskoj nizini, to je gosopodarska okosnica Hrvatske i tu se nalaze veliki glavni gradovi

• Peripanonski prostor – prijelaz između Panonske nizine i Dinarida

• Prevladavaju uzvisine, na reljef su najviše utjecali tektonski pokreti

Nizinski reljefni oblici• Poloji – najniži reljefni oblici (ritovi, aluvijalne ili

naplavne ravni)• Nastaju taloženjem materijala u koritu rijeke,

korito se uzdiže i u najnižim dijelovima riječnih dolina uz riječne tokove nastaju poloji

• Poloji su stalno ili povremeno plavljena područja u kojima je odvodnja otežana ili nemoguća

• Zbog toga nastaju močvare (Kopački rit, Crna mlaka, Lonjsko polje, Odransko polje, Crnsc polje, Jelas polje)

• U tekućicama jača bočna erozija zbog malog nagiba padina

• Oblikuju meandri (oblik višestrukog slova S)

• Nakon pucanja vrata i odvajanja od riječnog toka nastaju mrtvaje

• Pomicanjem riječnog toka često nastaju riječni otoci zvani ade

Proces oblikovanja meandra i nastajanja ade

Šarengradska ada na Dunavu

• Terasne nizine – tereni nastali usijecanjem riječnog korita u naplavnu ravan

• Sastoje se od više riječnih terasa

• Mlađe terase su građene od pijeska i močvarnih glina• Starije terase su građene s od šljunka• Terasne nizine povoljne su za poljoprivredu• Grede – izdužene uzvisine nastale fluvijalnom erozijom

riječnih terasa pogodne za agrarno iskorištavanje i naseljavanje

• Lesne zaravni – obilne naslage lesa povišene u odnosu na okolne poloje i riječne terase

• Najvažnije su Đakovačka i Vukovarska, manje važne Baranjska i Erdutska

• Požeška kotlina ima plodno tlo, koristi za uzgoj žitarica i sadnju vinograda

• Đurđevački pijesci su nestabilni brežuljci “živoga pijeska” nastali fluvijalno-eolskim nanosima