Reklasifikacija – sastavljanje početne bilance prema HSFI-ima mr. Zdravko Baica, dipl.oec

Reklasifikacija – sastavljanje početne bilance prema HSFI-ima

mr. Zdravko Baica, dipl.oec.

subota, 22. travnja 2023. god22

Uvod

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI) su računovodstvena načela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje primjenjuje računovodstvena struka a donosi ih Odbor za standarde financijskog izvještavanja.


Uvod

Prema čl.13. Zakona o računovodstvu (Narodne novine br.109/07), svi poduzetnici u Republici Hrvatskoj dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI, osim velikih poduzetnika i poduzetnika čije dionice ili dužnički vrijednosni papiri su uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira koji su dužni sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.


Uvod

Prema čl.3. st.4. Zakona o računovodstvu, veliki poduzetnici su koji prelaze dva od tri sljedeća uvjeta: ukupna aktiva prethodne godine

130.000.000,00 kuna, prihod prethodne godine

260.000.000,00 kuna prosječan broj radnika prethodne

godine 250.


Uvod

Prema čl.3. st.5. Zakona o računovodstvu veliki poduzetnici, bez obzira na gore navedene uvjete, su i: banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina


Uvod

investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te mirovinska osiguravajuća društva.


Uvod

U Odluci o objavljivanju HSFI (NN 30/08) objavljeni su sljedeći HSFI: HSFI 1-Financijski izvještaji, HSFI 2-Konsolidirani financijski

izvještaji, HSFI 3-Računovodstvene politike,

promjene računovodstvenih procjena, pogreške,

HSFI 4-Događaji nakon datuma bilance,


Uvod

HSFI 5-Dugotrajna nematerijalna imovina,

HSFI 6-Dugotrajna materijalna imovina,

HSFI 7-Ulaganja u nekretnine, HSFI 8-Dugotrajna imovina

namijenjena prodaji i prestanak poslovanja,

HSFI 9-Financijska imovina, HSFI 10-Zalihe,


Uvod

HSFI 11-Potraživanja, HSFI 12-Kapital, HSFI 13-Obveze, HSFI 14-Vremenska

razgraničenja, HSFI 15-Prihodi, HSFI 16-Rashodi, HSFI 17-Poljoprivreda.


Okvir za primjenu HSFI-a

U navedenoj Odluci osim 17 HSFI objavljeni su i: - Okvir za primjenu HSFI i - Pojmovnik.Okvir za primjenu HSFI sadrži: definiciju, sadržaj, obilježje, cilj i svrhu HSFI, temeljne pretpostavke i načela

(neograničenost vremena poslovanja i nastanak događaja,

definicije kvalitativnih obilježja financijskih



izvještaja (razumljivost, važnost, pouzdanost, usporedivost, opreznost, potpunost,

definicije ostalih načela (dosljednog prezentiranja, značajnosti i sažimanja te prijeboja,

definicije osnovnih računovodstvenih kategorija (imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i dobiti),

načine mjerenja imovine i obveza, definicije priznavanja elemenata financijskog

izvještaja (imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda).



Najveći dio odredaba iz Okvira zapravo je prijepis odredaba iz Okvira za primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI), koji su zajedno sa MSFI i MRS objavljeni u Odluci o objavljivanju MSFI (Narodne novine br. 140/06).



Značajne odredbe u Okviru za primjenu HSFI su odredbe u točki 1.10.-Prva primjena HSFI.Poduzetnici čiji su financijski izvještaji u skladu s HSFI trebaju objaviti u bilješkama izjavu o njihovoj primjeni i sukladnosti.Prvi financijski izvještaji poduzetnika pripremljeni po HSFI su izvještaji u kojima poduzetnik usvaja HSFI te obvezno navodi da su financijski izvještaji sukladni HSFI-ma.

toč. 1.10.2.



Poduzetnik sastavlja početnu bilancu na datum prijelaza na primjenu HSFI.U početnoj bilanci poduzetnika imovinu i obveze treba mjeriti u skladu sa svakim HSFI, osim: - određene financijske imovine ili

financijskih obveza koje su se prestale priznavati prije datuma prijelaza na HSFI,

toč. 1.10.3.-5.



- goodwilla i ostale nabavljene imovine te preuzete obveze u prošloj poslovnoj kombinaciji koje nisu bile priznate u stjecateljevoj konsolidiranoj bilanci po prethodnim računovodstvenim načelima i također ne bi bile priznate po HSFI u bilanci stečenika.

toč. 1.10.5.



U početnoj bilanci poduzetnika postoje sljedeći izuzeci koji se mogu ali ne moraju mjeriti u skladu s HSFI: - poslovne kombinacije, - fer vrijednost ili revalorizacija, - primanja zaposlenih, - kumulativne razlike preračunavanja,

toč. 1.10.7.



- složeni financijski instrumenti, - imovina i obveze podružnice,

pridruženih društava i zajedničkih pothvata,

- predodređivanje prethodno priznatih financijskih instrumenata,

- transakcije plaćanja temeljene na dionici, te

- ugovor o osiguranju.

toč. 1.10.7.



Primjena računovodstvenih politika treba biti sukladna sa svim HSFI u početnoj bilanci kao i u kasnijim financijskim izvještajima.Ako je poduzetnik provodio računovodstvenu politiku u prethodnom razdoblju različitu od računovodstvene politike koju nalažu HSFI, poduzetnik će provesti usklađivanje na datum prijelaza na primjenu HSFI. Poduzetnik učinke usklađivanja priznaje izravno u zadržanu dobit ili preneseni gubitak.

toč. 1.10.8. i 9.



Prvi financijski izvještaji sastavljeni sukladno HSFI sadržavaju usporedne podatke za prethodnu godinu reklasificirane po HSFI. Navedena reklasifikacija usporednih podataka za prethodnu godinu ne mora se obaviti za podatke u vezi odredaba HSFI 9-Financijska imovina u dijelu koji se odnosi na financijske instrumente (objavljivanje, prezentiranje, priznavanje i mjerenje).

toč. 1.10.11. i 11.



Poduzetnik treba objaviti kako je prijelaz na primjenu HSFI utjecao na financijski položaj, financijske rezultate i novčane tokove. Ove objave odnose se na prvi financijski izvještaj sastavljen sukladno HSFI.

toč. 1.10.13.



U prvom financijskom izvještaju sastavljenom uz primjenu HSFI treba: - uskladiti kapital utvrđen po

prethodnim računovodstvenim načelima i standardima s visinom kapitala utvrđenim prema HSFI, i

- uskladiti dobit ili gubitak utvrđen po prethodnim računovodstvenim načelima i standardima s dobiti ili gubitkom utvrđenim po HSFI.

toč.1.10.14.



Iz navedenih odredbi Okvira za primjenu HSFI-a proizlazi: 1. Sa 1.siječnja 2008.g. sastaviti

početnu Bilancu čiji prikaz imovine, obveza i kapitala mora biti u skladu sa svakim HSFI-em;

2) Primijeniti retroaktivnu primjenu HSFI-a za cijelu 2007.g. ili samo na dan 1. siječnja 2008.g. Ako nije primijenjena reklasifikacija za cijelu



2007.g. to treba posebno istaknuti u bilješkama uz FI za 2008.g.

3. Promjene u imovini, obvezama i kapitalu radi retroaktivne primjene HSFI-a s 1. siječanj 2008.g. iskazati na teret ili u korist zadržane dobiti ili prenesenog gubitka.

4. Utvrditi i objaviti kako je prijelaz na primjenu HSFI-a utjecao na financijski položaj, financijski rezultat i novčane tokove.


Nove pozicije u Bilanci

Nove pozicije koje u Bilanci treba posebno iskazati na dan 1. siječnja 2008.g. su: 1. Nematerijalna imovina u

pripremi, 2. Ostala nematerijalna imovina, 3. Biološka imovina, 4. Ulaganje u nekretnine, 5. Odgođena porezna imovina,



6. Ostala imovina namijenjena prodaji,

7. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika,

8. Sudjelujući interesi (udjeli), 9. Vlastite dionice i udjeli

(odbitna stavka), 10. Manjinski interes,



11. Odgođena porezna obveza, 12. Obveze po osnovi dugotrajne

imovine namijenjene prodaji, 13. DODATAK BILANCI

(konsolidiranoj) A KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala matice

2. Pripisano manjinskom interesu


Važnije pozicije Bilance koje treba reklasificirati

Imovinu i obveze koje HSFI-ovi priznaju i mjere drugačije od nerevidiranih MRS-ova su: 1. Goodwill (amortizacija i

iskazivanje negativnog goodwilla); 2. Zalihe (nema više metode LIFO); 3. Dugotrajna imovina namijenjena

prodaji; 4. Ulaganje u nekretnine;


Važnije pozicije Bilance koje treba reklasificirati prema novim pravilima

5. Udjeli i dionice u nepovezana društva (ne može se više primijeniti metoda udjela);

6. Odgođena porezna imovina; 7. Odgođena porezna obveza; 8. Biološka imovina.


Pozicije kod dugotrajne nematerijalne imovinePozicijeB.I.5. Nematerijalna imovina u pripremiB.I.6. Ostala nematerijalna imovinasu nove pozicije u Bilanci, pa za navedene pozicije trebaju u kontnom planu biti posebna konta. Kod našeg kontnog plana to su:004-Nematerijalna imovina u pripremi i006-Ostala nematerijalna imovina.


Nematerijalna imovina u pripremi

Na dan 1. siječnja 2008.g. potrebno je saldo na dan 31. 12. 2007.g. s računa 004-Nematerijalna imovina u pripremi prenijeti na novu pozicije Bilance B.I.5. Nematerijalna imovina u pripremi.


Ostala nematerijalna imovina

Na dan 1. siječnja 2008.g. potrebno je saldo na dan 31. 12. 2007.g. koji se odnosi na ostalu nematerijalnu imovinu s računa 001 ili 002 (ili nekog drugog računa) stornirati i prenijeti na račun 006-Ostala nematerijalna imovina i prenijeti na novu pozicije Bilance B.I.6. Ostala nematerijalna imovina


Goodwill - DNI

PozicijaB.I.3. Goodwillnije nova pozicija u Bilanci, ali su se odredbe o goodwillu promijenile, pa o tome pišemo u nastavku.


Goodwill - DNI

Prema točki 35. HSFI 5-Dugotrajna nematerijalna imovina, goodwill na svaki dan izvještavanja treba mjeriti u skladu s HSFI 2-Konsolidirani financijski izvještaji.Odredbe o goodwillu nalaze se u točkama 61., 70., 71., 72. i 73. HSFI 2-Konsolidirani financijski izvještaji.


Goodwill - DNI

Stjecatelj mora, na datum stjecanja: priznati goodwill stečen u

poslovnom spajanju kao dugotrajnu nematerijalnu imovinu te

početno vrednovati taj goodwill po trošku, kao višak troška u odnosu na stjecateljev udio u neto fer vrijednosti odredive imovine, obveza i nepredviđenih obveza.


Goodwill - DNI

Ako je stjecateljev dio u neto fer vrijednosti imovine, obveza i nepredviđenih obveza stečenog poduzetnika, veći od troška poslovnog spajanja, stjecatelj mora priznati odmah u prihode kao negativni goodwill.


Goodwill - DNI

Nakon početnog priznanja, stjecatelj treba procjenjivati goodwill-dugotrajnu nematerijalnu imovinu stečen u poslovnom spajanju po trošku, umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti i akumuliranu amortizaciju.Goodwill-dugotrajna nematerijalna imovina stečen u poslovnom spajanju se amortizira u korisnom vijeku trajanja od najviše pet godina.


Goodwill - DNI

Prema odredbi točke 55. MSFI 3-Poslovna spajanja, goodwill stečen u poslovnom spajanju se ne amortizira. Umjesto toga stjecatelj ga mora testirati na umanjenje, jednom godišnje, a i češće ukoliko promijenjene okolnosti upućuju na mogući gubitak vrijednosti, u skladu s MRS-om 36-Umanjenje imovine.


Goodwill - DNI

Prema propisima o porezu na dobit amortizacija goodwilla je nepriznati rashod a da je umanjenje dugotrajne nematerijalne imovine (kao i dugotrajne materijalne imovine) priznati rashod. Zbog navedenih propisa o goodwillu proizlazi da su veliki poduzetnici u povoljnijem položaju od malih i srednjih poduzetnika koji primjenjuju odredbe HSFI-ija.


Goodwill - DNI

Goodwill-dugotrajna nematerijalna imovina stečen u poslovnom spajanju se amortizira u korisnom vijeku trajanja od najviše pet godina (točka 72. HSFI 2-Konsolidirani financijski izvještaji).Prema odredbi nerevidiranog MRS 22-Poslovna spajanja, goodwill se mogao amortizirati u najviše do 20 godina (godišnja stopa amortizacije 5%), a od 1. siječnja 2008. godine godišnja stopa amortizacije ne smije biti manja od 20%.


Goodwill - DNI

Primjer 1.: 1) Poduzetnik je u skladu sa starim

MRS-ovima i usvojenoj računovodstvenoj politici u 2006.g. i 2007.g. amortizirao goodwill po stopi od 5% godišnje, pa je stanje goodwilla na dan 31. 12. 2007.g. sljedeće: - nabavna vrijednost goodwilla

600.000,00 kn - ispravak vrijednosti (akumulirana

amortizacija) 60.000,00 kn.


Goodwill - DNI

2) Poduzetnik je u skladu s HSFI-a usuglasio svoju računovodstvenu politiku i donio odluku da se goodwill od 1. siječnja 2008. god. amortizira po stopi od 20% godišnje, pa je u skladu s tom odlukom donio odluku da se izvrši korekcija vrijednosti goodwilla odnosno da se proknjiži razlika obračuna amortizacije goodwilla za 2006.g. i 2007.g. u svoti od 180.000,00 kn na teret zadržane dobiti na dan 1. 1. 2008.g


Goodwill - DNI

Knjiženja:

Račun Red. br. Opis Iznos

Duguje Potražuje 1 2 3 4 5

1. Nabavna vrijednost goodwilla 31.12.2007.g. 600.000,00 003 -

Ispravak vrijednosti goodwilla 31.12.2007.g. 60.000,00 - 0093

2.a Korekcija vrijednosti goodwilla 1.1. 2008. g. na teret zadržane dobiti 180.000,00 9305 0093

2.b Odgođena porezna imovina (20% od 180.000) 36.000,00 0805 93095


Goodwill - DNI

003 - Goodwill - dugotrajna nematerijalna imovina

0093 - Ispravak vrijednosti goodwilla (akumulirana amortizacija goodwilla)

0805 - Odgođena porezna imovina - zbog promjena računovodstvenih politika

9305 - Zadržana dobit zbog promjene računovodstvene politike

93095 - Ispravak zadržane dobiti zbog promjene računovodstvene politike za odgođenu poreznu imovinu


Goodwill - DNI

Na kraju godine poduzetnik je dužan osnovicu poreza na dobit umanjiti za 180.000,00 kn u obrascu PD za 2008.g. i nakon toga u knjigovodstvu na dan 31. prosinca 2008.g. proknjižiti ukidanje odgođene porezne imovine.


Goodwill - DNI

Knjiženja: Račun Red.

br. Opis Iznos Duguje Potražuje

1 2 3 4 5

2.

Na dan 31. prosinca 2008.g. ukidanje odgođene porezne imovine nakon umanjenja osnovice poreza na dobit za povečanje amortizacije goodwilla zbog promjene računovodstvene politike 36.000,00 93095 0805


Goodwill - DNI

Ako je stjecateljev dio u neto fer vrijednosti imovine, obveza i nepredviđenih obveza stečenog poduzetnika, veći od troška poslovnog spajanja, stjecatelj mora priznati odmah u prihode kao negativni goodwill (HSFI 2.73.)Prema odredbi nerevidiranog MRS 22-Poslovna spajanja, negativni goodwill se mogao iskazivati kao odgođeni prihod


Goodwill - DNI

Primjer 2.: 1) Poduzetnik je u skladu sa starim

MRS-ovima i usvojenoj računovodstvenoj politici u 2006.g. iskazao negativni goodwill u svoti od 500.000,00 kn kao odgođeni prihod na kontu 2920-Odgođeno priznavanje negativnog goodwilla. Stanje na računu 2920 na dan 31. 12. 2007.g. je 300.000,00 kn.


Goodwill - DNI

2) Poduzetnik je u skladu s HSFI-a usuglasio svoju računovodstvenu politiku i donio odluku da se negativni goodwill od 1. siječnja 2008. ne iskazuje kao odgođeni prihod, pa je u skladu s tom odlukom donio odluku da se odgođeni prihod u svoti od 300.000,00 kn proknjiži u korist zadržane dobiti na dan 1. 1. 2008.


Goodwill - DNI



1 2 3 4 5

1. Saldo odgođenog prihoda od negativnog goodwilla na dan 31. 12. 2007.g. 300.000,00 - 2920

2.a Reklasifikacija odgođenog prihoda u zadržanu dobit na dan 1. 1. 2008. /300.000,00/ - /2920/

300.000,00 - 9305

2.b Odgođena porezna obveza (20% od 300.000) 60.000,00 93095 970


Goodwill - DNI

Na kraju godine poduzetnik je dužan osnovicu poreza na dobit uvečati za 300.000,00 kn u obrascu PD za 2008.g. i nakon toga u knjigovodstvu na dan 31. prosinca 2008. proknjižiti ukidanje odgođene porezne obveze.


Goodwill - DNI

Knjiženja:



3.

Na dan 31. prosinca 2008.g. ukidanje odgođene porezne obveze nakon uvečanja osnovice poreza na dobit za ukidanje odgođenog prihoda za negativni goodwill zbog promjene računovodstvene politike 60.000,00 970 93095


Pozicije kod dugotrajne materijalne imovine

PozicijeB.II.5. Biološka imovinaB.II.9. Ulaganje u nekretninesu nove pozicije u Bilanci, pa za navedene pozicije trebaju u kontnom planu biti posebna konta. Kod našeg kontnog plana to su:023-Biološka imovina-višegodišnji nasadi024-Biološka imovina-životinje i07-Ulaganja u nekretnine


Biološka imovina

Nova pozicija u Bilanci kod dugotrajne materijalne imovine je “biološka imovina”, pa je potrebno u kontnom planu otvoriti nova konta za navedenu imovinu i kod početne bilance 1.1.2008. sa računa na kojima se ta imovina iskazivala na dan 31. 12. 2007. prenijeti salda na nova konta.Kod našeg kontnog plana to su: 023-Biološka imovina – višegodišnji nasadi

i 024-Biološka imovina – životinje


Biološka imovina

Računovodstveni postupak u vezi s biološkom imovinom i poljoprivrednim proizvodima određen je odredbama HSFI 17-Poljoprivreda.Biološka imovina je imovina koja obuhvaća životinje i biljke i to: drveće na plantažama, višegodišnje nasade, osnovno stado i slično.


Biološka imovinaAko se fer vrijednost biološke imovine može pouzdano izmjeriti početno i na svaki sljedeći datum bilance mjeri se po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do točke prodaje.Ako se fer vrijednost biološke imovine ne može pouzdano izmjeriti, biološka imovina mjeri se po trošku nabave umanjene za ispravak vrijednosti i za gubitke od umanjenja vrijednosti (vrijednosno usklađivanje) sukladno HSFI 6-Dugotrajna materijalna imovina i HSFI 10-Zalihe.


Biološka imovinaIz navedenih odredbi proizlazi da se biološka imovina čija se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti mjeri po trošku nabave umanjene za ispravak vrijednosti (za amortizaciju) i umanjene za gubitke od umanjenja na svaki datum bilance, odnosno mjeri se na isti način kao dugotrajna materijalna imovina za koju smo donijeli odluku da je nakon početnog mjerenja mjerimo po metodi troška. Od momenta kada se biološka imovina može pouzdano izmjeriti tada se ona mjeri po fer vrijednosti (nema više amortizacije) i to mjerenje po fer vrijednosti nastavlja se sve do otuđenja.


Biološka imovina

Prihodi ili rashodi nastali s osnove početnog priznavanja biološke imovine mjerene po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje, kao i prihodi i rashodi nastali kao posljedica promjene fer vrijednosti ove imovine, priznaju se u računu dobiti i gubitka razdoblja kad su nastali.


Biološka imovina

Iz navedenog proizlazi da se dugotrajna biološka imovina ne može mjeriti po metodi revalorizacije, kao što se to može dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina. A u slučaju kada se mjeri po metodi fer vrijednosti tada više nema obračuna amortizacije.


Biološka imovina

Kod biološke imovine koja se vodila po metodi troška nabave, na dan 1. siječnja 2008. potrebno je saldo na dan 31. 12. 2007. koji se odnosi na biološku imovinu s računa 023-Biološka imovina-višegodišnji nasadi i 024-Biološka imovina-životinje (starim računima samo je promijenjen naziv) i s


Biološka imovina

0293-Ispravak višegodišnjih nasada i 0294-Ispravak vrijednosti životinja (starim računima samo je promijenjen naziv) prenijeti na novu poziciju Bilance B.II.5.- Biološka imovina


Biološka imovina

U Bilanci na dan 31.12.2007. u kojoj nije bila pozicija “biološka imovina”, vrijednost šuma iskazana je u poziciju “zemljište”, a ostala biološka imovina u poziciju “ostala materijalna imovina” o čemu treba voditi računa kod iskazivanja početnog stanja Bilance na dan 1.1.2008.


Biološka imovina

Kod biološke imovine koja se vodila po metodi revalorizacije a od 1. siječnja 2008. se vodi po metodi fer vrijednosti, potrebno je postupiti kao što je navedeno u sljedećem primjeru.


Biološka imovinaPrimjer 3.: 1) Poduzetnik je u skladu sa starim

MRS-ovima i usvojenoj rač. politici do 31. 12. 2007. vinograd vodio po metodi revalorizacije, pa je stanje na dan 31. 12. 2007. sljedeće: - nabavna vrijednost vinograda 300.000,00 kn - ispravak vrijednosti (akumulirana

amortizacija) 30.000,00 kn - revalorizac. rezerve 100.000,00 kn


Biološka imovina

2) Poduzetnik je u skladu s HSFI-a usuglasio svoju računovodstvenu politiku i donio odluku da se vinograd od 1. siječnja 2008. vodi po metodi fer vrijednosti, pa je u skladu s tom odlukom donio odluku da je fer vrijednost vinograda 180.000,00 kn. Ispravak vrijednosti i revalorizacijske rezerve se storniraju, a razlika od 10.000,00 kn knjiži se u korist zadržane dobiti.


Biološka imovinaKnjiženja:



1. Nabavna vrijednost vinograda 31.12.2007. odnosno 1.1. 2008. 300.000,00 0231 -

Ispravak vrijednosti vinograda 31.12.2007. odnosno 1.1.2008. 30.000,00 - 02931

Revalorizacijska rezerva vinograda 31.12.2007. odnosno 1.1.2008. 100.000,00 - 9237

2.a Reklasifikacija vinograda prema HSFI 17 na dan 1.1.2008.

- storno nabavne vrijednosti do fer vrijednosti /120.000,00/ /0231/ -

- storno ispravka vrijednosti /30.000,00/ - /02931/

- storno revalorizacijske rezerve /100.000,00/ - /9237/

- razlika reklasifikacije na zadržanu dobit 10.000,00 - 9305



Biološka imovina

Na kraju godine poduzetnik je dužan osnovicu poreza na dobit uvečati za 10.000,00 kn u obrascu PD za 2008.g. i nakon toga u knjigovodstvu na dan 31. prosinca 2008. proknjižiti ukidanje odgođene porezne obveze.


Biološka imovina



1 2 3 4 5

2.

Na dan 31. prosinca 2008. ukidanje odgođene porezne obveze nakon uvečanja osnovice poreza na dobit za reklasifikaciju vinograda zbog promjene računovodstvene politike 2.000,00 970 93095


Ulaganje u nekretnine

Nova pozicija u Bilanci kod dugotrajne materijalne imovine je “ulaganje u nekretnine”, pa je potrebno u kontnom planu otvoriti nova konta za navedenu imovinu i kod početne bilance 1.1.2008. s računa na kojima se ta imovina iskazivala na dan 31. 12. 2007. prenijeti salda na nova konta.



Kod našeg kontnog plana to su: 07-Ulaganja u nekretnine

071-Ulaganja u nekretnine za najam 072-Ulaganja u nekretnine zbog porasta

vrijednosti 076-Ulaganja u nekretnine u pripremi 077-Predujmovi za ulaganja u nekretnine 078-Vrijednosno usklađenje ulaganja u

nekretnine 079-Akumulirana amortizacija ulaganja u

nekretnine



Računovodstveni postupak u vezi s ulaganjem u nekretnine određen je odredbama HSFI 7-Ulaganje u nekretnine.Ulaganja u nekretnine je nekretnina (zemljište ili zgrada, ili dio zgrade, ili oboje) koju vlasnik ili najmoprimatelj u financijskom najmu drži kako bi ostvario prihode od najma ili radi porasta



tržišne vrijednosti imovine ili oboje, a ne radi: a) korištenja u proizvodnji ili ponudi

roba i usluga ili u administrativne svrhe, ili

b) prodaje u sklopu redovnog poslovanja.



Ulaganje u nekretnine početno se mjeri po trošku nabave.Nakon početnog mjerenja kao svoju računovodstvenu politiku, poduzetnik treba izabrati: Model troška nabave ili Model fer vrijednostii primjenjivati tu politiku na sva svoja ulaganja u nekretnine.



Nakon početnog priznavanja, poduzetnik koji odabere model troška nabave treba mjeriti sva svoja ulaganja u nekretnine u skladu sa zahtjevima HSFI 6-Dugotrajna materijalna imovina koji se tiču tog modela, osim onih ulaganja u nekretnine koja udovoljavaju kriterijima klasifikacije kao ulaganja raspoloživa za prodaju.Iz navedenoga proizlazi da se ulaganja u nekretnine po metodi troška nabave amortiziraju (osim zemljišta) i prema potrebi i procjeni na svaki datum izvještavanja umanjuju.



Nakon početnog priznavanja, poduzetnik koji je izabrao model fer vrijednosti treba mjeriti sva ulaganja u nekretnine po fer vrijednosti.Ulaganja u nekretnine u obliku udjela najmoprimatelja u nekretnini u poslovnom najmu mora se mjeriti po fer vrijednosti (ne može se primijeniti model troška nabave). U ovom slučaju, sve ostale nekretnine klasificirane kao ulaganja u nekretnine, poduzetnik treba računovodstveno tretirati primjenom metode fer vrijednosti.


Ulaganje u nekretninePrema točki 17. HSFI 7-Ulaganja u nekretnine, prihodi ili rashodi koji nastaju iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine trebaju se priznati u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.Ovdje je bitno naglasiti da se povećanje vrijednosti ulaganja u nekretnine ne može knjižiti na revalorizacijske rezerve, kao što je to slučaj kod povećanja vrijednosti dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine kod revalorizacije te imovine, već se knjiži kao prihod.


Promjena fer vrijednosti ulaganja u nekretnine

Promjena fer vrijednosti ulaganja u nekretnine priznaje se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem je nastala u skladu s HSFI 7-Ulaganja u nekretnine.

toč. 15.56.

NEREALIZIRANI DOBICI (PRIHODI)NEREALIZIRANI DOBICI (PRIHODI)

Izvadak iz kontnog plana7791 Nerealizirani prihodi (dobici) od

povećanja vrijednosti ulaganja u nekretnine


Ulaganje u nekretninePrema odredbama HSFI 7-Ulaganje u nekretnine, poduzetnik koji nekretninu upotrebljava za poslovni najam (ili radi porasta tržišne vrijednosti) dužan je tu nekretninu voditi na posebnim računima kao ulaganja u nekretnine a ne kao dugotrajnu materijalnu imovinu za obavljanje djelatnosti i nakon početnog mjerenja po metodi troška donijeti odluku kako mjeriti tu imovinu nakon početnog mjerenja: po metodi troška ili po fer vrijednosti.



Iz odredbe točke 1.10. 11. Okvira za primjenu HSFI-a proizlazi da se usporedni podaci za 2007. g. ne moraju reklasificirati prema odredbama HSFI-a, ali to poduzetnik mora objaviti uz financijske izvještaje za 2008.g. Ako poduzetnik donese takvu odluku, tada je u početnoj bilanci sa stanjem na dan 1. siječnja 2008. potrebno iz bilance sa



stanjem na dan 31. prosinca 2007. samo s računa dugotrajne imovine (računi podskupine 010-Zemljišta i računi podskupine 020-Građevinski objekti) prenijeti nabavnu vrijednost na nove račune skupine 07-Ulaganja u nekretnine.



Nakon utvrđivanja početnog stanja ulaganja u nekretnine potrebno je da poduzetnik donese odluku po kojoj će se metodi dalje mjeriti navedena ulaganja u nekretnine i to provesti za 2008.g., a prethodno stornirati pogrešna knjiženja za 2008.g. u vezi navedenih ulaganja u nekretnine.


Ulaganje u nekretninePodsjećamo da prema odredbi HSFI 7-Ulaganja u nekretnine, ako se ulaganja u nekretnine vode po metodi troška, tada se navedena nekretnina i nadalje amortizira a na kraju godine i vrijednosno usklađuje na niže ako je to prema procjeni potrebno na temelju kriterija iz HSFI 7-Ulaganje u nekretnine. Ako je poduzetnik donio odluku da navedena ulaganja u nekretnine vodi po metodi fer vrijednosti tada se u 2008.g. ne smije knjižiti amortizacija navedenih nekretnina (ako je proknjižena amortizaciju za 2008.g. tada je treba stornirati) i na kraju 2008.g. navedena nekretnina mora se


Ulaganje u nekretnineprocijeniti po fer vrijednosti a razliku između fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2008. i knjigovodstvene vrijednosti na dan 1. siječnja 2008. iskazati u računu dobiti i gubitka i to pozitivnu razliku kao nerealizirani dobitak (prihod) na računu 7791-Nerealizirani prihodi (dobici) od povećanja vrijednosti ulaganja u nekretnine, a negativnu razliku kao rashod vrijednosnog usklađenja dugotrajne materijalne imovine na računu 7384-Vrijednosno usklađivanje (umanjenje) ostale materijalne imovine.


Ulaganje u nekretnineSavjetujemo poduzetnicima da ne donose odluku da primjenjuju odredbe HSFI 7-Ulaganja u nekretnine retroaktivno za cijelu 2007.g. jer je korekcija imovine (i kapitala) u tom slučaju složena. Osim toga, prema odredbi točke 1.10.7. postoje izuzeci kada u početnoj bilanci poduzetnika imovinu i obveze ne treba mjeriti u skladu s HSFI-ma, a među njima su i "fer vrijednost i revalorizacija".


Dionice i udjeli

Dionice i udjeli koji se drže radi sudjelovanja u dobicima svrstavaju se u dugotrajnu financijsku imovinu. Dionice i udjeli koji se drže radi trgovanja svrstavaju se u kratkotrajnu financijsku imovinu.


Dionice i udjeli

Mjerenje dionica i udjela u povezana društva (ovisna, pridružena i zajedničko kontrolirana) – HSFI 2-Konsolidirani financijski izvještajiMjerenje dionica i udjela u nepovezana društva– HSFI 9-Financijska imovinaMjerenje vlastitih (trezorskih) dionica i udjela – HSFI 12-Kapital


Dionice i udjeli

Prema odredbama HSFI 2-Konsolidirani financijski izvještaji, kod ulaganja dionica i udjela u povezane poduzetnike različite se metode mjerenja dionica i udjela primjenjuju u odvojenim financijskim izvještajima a različite u konsolidiranim financijskim izvještajima.Ulaganja matice u dionice i udjele u povezane poduzetnike u odvojenim financijskim izvještajima mjeri se po metodi troška ulaganja .


Dionice i udjeli

Ulaganja nematice u dionice i udjele u pridružene poduzetnike u odvojenim financijskim izvještajima mjeri se po metodi udjela.Ulaganja nematice u dionice i udjele u zajednički kontrolirane poduzetnike u odvojenim financijskim izvještajima mjeri se po metodi udjela ili po metodi razmjerne konsolidacije.


Dionice i udjeli

Ulaganja matice u dionice i udjele u ovisne poduzetnike u konsolidiranim financijskim izvještajima mjeri se po metodi kupnje.Ulaganja matice u dionice i udjele u pridružene poduzetnike u konsolidiranim financijskim izvještajima mjeri se po metodi udjela, osim u slučaju kada je dionica razvrstana kao imovina koja se drži za prodaju i u slučaju kada matica za pridruženog poduzetnika ne mora sastavljati konsolidirani financijski izvještaj u slučajevima navedenim u točki HSFI 2.46., kada se primjenjuje metoda troška ulaganja.


Dionice i udjeli

Ulaganja matice u dionice i udjele u zajednički kontrolirane poduzetnike u konsolidiranim financijskim izvještajima mjeri se po metodi razmjerne konsolidacije, osim u slučaju kada je dionica razvrstana kao imovina koja se drži za prodaju i u slučaju kada matica za zajednički kontroliranog poduzetnika ne mora sastavljati konsolidirani financijski izvještaj u slučajevima navedenim u točki HSFI 2.46., kada se primjenjuje metoda troška.


Dionice i udjeli

Primjer 4.: Ulaganja u dionice u ovisno društvo - primjena metode troška



Knjiženja u 2007.g.:

1. Izvod žiro-računa - uplata za dionice 180.000,00 0400 1000

2. Izvod žiro-računa - uplata za brokersku proviziju 5.400,00 0400 1000


3. Obavijest o rasporedu dividende za 2007.g. 30.000,00 1420 7700

4. Izvod žiro-računa - naplata dividende 30.000,00 1000 1420


Dionice i udjeli

Primjer 5.: Ulaganja u dionice u pridruženo društvo - primjena metode udjela Račun Red.


1 2 3 4 5

Knjiženja u 2007.g.: 1. Izvod žiro-računa - uplata za dionice 90.000,00 0400 1000

2. Izvod žiro-računa - uplata za brokersku proviziju 5.400,00 0400 1000

3. Obračun prihoda od udjela u dobiti pridruženog društva za 2007.g. 21.000,00 0400 7710


4. Izvod žiro-računa - naplata dividende 12.000,00 1000 0400

5. Obračun gubitka od udjela u gubitku pridruženog društva za 2008.g. 11.400,00 7253 0400


Dionice i udjeli

Prema nerevidiranim MRS-ovima koje su mali i srednji poduzetnici primjenjivali do 31.12.2007.g. ulaganja matice u dionice i udjele u povezane poduzetnike u odvojenim financijskim izvještajima moglo se mjeriti alternativno po metodi troška ulaganja ili po metodi udjela, dok se po HSFI-2-Konsolidirani financijski izvještaji može mjeriti samo po metodi troška ulaganja.


Dionice i udjeli

Primjer 6.: Korekcija ulaganja kod metode udjela 1. Matica je u 2007.g. ulaganje u ovisno

društvo d.o.o. vodilo po metodi udjela. Saldo udjela 1.1.2007.g. je 200.000,00 kn;

2. Učešće u dobiti za 2007.g. proknjiženo u 2007.g. u iznosu od 35.000,00 kn;

3. Uskladba vrijednosti udjela na dan 1. siječnja 2008.g.


Dionice i udjeli



1 2 3 4 5

Knjiženja u 2007.g.

1. Stanje udjela u ovisno društvo 1.1.2007. 200.000,00 0401 -

2. Učešće u dobiti za 2007.g. 35.000,00 0401 7701

Knjiženja 1.1.2008.

3.a

Uskladba vrijednosti udjela zbog promjene metode udjela na metodu troška na teret prenesenog gubitka (pretpostavka je da poduzetnik 1.1.2008. nema zadržanu dobit već preneseni gubitak) /35.000,00/ /0401/ -

35.000,00 9305 -

3.b Odgođena porezna imovina (20% na 35.000,00) 7.000,00 080 93095


Dionice i udjeli

Na kraju godine poduzetnik je dužan osnovicu poreza na dobit umanjiti za 35..000,00 kn u obrascu PD za 2008.g. i nakon toga u knjigovodstvu na dan 31. prosinca 2008.g. proknjižiti ukidanje odgođene porezne imovine.


Dionice i udjeli

Knjiženja:



4.

Na dan 31. prosinca 2008.g. ukidanje odgođene porezne imovine nakon umanjenja osnovice poreza na dobit za smanjenje vrijednosti dionica zbog promjene računovodstvene politike 7.000,00 93095 080


Dionice i udjeli

Primjer 7.: Korekcija ulaganja kod metode udjela 1. Matica je u 2007.g. ulaganje u ovisno

društvo d.o.o. vodilo po metodi udjela. Saldo udjela 31.12.2007.g. je 200.000,00 kn;

2. Učešće u dobiti za 2007.g. proknjiženo je u 2008.g. u iznosu od 35.000,00 kn;

3. Storno pogrešnog knjiženja zbog promjene metode udjela na metodu troška.


Dionice i udjeli

Knjiženja:



Knjiženja u 2007.g.

1. Stanje udjela u ovisno društvo 31. 12. 2007. 200.000,00 0401 -

Knjiženja u 2008.g.: 2. Učešće u dobiti za 2007.g. 35.000,00 0401 7701

3. Storno pogrešnog knjiženja zbog promjene metode udjela na metodu troška /35.000,00/ 0401 7701


Odgođena porezna imovina

Odgođena porezna imovina je iznos poreza na dobit za povrat u budućim razdobljima, a odnose se na: - privremene razlike koje se mogu

odbiti, - prenesene neiskorištene porezne

gubitke, - prenesene neiskorištene porezne

olakšice.

toč. 14.12.



Prema našem kontnom planu odgođena porezna imovina evidentira se na računima skupine 08.

Ova pozicija je nova pozicija u Bilanci.



Odgođenu poreznu imovinu treba priznati za prenesene neiskorištene porezne gubitke, neiskorištene porezne olakšice i sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerojatno da će oporeziva dobit biti raspoložena i za koju se preneseni porezni gubitak, neiskorištene porezne olakšice i odbitne privremene razlike

toč. 14.23.



mogu iskoristiti, osim ako odgođena porezna imovina nastaje početnim priznavanjem imovine ili obveze u transakciji koja: - nije poslovno spajanje; i - u vrijeme transakcije ne utječe na

računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak).

toč. 14.23.



Privremene razlike jesu razlike između knjigovodstvenog iznosa imovine ili obveze u bilanci i njihove porezne osnovice. Privremene razlike mogu biti: a) oporezive privremene razlike -

imaju za posljedicu oporezive iznose pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) u budućim razdobljima kada će knjigovodstveni iznos imovine biti

toč. 14.13.



nadoknađen ili obveza podmirena; ili

b) odbitne privremene razlike - imaju za posljedicu iznose koji se mogu odbiti pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) budućeg razdoblja u kojemu će knjigovodstveni iznos imovine biti nadoknađen ili obveza podmirena.

toč. 14.13.



Za odbitne privremene razlike koje proizlaze iz ulaganja u ovisne poduzetnike, podružnice, pridružene poduzetnike i zajedničke pothvate odgođenu poreznu imovinu treba priznati samo i isključivo u razmjeru u kojem je vjerojatno da će: a) privremene razlike biti ukinute u

predvidivoj budućnosti; i b) oporeziva dobit za koju privremena

razlika može biti upotrijebljena biti raspoloživa.

toč. 14.23.



Odgođenu poreznu imovinu treba mjeriti stopama poreza za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena.

Odgođena porezna imovina obično se mjeri primjenom poreznih stopa (i poreznih zakona) koji su na snazi na datum bilance.

toč. 14.29.



Odgođenu poreznu imovinu treba naknadno mjeriti iznosom koji je jednak početno priznatom iznosu umanjenom za ukinute privremene razlike i usklađene za efekte koji proizlaze iz promjena poreznog zakonodavstva i drugih primjena kako bi odražavale porezne posljedice koje bi mogle nastati iz načina na koji poduzetnik očekuje, na datum bilance, povrat knjigovodstvenog iznosa njegove imovine.

toč. 14.34.



Propisi Zakon o porezu na dobit Pravilnika u porezu na dobit

Privremene razlike mogu nastati u slijedećim okolnostima: rashod iskazan u računovodstvu nije ujedno i

porezno priznati rashod te prihod čije je priznavanje prema računovodstvenim

propisima odgođeno mora biti iskazan u poreznoj bilanci. Tako nastale razlike za posljedicu imaju određene

porezne učinke koji se iskazuju na imovini kao odgođeno priznavanje poreza na dobit.

ODGOĐENO PRIZNAVANJE POREZA NA DOBIT



Knjigovodstveni postupak porezni učinci iskazuju se na računima

aktive 080 – Odgođena porezna imovina na temelju

odbitnih privremenih razlika iskazuje se iznos plaćenog poreza na dobit

izračunato temeljem privremene razlike prihoda i rashoda.

ovako iskazani iznos poreza pokriva se iz dobiti u razdoblju u kojemu će biti ukinut kao privremena razlika prihoda i rashoda.




Iskazivanje u razdoblju nastanka kod rashoda i kod prihoda, pri

utvrđivanju porezne osnovice računovodstvena dobit se uvećava, a gubitak umanjuje za iznos nastale privremene razlike.

Utvrđeni porezni učinak ove privremene razlike evidentira se na računu 080 te se za taj iznos uvećava dobit nakon oporezivanja.




Knjigovodstveni postupak u razdoblju ukidanja kod rashoda i prihoda (čiji su porezni učinci

iskazani na računu 080), pri utvrđivanju porezne osnovice računovodstvena dobit se umanjuje, a gubitak uvećava za iznos ukinute privremene razlike.

kod rashoda privremena razlika se ukida u godini u kojoj je prethodno iskazan porezno nepriznati rashod postao porezno priznat,



Odgođena porezna imovina kod prihoda to je godina u kojoj je u

računovodstvu iskazan prihod koji u prethodnim razdobljima nije bio priznat, ali je za taj iznos tada bilo iskazano povećanje porezne osnovice.

U istom razdoblju kada su ukinute privremene razlike prihoda i rashoda ukida se i njihov porezni učinak tako da se za iznos poreznog učinka iskazanog na računu 080 umanji dobit nakon oporezivanja, odnosno poveća gubitak




Primjer 8.: Na kraju 2008.g. privremeno nepriznati

trošak amortizacije kojeg je poduzetnik iskazao na r.br. 18. obrasca PD iznosi 35.000,00 kn. Odgođena porezna imovina na navedenu privremenu razliku iznosi 7.000,00 kn (20% od 35.000,00).


Knjiženja:



1. Obračun odgođene porezne imovine na privremeno porezno nepriznatu amortizaciju 7.000,00 0806 94006



Napomene uz primjer br. 8.: 1) Kod knjiženja pretpostavili smo da

poduzetnik ima dobitak tekuće godine, pa smo odgođenu poreznu imovinu knjižili u korist računa 940-Dobit tekuće godine. U slučaju da poduzetnik nema dobit tekuće godine već gubitak tekuće godine, tada se navedeni iznos knjiži u korist računa 941-Gubitak tekuće godine (do iznosa gubitka);

2) U godini kada se trošak amortizacije koji nije ranije bio priznat iskazuje u r.br. 33. obrasca PD i na taj način smanjuje poreznu



osnovicu poreza na dobit, tada se 20% iznosa tog priznatog troška amortizacije knjiži kao smanjenje odgođene porezne imovine (obrnuto knjiženje od iskazanog u primjeru); 3) U praksi se obračun odgođene

porezne imovine izračunava za sve privremene razlike i u prebijenom iznosu knjiži ili povećanje odgođene porezne imovine ili smanjenje odgođene porezne imovine.


Zalihe

Zalihe u BILANCI poduzetnici trebaju posebno iskazati kao sljedeće pozicije: 1. Sirovine i materijal 2. Proizvodnja u tijeku 3. Nedovršeni proizvodi i poluproizvodi 4. Gotovi proizvodi 5. Trgovačka roba 6. Predujmovi za zalihe 7. Ostala imovina namijenjena prodaji


Zalihe

Kod zaliha nove pozicije su: 3. Nedovršeni proizvodi i poluproizvodi 7. Ostala imovina namijenjena prodaji

Nedovršeni proizvodi i poluproizvodi prije su se u Bilanci iskazivali zajedno s proizvodnjom u tijeku.Ostala imovina (dugotrajna) namijenjena prodaji prema našem kontnom planu evidentira se kao kratkotrajna imovina (zalihe) na računima skupine 68.


Mjerenje – utroška zaliha

Prema HSFI 10-Zalihe, postoje tri (3) metode mjerenja utroška zaliha, i to: 1) Metoda specifične

identifikacije troškova; 2) FIFO metoda (prvi ulaz - prvi

izlaz); 3) Metoda ponderiranog

prosječnog troška.



HSFI 10-Zalihe ukinuo je mogućnost primjene metode LIFO kod utroška zalihaAko je poduzetnik u 2007. g. primjenjivao metodu LIFO treba od 1.1.2008. g. priječi na metodu FIFO ili metodu prosječnih cijenaU nastavku dajemo primjer ispravka zaliha robe zbog promjene metode utroška zaliha



Primjer 9.: Trošak zalihe robe uz primjenu metode

LIFO u 2007.g. iznosio je 600.000 kn Trošak zalihe robe uz primjenu metode

FIFO u 2007.g. iznosio bi 530.000 kn Povećanje vrijednosti zaliha 70.000 kn Povećanje zadržane dobiti 56.000 kn Povećanje odgođene porezne obveze

(20% od 70.000 kn) 14.000 kn





1 2 3 4 5

1.a Povečanje vrijednosti zaliha robe na dan 1.1.2008. zbog promjene metode utroška zaliha 70.000,00 6600 9305




Na kraju godine poduzetnik je dužan osnovicu poreza na dobit uvečati za 70.000,00 kn u obrascu PD za 2008.g. i nakon toga u knjigovodstvu na dan 31. prosinca 2008.g. proknjižiti ukidanje odgođene porezne obveze



Knjiženja:



2.

Na dan 31. prosinca 2008.g. ukidanje odgođene porezne obveze nakon uvečanja osnovice poreza na dobit za povečanje zaliha robe zbog promjene računovodstvene politike 14.000,00 970 93095


Zalihe – ostala imovina (dugotrajna) namijenjena prodaji

Odredbe za ostalu imovinu (dugotrajnu) namijenjenu prodaji nalaze se u HSFI 8-Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji je imovina čija će se knjigovodstvena vrijednost nadoknaditi putem prodaje (s tim da je ta prodaja vrlo vjerojatna), a ne putem korištenja. Prodaja ove imovine provest će se unutar jedne godine od datuma klasifikacije. Takva dugotrajna imovina, koja je namijenjena prodaji, klasificira se kao kratkotrajna imovina.



Da bi se dugotrajna imovina namijenjena prodaji mogla klasificirati kao kratkotrajna imovina trebaju biti ispunjeni sljedeći kriteriji: raspoloživost za trenutnu prodaju u

postojećem stanju, prodaja mora biti vrlo vjerojatna, imovina ili skupina za otuđenje mora

biti aktivno označena za prodaju po cijeni



cijeni koja je prihvatljiva u odnosu s njenom sadašnjom vrijednošću,

prodaja bi se trebala odrediti za priznavanje kao kompletna prodaja unutar jedne godine od datuma klasifikacije.



Prema točki 26. HSFI 8-Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, dugotrajna imovina ili skupina klasificirana kao namijenjena prodaji mjeri se po: knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za

troškove prodaje,ovisno o tome što je niže.



Na dugotrajnu imovinu klasificiranu kao dugotrajnu imovinu namijenjena prodaji od trenutka klasificiranja ne obračunava se amortizacija;Poduzetnik treba priznati rashod od umanjenja za bilo koji početni ili naknadni djelomični otpis imovine ili skupine za otuđenje do visine fer vrijednosti, umanjene za troškove prodaje.



Naknadno povećanje fer vrijednosti umanjeno za troškove prodaje dugotrajne imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka, ali do visine prije priznatog rashoda u skladu s HSFI-em 8.Prihod ili rashod s osnove dugotrajne imovine namijenjene prodaji ili grupe za otuđenje, priznaje se u trenutku otuđenja i klasificira se kao ostali prihodi ili ostali rashodi na neto osnovi u skladu s HSFI 15-Prihodi i HSFI 16-Rashodi.



Prema odredbama HSFI 8-Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, poduzetnik koji dugotrajnu imovinu namjerava prodati dužan je tu imovinu voditi na posebnim računima (konta skupine 68 prema našem računskom planu) kao kratkotrajnu imovinu a ne kao dugotrajnu materijalnu imovinu za obavljanje djelatnosti i vrijednosno je iskazati po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje ovisno o tome što je niže.



Iz odredbe točke 1.10. 11. Okvira za primjenu HSFI-a proizlazi da se usporedni podaci za 2007. g. ne moraju reklasificirati prema odredbama HSFI-a, ali to poduzetnik mora objaviti uz financijske izvještaje za 2008.g. Ako poduzetnik donese takvu odluku, tada je u početnoj bilanci sa stanjem na dan 1. siječnja 2008.g. potrebno iz bilance sa stanjem na dan 31. prosinca 2007.g. samo s računa dugotrajne imovine prenijeti knjigovodstvenu vrijednost na novi račun skupine 68-Ostala imovina (dugotrajna) namijenjena prodaji.



Nakon utvrđivanja početnog stanja dugotrajne imovine namijenjena prodaji potrebno je stornirati pogrešna knjiženja za 2008.g. u vezi navedene imovine. Podsjećamo da prema HSFI 8 kod dugotrajne imovine koja je namijenjena prodaji nema obračuna amortizacije i da se kod prodaje dugotrajne imovine namijenjena prodaji prihod iskazuje po neto principu (iznos fakture



umanjen za PDV i umanjen za vrijednost na računu skupine 68) na računu 7808-Prihod od prodaje dugotrajne imovine namijenjena prodaji koji se u Računu dobiti i gubitka iskazuje u poziciji "Ostali-izvanredni prihodi".



Savjetujemo da se ne donosi odluka o primjeni odredbe HSFI 8-Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja retroaktivno za cijelu 2007.g. jer je korekcija imovine (i kapitala) u tom slučaju složena. Osim toga, prema odredbi točke 1.10.7. postoje izuzeci kada u početnoj bilanci poduzetnika imovinu i obveze ne treba mjeriti u skladu s HSFI-ma, a među njima su i "fer vrijednost i revalorizacija".



Ukoliko poduzetnik ipak želi reklasificirati dugotrajnu imovinu namijenjenu prodaji prema odredbama HSFI 8-Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja za cijelu 2007.g. tada bi to trebalo učiniti na način koji je iskazan u primjeru br. 10.



Primjer 10.: 1) Vrijednost stroja koji je namijenjen

prodaji na dan 31.12. 2007.g. je sljedeća: - nabavna vrijednost stroja

300.000,00 kn - ispravak vrijednosti stroja

90.000,00 kn - amortizacija od 1.9. do 31.12. 2007.

30.000,00 kn; 2) Reklasifikacija stroja na dan 1.

siječnja 2008. prema HSFI 8.



Procijenjeno je da je knjigovodstvena vrijednost stroja na dan odluke o prodaji 1.9.2007.g. (210.000,00 kn plus 30.000,00 kn) niža od fer vrijednosti tog stroja umanjeno za troškove prodaje na dan 1.1.2008.g. (koja iznosi 260.000,00), pa vrijednost stroja na računu 682 iskazujemo po knjigovodstvenoj vrijednosti stroja u iznosu od 240.000,00 kn;

3) 1. lipnja 2008.g. prodan je stroj u iznosu od 315.000,00 kn (PDV iznosi 56.803,32 kn);



Knjiženja:



1. Vrijednost stroja na dan 31.12.2007.:

- nabavna vrijednost 300.000,00 0211 -

- ispravak vrijednosti 90.000,00 - 0291

2. Reklasifikacija stroja koji je namijenjen prodaji na dan 1.1.2008.g. prema HSFI 8

- nabavna vrijednost /300.000,00/ 0211 -

- ispravak vrijednosti /90.000,00/ - 0291

- vrijednost stroja za prodaju 240.000,00 682 -

- razlika u korist zadržane dobiti 30.000,00 - 9306

- odgođena porezna obveza (20% od 30.000,00) 6.000,00 93096 970

3. Izlazni račun za prodaju stroja kupcu 315.000,00 1201 -

- PDV 56.803,32 - 2600

- razduženje vrijednosti stroja 240.000,00 - 682

- prihod 18.196,68 - 7808



Napomene uz Primjer br.10.: 1) Sva knjiženja koja su obavljena u

2008.g. u vezi navedenog stroja (amortizacija i prodaja) treba stornirati;

2) Da se kod prodaje stroja ostvario gubitak umjesto prihoda, taj gubitak treba knjižiti kao ostali-izvanredni rashod;



3) Na kraju godine kod sastavljanja obrasca PD poduzetnik mora za iznos knjižen na zadržanu dobit (30.000,00 kn) umanjiti poreznu osnovicu i kada to učini tada mora ukinuti odgođenu poreznu obvezu knjiženjem svote od 6.000,00 kn 31.12.2008. na teret računa 970-Odgođena porezna obveza a u korist računa 93096-Ispravak zadržane dobiti zbog odgođene porezne obveze.


Kapital i rezerve

Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 38/08), kapital se iskazuje u pasivi Bilance kao sljedeće pozicije: A KAPITAL I REZERVE

I Temeljni (upisani) kapital II Kapitalne rezerve III Rezerve iz dobiti IV Revalorizacijske rezerve V Zadržana dobit ili preneseni gubitak VI Dobit ili gubitak poslovne godine VII Manjinski interes


Kapital i rezerve

Nova pozicija unutar “Kapital i rezerve” je “Manjinski interes”.Prema odredbi čl.5. st.3. Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 38/08), poziciju GFI bilance pod brojem VII. Manjinski interes popunjavaju samo oni poduzetnici koji izrađuju konsolidirane financijske izvještaje.


Kapital i rezerve

Nova pozicija unutar “Kapital i rezerve” je i “Kapitalne rezerve”, koji zamjenjuje staru poziciju “Premije na emitirane dionice – Kapitalni dobitak”. U novu poziciju, osim premija na emitirane dionice ulazi i neupisani kapital i sve ono što se tretira kao kapital a ne može se unijeti u druge pozicije.


Kapitalne rezerve (pričuve)

Kapitalne rezerve su dio kapitala kojeg poduzetnik ostvaruje realizacijom dionica, odnosno udjela iznad nominalne vrijednosti upisanog kapitala odnosno iznad troška stjecanja trezorskih dionica (udjela), kao i dodatno uplaćen kapital i sve ostalo prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima (HSFI 12.8.).



Dioničko društvo unosi u rezerve kapitala: 1) dio uplaćenog iznosa za koji se

izdaju dionice koji prelazi nominalni iznos dionica a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa onaj iznos koji prelazi knjigovodstveno iskazani iznos temeljnog kapitala što se odnosi na dionice,



2) dio iznosa uplaćenog društvu za stjecanje zamjenjivih obveznica ili obveznica s opcijom kupnje dionica koji prelazi nominalni iznos izdanih obveznica,

3) iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.



Odredbe o rezervi kapitala za d.o.o. nalaze se u čl.406.a ZTD.

Društvo s ograničenom odgovornošću u rezerve kapitala unosi: 1) dio uplaćenih iznosa za koje se

izdaju poslovni udjeli koji prelazi nominalne iznose temeljnih uloga,



2) iznose dodatnih plaćanja članova društva radi stjecanja posebnih prava u društvu,

3) iznose ostalih dodatnih plaćanja članova društva kao npr. dodatnih činidbi,

4) iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.



Primjer 11.: Stjecanje imovine d.o.o. ulaganjem člana društva Račun Red.


1 2 3 4 5

1. Dokapitalizacija ulaganjem zgrade 900.000,00 0200 9110

2. Ulaganje zemljišta u neupisani kapital 600.000,00 0101 926 0200-Upravne zgrade 0101-Građevinska zemljišta

9110-Upisani temeljni ulozi domaćih osoba 926-Kapitalne rezerve



Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanim čl.10. Pravilnika o porezu na dobit

(čl.9. st.2. Pravilnika o porezu na dobit)



Kapitalne rezerve prema našem kontnom planu knjiže se na računima podskupine 926.Sav kapital koji spada u kapitalne rezerve a koji je na dan 31. 12. 2007. iskazan na drugim računima kapitala, poduzetnik na dan 1.1.2008. treba stornirati s tih računa i preknjižiti na račun 926.


Rezerve iz dobiti

Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 38/08), rezerve iz dobiti se iskazuje u pasivi Bilance kao sljedeće pozicije: 1. Zakonske rezerve 2. Rezerve za vlastite dionice 3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna

stavka) 4. Statutarne rezerve 5. Ostale rezerve


Vlastite dionice (udjeli)

Samo poduzetnici koji primjenjuju HSFI-e iskazju „vlastite dionice (udjele)” u aktivi kao imovinu i u pasivi kao „rezerve za vlastite dionice (udjele)”.Poduzetnici koji primjenjuju MRS-ove i MSFI-e ne iskazuju „vlastite dionice (udjele)” u aktivi kao imovinu ni u pasivi kao „rezerve za vlastite dionice (udjele)”, već samo iskazuju u pasivi kao „vlastite dionice i udjele (odbitna stavka)”


Vlastite dionice i udjeli

Ako poduzetnik otkupi svoje vlastite instrumente (trezorske dionice ili udjele) formiraju se rezerve iz dobiti za vrijednost tih instrumenata. Dobici ili gubici od vlastitih instrumenata priznaju se u okviru kapitalnih rezervi (HSFI 12.30.)

Posebna bilančna pozicija dugotrajna/kratkotrajna financijska

imovina


Rezerve iz dobiti

Primjer 12.: 1) Poduzetnik d.o.o. je donio odluku o

otkupu poslovnog udjela od člana fizičke osobe u vrijednosti 40.000,00 kn. Za poslovni udio plaćeno je 38.000,00 kn.

2) Rezerve za otkup vlastitih udjela formirane su iz zadržane dobiti;

3) Otkupljeni vlastiti poslovni udio prodan je članu društva za iznos od 44.000,00 kn;

4) Ukinute su rezerve za otkup vlastitih udjela.


Rezerve iz dobiti

Knjiženja:



1. Izvod žiro-računa - kupljeni vlastiti udjeli 38.000,00 1162 1000

2. Formiranje rezervi za vlastite udjele iz zadržane dobiti 38.000,00 9301 9221

3. Izvod žiro-računa - prodani vlastiti udjeli 44.000,00 1000 -

- razduženje vlastitih udjela 38.000,00 - 11162

- povećanje kapitalnih rezervi za razliku 6.000,00 - 926

4. Ukinute rezerve za otkup vlastitih udjela 38.000,00 9221 9307



Primjer 13.: 1) Poduzetnik d.o.o. je donio odluku o

otkupu poslovnog udjela od člana fizičke osobe u vrijednosti 40.000,00 kn. Za poslovni udio plaćeno je 48.000,00 kn.


3) Otkupljeni vlastiti poslovni udio prodan je članu društva za iznos od 47.000,00 kn;




Knjiženja:





3. Izvod žiro-računa - prodani vlastiti udjeli 47.000,00 1000 -

- razduženje vlastitih udjela 48.000,00 - 1162

- smanjenje kapitalne rezervi za razliku 1.000,00 926 - 4. Ukinute rezerve za otkup vlastitih udjela 48.000,00 9221 9307



Primjer 14.: 1) Poduzetnik d.o.o. je donio odluku o otkupu

poslovnog udjela od člana fizičke osobe u vrijednosti 40.000,00 kn. Za poslovni udio plaćeno je 48.000,00 kn.


3) Poduzetnik d.o.o. odlučio je povući otkupljene vlastite udjele - smanjenje temeljnog kapitala.




Knjiženja:





3. Povlačenje otkupljenih vlastitih udjela 48.000,00 - 1162 - smanjenje temeljnog kapitala 40.000,00 9120 -

- razlika na teret kapitalne rezerve 8.000,00 926 -

4. Ukinute rezerve za otkup vlastitih udjela 48.000,00 9221 9307



Poduzetnici koji primjenjuju HSFI-e, moraju kod transakcija s vlastitim dionicama knjiženja obavljati na način prikazan u prethodnim primjerima.



Iznos na računima 043-Vlastite dionice i udjeli (dugotrajna financijska imovina) i 116-Vlastite dionice i udjeli (kratkotrajna financijska imovina) mora biti jednak iznosu na računu 922-Rezerve za otkup vlastitih dionica i udjela. Ako to nije slučaj s 31.12.2007. tada kod iskazivanja stanja na dan 1.1.2008. treba s ostalih računa kapitala prenijeti dio koji nedostaje na račun 922.


Revalorizacijske rezerve

Revalorizacijske rezerve su dio kapitala koje nastaju ponovnom procjenom imovine iznad troškova nabave (dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine i financijske imovine raspoložive za prodaju) (HSFI 12.10.)



Dugotrajna imovina (materijalna i nematerijalna), revalorizira se kada poduzetnik poslije početnog mjerenja po metodi troška odluči da će na određenu skupinu dugotrajne imovine primjenjivati metodu revalorizacije a ne metodu troška.



Prema računovodstvenim odredbama (HSFI 6.36., HSFI 12.26., HSFI 5.23. i HSFI 12.28.), kada se dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina, nakon početnog mjerenja, mjeri po metodi revalorizacije, tada se to povećanje dugotrajne imovine treba izravno priznati u kapital pod nazivom revalorizacijske rezerve.



Kada je neka imovina revalorizirana, a ta revalorizacija se uključuje u poreznu osnovicu u nekom idućem razdoblju, poduzetnik treba iskazati odgođenu poreznu obvezu primjenjujući na tu revalorizacijsku rezervu propisanu stopu poreza na dobit. Ova odgođena porezna obveza iskazuje se kao smanjenje revalorizacijske rezerve (HSFI 12.42.).



Kad se knjigovodstvena vrijednost imovine poveća kao rezultat revalorizacije, to povećanje treba izravno odobriti kapitalu pod nazivom revalorizacijska rezerva. Međutim, revalorizacijsko povećanje treba priznati kao prihod do visine prethodno priznatih rashoda u računu dobiti i gubitka.

toč. 12.26.



Kad se knjigovodstvena vrijednost imovine smanji zbog revalorizacije, to smanjenje treba priznati kao rashod. Međutim, revalorizacijsko smanjenje treba izravno teretiti u revalorizacijsku rezervu do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne prelazi iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za istu imovinu.

12.27.



Primjer 15.:U ovom primjeru revalorizacija upravnih zgrada obavit će se metodom da se najprije utvrdi neto knjigovodstvena vrijednost (nabavna vrijednost se umanji za ispravak vrijednosti) i da se tada neto knigovodstvena vrijednost prepravlja do revaloriziranog iznosa imovine. U primjeru je knjigovodstveno stanje upravnih zgrada sljedeće:



- nabavna vrijednost 1.200.000,00 kn - ispravak vrijednosti 520.000,00 kn

Utvrđena je neto vrijednost upravnih zgrada, prenosom ispravka vrijednosti na nabavnu vrijednost i zatim je obavljena revalorizacija neto knjigovodstvene vrijednosti po stopi od 25% što iznosi 170.000,00 kuna;Odgođena porezna obveza iznosi 34.000,00 kn (20% od 170.000,00).





1 2 3 4 5

1. Stanje upravnih zgrada prije revalorizacije: - nabavna vrijednost 1.200.000,00 0200 -

- ispravak vrijednosti (akumulirana amortizacija) 520.000,00 - 0290

2. Isključenje ispravka vrijednosti (akumulirane amortizacije) na teret nabavne vrijednosti 520.000,00 0290 0200

3. Revalorizacija neto knjigovodstvene vrijednosti 170.000,00 0200 92321

4. Odgođena porezna obveza (170.000,00 x 20%) 34.000,00 92329 970



Napomene uz Primjer 15.: 1) Da je na navedenu dugotrajnu imovinu

prije ove revalorizacije bilo knjiženo vrijednosno usklađenje na niže (umanjenje) na računima rashoda 7381-Vrijednosno usklađenje (gubitak od umanjenja) građevinskih objekata, tada se revalorizacija ne bi knjižila na računu revalorizacijske rezerve (račun 92321) veća na računu prihoda 77921-Nerealizirani prihodi (dobici) od povečanja vrijednosti dugotrajne materijalne imovine do visine prethodno iskazanih



rashoda od vrijednosnog usklađenja; 2) Kada se knjigovodstvena vrijednost

imovine smanji zbog revalorizacije, to smanjenje treba priznati kao rashod (za navedenu dugotrajnu materijalnu imovinu na računu rashoda 7381). Međutim, revalorizacijsko smanjenje treba izravno teretiti u revalorizacijsku rezervu (za navedenu dugotrajnu materijalnu imovinu na računu 92321) do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne prelazi iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za istu imovinu.



Revalorizacijska rezerva uključena u kapital koja se odnosi na dugotrajnu materijalnu imovinu može se prenijeti u zadržanu dobit.

Prijenos revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit ne provodi se u računu dobiti ili gubitka.



Prema računovodstvenim odredbama (HSFI 6.38., HSFI 5.25.),revalorizacijska rezerva uključena u kapital koja se odnosi na dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu može se prenijeti u zadržanu dobit kada je imovina povučena iz uporabe ili je otuđena, a i kada poduzetnik koristi imovinu.



Kod prijenosa revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit za vrijeme dok poduzetnik koristi imovinu, iznos realizirane revalorizacijske rezerve je razlika između amortizacije zasnovane na revaloriziranom knjigovodstvenom iznosu imovine i amortizacije zasnovane na izvornom trošku imovine.



Prema odredbama čl.39. Pravilnika o porezu na dobit, revalorizacijska pričuva (rezerva) koja je formirana pri procjeni imovine uključuje se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti povećane amortizacije nastale zbog revalorizacije. Ostatak revalorizacijske pričuve uključuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja na drugi način imovine od koje je revalorizacijska pričuva oblikovana.



Iz navedenih računovodstvenih i poreznih odredbi proizlazi da je amortizacija revaloriziranog dijela dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine porezno priznati trošak uz uvjet da se u iznosu te amortizacije prenese dio revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit (povećanje) ili u preneseni gubitak (smanjenje).



U slučaju da se navedeni iznos amortizacije ne prenese iz revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit (što se može dogoditi jer računovodstveni propisi ne traže da to poduzetnik mora napraviti, već samo da može), tada je taj dio amortizacije privremeno nepriznati rashod sve dok se odgovarajući iznos s revalorizacijskih rezervi ne prenese u zadržanu dobit.



U slučaju da je amortizacija revaloriziranog dijela dugotrajne imovine privremeno nepriznati trošak on se iskazuje u r.br.18. obrasca PD. U slučaju da je navedena amortizacija priznati rashod tada iznos u visini te amortizacije (koji je prenesen sa revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit) povećava poreznu osnovicu poreza na dobit i taj iznos iskazuje se u r.br. 25. obrasca PD.



Primjer 16.:U ovom primjeru revalorizacija strojeva, postrojenja za obradu i preradu obavit će se metodom razmjerne promjene bruto knjigovodstvenog iznosa imovine (revalorizira se i nabavna vrijednost imovine i ispravak vrijednosti imovine), tako da je knjigovodstveni iznos imovine nakon revalorizacije jednak njezinom revaloriziranom iznosu. U primjeru se pretpostavlja da je amortizacijska stopa u skladu s porezno priznatom stopom.



1) U primjeru je knjigovodstveno stanje strojeva, postrojenja za obradu i preradu na dan 31. 12. 2007. prije revalorizacije sljedeće: - nabavna vrijednost

600.000,00 kn - ispravak vrijednosti

260.000,00 kn


Revalorizacijske rezerve 2) Obavljena je revalorizacija navedene

imovine na dan 31. 12. 2007. po stopi od 25% i efekat revalorizacije je: - na nabavnu vrijednost

150.000,00 kn - na ispravak vrijednosti

65.000,00 kn - na knjigovodstvenu vrijednost

85.000,00 kn 3) Knjiženje odgođene porezne obveze na

iznos revalorizacijske rezerve 17.000,00 kn



4) Obračun amortizacije navedene imovine za 2008.g. iznosi: - za nerevalorizirani dio

60.000,00 kn - za revalorizirani dio

15.000,00 kn 5) Za iznos amortizacije

revaloriziranog dijela - prijenos u zadržanu dobit 15.000,00 kn

6) Smanjenje odgođene porezne obveze 3.000,00 kn





1 2 3 4 5


1. Stanje strojeva, postrojenja za obradu i preradu prije revalorizacije:

- nabavna vrijednost 600.000,00 0211 -

- ispravak vrijednosti (akumulirana amortizacija) 260.000,00 - 0291

2. Revalorizacija strojeva, postrojenja za obradu i preradu:

- revalorizacija nabavne vrijednosti 150.000,00 0211 - - revalorizacije ispravka vrijednosti 65.000,00 - 0291

- revalorizacija knjigovodstvene (sadašnje) vrijednosti u korist revalorizacijske rezerve 85.000,00 - 92331

3. Odgođena porezna obveza (20% od 85.000,00 kn) 17.000,00 92339 970

Knjiženja u 2008.g.: 4. Obračuna amorizacije stroja za 2008.g. 75.000,00 - 0291 - za nerevalorizirani dio 60.000,00 4312 - - za revalorizirani dio 15.000,00 4340 -

5.

Prijenos revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit za svotu amortizacije revaloriziranog dijela stroja 15.000,00 92331 9320

6. Smanjenje odgođene porezne obveze (20% od 15.000,00) 3.000,00 970 92339


Revalorizacijske rezerveNapomene uz Primjer 16.: 1) Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju

godišnjih financijskih izvještaja (Narodne novine br. 38/08) svi poduzetnici u financijskom izvještaju BILANCA moraju iskazati posebno odgođenu poreznu obvezu pod pozicijom C 8.-Odgođena porezna obveza, dakle unutar pozicije C -DUGOROČNE OBVEZE. Zbog navedenog smo u knjiženju pod r.br.3. odgođenu poreznu obvezu iskazali na računu 970 a ne unutar skupine računa 29-Pasivna vremenska razgraničenja;



2) Da nisu provedena knjiženja pod r.br. 5. i 6. poduzetnik bi morao kod konačnog obračuna poreza na dobit u obrascu PD povećati osnovicu poreza na dobit za iznos amortizacije revaloriziranog dijela stroja u svoti od 15.000,00 kn na r.br.18. obrasca PD. Ovako će i amortizacija revaloriziranog dijela stroja biti priznati rashod, ali će se svejedno porezna obveza trebati povećati na r.br. 25. obrasca PD;



3) Kod knjiženja na r.br. 5. pretpostavili smo da poduzetnik ima zadržanu dobit, pa smo svotu amortizacije revaloriziranog dijela stroja knjižili u korist računa 9302-Zadržana dobit prenesena iz revalorizacijske pričuve. U slučaju da poduzetnik nema zadržane dobiti već preneseni gubitak tada se navedeni iznos knjiži u korist računa 931-Preneseni gubitak, a ako postoji gubitak iznad visine kapitala tada se navedeni iznos knjiži u korist računa 090-Gubitak iznad visine kapitala.



Dobit ili gubitak od financijske imovine raspoložive za prodaju priznaje se izravno u kapital do prestanka priznavanja financijske imovine kada se kumulativno dobici ili gubici koji su prethodno priznati u kapitalu priznaju u računu dobiti i gubitka.

Iznimka je gubitak od umanjene vrijednosti te dobit i gubitak od tečajnih razlika.

toč. 12.36.



Gubici od umanjenja vrijednosti, priznati u računu dobiti i gubitka, od ulaganja u vlasnički instrument (dionice i udjeli) klasificiran kao raspoloživ za prodaju ne ispravljaju se u računu dobiti i gubitka kao prihod nego se priznaju u revalorizacijske rezerve

toč. 12.38.



Primjer 17.: Ulaganje u dionice razvrstane u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju 1) Poduzetnik A d.o.o. kupio je u 2007.g. 300

dionica poduzetnika B d.d. Nominalna vrijednost jedne dionice je 1.500,00 kn. Po odluci poduzetnika A dionice su kvalificirane kao financijska imovina raspoloživa za prodaju;

2) Naknada brokerima iznosi 3% vrijednosti dionica;

3) Na kraju 2007.g. cijena dionice povećala se i nova vrijednost po dionici je 1.650,00 kn;



4) Smanjenje revalorizacijske rezerve za odgođenu poreznu obvezu - 20%;

5) Na kraju 2008.g. cijena dionice pala je i nova vrijednost po dionici je 1.550,00 kn;

6) Povećanje revalorizacijske rezerve za smanjenje odgođene porezne obveze - 20%;


Revalorizacijske rezerve Knjiženja:




1. Izvod žiro-računa - društvo je kupilo dionice (300 kom x 1.500 kn) 450.000,00 0410 1000

2. Izvod žiro-računa - plaćena naknada brokerima (450.000 x 3%) 13.500,00 0410 1000

3. Povećanje vrijednosti dionica (105,00 x 300) 31.500,00 04911 92351

4. Odgođena porezna obveza (31.500,00 x 20%) 6.300,00 92359 970


5. Smanjenje vrijednosti dionica (100,00 x 300) 30.000,00 92351 04911

6. Smanjenje odgođene porezne obveze (30.000,00 x 20%) 6.000,00 970 92359



Napomene uz Primjer 17.: 1) Dionice kao financijsku imovinu u

ovom primjeru knjižili smo kao dugotrajnu financijsku imovinu, jer se financijska imovina klasificirana kao financijska imovina čija se promjena fer vrijednosti priznaje u računu dobiti i gubitka iskazuje kao kratkotrajna financijska imovina, a financijska imovina raspoloživa za prodaju kao dugotrajna financijska imovina;



2) Naknadu brokerima knjižili smo kao povećanje vrijednosti financijske imovine, obzirom da se prema odredbi točke 19. HSFI 9-Financijska imovina, pri početnom mjerenju financijske imovine raspoložive za prodaju transakcijski troškovi uključuju u nabavnu vrijednost financijske imovine;

3) Prema točki 22. HSFI 9-Financijska imovina, promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju priznaje se izravno u kapital odnosno u revalorizacijsku rezervu;



Ako postoje revalorizacijske rezerve na dan 31. 12. 2007. tada je potrebno na dan 1. 1. 2008. proknjižiti odgođenu poreznu obvezu (20% od iznosa revalorizacijske rezerve)


Odgođena porezna obveza

Odgođene porezne obveze jesu iznosi poreza na dobit plativi u budućim razdobljima koji se odnose na oporezive privremene razlike.Prema našem kontnom planu odgođene porezne obveze evidentiraju se na računu 970.

Ova pozicija je nova pozicija u Bilanci.

toč. 14.11.


Odgođena porezna obveza

Odgođenu poreznu obvezu treba mjeriti stopama poreza za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će obveza biti podmirena.

Odgođena porezna obveza obično se mjeri primjenom poreznih stopa (i poreznih zakona) koji su na snazi na datum bilance.

toč. 14.29.


Obveze po osnovi DI namijenjene prodaji

Pozicija D.10. - KRATKOROČNE OBVEZE - Obveze po osnovi dugotrajneimovine namijenjene prodajiOvo je nova pozicija u Bilanci.U našem računskom planu otvorili smo novi konto (objavljeno u RIPUP-u br. 5/08 na str. 232): 28-Obveze po osnovi dugotrajne

imovine namijenjenoj prodaji 280-Obveze po osnovi dugotrajne

imovine namijenjenoj prodaji.


Obveze po osnovi DI namijenjene prodaji

Prema računovodstvenih standardima i obveze (dugoročne i kratkoročne), vezane uz dugotrajnu imovinu, kod klasificiranja dugotrajne imovine namijenjena prodaji kao kratkotrajnu imovinu treba prenijeti na kratkoročne obveze 280-Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji.

Documents

Reklasifikacija – sastavljanje početne bilance prema HSFI-ima mr. Zdravko Baica, dipl.oec