22
10 / 2013 22 Računovodstvo mr. sc. Zdravko Baica Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10) U ovom članku pišemo o računovodstvenoj primjeni HSFI 10 - Zalihe, koji je objavljen u Odluci o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11). 1. Sadržaj HSFI 10 - Zalihe i definicije zaliha Cilj računovodstvenog standarda HSFI 10 - Zalihe je propisati ra- čunovodstveni postupak za utvrđivanje, obračunavanje i evidentira- nje zaliha. Temeljni zadatak računovodstva zaliha je obuhvatiti sve troškove koji su nastali u formiranju zaliha i koje treba priznati kao imovinu u procesu poslovanja do priznavanja povezanih prihoda. HSFI 10 - Zalihe sadrži upute za određivanje troškova i njihovim ka- snijim priznavanjem kao rashoda, uključivši bilo koje otpisivanje do neto vrijednosti. Također upućuje na metode utvrđivanja troškova koje se koriste za određivanje vrijednosti zaliha. HSFI 10-Zalihe u skladu je s IV. Direktivom Europske unije i sa sljedećim računovodstvenim standardima koje primjenjuju veliki poduzetnici: MRS 1-Prezentiranje financijskih izvještaja, MRS 2-Zalihe, MRS 21-Učinci promjene tečaja stranih valuta, MRS 23-Troškovi posudbe, MRS 37-Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina. Zalihe su kratkotrajna materijalna imovina: koja se drži zbog prodaje u redovnom toku poslovanja, koja se drži u procesu proizvodnje za navedenu prodaju ili u obliku materijala ili dijelova koji će biti utrošeni u procesu proizvodnje ili u postupku pružanja usluga. Zalihe slijedom reprodukcijskog ciklusa obuhvaćaju sljedeće obli- ke: 1) zalihe sirovina i drugog materijala koji ulaze u supstancu go- tovog proizvoda; 2) zalihe rezervnih dijelova i drugog materijala koji ne ulazi u sup- stancu gotovih proizvoda; 3) zalihe nedovršene proizvodnje i poluproizvoda; 4) zalihe gotovih proizvoda; 5) zalihe trgovačke robe i drugo; 6) kratkotrajna biološka imovina. HSFI 10-Zalihe sadrži načela, pravila i metode za utvrđivanje oblika zaliha, njihovo mjerenje, priznavanje i evidentiranje. Obuhvaća sve zalihe poduzetnika, osim: nedovršenih radova temeljem ugovora o izgradnji uključivši izravno povezane ugovore o pružanju usluga; financijskih instrumenata; biološke imovine povezane s poljoprivrednom djelatnošću i poljoprivrednim proizvodima u trenutku ubiranja priroda (HSFI 17-Poljoprivreda). Prema odredbi točke 10. HSFI 17-Poljoprivreda, poljoprivredni pro- izvodi koji su proizvodi biološke imovine u trenutku ubiranja mjere se po fer vrijednosti, umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje. Poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja mjere se u skladu s HSFI 10-Zalihe. HSFI 10-Zalihe se ne primjenjuje na mjerenje zaliha robe brokera - trgovaca koji svoje zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troš- kove prodaje. Ako se ove zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, promjene fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje priznaju se u okviru računa dobiti ili gubitka u razdoblju u kojem je promjena nastala. 2. Priznavanje zaliha Priznavanje je proces uvrštavanja stavke u bilancu, te u račun do- biti i gubitka, koja udovoljava definiciji elemenata financijskih izvje- štaja za njeno priznavanje. Stavka koja udovoljava definiciji elemenata financijskih izvještaja treba se priznati ako: je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezane s tom stavkom ulaziti poduzetniku ili izlaziti iz njega i stavka ima trošak ili vrijednost koja se može pouzdano izmje- riti.

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

  • Upload
    others

  • View
    15

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201322

Računovodstv

o

mr. sc. Zdravko Baica

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)U ovom članku pišemo o računovodstvenoj primjeni HSFI 10 - Zalihe, koji je objavljen u Odluci o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11).

1. Sadržaj HSFI 10 - Zalihe i definicije zaliha

Cilj računovodstvenog standarda HSFI 10 - Zalihe je propisati ra-čunovodstveni postupak za utvrđivanje, obračunavanje i evidentira-nje zaliha. Temeljni zadatak računovodstva zaliha je obuhvatiti sve troškove koji su nastali u formiranju zaliha i koje treba priznati kao imovinu u procesu poslovanja do priznavanja povezanih prihoda. HSFI 10 - Zalihe sadrži upute za određivanje troškova i njihovim ka-snijim priznavanjem kao rashoda, uključivši bilo koje otpisivanje do neto vrijednosti. Također upućuje na metode utvrđivanja troškova koje se koriste za određivanje vrijednosti zaliha.

HSFI 10-Zalihe u skladu je s IV. Direktivom Europske unije i sa sljedećim računovodstvenim standardima koje primjenjuju veliki poduzetnici:

� MRS 1-Prezentiranje financijskih izvještaja, � MRS 2-Zalihe, � MRS 21-Učinci promjene tečaja stranih valuta, � MRS 23-Troškovi posudbe, � MRS 37-Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena

imovina.Zalihe su kratkotrajna materijalna imovina:

� koja se drži zbog prodaje u redovnom toku poslovanja, � koja se drži u procesu proizvodnje za navedenu prodaju ili � u obliku materijala ili dijelova koji će biti utrošeni u procesu

proizvodnje ili u postupku pružanja usluga.Zalihe slijedom reprodukcijskog ciklusa obuhvaćaju sljedeće obli-

ke:1) zalihe sirovina i drugog materijala koji ulaze u supstancu go-

tovog proizvoda;2) zalihe rezervnih dijelova i drugog materijala koji ne ulazi u sup-

stancu gotovih proizvoda;3) zalihe nedovršene proizvodnje i poluproizvoda;4) zalihe gotovih proizvoda;

5) zalihe trgovačke robe i drugo;6) kratkotrajna biološka imovina.HSFI 10-Zalihe sadrži načela, pravila i metode za utvrđivanje oblika

zaliha, njihovo mjerenje, priznavanje i evidentiranje. Obuhvaća sve zalihe poduzetnika, osim:

� nedovršenih radova temeljem ugovora o izgradnji uključivši izravno povezane ugovore o pružanju usluga;

� financijskih instrumenata; � biološke imovine povezane s poljoprivrednom djelatnošću i

poljoprivrednim proizvodima u trenutku ubiranja priroda (HSFI 17-Poljoprivreda).

Prema odredbi točke 10. HSFI 17-Poljoprivreda, poljoprivredni pro-izvodi koji su proizvodi biološke imovine u trenutku ubiranja mjere se po fer vrijednosti, umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje. Poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja mjere se u skladu s HSFI 10-Zalihe.

HSFI 10-Zalihe se ne primjenjuje na mjerenje zaliha robe brokera - trgovaca koji svoje zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troš-kove prodaje. Ako se ove zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, promjene fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje priznaju se u okviru računa dobiti ili gubitka u razdoblju u kojem je promjena nastala.

2. Priznavanje zalihaPriznavanje je proces uvrštavanja stavke u bilancu, te u račun do-

biti i gubitka, koja udovoljava definiciji elemenata financijskih izvje-štaja za njeno priznavanje.

Stavka koja udovoljava definiciji elemenata financijskih izvještaja treba se priznati ako:

� je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezane s tom stavkom ulaziti poduzetniku ili izlaziti iz njega i

� stavka ima trošak ili vrijednost koja se može pouzdano izmje-riti.

Page 2: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

2310 / 2013 23

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

Zalihe se priznaju u bilanci kada je vjerojatno da će buduće eko-nomske koristi pritjecati poduzetniku, i kada zalihe imaju troškove ili vrijednosti koja se pouzdano mogu izmjeriti.

3. Mjerenje zaliha

3.1. Metode mjerenja nabave odnosno utvrđivanja zaliha – početno mjerenje zaliha

Mjerenje zaliha se obavlja po troškovima nabave ili po neto utr-živoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže (HSFI 10.14.).

Neto utrživa vrijednost je procijenjena prodajna cijena u toku re-dovnog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove koji su nužni za obavljanje prodaje. To je neto iznos kojeg poduzetnik očekuje realizirati prodajom zaliha u redovi-tom toku poslovanja. Neto utrživa vrijednost ne mora biti jednaka fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje. Ona je specifična vrijednost za poduzetnika.

Fer vrijednost je iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obveza podmiriti između informiranih nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju.

Početno mjerenje zaliha treba mjeriti po trošku nabave, a nakon početnog mjerenja zalihe se mjere ili po trošku nabave ili po neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tomu što je niže. O mjerenju po neto utrživoj vrijednosti odnosno o umanjenju vrijednosti zaliha i o sma-njenju gubitka od umanjenja zaliha pišemo u točkama 5.4. i 5.5. ovoga članka.

Za početno mjerenje zaliha uglavnom se primjenjuje tehnika po stvarnom trošku nabave, o kojoj pišemo detaljno u nastavku ove točke. Iznimno se primjenjuju sljedeće dvije metode, i to:

1) metoda standardnog troška i2) metoda trgovine na malo.Prema točki 26. HSFI 10-Zalihe, uvjet primjene navedenih dviju

metoda za početno mjerenje zaliha i za mjerenje utroška zaliha je da se ovim dvjema metodama dobivaju rezultati približni primjeni tehnike po trošku nabave. Pošto su navedene metode i za početno mjerenje zaliha i za utrošak zaliha, o njima pišemo u posebnoj točki 5.3. ovoga članka.

U trošak zaliha potrebno je uključiti: � sve troškove nabave, � troškove konverzije i � druge troškove nastale dovođenjem zaliha na sadašnju loka-

ciju i sadašnje stanje (HSFI 10.15.).U troškove nabave zaliha obuhvaća se:

� kupovna cijena, � uvozne carine, � porezi (osim onih koje poduzetnik kasnije može povratiti od

poreznih vlasti, kao što je slučaj s porezom na dodanu vrijed-nost),

� troškovi prijevoza, � rukovanje zalihama i � drugi troškovi koji se mogu izravno pripisati stjecanju trgovač-

ke robe, materijala i usluga.Trgovački i količinski popusti, te druge slične stavke oduzimaju se

kod određivanja troškova nabave.HSFI 10-Zalihe više ne dopušta da se tečajne razlike izravno po-

vezane s posljednjom nabavom zaliha koja je fakturirana u stranoj valuti uključe u troškove nabave zaliha.

Troškovi konverzije uključuju se uglavnom u zalihe proizvodnje, zbog čega smo i o odredbama o troškovima konverzije iz točaka 17.,

18. i 19. HSFI 10-Zalihe pisali u točki 5.1.4. ovoga članka u kojoj se piše o utvrđivanju zaliha proizvodnje.

Ostali troškovi se uključuju u trošak zaliha samo u mjeri u kojoj su stvarno nastali u svezi dovođenja zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje, kao npr. opći neproizvodni troškovi ili troškovi diza-jniranja proizvoda za određene kupce.

Troškovi koji se ne priznaju u troškove zaliha (koji ne ulaze u na-bavnu vrijednost zaliha), a priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali su npr.:

� neuobičajeni troškovi otpadnog materijala, rada ili drugih pro-izvodnih troškova;

� troškovi skladištenja, osim ako nisu nužno sastavni dio proi-zvodnog procesa prije iduće proizvodne faze;

� administrativni opći troškovi koji ne doprinose dovođenju zali-ha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje;

� troškovi prodaje.Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije:1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini,2) u analitičkoj materijalnoj (robnoj) evidenciji - po količini i vri-

jednosti i3) u financijskom knjigovodstvu - samo po vrijednosti.Jedino skladišna evidencija nije obvezna, ako se u skladištu vodi

analitička materijalna evidencija.Evidencija zaliha u financijskom knjigovodstvu obavlja se na dva

načina:1) Izravno na konta zalihe na konta skupine 31-Sirovine i materi-

jal, na konta skupine 32-Rezervni (pričuvni) dijelovi, na konta skupine 35-Sitni inventar, autogume i ambalaža i na konta skupine 66-Trgovačka roba;

2) Putem obračuna troškova nabave preko konta skupine 30-Obračun nabave zaliha (za sirovine i materijal, pričuvne dijelove, sitni inventar, autogume i ambalažu) i preko konta skupine 65-Utvrđivanje troškova nabave robe (za robu).

kada nema drugih troškova nabave osim kupovne cijene tada se ne radi obračun troškova nabave već se račun dobavljača za kupov-nu cijenu zaliha direktno knjiži na konta zaliha.

Obračun troškova nabave zaliha preko konta skupine 30 ili 65 nije obavezno. Naime, obračun troškova nabave zaliha može se knjižiti i direktno na navedena konta skupine zaliha (31, 32, 35 ili 66), ali je u tom slučaju potrebno izraditi kalkulaciju troškova nabave iz koje dobijemo podatke za ukupne troškove nabave za knjiženje.

U slučaju kada se zavisni troškovi nabave odnose na više vrsta za-liha (to je najčešći slučaj kada od istog dobavljača nabavljamo više vrsta zaliha) potrebno ih je rasporediti po vrstama zaliha primjenjujući određenu osnovicu za raspodjelu a to je najčešće vrijednost zaliha (če-sto se kao osnovica raspodjele zavisnih troškova upotrebljava težina zaliha ili obujam zaliha). Tako npr. ako se brodom prevozi drvo i vuna, za osnovicu za raspored prijevoznih troškova nećemo uzeti ni vrijed-nost tih zaliha ni težinu tih zaliha već obujam (volumen) tih zaliha.

kod raspoređivanja zavisnih troškova osnovica za raspored ne mora biti ista za svaki zavisni trošak.

koje troškove obuhvaćaju troškovi posudbe i kada ti troškovi ula-ze u nabavnu vrijednost zaliha određeno je točkama 22. i 23. HSFI 10-Zalihe.

Troškovi posudbe obuhvaćaju kamate i druge troškove koji na-stanu na teret poduzetnika u svezi posudbe izvora financiranja imo-vine. Troškovi posudbe mogu obuhvatiti:

� kamate na kratkoročne i dugoročne posudbe, te na prekorače-nja na bankovnom računu;

� amortizaciju diskonta ili premije vezane uz posudbu;

Page 3: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201324

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

� amortizaciju pomoćnih troškova koji nastaju u svezi s aran-žmanima posudbe;

� financijske troškove financijskog najma priznate u skladu s HSFI 13-Obveze;

� tečajne razlike nastale posudbom u stranoj valuti u iznosu po kojem se smatraju usklađivanjem troškova.

U pravilu troškovi posudbe trebaju teretiti rashode razdoblja u kojem su nastali.

Međutim, ako se troškovi posudbe mogu izravno pripisati stje-canju, izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovine uključuju se u nabavu ove imovine. Takvi troškovi posudbe se kapitaliziraju kao dio troška nabave te imovine, kada je vjerojatno da će poduzetniku pritjecati od njih buduće ekonomske koristi i ti se troškovi mogu po-uzdano izmjeriti.

Kvalificirana imovina su zalihe koje zahtijevaju znatno vremensko razdoblje (duže od jedne godine) za dovođenje u stanje pogodno za prodaju. Zalihe koje se proizvode rutinski ili na drugi način (ciklički u velikim količinama u kratkom razdoblju) ne smatraju se kvalificira-nom imovinom.

Iz navedene odredbe proizlazi, da zaliha koja je, kada je nabavljena, spremna za svoju namjeravanu upotrebu ili prodaju, ne smatra se kvalificiranom imovinom.

Prema točki 24. HSFI 10 - Zalihe, kupovanje zaliha s odgodom plaćanja koje sadrži element financiranja s time da je nabavna cije-na veća od one po uobičajenim uvjetima plaćanja, razlika u cijeni se priznaje kao rashod kamata razdoblja financiranja (ne ulazi u nabav-nu vrijednost zaliha).

Prema točki 25. HSFI 10-Zalihe, trošak zaliha pružatelja uslu-ga mjeri se po troškovima njihove proizvodnje koji sadrže troško-ve izravno uloženog rada i troškove drugih osoba koje su izravno uključene u pružanje usluga uključivši i nadzorno osoblje, te opće troškove koji se mogu pripisati pružanju usluga. Troškovi rada i ostali troškovi povezani s prodajom i korištenjem općeg administrativnog osoblja priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Trošak zaliha pružatelja usluga ne uključuje profitnu maržu ili opće troškove koji se mogu pripisati pružanju usluga, a koji su često uključeni u cijene koje pružatelji usluga zaračunavaju.

Trošak mjerenja zaliha pružatelja usluga utvrđuje se na identičan način kao kod MRS 2-Zalihe, osim što je HSFI 10-Zalihe definirano da se zalihe, ako ih pružatelji usluga imaju, one mjere po trošku nji-hove proizvodnje.

kod pružanja usluga troškovi zaliha su prvenstveno rad i drugi troš-kovi osoblja izravno uključenih u pružanje usluga, u što ulazi nadzor-no osoblje i opći troškovi koji se mogu pridodati. Rad i drugi troškovi koji se odnose na prodaju i opće administrativno osoblje ne uključuju se u troškove zaliha, već se priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali.

3.1.1. Početno mjerenje zaliha sirovina i materijala

Sirovine i materijal su kratkotrajna imovina poduzetnika koju podu-zetnik nabavlja (ili sam proizvodi) radi jednokratnog trošenja (ne troši se postupno kao što je to slučaj sa sitnim inventarom, autogumama i ambalažom) bilo u proizvodnji dobara (kada se utrošak zaliha sirovina i materijala pretvara u zalihu proizvodnje odnosno gotovih proizvoda), bilo radi obavljanja usluga ili prodaju robe (kada se utrošak zaliha si-rovina i materijala uglavnom pretvara u trošak razdoblja, a ako podu-zetnik ima zalihe usluga tada se taj utrošak pretvara u zalihe usluga).

Naziv “sirovina” upotrebljava se za materijal koji je proizvod ek-straktivnih djelatnosti, tj. rudarstva, poljoprivrede i šumarstva.

Naziv “materijal” upotrebljava se za materijal koji je proizvod neke prerađivačke, obrađivačke ili dorađivačke djelatnosti.

Sirovine i materijal zaprimaju se na skladište na temelju primke.Primka je dokument koji popunjava odgovorna osoba poduzetnika.

Naziv sirovine i materijala i količinski podaci unose se na temelju izvor-nog dokumenta o zaprimanju materijala (dostavnica), a vrijednosni po-daci popunjavaju se na temelju ulaznog računa od dobavljača.

Primka se najprije evidentira u skladišnoj evidenciji, a tek nakon unosa vrijednosnih podataka evidentira se u analitičkoj materijalnoj evidenciji.

Sirovine i materijal se izdaju iz skladišta zalihe materijala na teme-lju izdatnice.

Izdatnica je dokument koji popunjava odgovorna osoba poduzet-nika. Izdatnica, osim podataka o vrsti, količini i vrijednosti izdane sirovine odnosno materijala, obavezno mora imati potpis osoba koja je izdala materijal i osobe koja je zaprimila materijal.

Za zalihe sirovine i materijala obavezno se mora voditi materijalno knjigovodstvo (analitička evidencija sirovina i materijala koja se vodi po količini i po vrijednosti). Poduzetnik može ali ne mora voditi i skla-dišnu evidenciju sirovina i materijala koja se vodi samo po količini.

kada se sirovina i materijal odmah po nabavci troši (odmah daje u proizvodnji odnosno odmah daje radnicima na upotrebu), tada nije ni potrebno voditi zalihe sirovina i materijala. Dakle, zalihe sirovina i materijala moraju se voditi ako se prije davanja na upotrebu skladi-šte u posebnoj prostoriji i zadužuje posebna osoba (pa makar to bilo u istom danu) i kada osoba zadužena za zalihe sirovina i materijala izdaje dokument o davanju u upotrebu zalihe sirovine i materijala drugim osobama poduzetnika (obično je to izdatnica).

Podaci se iz analitičke materijalne evidencije sirovina i materijala (iz materijalnog knjigovodstva) zbirno prenose u financijsko knjigo-vodstvo (glavnu knjigu).

Iz odredbi o početnom mjerenju zaliha navedenih u točki 5.1. ovo-ga članka proizlazi da se zalihe sirovina i materijala evidentiraju po nabavnoj vrijednosti.

Primjer 1.: Nabava zaliha materijala preko konta obračuna nabave

1) Ulazni račun dobavljača za materijal u svoti od 125.000,00 kn (PDV iznosi 25.000,00 kn);

2) Ulazni račun dobavljača za prijevoz materijala do skladišta 12.500,00 kn (PDV iznosi 2.500,00 kn);

3) Obračun nabave materijala u svoti od 110.000,00 kn (550 kg);

Analitička evidencija zalihe materijala X:

Dat. Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje Cijena Duguje Potražuje Saldo1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

5.8. Primka 1 nabava 550 - 550 200,00 110.000,00 - 110.000,00

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun dobavljača za materijal 125.000,00 - 2200

� PDV 25.000,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 100.000,00 3000 -

2. Ulazni račun dobavljača za prijevoz materijala 12.500,00 - 2202

� PDV 2.500,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 10.000,00 3010 -

3. Obračun nabave materijala 110.000,00 3100 3090

Page 4: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

2510 / 2013 25

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

2200 - Obveza prema dobavljačima-pravnim osobama u zemlji za kratkotrajnu imovinu16071 - Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu3000 - kupovna cijena sirovina i materijala2202 - Obveza prema dobavljačima-pravnim osobama u zemlji za usluge3010 - Ovisni troškovi nabave sirovina i materijala3090 - Obračun nabave sirovina i materijala3100 - Zalihe sirovina i materijala

Napomene uz Primjer 1.:1) U primjeru smo pretpostavili da je poduzetnik u sustavu PDV-a, pa PDV iz ulaznih računa dobavljača ne ulazi u nabavnu vrijednost zaliha

materijala. U slučaju da poduzetnik nije u sustavu PDV-a, PDV se ne bi knjižio kao potraživanje za pretporez od Porezne uprave već bi ušao u nabavnu vrijednost zaliha materijala;

2) kada se napravi obračun nabave, računi skupine 30 ne smiju imati saldo. Na kraju godine (ili nekog kraćeg obračunskog razdoblja odnosno kada se sastavlja bilanca) računi skupine 30-Obračun nabave, međusobno se zatvaraju.

Primjer 2. - Nabava zaliha materijala direktno na konta zaliha materijala putem kalkulacije troškova nabave1) Ulazni račun dobavljača:

� za materijal X za 2.500 kg (1kg = 70 kn) =175.000,00 kn; � za materijal Y za 1.000 kg (1kg = 15 kn) = 15.000,00 kn; � PDV = 47.500,00 kn; � ukupno = 237.500,00 kn;

2) Ulazni račun dobavljača za prijevoz materijala do skladišta iznosi 12.500,00 kn (PDV iznosi 2.500,00 kn);3) Ulazni račun dobavljača za transportno osiguranje u iznosu 900,00 kn;4) Ulazni račun dobavljača za istovar materijala u iznosu 1.225,00 kn (PDV iznosi 245,00 kn);5) knjiženje zaprimanja materijala na konto zalihe materijala prema kalkulaciji (samo za analitičku evidenciju).

Kalkulacija troš kova nabave materijala:

R.br. Naziv Jed. Mjere Vrijednost Postotak udjela Prijevoz Osiguranje Istovar Ukupni troškovi Uk.tr. po jedinici1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1. Mat. X kg 175.000,00 92,1% 9.210,00 828,90 902,58 185.941,48 74,38

2. Mat. Y kg 15.000,00 7,9% 790,00 71,10 77,42 15.938,52 15,94

3. Ukupno 190.000,00 100 % 10.000,00 900,00 980,00 201.880,00

Analitička evidencija zalihe materijala X:

Dat. Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje Cijena Duguje Potražuje Saldo1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

5.8. Primka 1 nabava 2.500 - 2.500 74,38 185.941,48 - 185.941,48

Analitička evidencija zalihe materijala Y:

Dat. Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje Cijena Duguje Potražuje Saldo1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

5.8. Primka 1 nabava 1.000 - 1.000 15,94 15.938,52 - 15.938,52

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun dobavljača za materijal 237.500,00 - 2200

� PDV 47.500,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 190.000,00 3100 -

2. Ulazni račun dobavljača za prijevoz materijala 12.500,00 - 2202

� PDV 2.500,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 10.000,00 3100 -

3. Ulazni račun dobavljača za transportno osiguranje materijala 900,00 3100 2202

4. Ulazni račun dobavljača za istovar materijala 1.225,00 - 2202

� PDV 245,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 980,00 3100 -

Page 5: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201326

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

Primjer 3. - Nabava materijala bez upotrebe konta zaliha materijala1) Ulazni račun dobavljača za uredski materijal (koji se odmah daje radnicima u upotrebu bez evidencije zaliha) u svoti od 62.500,00 kn

(PDV iznosi 12.500,00 kn);2) Ulazni račun dobavljača za prijevoz uredskog materijala do skladišta 6.250,00 kn (PDV iznosi 1.250,00 kn);3) Obračun troškova nabave materijala u svoti od 55.000,00.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun dobavljača za materijal 62.500,00 - 2200

� PDV 12.500,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 50.000,00 3000 -

2. Ulazni račun dobavljača za prijevoz materijala 6.250,00 - 2202

� PDV 1.250,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 5.000,00 3010 -

3. Obračun troškova nabave materijala - direktno u troškove 55.000,00 4000 3090

4000 - Temeljni materijal

3.1.2. Početno mjerenje zaliha pričuvnih dijelova

Pričuvne dijelove možemo raspodijeliti u tri skupine:1) Velike pričuvne dijelove;2) Pričuvne dijelove vezane uz točno određena sredstva (opremu);3) Ostale pričuvne dijelove.Prve dvije skupine pričuvnih dijelova evidentiraju se kao dugotrajna materijalna imovina, a samo se ostali pričuvni dijelovi evidentiraju kao

kratkotrajna materijalna imovina (zalihe).Ostali pričuvni dijelovi evidentiraju se kao zalihe pričuvnih dijelova na kontima skupine 32. Ostali pričuvni dijelovi su pojedinačno manje

vrijednosti i prenose se na troškove u času ugradnje (potrošnje). Ostali pričuvni dijelovi mogu se koristiti:

� za osnovna sredstva, � za tekuće i investicijsko održavanje, � za proizvode.

Ostali pričuvni dijelovi su dijelovi koji se kupuju od drugih i ugrađuju se bez ikakve dorade ili obrade. Ako bi se radilo o dijelovima koji se kupuju, dorađuju i prilagođavaju potrebama, tada se takvi dijelovi ne vode kao rezervni dijelovi već kao materijal.

Iz odredbi o početnom mjerenju zaliha navedenih u točki 5.1. ovoga članka proizlazi da se zalihe pričuvnih dijelova evidentiraju po nabavnoj vrijednosti.

Primjer 4. - Nabava pričuvnih dijelova 1) Ulazni račun dobavljača za pričuvne dijelove u iznosu 125.000,00 kn (PDV iznosi 25.000,00 kn);2) Ulazni račun dobavljača za prijevoz pričuvnih dijelova do skladišta u iznosu 12.500,00 kn (PDV iznosi 2.500,00 kn);3) Obračun nabave pričuvnih dijelova u svoti od 110.000,00 kn (110 kom);4) Izdano 35 komada pričuvnih dijelova za ugradnju u proizvode u iznosu 35.000,00 kn.

Analitička evidencija pričuvnih dijelova Y:

Dat. Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje Cijena Duguje Potražuje Saldo1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

5.8. Primka 1 nabava 110 - 110 1.000,00 110.000,00 - 110.000,00

15.8. Izdatnica 1 utrošak - 35 75 1.000,00 - 35.000,00 75.000,00

Zahvaljujemo na vašem povjerenju! Pretplatite se na časopis RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

Page 6: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

2710 / 2013 27

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun dobavljača za pričuvne dijelove 122.000,00 - 2200

- PDV 22.000,00 16071 -

- iznos računa bez PDV-a 100.000,00 3001 -

2. Ulazni račun dobavljača za prijevoz pričuvnih dijelova 12.200,00 - 2202

� PDV 2.200,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 10.000,00 3011 -

3. Obračun nabave pričuvnih dijelova 110.000,00 3200 3091

4. Izdatnica br. 1. - utrošak pričuvnih dijelova 35.000,00 4020 3200

2200 - Obveza prema dobavljačima-pravnim osobama u zemlji za kratkotrajnu imovinu16071 - Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu3001 - kupovna cijena rezervnih dijelova2202 - Obveza prema dobavljačima-pravnim osobama u zemlji za usluge3011 - Ovisni troškovi nabave rezervnih dijelova3091 - Obračun nabave rezervnih dijelova3200 - Rezervni dijelovi u skladištu za ugradnju u vlastite proizvode4020 - Utrošeni rezervni dijelovi u vlastite proizvode

3.1.3. Početno mjerenje zaliha sitnog inventara

Prema točki 3. HSFI 6-Dugotrajna materijalna imovina, dugotrajna materijalna imovina je imovina:a) koju poduzetnik posjeduje za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne

svrhe, ib) koja se očekuje koristiti duže od jednog razdobljac) ona imovina koja je namijenjena za korištenje na neprekidnoj osnovi u svrhu aktivnosti društva.Iz navedene odredbe proizlazi da se pod pojmom kratkotrajne imovine razumijeva ona imovina čiji je vijek uporabe kraće od jednog razdo-

blja odnosno do dvanaest mjeseci.Za razliku od zaliha sirovina i materijala koji se u procesu proizvodnje ili obavljanju uslužnih djelatnosti poduzetnika troše jednokratno, pred-

meti sitnog inventara troše se postupno u najdužem roku od 12 mjeseci.Prema odredbi čl. 12. st. 3. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12), dugotrajnom materijal-

nom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kn i vijek trajanja duži od godinu dana. Iz navedene odredbe proizlazi da je i imovina čiji je vijek trajanja duži od godinu dana sitni inventar ako je toj imovini trošak nabave 3.500,00 kn ili manji.

Iako navedene odredbe nema u računovodstvenim propisima, smatramo da poduzetnik može donijeti odluku da se i imovina čiji je vijek trajanja duži od godinu dana smatra sitnim inventarom, ako je nabavna vrijednost te imovine 3.500,00 kn ili manja.

Iz odredbi o početnom mjerenju zaliha navedenih u točki 5.1. ovoga članka proizlazi da se zalihe sitnog inventara evidentiraju po nabavnoj vrijednosti. Sve što je napisano o početnom mjerenju zaliha sirovina i materijala vrijedi i za zalihe sitnog inventara.

Na teret računa 350-Sitni inventar na skladištu, knjiži se vrijednost nabavljenog od drugih ili proizvedenog za vlastite potrebe sitnog in-ventara. Sitni inventar ostaje knjižen na navedenom kontu zaliha do stavljanja navedene kratkotrajne imovine u upotrebu, kada se navedena imovina prenosi na konto 351-Sitni inventar u uporabi i počinje otpisivati ili se odmah u cijelosti otpiše prilikom stavljanja u uporabu, o čemu detaljno pišemo u točki 5.4. ovoga članka.

Poduzetnici sitni inventar na zalihi (kao i ostale zalihe kratkotrajne imovine) vode:1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini,2) u analitičkoj materijalnoj evidenciji - po količini i vrijednosti i3) u financijskom knjigovodstvu - samo po vrijednosti.Jedino skladišna evidencija nije obvezna, ako se u skladištu vodi analitička materijalna evidencija.

Primjer 5.: Nabava sitnog inventara preko konta obračuna nabave 1) Ulazni račun dobavljača za sitni inventar u iznosu 125.000,00 kn (PDV iznosi 25.000,00 kn);2) Ulazni račun dobavljača za prijevoz sitnog inventara do skladišta iznosi 12.500,00 kn (PDV iznosi 2.500,00 kn);3) Obračun nabave sitnog inventara u iznosu 110.000,00 kn (550 kom);

Analitička evidencija zalihe sitnog inventara X:

Dat. Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje Cijena Duguje Potražuje Saldo1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

5.8. Primka 1 nabava 550 - 550 200,00 110.000,00 - 110.000,00

Page 7: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201328

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun dobavljača za sitni inventar 122.000,00 - 2200

� PDV 22.000,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 100.000,00 3002 -

2. Ulazni račun dobavljača za prijevoz sitnog inventara 12.200,00 - 2202

� PDV 2.200,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 10.000,00 3012 -

3. Obračun nabave sitnog inventara 110.000,00 350 3092

2200 - Obveza prema dobavljačima-pravnim osobama u zemlji za kratkotrajnu imovinu16071 - Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu3002 - kupovna cijena sitnog inventara2202 - Obveza prema dobavljačima-pravnim osobama u zemlji za usluge3012 - Ovisni troškovi nabave sitnog inventara3092 - Obračun nabave sitnog inventara350 - Sitni inventar u skladištu

3.1.4. Početno mjerenje zaliha robe

Iz odredbi o početnom mjerenju zaliha navedenih u točki 5.1. ovoga članka proizlazi da se zalihe robe evidentira po nabavnoj vrijednosti.Zaliha trgovačke robe najčešće se drže ili u veleprodaji ili u maloprodaji.Zalihe trgovačke robe u trgovini na veliko najčešće se evidentiraju po nabavnim cijenama, ali mogu se voditi i po prodajnoj cijeni.Zalihe trgovačke robe u trgovini na malo obvezno se evidentiraju po prodajnoj cijeni.kada se zalihe trgovačke robe u trgovini evidentiraju po prodajnim cijenama, te zalihe se ipak u bilanci iskazuju po nabavnoj vrijednosti, jer

se u tom slučaju zalihe robe knjižene po prodajnim cijenama ispravljaju na razinu troškova nabave pomoću konta 664-Uračunani porez na do-danu vrijednost, porez na potrošnju i porez na luksuz, konta 665-Ukalkulirana povratna naknada za ambalažu i konta 669-Razlika u cijeni robe.

Primjer 6.: Nabava trgovačke robe iz uvoza (uvoz iz nečlanice EU)1) Ulazni račun inozemnog dobavljača 5.606,22 USD. Srednji tečaj na datum ulazne carinske deklaracije iznosi 1 USD = 5,707942 kn,

što iznosi 31.999,98 kn; 2) Rješenje carinarnice:

� carina 5.764,80 kn; � posebna pristojba 1.700,00 kn; � pristojba za carinsko evidentiranje 165,00 kn; � PDV kod uvoza 9.907,45 kn; � ukupno 17.537,25 kn;

3) Ulazni račun tuzemnog prijevoznika za prijevoz: � prijevoz 4.903,00 kn; � PDV 1.225,75 kn; � ukupno 6.128,75 kn;

4) Ulazni račun špeditera: � naknada špediteru 945,00 kn; � PDV na naknadu 236,25 kn; � ukupno 1.181,25 kn;

5) Obračun nabave - knjiženje nabavne vrijednosti robe na zalihi u iznosu 45.477,78 kn; 6) Izvod žiro-računa - kupljene devize za plaćanje inozemnom dobavljaču 5.606,22 USD (1 USD = 5,7193581 kn) = 32.063,98 kn;7) Izvod prolaznog deviznog računa - kupnja deviza = 32.063,98 kn;8) Izvod prolaznog deviznog računa – isplata 32.063,98 kn; 9) Obračun tečajne razlike = 64,00 kn;10) Izvod žiro-računa - plaćena obveza:

� carinarnici 17.537,25 kn; � prijevozniku 6.128,75 kn; � špediteru 1.181,25 kn; � ukupno 24.847,25 kn;

11) Prijenos potraživanja za PDV kod uvoza na poseban račun u iznosu = 9.907,45 kn.

Page 8: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

2910 / 2013 29

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun inozemnog dobavljača - nečlanice EU 5.606,22 USD (srednji tečaj 1 USD = 5,707942 kn) 31.999,98 6501 22101

2. Rješenje carinarnice 17.537,25 - 261

� carina 5.764,80 6520 -

� posebna pristojba 1.700,00 6521 -

� pristojba za carinsko evidentiranje 165,00 6522 -

� PDV kod uvoza 9.907,45 160760 -

3. Ulazni račun tuzemnog prijevoznika 6.128,75 - 2202

� usluga prijevoza 4.903,00 6510 -

� PDV na uslugu prijevoza u RH 1.225,75 16071 -

4. Ulazni račun špeditera 1.181,25 - 2202

� naknada 945,00 6524 -

� PDV 236,25 16071 -

5. Obračun nabave 45.477,78 6600 659

6. Izvod žiro-računa - kupljeno 5.606,22 USD (1 USD = 5,7193581 kn) 32.063,98 10093 1000

7. Izvod prolaznog deviznog računa - kupnja deviza 32.063,98 1039 10093

8. Izvod prolaznog deviznog računa - plaćanje inozemnom dobavljaču 32.063,98 22101 1039

9. Obračun tečajne razlike 64,00 72220 22101

10. Izvod žiro-računa - ukupna isplata 24.847,25 - 1000

� carinarnici 17.537,25 261 -

� prijevozniku 6.128,75 2202 -

� špediteru 1.181,25 2202 -

11. Prijenos potraživanja za PDV kod uvoza na poseban račun 9.907,45 160761 160760

22101 - Obveza prema dobavljačima u inozemstvu nečlanicama EU za kratkotrajnu imovinu

6501 - Vrijednost robe po kupovnoj cijeni od dobavljača u ino-zemstvu

261 - Obveze prema carinarnici6520 - Carina6521 - Uvozne pristojbe6522 - Ostali troškovi pri uvozu robe160760 - Pretporez pri uvozu robe - koji nije plaćen carinarnici2202 - Obveza prema dobavljačima-pravnim osobama u zemlji

za usluge6510 - Prijevozni troškovi16071 - Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu6524 - Troškovi usluge špeditera659 - Obračun nabave robe6600 - Roba u skladištu1000 - Žiro-račun10093 - Prijelazni račun za plaćanje u inozemstvo1039 - Devizni račun - prijelazni konto72220 - Negativne tečajne razlike s nepovezanim poduzetnicima

- porezno priznati160761 - Pretporez pri uvozu robe - plaćen carinarnici

Napomene uz Primjer 6.:1) kod knjiženja br.1. nabavnu vrijednost robe knjižili smo po

srednjem tečaju Hrvatske narodne banke u momentu nastan-ka transakcije (datum uvozne carinske deklaracije), u skladu s odredbom iz točke 25. HSFI 11-Potraživanja;

2) U primjeru smo pretpostavili da je poduzetnik u sustavu PDV-a, pa PDV iz ulaznih računa dobavljača ne ulazi u nabavnu vri-jednost robe. U slučaju da poduzetnik nije u sustavu PDV-a, PDV se ne bi knjižio kao potraživanje za pretporez od Porezne uprave već bi ušao u nabavnu vrijednost robe;

3) kao što je vidljivo iz poslovnih događaja pod red. br. 2., 3 i 4., obračunani PDV kod uvoza robe, kod poduzetnika koji je porezni obveznik PDV-a, ne ulazi u vrijednost uvezene robe i ne iskazuje se kao rashod niti kao zaliha robe, već kao potraživa-nje za PDV (od Porezne uprave);

4) kao što je vidljivo iz poslovnog događaja pod red. br. 2., obra-čunani PDV kod uvoza robe ne knjiži se kao obveza za PDV i ne unosi se u obrazac PDV, već kao obveza prema carinarnici zajedno s carinom i carinskom pristojbom. Međutim, dok cari-na i carinska pristojba ulazi u vrijednost uvezene robe, obraču-nani PDV iskazuje se kao potraživanje za PDV;

5) Vrlo je česti slučaj da carinu, carinske pristojbe i PDV u ime i za račun uvoznika plaća špediter. U tom slučaju špediter fak-turira uvozniku sve navedene troškove uvoza i svoju proviziju. Na navedenoj fakturi špediter obračunava PDV (kao svoju ob-vezu za PDV) samo na svoju uslugu, dok su carina, carinske pristojbe i PDV za uvoz robe (koji se moraju slagati s iznosima iz rješenja carinarnice) prolazne stavke na koje špediter ne smije obračunati PDV. Iz navedenog računa špeditera troškovi usluge špeditera povećava vrijednost uvezene robe, a PDV na navedenu uslugu također se knjiži kao potraživanje od Porezne uprave.

6) kada se napravi obračun nabave, računi skupine 65 ne smiju imati saldo. Na kraju godine (ili nekog kraćeg obračunskog razdoblja odnosno kada se sastavlja bilanca) računi skupine 65-Utvrđivanje troškova nabave robe, međusobno se zatva-raju;

7) Računi obveza prema strancima iskazuju se u kunama ali i u stranoj valuti. Uplate i isplate ne obavljaju se po istom tečaju, pa je potrebno najkasnije na kraju obračunskog razdoblja (od-nosno u momentu kada se radi račun dobiti i gubitka) utvrditi i proknjižiti tečajne razlike. Najbolje je navedene tečajne razlike utvrđivati tijekom godine nakon svake obavljene transakcije;

8) Potraživanje od Porezne uprave za plaćeni PDV carinarnici unosi se u Obrazac PDV kao pretporez (potraživanje) u onom obračunskom razdoblju kada se carinarnici uplati ukupna ob-veza, pa zbog toga i račun 16076-Pretporez pri uvozu robe, treba raščlaniti na dva analitička računa i to 160760-Pretporez pri uvozu robe - koji nije plaćen carinarnici i 160761-Pretporez pri uvozu robe - plaćen carinarnici.

Zbog navedenog smo tek nakon plaćanja carinarnici sproveli knji-ženje pod red. br. 11. odnosno prenijeli potraživanje s računa 160760 na račun 160761 i tada taj pretporez unijeli i u obrazac PDV;

Zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, od 1. srpnja 2013. stupio je na snagu novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13 i 85/13).

Da bi se razlikovale u 2013.g. obveze za PDV za razdoblje od 1.srp-nja 2013. do 31. prosinca 2013. od obveza za PDV za razdoblje od 1.

Page 9: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201330

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

siječnja do 30. lipnja 2013. za razdoblje od 1. srpnja uveli smo “novi” konto 2607-Obveze za PDV od 1. srpnja 2013.

“Stari” konto 2607-PDV po rješenju poreznog nadzora prenijeli smo na “novi” konto 26081-PDV po rješenju poreznog nadzora. Za pretporez od 1. srpnja 2013. upotrijebili smo “novi” konto 1607 ob-zirom da taj broj konta u našem kontnom planu prethodno nije bio u upotrebi.

Zbog ulaska u EU, o prilagođavanju konta 160-Pretporez i konta 260-Obveze za porez na dodanu vrijednost pisano je u članku “Pri-lagodbe kontnog plana za potrebe obračuna PDV-a” koji je objav-ljen u Ripup-u br. 7/13 na str. 60.

U ovom članku u svim primjerima knjiženja poslovnih događaja u vezi poreza na dodanu vrijednost upotrijebili smo “nova” konta 1607 i 2607.

Prema novim propisima o porezu na dodanu vrijednost postoji mogućnost da na temelju rješenja Ministarstva financija - Porezne uprave prilikom uvoza iz nečlanica EU porezni obveznici fizički ne uplaćuju porez na dodanu vrijednost već da za njih to bude obračun-ska kategorija, što znači da će u istoj prijavi poreza na dodanu vrijed-nost porezni obveznik iskazati obvezu poreza na dodanu vrijednost pri uvozu iz nečlanice EU (red. br. II.14. obrasca PDV) i isti taj porez iskazat će kao pretporez pri uvozu iz nečlanice EU u istom obrascu PDV (red. br. III.6. obrasca PDV).

Prema novim propisima o porezu na dodanu vrijednost kod stjeca-nja dobara iz članica EU porez na dodanu vrijednost ne obračunavaju isporučitelji dobara već stjecatelji dobara i to samo obračunski. To znači da će domaći porezni obveznik kada nabavlja dobra od članica iz EU na temelju ulaznog računa kojeg dobije od poreznog obveznika iz članice EU ( na kojem obvezno uz ostale elemente računa mora biti PDV ID broj poreznog obveznika iz članice EU, PDV ID broj domaćeg poreznog obveznika i napomena “reverse chrge” ili “prijenos pore-zne obveze”) samo obračunati obvezu poreza na dodanu vrijednost i istovremeno iskazati pretporez. Domaći porezni obveznik u ovom slučaju kod stjecanja dobara unutar EU obvezu za porez na dodanu vrijednost iskazuje u red. br. II.5. obrasca PDV (PDV 5%) ili u red. br. II.6. obrasca PDV (PDV 10%) ili u red. br. II.7. obrasca PDV (PDV 25%) i isti taj porez iskazat će kao pretporez od stjecanja dobara unutar EU (u istom obrascu PDV (red. br. III.3. obrasca PDV).

U sljedećem primjeru br. 7. prikazat ćemo nabavu robe kao i u primjeru br. 6. samo je nabava robe od članice EU, kako bi sagledali razliku u knjiženjima i kako bi uvidjeli da domaćeg poreznog obve-znika ta nabava dođe jeftinije (zbog toga što nema carine, carinskih pristojbi i troškova špeditera), uz pretpostavku da je cijena koštanja nabave robe u oba slučaja ista.

Primjer 7. - Nabava trgovačke robe - stjecanje od članice iz EU

1) Ulazni račun inozemnog dobavljača članice EU 4.336,00 EUR. Srednji tečaj na datum stjecanja iznosi 1 EUR = 7,38007 kn, što iznosi 31.999,98 kn;

2) Obračun poreza na dodanu vrijednost 25% = 8.000,00 kn;3) Ulazni račun tuzemnog prijevoznika za prijevoz:

� prijevoz 4.903,00 kn; � PDV 1.225,75 kn; � ukupno 6.128,75 kn;

4) Obračun nabave - knjiženje nabavne vrijednosti robe na zalihi u iznosu 902,98 kn;

5) Izvod žiro-računa - kupljene devize za plaćanje inozemnom do-bavljaču 4.336,00 EUR (1 EUR = 7,39483 kn) = 32.063,98 kn;

6) Izvod prolaznog deviznog računa - kupnja deviza 32.063,98 kn;7) Izvod prolaznog deviznog računa - isplata 32.063,98 kn; 8) Obračun tečajne razlike 64,00 kn;9) Izvod žiro-računa - plaćena obveza prijevozniku 6.128,75 kn.

Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun inozemnog dobavljača - članice EU (4.336,00 EUR - srednji tečaj 1 EUR = 7,38007 kn) 31.999,98 6501 22100

2. Obračun poreza na dodanu vrijednost - knjiže-nje i obveze i potraživanja 8.000,00 16073 260733

3. Ulazni račun tuzemnog prijevoznika 6.128,75 - 2202

- usluga prijevoza 4.903,00 6510 -

- PDV na uslugu prijevoza u RH 1.225,75 16071 -

4. Obračun nabave 36.902,98 6600 659

5. Izvod žiro-računa - kupljeno 4.336,00 EUR (1 EUR = 7,39483 kn) 32.063,98 10093 1000

6. Izvod prolaznog deviznog računa - kupnja deviza 32.063,98 1039 10093

7. Izvod prolaznog deviznog računa - plaćanje inozemnom dobavljaču 32.063,98 22100 1039

8. Obračun tečajne razlike 64,00 72220 22100

9. Izvod žiro-računa - isplata prijevozniku 6.128,75 2202 1000

22101 - Obveza prema dobavljačima u inozemstvu članicama EU za kratkotrajnu imovinu

260733 - Obveza za PDV za stjecanje dobara unutar EU -25%16073 - Pretporez od stjecanja dobara iz EU

Napomene uz Primjer 7.:1) kod knjiženja br.1. nabavnu vrijednost robe knjižili smo po

srednjem tečaju Hrvatske narodne banke u momentu nastan-ka transakcije, u skladu s odredbom iz točke 25. HSFI 11-Po-traživanja;

2) kao što je vidljivo iz poslovnog događaja pod red.br.2. obra-čunani PDV kod stjecanja dobara iz EU, kod poduzetnika koji je porezni obveznik PDV-a, ne ulazi u vrijednost uvezene robe već se iskazuje kao obveza za PDV (prema Poreznoj upravi), a istovremeno se knjiži i kao potraživanje za PDV (od Porezne uprave). U ovom slučaju obveza za PDV iskazuje se na red.br.II.7. obrasca PDV, a pretporez na red.br. III. 3. obrasca PDV u istom obračunskom razdoblju odnosno u istom mjesecu;

3) U primjeru smo pretpostavili da je poduzetnik u sustavu PDV-a, pa PDV iz ulaznog računa dobavljača (poslovni događaj pod red.br.3.) ne ulazi u nabavnu vrijednost robe. U slučaju da po-duzetnik nije u sustavu PDV-a, PDV se ne bi knjižio kao potra-živanje za pretporez od Porezne uprave već bi ušao u nabavnu vrijednost robe;

4) kao što je vidljivo iz poslovnog događaja pod red.br.4. nabav-na vrijednost robe iznosi 36.902,98 kn, dok kod nabave robe od nečlanice EU nabavna vrijednost robe iznosi 45.477,78 kn (vidi poslovni događaj pod red.br.5. u primjeru br.6.). To je zbog toga što nema carine, carinskih pristojbi i troškova špeditera uz pretpostavku da je cijena koštanja nabave robe u oba slučaja ista;

Page 10: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

3110 / 2013 31

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

5) kada se napravi obračun nabave, računi skupine 65 ne smiju imati saldo. Na kraju godine (ili nekog kraćeg obračunskog razdoblja odnosno kada se sastavlja bilanca) računi skupine 65-Utvrđivanje troškova nabave robe, međusobno se zatva-raju;

6) Računi obveza prema strancima iskazuju se u kunama ali i u stranoj valuti. Uplate i isplate ne obavljaju se po istom tečaju, pa je potrebno najkasnije na kraju obračunskog razdoblja (od-nosno u momentu kada se radi račun dobiti i gubitka) utvrditi i proknjižiti tečajne razlike. Najbolje je navedene tečajne razlike utvrđivati tijekom godine nakon svake obavljene transakcije.

Prema trgovačkim propisima zalihe robe u trgovini na malo mora-ju se evidentirati po maloprodajnoj cijeni (nabavna cijena + marža + porez na potrošnju + porez na dodanu vrijednost). Te zalihe se ipak u bilanci iskazuju po nabavnoj vrijednosti, jer se u tom slučaju zalihe robe knjižene po maloprodajnim cijenama ispravljaju na razinu troškova nabave pomoću konta 664-Uračunani porez na dodanu vri-jednost, porez na potrošnju i porez na luksuz, konta 665-Ukaklulirana povratna naknada za ambalažu i konta 669-Razlika u cijeni robe.

Primjer 8.: Nabava trgovačke robe za trgovinu na malo1) Poduzetnik A nabavio je od dobavljača 100 kutija deterdženta

od 0,5 kg po 20,00 kn i 1000 kg šećera po 7,00 kn. Račun do-bavljača iznosi 11.250,00 kn od čega na PDV otpada 2.250,00 kn. Poduzetnik A utvrđuje maloprodajnu cijenu (u kojoj je mar-ža 25%) koju potom zaprima u prodavaonicu.

Maloprodajna kalkulacija:

R. br.

Opis Iznos

1 2 3

1. Nabavna vrijednost robe 9.000,00

2. Marža (razlika u cijeni) 25% 2.250,00

3. Vrijednost robe s ukalkuliranom maržom 11.250,00

4. PDV 25% na 11.250,00 kn 2.812,50

5. Maloprodajna vrijednost robe 14.062,50

Knjiženje:

R. br. Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Zaprimanje robe u prodavaonicu:

- maloprodajna vrijednost robe 14.062,50 66304 -

- marža (razlika u cijeni) 2.250,00 - 6693

- uračunani porez na dodanu vrijednost 2.812,50 - 6640

- PDV kao pretporez 2.250,00 16071 -

- obveza prema dobavljaču 11.250,00 - 2200

66304 - Roba u prodavaonici po prodajnoj cijeni s 25% PDV-a6693 - Razlika u cijeni robe u prodavonici6640 - Porez na dodanu vrijednost robe u prodavaonici2200 - Obveza prema dobavljačima-pravnim osobama u zemlji

za kratkotrajnu imovinu16071 - Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu

3.1.5. Utvrđivanje zaliha proizvodnje

Poduzetnici koji se bave proizvodnjom proizvoda sve svoje troško-ve poslovanja (koji se kod našeg kontnog plana iskazuju na kontima

skupina 40-Troškovi sirovina i materijala, 41-Ostali vanjski troškovi (troškovi usluga), 42-Troškovi dugoročnih rezerviranja, 43-Amortiza-cija, 44-Ostali troškovi poslovanja-troškovi za radnike, 45-Ostali troš-kovi poslovanja-porezi i doprinosi koji ne ovise o rezultatu, 46-Ostali troškovi poslovanja i 47-Troškovi osoblja) i sve svoje financijske troškove koje je moguće uključiti u zalihu nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda (koji se kod našeg kontnog plana iskazuju na kontima skupine 48-Financijski troškovi koji se uključuju u zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda) knjiže u momentu nastanka na navedenim računima troškova.

Navedeni troškovi koji se odnose i mogu se uključiti u zalihe proi-zvodnje, na temelju radnog naloga ili na kraju obračunskog razdoblja (mjesečno, tromjesečno, polugodišnje ili godišnje) prenose se pre-ko konta 490-Raspored troškova za obračun proizvoda i usluga, u zalihe na konta skupine 60-Proizvodnja u tijeku (knjiženja prijenosa troškova u zalihe može se obavljati i preko konta skupine 5-Inter-ni obračuni), a navedeni troškovi koji se ne mogu uključiti u zalihe proizvodnje na kraju obračunskog razdoblja prenose se preko konta 491-Raspored troškova neposredno na teret ukupnog prihoda, u rashode na konto 706-Troškovi razreda 4 za proizvodne i uslužne djelatnosti koji neposredno terete prihode obračunskog razdoblja odnosno koji ne idu u zalihe proizvodnje ili usluga.

kada je proizvodnja gotova tada se troškovi proizvodnje sa konta skupine 60-Proizvodnja u tijeku, putem obračuna proizvodnje, pre-nose na konta skupine 63-Gotovi proizvodi (zalihe). kada se gotovi proizvodi prodaju tada se uz knjiženja izlaznog računa (potraživanje od kupca i prihodi od prodaje) istovremeno obavlja i knjiženje razdu-ženja zaliha gotovih proizvoda na način da se troškovi proizvodnje u zalihama gotovih proizvoda sa računa skupine 63-Gotovi proizvodi prenose u rashode obračunskog razdoblja na konto 700-Troškovi prodanih zaliha gotovih proizvoda iz skladišta ili na konto 701-Troš-kovi prodanih zaliha gotovih proizvoda iz prodavaonica ili na konto 704-Troškovi zaliha isporučenih gotovih proizvoda u jamstvenom roku ili na konto 708- Troškovi zaliha poljoprivrednih proizvoda (pro-izvodnje u tijeku i gotovih proizvoda).

Poduzetnici koji imaju uslužnu djelatnost i zalihe nedovršenih uslu-ga (najčešće je to građevinska djelatnost), troškove razreda 4 koji se odnose i mogu se uključiti u zalihe nedovršenih usluga, na kra-ju obračunskog razdoblja (mjesečno, tromjesečno, polugodišnje ili godišnje) prenose preko konta 490-Raspored troškova za obračun proizvodnje i usluga u zalihe na konto 6005-Nedovršene usluge, a navedeni troškovi koji se ne mogu uključiti u zalihe nedovršenih uslu-ga na kraju obračunskog razdoblja prenose se preko konta 491-Ras-pored troškova neposredno na teret ukupnog prihoda u rashode na konto 706-Troškovi razreda 4 za proizvodne i uslužne djelatnosti koji neposredno terete prihode obračunskog razdoblja odnosno koji ne idu u zalihe proizvodnje ili usluga.

kada se usluge fakturiraju tada se uz knjiženja izlaznog računa (potraživanje od kupca i prihodi od prodaje) istovremeno obavlja i knjiženje razduženja zaliha nedovršenih usluga na način da se troško-vi nedovršenih usluga sa konta 6005-Nedovršene usluge, prenose u rashode obračunskog razdoblja na konto 705-Troškovi prodanih zaliha usluga.

Poduzetnici koji nemaju proizvodnju, na kraju obračunskog raz-doblja sve troškove poslovanja i financijske troškove iskazane na računima razreda 4 preko konta 491-Raspored troškova neposredno na teret ukupnog prihoda, prenose u rashode na konto 706-Troš-kovi razreda 4 za proizvodne i uslužne djelatnosti koji neposredno terete prihode obračunskog razdoblja odnosno koji ne idu u zalihe proizvodnje ili usluga.

Page 11: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201332

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

Odredbe o troškovima konverzije zaliha nalaze se u točkama 17., 18. i 19. HSFI 10-Zalihe.

Troškovi konverzije zaliha uključuju troškove izravno povezane s organizacijskim jedinicama proizvodnje kao što je vrijednost izravnih sirovina, izravnog rada i slično. Tome se priključuju sustavno raspo-ređeni fiksni i varijabilni opći troškovi proizvodnje koji su nastali konverzijom materijala u gotove proizvode.

Fiksni opći troškovi proizvodnje su neizravni troškovi proizvod-nje koji ostaju relativno konstantni bez obzira na obujam proizvod-nje, kao što su npr. trošak amortizacije, održavanja građevinskih objekata, opći troškovi pogona i slično.

Varijabilni opći troškovi proizvodnje su neizravni troškovi proi-zvodnje koji ovise o obujmu proizvodnje, kao npr. indirektni materijal i rad u pogonu. Varijabilni opći troškovi proizvodnje raspoređuju se na svaku jedinicu proizvoda.

Raspoređivanje fiksnih općih troškova proizvodnje na troškove konverzije temelji se na normalnom kapacitetu proizvodnje.

Normalni kapacitet proizvodnje se definira kao količina proi-zvodnje koja se očekuje ostvariti u prosjeku tijekom određenog broja razdoblja ili sezona u normalnim uvjetima uzimajući u obzir planirano održavanje.

Iznos fiksnih općih troškova proizvodnje raspoređenih na svaku jedinicu proizvoda ne povećava se kao posljedica smanjenja proi-zvodnje ili ako postrojenje ne radi.

Neraspoređeni fiksni opći troškovi proizvodnje priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali.

Kad se u proizvodnom procesu proizvodi više proizvoda, a troškovi konverzije svakog proizvoda se ne mogu izravno identifici-rati, potrebno ih je racionalno i dosljedno raspoređivati na proizvode. Osnovica raspoređivanja može biti relativna vrijednost prodaje sva-kog proizvoda u fazi proizvodnog procesa.

Iz navedenih odredbi proizlazi da se zalihe proizvodnje u tijeku (nedovršenih proizvoda i poluproizvoda) i zalihe gotovih proizvoda vode po troškovima proizvodnje koji obuhvaćaju troškove direktnog materijala, direktnog rada te fiksne i varijabilne opće troškove pro-izvodnje.

Primjer 9. - Utvrđivanje zaliha proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda

1) Obračun utroška materijala za proizvodnju u iznosu 112.567,98 kn;

2) Raspored utroška materijala za proizvodnju u iznosu 112.567,98 kn;

3) Raspored ostalih troškova i usluga za proizvodnju u iznosu 89.452,76 kn;

4) Raspored troškova proizvodnje na gotove proizvode (proizvod-nja djelomično završena) u iznosu 43.783,54 kn.

Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Obračun utroška materijala za proizvodnju 112.567,98 4000 3100

2. Raspored utroška materijala za proizvodnju 112.567,98 6000 490

3. Raspored ostalih troškova i usluga za proizvodnju 89.453,76 6000 490

4. Raspored troškova proizvodnje na gotove proizvode (proizvodnja djelomično završena) 43.783,54 6300 6000

3100 - Zalihe sirovina i materijala

4000 - Temeljni materijal490 - Raspored troškova za obračun proizvoda i usluga (troško-

vi koji se prenose na razred 5 odnosno na razred 6 )6000 - Proizvodnja u tijeku - nedovršena proizvodnja6300 - Proizvodi u skladištu U praksi se najčešće upotrebljavaju dva načina evidencije zaliha

proizvodnje i gotovih proizvoda:1) po obračunu prema radnom nalogu i2) po obračunu prema procesnom obračunu.Oba načina utvrđivanja zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda kroz

primjere knjiženja i ostale detalje u vezi utvrđivanja zaliha proizvod-nje i gotovih proizvoda detaljno smo dali u članku “Računovodstvo proizvodnje i gotovih proizvoda (primjena HSFI 10-Zalihe)”, koji je objavljen RiPup-u br. 9/13 na str.40.

3.2. Metode mjerenja utroška zalihaPrema HSFI 10-Zalihe, postoje tri metode mjerenja utroška zaliha,

i to:1) FIFO metoda (prvi ulaz - prvi izlaz);2) Metoda ponderiranog prosječnog troška;3) Specifična identifikacija troškova.Od 1.1.2008. ukinuta je primjena metode LIFO za poduzetnike

koji primjenjuju HSFI-e.Poduzetnik treba koristiti istu metodu za sve zalihe iste vrste

i namjene.Izbor metoda obračuna utroška zaliha spada u područje računo-

vodstvenih politika. Izbor određene metode ima različit utjecaj na vrijednost zaliha na kraju obračunskog razdoblja odnosno ima različit utjecaj na iznos troškova utroška zaliha, što konkretno ima različit utjecaj na ostvarenu dobit poduzetnika za određeno razdoblje. Da li će primjenom određene metode utroška zaliha trošak zaliha biti veći ili manji ne ovisi samo o metodi primjene utroška zaliha, već ovisi i o kretanju nabavnih cijena zaliha na više ili na niže.

Izbor metode utroška zaliha ima samo kratkoročni utjecaj na visinu troška zaliha i na visinu samih zaliha za određeno obračunsko razdo-blje, što može imati utjecaj na privremeno manje plaćani porez na dobit, ali dugoročno gledajući trošak je na kraju uvijek isti bez obzira na izbor metode utroška zaliha.

U uvjetima stalnog porasta cijena zaliha, ako poduzetnik privreme-no želi platiti manji porez na dobit (imati veći trošak zaliha) izabrat će metodu ponderiranog prosječnog troška, a ako želi imati što realniju vrijednost zaliha izabrat će FIFO metodu.

U praksi se češće upotrebljava metoda ponderiranog prosječnog troška ne samo zbog privremeno manjeg plaćenog poreza na dobit već i zbog toga što je ta metoda jednostavnija kod programiranja izračuna.

Obzirom da je izbor metode utroška zaliha računovodstvena politi-ka, kod promjene izbora metode utroška zaliha primjenjuju se odred-be HSFI 3-Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. O postupanju poduzetnika kod promjene raču-novodstvene politike pisali smo detaljno u članku “Računovodstve-ne politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške - primjena HSFI 3” koji je objavljen u RiPup-u br.11/11. na str. 36.

www.racunovodstvo-porezi.hr

Page 12: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

3310 / 2013 33

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

3.2.1. FIFO metoda odnosno metoda “prvi ulaz - prvi izlaz”

Metoda “prvi ulaz - prvi izlaz” podrazumijeva postupak da se stavka zaliha koja je prva kupljena prva upotrijebi ili proda, tako da su stavke koje ostaju na zalihama na kraju razdoblja one, koje su zadnje kupljene ili proizvedene.

Primjer 10.: Primjena FIFO metode

Analitička evidencija zalihe materijala:

Dat. Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje Cijena Duguje Potražuje Saldo1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

5.8. Primka 1 nabava 145 - 145 5,11 740,95 - 740,95

25.8. Primka 2 nabava 345 - 490 5,25 1.811,25 - 2.552,20

28.8. Izdatnica 1 utrošeno - 110 380 5,11 - 562,10 1.990,10

11.9. Primka 3 nabava 154 - 534 5,37 826,98 - 2.817,08

16.9. Izdatnica 2 utrošeno - 35 499 5,11 - 178,85 2.638,23

utrošeno - 217 282 5,25 - 1.139,25 1.498,98

24.9. Izdatnica 3 utrošeno - 128 154 5,25 - 672,00 826,98

utrošeno - 63 91 5,37 338,31 488,67

Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Primka br.1. - ulaz 145 kg po 5,11 kn 740,95 3100 3090

2. Primka br. 2. - ulaz 345 kg po 5,25 kn 1.811,25 3100 3090

3. Izdatnica br.1. - izlaz 110 kg po 5,11 kn 562,10 4000 3100

4. Primka br. 3. ulaz - ulaz 154 kg po 5,37 kn 826,98 3100 3090

5. Izdatnica br. 2. - izlaz 252 kg

- izlaz 35 kg po 5,11 kn 178,85 4000 3100

- izlaz 217 kg po 5,25 kn 1.139,25 4000 3100

6. Izdatnica br. 3. - izlaz 191 kg

- izlaz 128 kg po 5,25 kn 672,00 4000 3100

- izlaz 63 kg po 5,37 kn 338,31 4000 3100

3090 - Obračun nabave sirovine i materijala3100 - Zalihe sirovina i materijala4000 - Troškovi temeljnog materijala

Napomena uz Primjer 10.:1) Po FIFO metodi na kraju navedenih poslovnih događaja ostala je zaliha materijala od 91 kg po zadnjoj ulaznoj cijeni od 5,37 kn što iznosi

488,67 kn, što odgovara saldu na analitičkoj kartici zalihe materijala i saldu na financijskom kontu 3100.

3.2.2. Metoda ponderiranog prosječnog troška

Metoda ponderiranog prosječnog troška podrazumijeva postupak po kojem se trošak neke stavke određuje temeljem prosječnog pon-deriranog troška svih stavki na početku razdoblja i trošak sličnih stavki koje su kupljene ili proizvedene u tom razdoblju. Prosjek se može izračunati periodički ili po zaprimanju svake dodatne pošiljke ovisno o uvjetima u kojima poduzetnik posluje.

Primjer 11.: Primjena metode ponderiranog prosječnog troška:Analitička evidencija zalihe materijala:

Dat. Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje Cijena Prosječna cijena Duguje Potražuje Saldo1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

5.8. Primka 1 Nabava 145 - 145 5,11 5,11 740,95 - 740,95

25.8 Primka 2 Nabava 345 - 490 5,25 5,21 1.811,25 - 2.552,20

28.8. Izdat. 1 Utrošeno - 110 380 5,21 5,21 - 573,10 1.979,10

11.9. Primka 3 Nabava 154 - 534 5,37 5,255 826,98 - 2.806,08

16.9. Izdat. 2 Utrošeno - 252 282 5,26 5,255 - 1.324,26 1.481,82

24.9. Izdat. 3 Utrošeno - 191 91 5,26 5,255 - 1.003,71 478,11

Page 13: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201334

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

Knjiženje:

R. br. Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Primka br.1. - ulaz 145 kg po 5,11 kn 740,95 3100 3090

2. Primka br. 2. - ulaz 345 kg po 5,25 kn 1.811,25 3100 3090

3. Izdatnica br.1. - izlaz 110 kg po prosječnoj cijeni od 5,21 kn (2.552,20 kn : 490 kg) 573,10 4000 3100

4. Primka br. 3. ulaz - ulaz 154 kg po 5,37 kn 826,98 3100 3090

5. Izdatnica br. 2. - izlaz 252 kg po prosječnoj cijeni od 5,255 kn (2.806,08 kn : 534 kg) 1.324,26 4000 3100

6. Izdatnica br. 3. - izlaz 191 kg po prosječnoj cijeni od 5,255 kn 1.003,71 4000 3100

Napomena uz Primjer 11.:1) Po metodi ponderiranog prosječnog troška na kraju navedenih poslovnih događaja ostala je zaliha materijala od 91 kg po prosječnoj

cijeni od 5,255 kn što iznosi 478,11 kn, što odgovara saldu na analitičkoj kartici zalihe materijala i saldu na financijskom kontu 3100. Po ovoj metodi saldo zaliha je manje za 10,56 kn od salda zaliha po metodi FIFO.

3.2.3. Specifična identifikacija troškova

Prema točki 29. HSFI 10-Zaliha, troškovi zaliha predmeta koji se uobičajeno ne mogu razmjenjivati, te dobara i usluga, koje su namije-njene i izdvojene za specifične projekte, određuju se koristeći specifičnu identifikaciju njihovih individualnih troškova.

Specifična identifikacija troškova znači, da se specifični troškovi pripisuju identificiranim predmetima zaliha. To je primjereni pristup za stavke koje se izdvajaju za određeni projekt, bez obzira da li su kupljene ili proizvedene (HSFI 10.30.).

U brodogradnji gdje se proizvodi po narudžbi primjereno je primijeniti specifičnu identifikaciju troškova za utvrđivanje vrijednosti zaliha, jer se ova metoda primjenjuje kod zaliha visoke cijene i male količine.

Specifična identifikacija troškova je metoda utvrđivanja zaliha koja točno prati fizički tok zaliha i svaki predmet zaliha ima svoj identifika-cijski broj.

Primjer br.12.: Poduzetnik A bavi se proizvodnjom jahti i nabavlja motore koje ugrađuje u jahte. Poduzetnik A prati motore za jahte po specifičnoj identi-

fikaciji troškova.1) Ulazni račun od dobavljača za motor (koji je dobio identifikacijski br.135) u svoti od 125.000,00 kn (PDV iznosi 25.000,00 kn);2) Ulazni račun dobavljača za prijevoz motora br.135 do skladišta 12.500,00 kn (PDV iznosi 2.500,00 kn);3) Obračun nabave motora br.135. od 5.5. 2013. u svoti od 110.000,00 kn;4) Ulazni račun od dobavljača za motor (koji je dobio identifikacijski broj 136) u svoti od 131.250,00 kn (PDV iznosi 26.250,00 kn);5) Ulazni račun dobavljača za prijevoz motora br.136 do skladišta 13.125,00 kn (PDV iznosi 2.625,00 kn);6) Obračun nabave motora br.136. od 10.5. 2013. u svoti od 115.500,00 kn;7) Izdan je motor u proizvodnju 20.5.2013. koji ima identifikacijski broj 136.

Analitičko materijalno knjigovodstvo:

Datum Dokument OpisKoličina Trošak nabave po

motoru

Vrijednost

Ulaz Izlaz Stanje Duguje Potražuje Saldo1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

5.5.13. Primka 1 Motor br. 135. 1 - 1 110.000,00 110.000,00 - 110.000,00

10.5.13. Primka 2 Motor br. 136. 1 - 2 115.500,00 115.500,00 - 225.500,00

20.5.13. Izdatnica 1 Motor br. 136. - 1 1 115.500,00 - 115.500,00 110.000,00

Ukupno 225.500,00 115.500,00

Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun dobavljača za motor identifikacijskog broja 135 125.000,00 - 2200

- PDV 25.000,00 16071 -

- iznos računa bez PDV-a 100.000,00 3000 -

2. Ulazni račun dobavljača za prijevoz motora identifikacijskog broja 135 12.500,00 - 2202

- PDV 2.500,00 16071 -

- iznos računa bez PDV-a 10.000,00 3010 -

3. Obračun nabave za motor identifikacijskog broja 135 110.000,00 3100 3090

Page 14: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

3510 / 2013 35

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

4. Ulazni račun dobavljača za motor identifikacijskog broja 136 131.250,00 - 2200

- PDV 26.250,00 16071 -

- iznos računa bez PDV-a 105.000,00 3000 -

5. Ulazni račun dobavljača za prijevoz motora identifikacijskog broja 136 13.125,00 - 2202

- PDV 2.625,00 16071 -

- iznos računa bez PDV-a 10.500,00 3010 -

6. Obračun nabave za motor identifikacijskog broja 136 115.500,00 3100 3090

7. Izdatnica - dan motor identifikacijskog broja 136 u proizvodnju 115.500,00 4000 3100

2200 - Obveza prema dobavljačima - pravnim osobama u zemlji za kratkotrajnu imovinu16071 - Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu3000 - kupovna cijena sirovina i materijala2202 - Obveza prema dobavljačima-pravnim osobama u zemlji za usluge3010 - Ovisni troškovi nabave sirovina i materijala3090 - Obračun nabave sirovine i materijala3100 - Zalihe sirovina i materijala4000 - Troškovi temeljnog materijala

3.3. Specifične metode početnog mjerenja zaliha i utroška zalihaSpecifične metode početnog mjerenja zaliha i utroška zaliha su:1) Metoda standardnog troška i2) Metoda trgovine na malo.Prema točki 26. HSFI 10-Zalihe, tehnike za mjerenje troška, koje nisu primijenjene prema trošku nabave, mogu biti po metodi standar-

dnog troška ili po metodi trgovine na malo. Uvjet je da se ovim dvjema metodama dobivaju rezultati približni primjeni tehnike po trošku nabave.

3.3.1. Metoda standardnog troška

Metoda standardnog troška uzima u obzir uobičajene količine materijala i rezervnih dijelova, rada, uobičajenu učinkovitost i iskorištenost kapaciteta. Ona se redovito preispituje i po potrebi mijenja u odnosu na postojeće uvjete (HSFI 10.27.).

Metoda standardnog troška primjenjuje se kada je evidencija po stvarnim troškovima neprikladna zbog kašnjenja podataka u odnosu na potrebe. Ova metoda najčešće se primjenjuje kod masovne proizvodnje i kod proizvodnje koja duže traje.

kada je kod ove metode na kraju obračunskog razdoblja značajnija razlika između stvarnih i standardnih troškova tada zalihe treba stornirati do raznine stvarnih troškova u slučaju kada su zalihe materijala po standardnim troškovima više od stvarnih troškova. U slučaju kada su zalihe materijala po standarnim stroškovima niže od stvarnih troškova, troškove zaliha treba povećati do visine stvarnih troškova.

Primjer 13.: 1) Ulazni račun dobavljača za 10.000 kg sirovina (1kg sirovine je po 53,00 kn):

� vrijednost sirovine 530.000,00 kn, � PDV 132.500,00 kn, � ukupna vrijednost računa 662.500,00 kn; � zaduženje u materijalnom knjigovodstvu po standardnoj cijeni (1kg po 50,00 kn) 500.000,00 kn;

2) Izdatnica br.1. za utrošak 1.700 kg sirovina po standardnoj cijeni od 50,00 kn za 1kg 85.000,00 kn;3) Odstupanje od stvarnih cijena za utrošak sirovine (6% od 85.000,00 kn) 5.100,00 kn.

Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun dobavljača - ukupni iznos 662.500,00 - 2200

� zaduženje zalihe materijala po standardnim cijenama (10.000,00 kg x 50,00 kn) 500.000,00 3100 -

� PDV 132.500,00 16071 -

� odstupanje od stvarne cijene (530.000,00 minus 500.000,00 kn) 30.000,00 3180 -

2. Izdatnica br.1. - utrošak sirovine po standardnim cijenama (700 kg x 50,00 kn) 85.000,00 4000 3100

3. Odstupanje od stvarnih cijena (6,0% od 85.000,00) 5.100,00 4009 3180

Page 15: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201336

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

2200 - Obveza prema dobavljačima - pravnim osobama u zemlji za kratkotrajnu imovinu

16071 - Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu3100 - Zalihe sirovina i materijala3180 - Odstupanja od cijena sirovina i materijala4000 - Troškovi temeljnog materijala4009 - Odstupanje od standardnih (planskih) cijena utrošenog

sirovina i materijala

Napomene uz Primjer 13.:1) Prije knjiženja u financijskom knjigovodstvu, zaduženje zaliha

sirovina u materijalnom knjigovodstvu obavljeno je na temelju skladišne primke koja je sastavljena na temelju standardne cijene a ne stvarne cijene, što je i svrha ove metode da se ne čeka na ulazni račun dobavljača da bi se zadužila analitička evidencija sirovina. kada se doznala stvarna cijena sirovina (ovdje smo radi pojednostavljenja primjera izostavili zavisne troškove nabave), treba proknjižiti odstupanje od stvarnih ci-jena, koje iznosi 30.000,00 kn;

2) U materijalnom knjigovodstvu i utrošak sirovine knjiži se po standardnim cijenama, a u financijskom knjigovodstvu po-trebno je na utrošak po standardnim cijenama izračunati i pro-knjižiti odstupanje od 6,0% (30.000,00 : 500.000,00 x 100).

3.3.2. Metoda trgovine na maloMetoda trgovine na malo često se koristi u trgovini na malo za

mjerenje zaliha velikog broja artikala koji se brzo mijenjaju i koji ima-ju slične marže zbog čega nije praktično koristiti druge metode za utvrđivanje troškova. Troškovi ovih zaliha određuju se tako, da se prodajna vrijednost zaliha umanjuje za odgovarajući postotak bruto marže. Postotak, koji se koristi, uzima u obzir zalihe čija je cijena sni-žena ispod njihove izvorne prodajne cijene. Često se koristi prosječni postotak za svaki odjel prodaje na malo (HSFI 10.28.).

Primjer 14.:1) U prodavaonici na malo saldo maloprodajne vrijednosti razli-

čitih vrsta robe uračunanom maržom od 25% i uračunanim PDV-om od 25% iznosi 361.634,88 kn, marža 57.861,58 kn i uračunani PDV 72.326,98 kn;

2) U prodavaonici na malo saldo maloprodajne vrijednosti razli-čitih vrsta robe s uračunanom maržom od 25% i uračunanim PDV-om 10% iznosi 172.297,74 kn, marža 31.326,86 kn i ura-čunani PDV 15.663,43 kn;

3) U prodavaonici na malo saldo maloprodajne vrijednosti razli-čitih vrsta robe s uračunanom maržom od 25% i uračunanim PDV-om 5% iznosi 109.101,76 kn, marža 20.781,29 kn i ura-čunani PDV 5.195,32 kn;

4) Primljene su fakture od dobavljača za različite vrste roba u svo-ti od 125.000,00 kn (PDV iznosi 25.000,00 kn), za koju marža iznosi 25%, a PDV 25%. Prema kalkulaciji podaci su sljedeći:

� fakturna (nabavna) vrijednost 100.000,00 kn, � marža (25% na 100.000,00 kn) 25.000,00 kn, � uračunani PDV (25% na 125.000,00 kn) 31.250,00 kn, � maloprodajna vrijednost 156.250,00 kn;

5) Primljene su fakture od dobavljača za različite vrste roba u svoti od 77.000,00 kn (PDV iznosi 7.000,00 kn), za koju marža iznosi 25%, a PDV 10%. Prema kalkulaciji podaci su sljedeći:

� fakturna (nabavna) vrijednost 70.000,00 kn, � marža (25% na 70.000,00 kn) 17.500,00 kn, � uračunani PDV (10% na 87.500,00 kn) 8.750,00 kn,

� maloprodajna vrijednost 96.250,00 kn;6) Primljene su fakture od dobavljača za različite vrste roba u

svoti od 52.500,00 kn (PDV iznosi 2.500,00 kn), za koju marža iznosi 25%, a PDV 5%. Prema kalkulaciji podaci su sljedeći:

� fakturna (nabavna) vrijednost 50.000,00 kn, � marža (25% na 50.000,00 kn) 12.500,00 kn, � uračunani PDV (5% na 62.500,00 kn) 3.125,00 kn, � maloprodajna vrijednost 65.625,00 kn,

7) Utržak prodavaonice u gotovini iznosi 35.845,55 kn, � za robu s 25% PDV-a 25.285,34 kn; � za robu s 10% PDV-a 6.354,35 kn; � za robu s 5% PDV-a 4.205,86 kn;

8.a) Storniran je PDV s prihoda i prenesen na obvezu za robu s 25% PDV-a (25.285,34 x 20%) 5.057,07 kn;

8.b) Razduženje zaliha za prodanu robu s uračunanim PDV-om od 25%1) maloprodajna vrijednost 25.285,34 kn,2) PDV 5.057,07 kn,3) iznos marže za razduženje (82.861,58 : 517.884,88 x

25.285,34) 4.045,65 kn;4) nabavna vrijednost prodane robe (1. minus 2. minus 3.

minus 4.) 16.182,62 kn;9.a) Storniran je PDV s prihoda i prenesen na obvezu za robu s

10% PDV-a (6.354,35 x 9,0909%) 577,67 kn;9.b) Razduženje zaliha za prodanu robu s uračunanim PDV-om od

10%1) maloprodajna vrijednost 6.354,35 kn,2) PDV 577,67 kn,3) iznos marže za razduženje (48.826,86 : 268.547,74 x

6.354,35) 1.155,34 kn,4) nabavna vrijednost prodane robe (1. minus 2. minus 3.

minus 4.) 4.621,34 kn,10.a) Storniran je PDV s prihoda i prenesen na obvezu za robu s

5% PDV-a (4.205,86 x 4,7619%) 200,28 kn;10.b) Razduženje zaliha za prodanu robu s uračunanim PDV-om

od 5%1) maloprodajna vrijednost 4.205,86 kn;2) PDV 200,28 kn;3) iznos marže za razduženje (33.281,29 : 174.726,76 x

4.205,86) 801,12 kn;4) nabavna vrijednost prodane robe (1. minus 2. minus 3.

minus 4.) 3.204,46 kn.

Knjiženje:

R. br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Saldo u prodavaonici robe s uračunanom mar-žom od 25% i uračunanim PDV-om od 25%:

� maloprodajna vrijednost 361.634,88 66304 -

� uračunani PDV 72.326,98 - 66404

� marža 57.861,58 - 66934

2. Saldo u prodavaonici robe s uračunanom maržom 25% i uračunanim PDV-om od 10%:

� maloprodajna vrijednost 172.297,74 66301 -

� uračunani PDV 15.663,43 - 66401

� marža 31.326,86 - 66931

Page 16: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

3710 / 2013 37

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

R. br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

3. Saldo u prodavaonici robe s uračunanom maržom 25% i uračunanim PDV-om od 5%:

� maloprodajna vrijednost 109.101,76 66300 -

� uračunani PDV 5.195,32 - 66400

� marža 20.781,29 - 66930

4. Zaduženje prodavaonice za robu po malopro-dajnoj cijeni (marža 25%, PDV 25%) 156.250,00 66304 -

� uračunana marža (25% na 100.000,00) 25.000,00 - 66934

� uračunani PDV (25% na 125.000,00) 31.250,00 - 66404

� pretporez iz ulaznih računa 25.000,00 16071 -

� obveze prema dobavljačima iz ulaznih računa 125.000,00 - 2200

5. Zaduženje prodavaonice za robu po malopro-dajnoj cijeni (marža 25%, PDV 10%) 96.250,00 66301 -

� uračunana marža (25% na 70.000,00) 17.500,00 - 66931

� uračunani PDV (10% na 87.500,00) 8.750,00 - 66401

� pretporez iz ulaznih računa 7.000,00 16071 -

� obveze prema dobavljačima iz ulaznih računa 77.000,00 - 2200

6. Zaduženje prodavaonice za robu po malopro-dajnoj cijeni (marža 25%, PDV 5%) 65.625,00 66300 -

� uračunana marža (25% na 50.000,00) 12.500,00 - 66930

� uračunani PDV (5% na 62.500,00) 3.125,00 - 66400

� pretporez iz ulaznih računa 2.500,00 16071 -

� obveze prema dobavljačima iz ulaznih ra-čuna 52.500,00 - 2200

7. Utržak prodavaonice u gotovini 35.845,55 1023 7570

8.a Obveza za PDV za prodaju robe u gotovini s uračunanim PDV-om od 25% (25.285,34 x 20%) 5.057,07 - 260713

� umanjenje prihoda od prodaje robe za PDV -5.057,07 7570

8.b Razduženje prodavaonice za robu s uračuna-nim PDV-om od 25%

� maloprodajna cijena 25.285,34 - 66304

� uračunani PDV 5.057,07 66404

� uračunana marža 4.045,65 66934 -

� nabavna vrijednost prodane robe 16.182,62 7091 -

9.a Obveza za PDV za prodaju robe u gotovini s uračunanim PDV-om od 10% (6.354,35 x 9,0909%) 577,67 - 260712

� umanjenje prihoda od prodaje robe za PDV -577,67 - 7570

9.b Razduženje prodavaonice za robu s uračuna-nim PDV-om od 10%

� maloprodajna cijena 6.354,35 - 66301

� uračunani PDV 577,67 66401

� uračunana marža 1.155,34 66931 -

� nabavna vrijednost prodane robe 4.621,34 7091 -

10.a Obveza za PDV za prodaju robe u gotovini s uračunanim PDV-om od 5% (4.205,86 x 4,7619%) 200,28 - 260711

� umanjenje prihoda od prodaje robe za PDV -200,28 - 7570

R. br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

10.b Razduženje prodavaonice za robu s uračuna-nim PDV-om od 5%

� maloprodajna cijena 4.205,86 - 66300

� uračunani PDV 200,28 66400

� uračunana marža 801,12 66930 -

� nabavna vrijednost prodane robe 3.204,46 7091 -

66304 - Roba u prodavaonici po prodajnoj cijeni s 25% PDV-a66404 - Uračunani PDV za robu u prodavaonicama - 25%66934 - Razlika u cijeni robe u prodavaonicama - PDV 25%66301 - Roba u prodavaonici po prodajnoj cijeni s 10% PDV-a66401 - Uračunani PDV za robu u prodavaonicama - 10%66931 - Razlika u cijeni robe u prodavaonicama - PDV 10%66300 - Roba u prodavaonici po prodajnoj cijeni s 5% PDV-a66400 - Uračunani PDV za robu u prodavaonicama - 5%66930 - Razlika u cijeni robe u prodavaonicama - PDV 5%2200 - Obveza prema dobavljačima - pravnim osobama u zem-

lji za kratkotrajnu imovinu16071 - Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu1023 - Blagajna prodavaonica7570 - Prihodi od prodaje fizičkim osobama na domaćem trži-

štu260713 - Obveze za PDV za Isporuke dobara i usluga u RH - PDV

25%7091 - Nabavna vrijednost prodane robe iz prodavaonice260712 - Obveze za PDV za Isporuke dobara i usluga u RH - PDV

10%260711 - Obveze za PDV za Isporuke dobara i usluga u RH - PDV

5%

Promjena cijene u trgovini na malo na niže ide na teret marže (i PDV-a) do visine nabavne vrijednosti robe. Ako je sniženje cijena robe u trgovini na malo ispod nabavne vrijednosti robe, tada se razli-ka knjiži na teret rashoda razdoblja, koji je prema propisima o porezu na dobit nepriznati rashod sve do prodaje te robe.

3.4. Sitni inventar u upotrebi

Sitni inventar u upotrebi prati se:1) u operativnim evidencijama,2) u analiltičkom knjigovodstvu sitnog inventara u upotrebi i3) u financijskom knjigovodstvu.Operativne evidencije su npr.: alatne knjižice, alatne markice, evi-

dencijski kartoni,reversi i slično.kod davanja sitnog inventara u upotrebu (sa zalihe ili direktno kod

nabave), poduzetnik može primijeniti jednu od sljedećih metoda:1) metoda jednokratnog otpisa i2) metoda kaklulativnog otpisa prema vremenu korištenja a naj-

duže kroz 12 mjeseci.

Primjer 15.: Jednokratni otpis sitnog inventara u upotrebi1) Sa zaliha dan je sitni inventar u upotrebu u iznosu od 5.000,00

kn;2) Sitni inventar u upotrebi otpisuje se jednokratno prilikom stav-

ljanja u upotrebu.

Page 17: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201338

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

Knjiženje:

R. br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Sa zaliha dan je sitni inventar u upotrebu 5.000,00 351 350

2. Jednokratni otpis sitnog inventara u upotrebi 5.000,00 4030 3561

350 - Sitni inventar u skladištu351 - Sitni inventar u uprabi3561 - Vrijednosno usklađenje sitnog inventara u upotrebi - pore-

zno priznato4030 - Otpis sitnog inventara

Primjer 16.: Kalkulativni otpis sitnog inventara u upotrebi1) Po računu dobavljača sitni inventar odmah je stavljen u upo-

trebu � vrijednost računa dobavljača - 6.250,00 kn, � PDV - 1.250,00 kn, � iznos računa bez PDV-a 5.000,00 kn;

2) Sitni inventar u upotrebi otpisuje se kalkulativno kroz 10 mje-seci. Otpis za prvi mjesec u upotrebi iznosi 500,00 kn.

Knjiženje:

R. br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Ulazni račun dobavljača za sitni inventar koji je odmah stavljen u upotrebu: 6.250,00 - 2200

� PDV 1.250,00 16071 -

� iznos računa bez PDV-a 5.000,00 351

2. kalkulativni otpis sitnog inventara u upotrebi za prvi mjesec upotrebe 500,00 4030 3561

2200 - Obveza prema dobavljačima - pravnim osobama u zemlji za kratkotrajnu imovinu

16071 - Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu

4. Umanjenje vrijednosti zaliha - vrijednosno usklađenje

Odredbe o umanjenju vrijednosti zaliha nalaze se u točkama 34. do 37. HSFI 10-Zalihe.

Početno mjerenje zaliha treba mjeriti po trošku nabave, a nakon početnog mjerenja zalihe se mjere ili po trošku nabave ili po neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tomu što je niže.

Utvrđivanje kurentnosti zaliha je potrebno, jer se može dogoditi da se troškovi zaliha ne će moći nadoknaditi u cijelosti, ako su zalihe oštećene ili u cijelosti ili djelomično zastarjele ili ako je smanjena njihova prodajna cijena.

Nemogućnost nadoknade troškova zaliha može biti prisutna, ako je došlo do povećanja procijenjenih troškova dovršenja ili procijenje-nih troškova koji tek trebaju nastati zbog prodaje. Otpisivanje vrijed-nosti zaliha ispod troškova do neto utržive vrijednosti u skladu je sa stajalištem, da se imovina ne smije iskazivati u iznosima koji su veći od iznosa koji se očekuje realizirati njihovom prodajom ili uporabom.

Otpisivanje vrijednosti zaliha do njihove neto utržive vrijednosti provodi se uobičajeno predmet po predmet. Međutim, u nekim okol-nostima može biti primjerenije grupirati slične ili povezane predmete zaliha.

Procjena neto utržive vrijednosti zaliha temelji se na najnovijim dokazima koji postoje u vrijeme procjene vrijednosti zaliha za koje

se očekuje da će biti realizirane. Ove procjene uzimaju u obzir pro-mjene cijena ili troškova izravno povezane s događajima nakon kraja razdoblja u mjeri u kojoj ti događaji potvrđuju uvjete koji su postojali na kraju razdoblja.

Materijal i druge zalihe namijenjene proizvodnji zaliha ne otpi-suju se ispod troška nabave, ako se očekuje da će gotovi proizvodi u koje će biti ugrađene biti prodani po cijeni u visini ili iznad troškova. Međutim, kad smanjenje cijene materijala upućuje na to da će troš-kovi gotovih proizvoda biti veći od neto utržive vrijednosti, vrijednost materijala se otpisuje do neto utržive vrijednosti. U tim uvjetima za-mjenska vrijednost materijala može biti najbolja raspoloživa mjera za njihovu neto utrživu vrijednost.

Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utržive vrijednosti i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastanka gubitka (HSFI 10.12.)

Umanjenje vrijednosti zaliha odnosno vrijednosno usklađenje zali-ha knjiži se kao rashod koji se, prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 38/08, 12/09 i 130/10), u Obras-cu Račun dobiti i gubitka iskazuje kao poslovni rashod pod pozicijom II.6.e) Vrijednosno usklađivanje kratkotrajne imovine (osim financij-ske imovine).

Prema odredbama HSFI 10-Zalihe, vrijednosno usklađenje zaliha može biti samo na niže (umanjenje), a ne može biti na više (uve-ćanje).

Prema propisima o porezu na dobit vrijednosno usklađenje zaliha (umanjenje vrijednosti zaliha) privremeno nije porezno priznati ras-hod i priznaje se tek kada dođe do otuđenja ili uništenja zaliha.

Primjer 17.: 1) Stanje vrijednosti zaliha materijala za proizvodnju na dan

31.12.2012. je 100.000,00 kn2) Poduzetnik je procijenio da je na dan 31.12.2012. smanje-

na vrijednost zaliha materijala čija je nabavna vrijednost 100.000,00 kn za 20% odnosno za 20.000,00 kn

3) Navedenu svotu od 20.000,00 kn poduzetnik je unio u r.br. 21. obrasca PD za 2012.g. i na taj način povećao poreznu osno-vicu poreza na dobit. Na temelju toga poduzetnik je proknjižio odgođenu poreznu imovinu (20% od 20.000,00 kn) u svoti od 4.000,00 kn

4) Tijekom 2013.g. sva navedena zaliha materijala za proizvodnju utrošena je u proizvodnji

5) Na dan 31. prosinca 2013. poduzetnik će 20.000,00 kn unijeti u r.br.30. obrasca PD i na taj način umanjiti poreznu osnovicu poreza na dobit. Na temelju toga poduzetnik će ukinuti odgo-đenu poreznu imovinu u svoti od 4.000,00 kn

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-uCijena: 980,00 kn + PDVTel.: 01 / 49 21 737

Page 18: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

3910 / 2013 39

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

Knjiženja:

R. br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

Knjiženja u 2012.g.:

1. Stanje zaliha materijala 31.12.2012. 100.000,00 3100 -

2. Vrijednosno usklađenje zaliha materijala za proizvodnju 31.12.2012. 20.000,00 7131 3140

3 Obračun odgođene porezne imovine na privremeno porezno nepriznati trošak vrijed-nosnog usklađenja zaliha materijala (20% na 20.000,00 kn) 4.000,00 0800 811

Knjiženja u 2013.g.:

4. Razduženje zalihe materijala za proizvodnju tijekom 2013.g. po nabavnoj cijeni 100.000,00 - 3100

� razduženje vrijednosnog usklađenja 20.000,00 3140 -

� razduženje po umanjenoj cijeni 80.000,00 4000 -

5. Ukidanje odgođene porezne imovine na dan 31.12.2013. za vrijednosno usklađenje zalihe materijala za proizvodnju (20% na 20.000,00 kn) 4.000,00 811 0800

3100 - Zalihe sirovina i materijala3140 - Vrijednosno usklađenje sirovina i materijala - privremeno

porezno nepriznato7131 - Vrijednosno usklađenje sirovina i materijala - privremeno

porezno nepriznato0800 - Odgođena porezna imovina zbog privremeno porezno ne-

priznatih vrijednosnih usklađivanja zaliha811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine

i odgođene porezne obveze4000 - Temeljni materijal Napomena uz Primjer 17.:1) Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih

izvještaja svi poduzetnici u financijskom izvještaju BILANCA moraju iskazati posebno odgođenu poreznu imovinu pod pozi-cijom B V.-Odgođena porezna imovina, dakle unutar pozicije B -DUGOTRAJNA IMOVINA. Zbog navedenog smo u knjiženju odgođenu poreznu imovinu iskazali na kontu 080 a ne unutar skupine računa 19-Aktivna vremenska razgraničenja;

2) kako se postupa s kontom 811 na kraju godine detaljno smo objasnili u članku “Knjiženja odgođene porezne imovine na privremene razlike i neiskorištene gubitke”, koji je objav-ljen u našem časopisu RIPUP 2/13 na str.146.

5. Smanjenje gubitka od umanjenja zaliha

Neto utrživa vrijednost zaliha procjenjuje se iznova u svakom sli-jedećem razdoblju. Ako su neke okolnosti u ranijem razdoblju uzro-kovale otpis zaliha ispod troška, a te okolnosti više ne postoje, ili ako postoji nedvosmisleni dokaz o povećanju neto utržive vrijed-nosti zbog promjene ekonomskih uvjeta, poništava se raniji otpis do iznosa koji je prethodno bio priznat kao rashod. Iznos bilo kojeg poništenja otpisa vrijednosti zaliha kao posljedica povećanja neto utržive vrijednosti treba priznati kao prihod, uz istovremeno pove-ćanje zaliha, do visine prethodno priznatog rashoda (HSFI 10.38.).

Ako su se promijenile okolnosti koje su u ranijim razdobljima uzro-kovale otpis zaliha, te je došlo do povećanja neto utržive vrijednosti

zaliha, raniji otpis zaliha se poništava i taj iznos priznaje u prihod (HSFI 15.57.).

Iznos bilo kojeg poništenja otpisa zaliha, kao posljedica povećanja neto utržive vrijednosti, priznaje se kao prihod, do visine prethodno priznatog rashoda, u razdoblju u kojem je došlo do poništenja (HSFI 10.12.).

Iz navedenih odredbi proizlazi da se smanjenje gubitka od umanje-nja zaliha ne knjiži kao storno rashoda već kao prihod i to kao ostali poslovni prihod, pod pozicijom I.2. Računa dobiti i gubitka.

Primjer 18.: 1) Stanje vrijednosti zaliha materijala za proizvodnju 1. Siječnja

2013 je: � nabavna vrijednost zaliha - 100.000,00 kn; � ispravak vrijednosti zaliha zbog umanjenja u 2012.g. -

20.000,00 kn; � odgođena porezna imovina - 4.000,00 kn;

2) U veljači 2013. procijenjeno je da su prestali razlozi umanjenja vrijednosti zaliha za 14.000,00 kn;

3) Tijekom 2013.g. sva navedena zaliha materijala za proizvodnju utrošena je u proizvodnji;

4) Na dan 31. prosinca 2013. poduzetnik će 20.000,00 kn (14.000,00 kn plus 6.000,00 kn) unijeti u r.br.30. obrasca PD i na taj način umanjiti poreznu osnovicu poreza na dobit.

Na temelju toga poduzetnik će ukinuti odgođenu poreznu imovinu u svoti od 4.000,00 kn minus 2.800,00 kn odnosno 1.200,00 kn.

Knjiženje:

R. br. Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Stanje zaliha materijala 1.1.2013.:

� nabavna vrijednost 100.000,00 3100 -

� ispravak vrijednosti zaliha materijala zbog umanjenja vrijednosti u 2007.g. 20.000,00 - 3140

� odgođena porezna imovina 4.000,00 0800

2.a Ukidanje umanjenja vrijednosti zaliha na temelju procjene u veljači 2013.g. 14.000,00 3140 7675

2.b Ukidanje odgođene porezne imovine (20% na 14.000,00 kn) 2.800,00 811 0800

3. Razduženje zalihe materijala za proizvodnju tijekom 2013.g. po nabavnoj cijeni 100.000,00 - 3100

� razduženje vrijednosnog usklađenja 6.000,00 3140 -

� razduženje po umanjenoj cijeni 94.000,00 4000 -

4. Ukidanje odgođene porezne imovine na dan 31.12.2013. za vrijednosno usklađenje zalihe materijala za proizvodnju (20% na 6.000,00 kn) 1.200,00 811 0800

7675 - Prihodi od ukidanja gubitka od umanjenja zaliha (proizvod-nje u tijeku, gotovih proizvoda, sirovina i materijala, rezer-vnih dijelova, auto-guma, ambalaže i robe) do vrijednosti umanjenja

Napomena uz Primjer 18.:1) Ukidanje umanjenja vrijednosti zaliha može biti najviše do

iznosa umanjenja zaliha u prethodnim razdobljima, a to u na-šem primjeru iznosi najviše do 20.000,00 kn.

Page 19: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201340

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

6. Prestanak priznavanja zalihaPrema točki 39. HSFI 10-Zalihe, zalihe se prestaju priznavati:1) kada je vjerojatno da poduzetniku buduće ekonomske ko-

risti od zaliha neće pritjecati,2) kada su utrošene i3) kada su zalihe prodane.Prodaja zaliha priznaje se u prihode u računu dobiti i gubitka, jer

se očekuje povećanje budućih ekonomskih koristi (HSFI 10.11.).Kad su zalihe prodane, knjigovodstveni iznos tih zaliha treba pri-

znati kao rashod razdoblja u kojem su priznati odnosni prihodi (HSFI 10.12.).

Neke zalihe se mogu rasporediti na drugu imovinu, primjeri-ce, zalihe koje se koriste kao komponenta dugotrajne materijalne imovine izrađene u vlastitoj izvedbi. Zalihe, koje su na ovaj način raspoređene na neku drugu imovinu priznaju se kao rashod tijekom vijeka upotrebe te imovine (HSFI 10.13.).

6.1. Rashodovanje i isknjiženje zalihaU praksi se rashodovanje i isknjiženje zaliha najčešće tretiraju kao

jedan poslovni događaj, što je neispravno i često za posljedicu ima osobno prisvajanje rashodovanih zaliha.

Rashodovanje i isknjiženje zaliha dva su različita poslovna doga-đaja koja se vrlo rijetko događaju istog dana i koja imaju različite izvorne dokumente na temelju kojih se knjiže.

U praksi se rashodovanje odnosno stavljanje zaliha izvan upotrebe zbog svoje neupotrebljivosti vezuje uz godišnji popis imovine. Prema propisima o oporezivanju dobiti troškovi rashodovane kratkotrajne materijalne imovine nisu priznati rashodi sve dok se rashodovana kratkotrajna materijalna imovina ne otuđi ili uništi.

Zbog navedenog, za pravnu osobu nije dobro da se odluka o ras-hodovanju zaliha donosi na temelju prijedloga inventurne (popisne) komisije. Naime, u ovom slučaju odluka o rashodovanju mora se knjižiti s 31. prosinca, a otuđenje ili uništenje se događa tek iduće godine.

Najbolje rješenje je da pravna osoba ima jedno stalno povjeren-stvo za rashodovanje zaliha koje tijekom godine donosi prijedloge o rashodovanju zaliha prema potrebi a na temelju prethodnih pisanih zahtjeva zaposlenika pravne osobe koji su zaduženi za zalihe.

Odluka o rashodovanju zaliha donosi se onda kada određena za-liha nije više za upotrebu (kod pravne osobe koja donosi odluku o rashodovanju).

Rashodovana zaliha može se:1) otuđiti ili2) uništiti.Rashodovana zaliha može se otuđiti na tri načina:1) prodati,2) pokloniti3) dati na otpad (uz naknadu, bez naknade ili dati na otpad uz

plaćanje troškova).Ako se donese odluka o uništenju rashodovanih zaliha (a to će

biti u slučaju kada se procijeni da dotične zalihe ne samo što nisu za upotrebu kod dotične pravne osobe već nisu za upotrebu ni za druge, niti se mogu prodati ili pokloniti, jer nemaju nikakve upotreb-ne vrijednosti), tada se, na temelju odluke o rashodovanju, mora u knjigovodstvu svesti knjigovodstvenu vrijednost zaliha na nulu preko računa (konta) ispravka vrijednosti. Knjigovodstvena vrijednost je razlika između nabavne vrijednosti i ispravka vrijednosti.

Ako se donese odluka o otuđenju zaliha tada se mora donijeti i odluka o procjeni ostatka vrijednosti zaliha. Ostatak vrijednosti je

neto iznos koji pravna osoba očekuje dobiti za rashodovane zalihe prilikom otuđenja, po odbitku očekivanih troškova otuđenja.

Ako je procijenjena vrijednost rashodovanih zaliha (koja je pred-viđena za otuđenje) manja od knjigovodstvene vrijednosti, tada se knjigovodstvena vrijednost te imovine mora umanjiti za utvrđenu razliku, preko računa ispravka vrijednosti.

Iz navedenoga proizlazi da nije dovoljno samo donijeti odluku o rashodovanju zaliha, već u toj odluci (ili naknadno u posebnoj odluci) treba odrediti da li će se i na koji način ta imovina otuđiti (i kako otuđiti) ili uništiti. Ako se donese odluka da će se rashodovana ma-terijalna imovina otuđiti, tada u toj odluci (ili naknadno u posebnoj odluci) treba procijeniti ostatak vrijednosti imovine.

Nakon donošenja odluke o rashodovanju zaliha bitno je da se ras-hodovana zaliha fizički izdvoji iz upotrebe i za tu imovinu zaduži posebna fizička osoba u pravnoj osobi, bez obzira da li će se rasho-dovana materijalna imovina otuđiti ili uništiti.

Na temelju odluke o rashodovanju zaliha ne može se u knjigo-vodstvu pravne osobe izvršiti isknjiženje navedene imovine, već se mora:

� ako je donesena odluka da će se rashodovana materijalna imovina uništiti, tada se preko računa ispravka vrijednosti svodi knjigovodstvena vrijednost dotične rashodovane mate-rijalne imovine na nulu (nabavna vrijednost imovine mora biti jednaka ispravku vrijednosti imovine), a

� ako je donesena odluka da će se rashodovana zaliha otuđiti tada se obavlja vrijednosno usklađenje zaliha do procijenjenog iznosa koji će se dobiti prodajom.

Odlukom o rashodovanju zaliha koje će se uništiti, za knjigovod-stvenu vrijednost (razlika između nabavne vrijednosti i ispravka vri-jednosti dotičnih zaliha u momentu rashodovanja) odobravaju se (potražuju) računi ispravka vrijednosti zaliha i zadužuju se (duguju) računi rashoda.

Na temelju odluke o rashodovanju zaliha ne može se i ne smije se izvršiti isknjiženje zaliha iz knjigovodstvene evidencije.

koji su izvorni dokumenti na temelju kojih se knjiži isknjiženje ras-hodovanih zaliha ovisi o tome da li je donesena odluka o otuđenju ili odluka o uništenju te imovine.

Isknjiženje prodanih rashodovanih zaliha ne provodi se samo na temelju odluke o prodaji, nego na temelju izlaznog računa odnosno izvornog dokumenta o isporuci rashodovanih zaliha kupcu (dostav-nica, izdatnica, potvrda).

Isknjiženje poklonjene rashodovane materijalne imovine ne pro-vodi se samo na temelju odluke o poklonu, već je potreban i izvorni dokument o predaji imovine osobi kojoj je ta imovina poklonjena.

Isknjiženje uništenih rashodovanih zaliha ne provodi se samo na temelju odluke o uništenju, već je potreban i komisijski zapisnik o uništenju te imovine. To znači da se kod odluke o uništenju (ili na-knadno) mora odrediti i povjerenstvo (komisija) koja će to uništenje provesti i o tome sastaviti komisijski zapisnik.

Iz navedenog proizlazi da i u slučaju kada se istovremeno donese odluka o rashodovanju zaliha i odluka o prodaji odnosno odluka o uništenju, isknjiženje rashodovanih zaliha ne obavlja se u momentu donošenja odluka već nakon nastanka navedenih izvornih dokume-nata.

Na temelju komisijskog zapisnika o uništenju rashodovanih zali-ha (pretpostavlja se da je prethodno izvršeno knjiženje rashodovanja i svedena knjigovodstvena vrijednost rashodovane imovine na nulu) obavlja se isknjiženje u korist (potražuju) skupine konta 31-Sirovine i materijal ili 32-Rezervni (pričuvni) dijelovi ili 35-Sitan inventar, au-togume i ambalaža ili 60-Proizvodnja u tijeku ili 63-Gotovi proizvodi

Page 20: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

4110 / 2013 41

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

ili 66-Trgovačka roba ili 68-Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i na teret (duguju) konta ispravaka vrijednosti navedenih zaliha u okviru navedenih skupina.

kod odluke o rashodovanju zaliha, u slučaju kada se knjigovod-stvena vrijednost svodi na nulu (odlučeno je da će se rashodovana materijalna imovina uništiti) ili se svodi na nižu procijenjenu vrijed-nost (odlučeno je da će se rashodovana materijalna imovina otuđiti odnosno prodati ili pokloniti), na otpisanu knjigovodstvenu vrijed-nost ne obračunava se porez na dodanu vrijednost jer nije došlo do isporuke u smislu odredbe čl. 4. Zakona o PDV-u (NN 73/13). U ovom slučaju ne radi se o manjku materijalne imovine jer materijal-na imovina i nakon rashodovanja postoji, samo je njena knjigovod-stvena vrijednost umanjena ili svedena na nulu.

Pravne osobe koje nisu porezni obveznici PDV-a odnosno koji nisu u sustavu PDV-a ne obračunavaju PDV ni u momentu prodaje, pokla-njanja ili uništenja rashodovane materijalne imovine.

kada se rashodovana materijalna imovina proda, tada pravna osoba koja je porezni obveznik PDV-a (koja je u sustavu PDV-a) kod fakturiranja kupcu (u momentu predaje materijalne imovine kupcu), obračunava PDV na poreznu osnovicu koju čini naknada za prodanu materijalnu imovinu.

kada se rashodovana materijalna imovina poklanja, tada pravna osoba koja je porezni obveznik PDV-a (koja je u sustavu PDV-a) kod predaje materijalne imovine osobi kojoj se poklanja, obračunava PDV na poreznu osnovicu koju čini procijenjena tržišna vrijednost materijalne imovine. U ovom slučaju dokument (obračun, otpremni-ca, izdatnica, račun) za poklonjenu (darovanu) materijalnu imovinu provodi se kroz Knjigu I-RA. kada se materijalna imovina poklanja nekoj osobi (pravnoj ili fizičkoj) smatramo da se toj osobi ne obraču-nava PDV, već je PDV trošak pravne osobe koja poklanja materijalnu imovinu. Prema mišljenju Ministarstva financija pravna osoba koja je poklonila materijalnu imovinu može toj osobi fakturirati PDV.

kada se rashodovana materijalna imovina uništava ili baca (jer više nema nikakvu uporabnu vrijednost), tada pravna osoba koja je porezni obveznik PDV-a (koja je u sustavu PDV-a) kod uništenja ili ba-canja treba pozvati djelatnika Porezne uprave da tome prisustvuje, da bi se to uništenje smatralo porezno priznatim manjkom. U ovom slučaju, osobno smatram da je dovoljno da pravna osoba u primje-renom roku (15 dana) pismeno pozove djelatnika Porezne uprave da prisustvuje uništavanju ili bacanju neupotrebljive rashodovane materijalne imovine i ako se on ne odazove tada je to priznati ma-njak (ne obračunava se PDV). Ako se ne pozove djelatnika Porezne uprave ili djelatnik Porezne uprave dade svoje mišljenje da rashodo-vana materijalna imovina nije neupotrebljiva, tada pravna osoba u momentu uništenja obračunava PDV na procijenjenu tržišnu vrijed-nost materijalne imovine. Ako se rashodovana materijalna imovina ne uništava ili baca već daje na zbrinjavanje ili uništenje nadležnim tijelima ili institucijama, prema odredbama propisa o PDV-u tada ne treba pozvati ovlaštenog službenika Porezne uprave ukoliko porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom.

6.1.1. Primjeri knjiženja rashodovanja i isknjiženja zalihe materijala u različitom obračunskom razdoblju (rashodovanje u jednoj godini a prodaja ili komisijsko uništenje u drugoj godini)

Primjer 19.: 1) Stanje vrijednosti zaliha materijala koji će se rashodovati izno-

si 15.000,00 kn.

2) Odluka o rashodovanju zaliha materijala na dan 31. pro-sinca 2012. na prijedlog inventurne komisije. Donesena je i odluka da će se navedene zalihe materijala komisij-ski uništiti jer nemaju upotrebne vrijednosti ni za druge - 15.000,00 kn;

3) Navedenu svotu od 15.000,00 kn poduzetnik je unio u r.br. 21. Obrasca PD za 2012.g. i na taj način povećao poreznu osno-vicu poreza na dobit. Na temelju toga poduzetnik je proknjižio odgođenu poreznu imovinu u iznosu 3.000,00 kn;

4) 15. veljače 2013.g. komisijski je uništena navedena rashodo-vana zaliha materijala u iznosu 15.000,00 kn;

5) Na dan 31. prosinca 2013. poduzetnik će 15.000,00 kn unijeti u r. br. 30. Obrasca PD i na taj način umanjiti poreznu osnovicu poreza na dobit. Na temelju toga poduzetnik će ukinuti odgo-đenu poreznu imovinu u iznosu 3.000,00 kn.

Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

Knjiženja u 2012.g.:

1. Stanje zaliha materijala koje će se rashodo-vati i komisijski uništiti 15.000,00 3100 -

2. Odluka o rashodovanju zalihe materijala na dan 31.12.2012.:

� prijenos rashodovanih zaliha materijala na otpadne zalihe 15.000,00 3108 3100

� potpuno vrijednosno usklađenje zaliha jer će se zalihe u 2013.g. komisijski uništiti 15.000,00 7131 3140

3. Obračun odgođene porezne imovine na privremeno porezno nepriznati trošak vrijed-nosnog usklađenja zaliha materijala (20% na 15.000,00 kn) 3.000,00 0800 811

Kniženja u 2013.g.:

4. Na temelju komisijskog zapisnika od 15. 2. 2013. uništena je zaliha otpadnog materijala koja je rashodovana 31.12.2012. 15.000,00 3140 3108

5. Ukidanje odgođene porezne imovine na dan 31.12.2013. za vrijednosno usklađenje otpadnih zaliha materijala u 2012.g. (20% na 15.000,00 kn) 3.000,00 811 0800

3100 - Zalihe sirovina i materijala3108 - Zalihe otpadnog materijala3140 - Vrijednosno usklađenje sirovina i materijala - privremeno

porezno nepriznato7131 - Vrijednosno usklađenje sirovina i materijala - privremeno

porezno nepriznato0800 - Odgođena porezna imovina zbog privremeno porezno ne-

priznatih vrijednosnih usklađivanja zaliha811 - korekcija poreza na dobit zbog odgođene porezne imovine

i odgođene porezne obveze

Napomena uz Primjer 19.:1) kako se postupa s kontom 811 na kraju godine detaljno smo

objasnili u članku “Knjiženja odgođene porezne imovine na privremene razlike i neiskorištene gubitke”, koji je objav-ljen u RiPup-u br. 2/2013 na str.146.

Odlukom o rashodovanju zaliha koje će se otuđiti, u knjigovodstvu se knjiži na istim računima ali se ne knjiži ukupna knjigovodstvena

Page 21: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

10 / 201342

Računovodstv

o

Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)

vrijednost već samo razlika između knjigovodstvene i procijenjene vrijednosti rashodovanih zaliha materijala.

Primjer 20.: 1) Stanje vrijednosti zaliha materijala koji će se rashodovati

15.000,00 kn; 2) Odluka o rashodovanju zaliha materijala na dan 31. prosinca

2012. na prijedlog inventurne komisije. Donesena je odluka da se navedena rashodovana zaliha proda po nižoj cijeni. Proci-jenjeno je da bi se navedena zaliha mogla prodati za 5.000,00 kuna, pa se treba vrijednosno uskladiti za 10.000,00 kn.

3) Navedenu svotu od 10.000,00 kn poduzetnik je unio u r.br. 21. Obrasca PD za 2012.g. i na taj način povećao poreznu osno-vicu poreza na dobit. Na temelju toga poduzetnik je proknjižio odgođenu poreznu imovinu u iznosu 2.000,00 kn.

4a) Izlazni račun kupcu od 18. veljače 2013. za prodane rashodo-vane zalihe materijala:

� ukupni iznos računa - 6.250,00 kn, � PDV - 1.250,00 kn, � iznos računa bez PDV-a - 5.000,00 kn.

4b) Isknjiženje zaliha rashodovanih materijala � nabavna vrijednost zaliha - 15.000,00 kn, � ispravak vrijednosti zaliha - 10.000,00 kn, � knjigovodstvena vrijednost zaliha (sadašnja vrijednost zaliha)

- 5.000,00 kn; 5) Na dan 31. prosinca 2013. poduzetnik će 10.000,00 kn unijeti

u r. br. 30. Obrasca PD i na taj način umanjiti poreznu osnovicu poreza na dobit. Na temelju toga poduzetnik će ukinuti odgo-đenu poreznu imovinu u iznosu 2.000,00 kn.

Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

Knjiženja u 2012.g.:

1. Stanje zaliha materijala koje će se rashodovati i otuđiti 15.000,00 3100 -

2. Odluka o rashodovanju zalihe materijala na dan 31.12.2012.:

� prijenos rashodovanih zaliha materijala na otpadne zalihe 15.000,00 3108 3100

� vrijednosno usklađenje nekurentnih zaliha materijala do procijenjene prodajne vrijednosti 10.000,00 7131 3140

3. Obračun odgođene porezne imovine na privreme-no porezno nepriznati trošak vrijednosnog uskla-đenja zaliha materijala (20% na 10.000,00 kn) 2.000,00 0800 811

Knjiženja u 2013.g.:

4a. Izlazni račun kupcu za rashodovane otpadne zalihe materijala: 6.250,00 1200 -

� PDV 1.250,00 - 260713

� iznos računa bez PDV-a 5.000,00 - 7610

4b. Razduženje zaliha otpadnih materijala

� vrijednost zaliha 15.000,00 - 3108

� ispravak vrijednosti 10.000,00 3140 -

� knjigovodstvena vrijednost 5.000,00 7300 -

5. Ukidanje odgođene porezne imovine na dan 31.12.2013. za vrijednosno usklađenje otpadnih zaliha materijala u 2012.g. (20% na 10.000,00 kn) 2.000,00 811 0800

1200 - Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga

260713 - Obveze za PDV za isporuke dobara i usluga u RH - PDV 25%7610 - Prihodi od prodaje sirovina i materijala7300 - Nabavna vrijednost prodanih sirovina materijala

6.1.2. Primjeri knjiženja rashodovanja i isknjiženja zalihe materijala u istom obračunskom razdoblju (rashodovanje i prodaja ili komisijsko uništenje u istoj godini)

Primjer 21.: 1) Stanje vrijednosti zaliha materijala koji će se rashodovati izno-

si 15.000,00 kn; 2) Odluka o rashodovanju zaliha materijala na dan 14. travnja

2013. na prijedlog komisije za rashodovanje imovine. Donesena je i odluka da će se navedene zalihe materijala komisijski uništiti jer nemaju upotrebne vrijednosti ni za druge - 15.000,00 kn;

3) 5. svibnja 2013.g. komisijski je uništena navedena rashodo-vana zaliha materijala (predstavnik Porezne uprave nije došao na uništenje iako je na vrijeme pismeno pozvan) 15.000,00 kn.

Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Stanje zaliha materijala koje će se rashodovati i komisijski uništiti 15.000,00 3100 -

2. Odluka o rashodovanju zalihe materijala na dan 14.4.2013.:

� prijenos rashodovanih zaliha materijala na otpadne zalihe 15.000,00 3108 3100

� potpuno vrijednosno usklađenje zaliha jer će se zalihe komisijski uništiti 15.000,00 7130 3140

3. Na temelju komisijskog zapisnika od 5. 5. 2013. uništena je zaliha otpadnih materijala koja je rashodovana 14.4.2013. 15.000,00 3140 3108

7130 - Vrijednosno usklađenje sirovina i materijala - porezno pri-znato

Napomena uz Primjer 21.:1) Da na uništenje nije pozvan predstavnik Porezne uprave ili

da je pozvan i nije to uništenje zaliha materijala priznao kao porezno priznati rashod, poduzetnik bi tada trebao stornirati rashod od 15.000,00 kuna na kontu 7130 i proknjižiti ga na konto 7132- Vrijednosno usklađenje sirovina i materijala - po-rezno nepriznato. U tom slučaju na dan 31. prosinca 2013. poduzetnik bi trebao 15.000,00 kn unijeti u r. br. 21. Obrasca PD i na taj način povećati poreznu osnovicu poreza na dobit. U ovom slučaju poduzetnik ne smije knjižiti odgođenu poreznu imovinu u iznosu od 3.000,00 kuna (20% od 15.000,00 kuna) jer je navedeni rashod trajno nepriznati rashod.

Primjer 22.: 1) Stanje vrijednosti zaliha materijala koji će se rashodovati izno-

si 15.000,00 kn. 2) Odluka o rashodovanju zaliha materijala na dan 14. travnja 2013.

na prijedlog komisije za rashodovanje imovine. Donesena je odlu-ka da se navedena rashodovana zaliha proda po nižoj cijeni. Pro-cijenjeno je da bi se navedena zaliha mogla prodati za 5.000,00 kuna, pa se treba vrijednosno uskladiti za 10.000,00 kn.

Page 22: Računovodstvo zaliha (primjena HSFI 10)Nabava zaliha evidentira se kod poduzetnika u tri evidencije: 1) u skladišnoj evidenciji - samo po količini, 2) u analitičkoj materijalnoj

4310 / 2013 43

Računovodstv

omr. sc. Zdravko Baica

3a) Izlazni račun kupcu od 18. svibnja 2013. za prodane rashodo-vane zalihe materijala:

� ukupni iznos računa 6.250,00 kn, � PDV 1.250,00 kn, � iznos računa bez PDV-a 5.000,00 kn;

3b) Isknjiženje zaliha rashodovanih materijala � nabavna vrijednost zaliha 15.000,00 kn, � ispravak vrijednosti zaliha 10.000,00 kn, � knjigovodstvena vrijednost zaliha (sadašnja vrijednost zaliha)

5.000,00 kn. Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Stanje zaliha materijala koje će se rashodovati i otuđiti 15.000,00 3100 -

2. Odluka o rashodovanju zalihe materijala na dan 14.4.2013.:

� prijenos rashodovanih zaliha materijala na otpadne zalihe 15.000,00 3108 3100

� vrijednosno usklađenje otpadnih zaliha ma-terijala do procijenjene prodajne vrijednosti 10.000,00 7130 3104

3a. Izlazni račun kupcu za rashodovane otpadne zalihe materijala: 6.250,00 1200 -

� PDV 1.250,00 - 260713

� iznos računa bez PDV-a 5.000,00 - 7610

3b. Razduženje zaliha otpadnih materijala

� vrijednost zaliha 15.000,00 - 3108

� ispravak vrijednosti 10.000,00 3104 -

� knjigovodstvena vrijednost 5.000,00 7300 -

Detaljno o rashodovanju i isknjiženju kratkotrajne i dugotrajne ma-terijalne imovine pisali smo u članku: “Rashodovanje i isknjiženje materijalne imovine kod trgovačkih društava”, koji je objavljen u Ri-Pup-u br.11/2011 na str.54.

Primjer 24.: Prodaja robe iz trgovine na veliko1) Stanje vrijednosti zaliha robe 80.000 kg po 47,50 kn =

3.800.000,00 kn;2a) Izlazni račun kupcu za prodanih 4.000 kg robe:

� ukupni iznos računa - 312.500,00 kn, � PDV - 62.500,00 kn, � iznos računa bez PDV-a - 250.000,00 kn;

2b) Isknjiženje zaliha prodane robe 4.000 kg po 47,50 kn = 190.000,00 kn.

Knjiženje:

R. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Stanje zaliha robe 80.000 kg po 47,50 kn 3.800.000,00 6600 -

2.a Izlazni račun kupcu za 4.000 kg prodane robe 305.000,00 1200 -

� PDV 55.000,00 - 260713

� iznos računa bez PDV-a 250.000,00 - 7560

2.b Isknjiženje knjigovodstvene vrijednosti zaliha robe za 4.000 kg po 47,50 kn 190.000,00 7090 6600

6600 - Roba u skladištu1200 - Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda,

roba i usluga260713 - Obveze za PDV za isporuke dobara i usluga u RH - PDV 25%7560 - Prihodi od prodaje robe nepovezanim poduzetnicima na

domaćem tržištu7090 - Nabavna vrijednost pordane robe iz skladišta

7. Iskazivanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda u Bilanci i iskazivanje povećanja ili smanjenja tih zaliha u Računu dobiti i gubitka

O iskazivanju zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda u Bilanci i iska-zivanje povećanja ili smanjenja tih zalilha u Računu dobiti i gubitka pisali smo u točki 10. članka “Računovodstvo proizvodnje i goto-vih proizvoda (primjena HSFI 10-Zalihe)”, koji je objavljen u RiPup-u br. 9/2013 na str. 40.

8. Objavljivanje podataka o zalihama u financijskim izvještajima

Odredbe o objavljivanju podataka o zalihama nalaze se u točkama 40. i 41. HSFI 10-Zalihe.

U bilješkama treba objaviti:a) računovodstvene politike usvojene za mjerenje zaliha uključiv-

ši korištene metode obračuna troškova;b) ukupan knjigovodstveni iznos zaliha i knjigovodstveni iznos u

klasifikacijama koje su prikladne za poduzetnika;c) knjigovodstveni iznos zaliha iskazanih po fer vrijednosti uma-

njen za troškove prodaje;d) iznos zaliha priznat kao rashod tijekom razdoblja;e) iznos bilo kojeg otpisa zaliha koji je priznat kao rashod razdoblja;f) iznos bilo kojeg poništenja otpisa vrijednosti zaliha koji je pri-

znat kao smanjenje iznosa zaliha koji je priznat kao rashod u razdoblju;

g) okolnosti ili događaje koji su doveli do poništenja otpisa zaliha;h) knjigovodstveni iznos zaliha založenih kao instrument osigura-

nja plaćanja obveza;i) knjigovodstveni iznos zaliha za koje se očekuje povrat ulaga-

nja nakon duže od jedne godine od datuma bilance;j) ispravak (otpis) vrijednosti zaliha do neto utržive vrijednosti;k) iznosi zaliha koji su tijekom razdoblja priznati kao rashod, koji

se često nazivaju troškovima prodanih proizvoda, sastoje se od troškova koji su prethodno uključeni u mjerenje zaliha koje su sada prodane, te neraspoređenih općih troškova proizvod-nje i neuobičajene iznose troškova proizvodnje zaliha. Uvjeti u kojima poduzetnik posluje mogu također opravdati uključiva-nje drugih iznosa, kao što su npr. troškovi distribucije.

Značajne razlike između vrijednosti zaliha iskazane u bilanci te-meljem metoda iz točke 31. HSFI 10-Zalihe i najnovije poznate tržiš-ne vrijednosti prije datuma bilance poduzetnik treba objaviti ukupno za svaku kategoriju zaliha u bilješkama uz financijske izvještaje.