3. OSNOVNE INFORMACIJE O OBRAZOVANJU U BiH

Institucionalna struktura

Institucionalna slika obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini je odraz ureenja drave, definiranog Ustavom BiH, ustavima entiteta i kantona, te Statutom Brko distrikta i na osnovu kojih se zakonski definiraju nadlenosti u oblasti obrazovanja.

Punu i nepodjeljenu nadlenost u obrazovanju imaju Republika Srpska, deset kantona u Federaciji BiH i Brko distrikt.

Prema Zakonu o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federalne uprave Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta vri upravne, strune i druge poslove utvrene zakonom koji se odnose na nadlenosti Federacije u oblastima nauke, kulture i sporta.

Prema Zakonu o ministarstvima Republike Srpske, Ministarstvo prosvjete i kulture RS vri upravne i druge strune poslove iz oblasti prosvjete koji se odnose na: predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje; obrazovanje djece graana Republike na radu u inozemstvu; nostrifikaciju i ekvivalenciju inozemnih kolskih svjedoanstava; acki standard; pripremanje programa obrazovne saradnje sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama i meunarodnih sporazuma u oblasti obrazovanja u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Ustavom Bosne i Hercegovine; visoko i vie obrazovanje; studentski standard; pripremanje programa obrazovne saradnje sa Federacijom Bosne i Hercegovine, drugim dravama i meunarodnim organizacijama i meunarodnih sporazuma u oblasti visokog i vieg obrazovanja u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Ustavom Bosne i Hercegovine.

Odjel za obrazovanje u Vladi Brko distrikta obavlja strune, administrativne i ostale dunosti iz nadlenosti Vlade, koje se odnose na provoenje zakona i propisa nadlenih tijela i institucija BiH i Distrikta iz oblasti obrazovanja, pod nadzorom i uputstvima gradonaelnika, materijalno tehniku i kadrovsku podrku obrazovnim institucijama Distrikta, donoenje nastavnih planova i programa u skladu sa standardima modernog, demokratskog i multietnikog drutva, saradnju izmeu roditelja i nastavnog osoblja, provoenje edukativnih programa u Distriktu, ostale dunosti iz nadleenosti ovog odjeljenja u skladu sa zakonima i propisima BiH i Skuptine Brko distrikta BiH ili naloene od strane gradonaelnika.

Prema Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH je nadleno za obavljanje poslova i izvravanje zadataka koji su u nadlenosti BiH i koji se odnose na utvrivanje osnovnih naela koordiniranja aktivnosti, usklaivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na meunarodnom planu, izmeu ostalih, i za oblast obrazovanja.

Na nivou BiH usvojeno je pet okvirnih zakona: Okvirni zakon o predkolskom vaspitanju i obrazovanju u BiH, Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju i obuci u BiH, Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH, te Zakon o Agenciji za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Svi zakoni u entitetu RS, kantonima i Brko distriktu BiH, kao i drugi propisi iz oblasti obrazovanja treba da se usklauju sa odredbama ovih okvirnih zakona BiH.

Takoer, kao rezultat reformi obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategije, i to: Strateki pravci razvoja predkolskog odgoja i obrazovanja u BiH; Strategija razvoja strunog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007-2013. godine i Strateki pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom implementacije 2008 2015, Mapa puta i plan aktivnosti za ukljuivanje BiH u EU programe za cjeloivotno uenje i Mladi u akciji i 7 osnovnih strategija i smjernica za implementaciju bolonjskog procesa (Okvir za visokokolske kvalifikacije u BiH; Provoenje okvira za visokokolske kvalifikacije u BiH; Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH; Preporuke za implementaciju osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH; Dravni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u BiH; Model dodatka diplomi za BiH; Prirunik za korisnike za model dodatka diplomi za BiH).

Na nivou BiH uspostavljene su Agencija za razvoj visokog obrazovanje i osiguranje kvaliteta, Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz podruja visokog obrazovanja i Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Formirana su tijela za koordinaciju obrazovnog sektora: Konferencija ministara obrazovanja u BiH i Vijee za ope obrazovanje u BiH. Uspostavljena je i Rektorska konferencija BiH koja utvruje i zastupa zajednike interese univerziteta u Bosni i Hercegovini, ostvaruje saradnju sa institucijama u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini i djeluje kao savjetodavno tijelo za provoenje reforme visokog obrazovanja.

Funkcionalni pregled javne uprave sektora obrazovanjau Bosni i HercegoviniZavrni izvjetaj, mart 2005. g.

4 PODJELA NADLENOSTICilj ovog pregleda je da prui informacije o ustavnim i zakonskim nadlenostima u sektoruobrazovanja u Bosni i Hercegovini. Ovaj pregled je nastao kao rezultat analize relevantnogzakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i predstavlja ustavnu strukturu i zakonske nadlenostikoje se odnose na predkolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje.

Nadlenosti drave

to se tie nadlenosti u obrazovanju, Ustav Bosne i Hercegovine1 ne sadri jasne odredbekoje ureuju te nadlenosti na dravnom nivou. Sve nadlenosti i funkcije, koje nisu izriitododjeljene Bosni i Hercegovini i njenim institucijama, spadaju u nadlenost entiteta2. Istovremeno, Ustav Bosne i Hercegovine uspostavlja obavezu drave i oba entiteta daosiguraju i zatite pravo na obrazovanje3 koje se, kao jedno od meunarodno priznatihljudskih prava odreenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnimslobodama i njenim protokolima, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i ima prioritetnad svim domaim zakonima4. Pored toga, Ustav Bosne i Hercegovine dozvoljava da dravapreuzme dodatne nadlenosti za pitanja o kojima se sloe entiteti5. U skladu sa nadlenou za osiguranjem i zatitom prava na obrazovanje, kao i u odnosu na preuzetu odgovornost da koordinira aktivnosti i usklauje planove i strategije entitetskih vlasti u oblasti obrazovanja, drava je donijela Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini6. Taj zakon utvruje osnovne principe i standarde za organizaciju i funkcioniranje predkolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, osnivanje i funkcioniranje institucija koje obezbjeuju obrazovanje u Bosni i Hercegovini, i dravnom Ministarstvu civilnihposlova dodjeljuje nadlenost za nadgledanje provedbe ovog zakona. Unutar svojih nadlenosti za rukovoenje obrazovnim sistemom, entiteti, kantoni i Brko Distrikt su svoje postojee zakonodavstvo za osnovno i srednje obrazovanje uskladili sa dravnim Okvirnim zakonom. Izrada okvirnog zakonodavstva za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini je u toku.

Nadlenosti Brko Distrikta

Nadlenosti u obrazovanju u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine, kao posebne upravnejedinice Bosne i Hercegovine, odreene su Statutom Brko Distrikta Bosne i Hercegovine8,Zakonom o izvrnoj vlasti i Zakonom o obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama BrkoDistrikta BiH. Nadlenosti u oblasti obrazovanja u Distriktu su dodjeljene Odjelu zaobrazovanje u Vladi Brko Distrikta koji je odgovoran za provedbu obrazovnih zakona ipropisa Bosne i Hercegovine i Brko Distrikta, za izradu nastavnog plana i programa/kurikuluma koji predlae Pedagoko vijee, poslove inspekcije koje obavljaju obrazovni inspektori i za pruanje finansijske, tehnike i kadrovske podrke obrazovniminstitucijama u Distriktu. Pedagoko vijee, koje je sastavni dio Odjela za obrazovanje,obavlja struno-pedagoki nadzor nad nastavnim procesom, realizacijom nastavnog plana iprograma /kurikuluma i rezultatima rada nastavnika, uenika i kolskih direktora.Osnovne i srednje kole u Brko Distriktu se, to podrazumijeva i ope i strune srednjekole, osnivaju prema planu obrazovanja i potrebama Distrikta, koje odreuje Vlada iSkuptina Brko Distrikta. kole mogu osnovati domaa i strana fizika i pravna lica nakonispunjenja uslova koji se odnose na broj uenika, finansiranje, prostorije/objekte, nastavnoosoblje, i druga posebna pitanja koja reguliraju obrazovne standarde i normative. kolekoje osnuje Distrikt imaju status javne ustanove, i finansiraju se iz budeta Distrikta.Nadlenosti rukovoenja u kolama su dodjeljene kolskom odboru i direktoru kole.Osniva imenuje lanove kolskog odbora, a u kolama koje je osnovao Distrikt imenovanjavri gradonaelnik uz odobrenje Skuptine. Glavne dunosti kolskog odbora se odnose nausvajanje godinjeg kolskog plana i pravila kole, donoenje odluka o poslovanju kole iizradi godinjeg izvjetaja, odreivanje kandidata za direktora kole i nastavnike, ikontroliranje rada direktora kole. Direktor kole je zaduen za rukovoenje kolom,osiguranje ostvarenja nastavnog plana programa/kurikuluma i plana rada kole, raspodjeluradnog osoblja kole i predstavljanje izvjetaja o radu kolskom odboru. Direktor se bira naosnovu javnog konkursa, ili ga imenuje gradonaelnik na prijedlog kolskog odbora, te gagradonaelnik moe i razrijeiti dunosti prije isteka mandata, na prijedlog kolskog odboraili Odjela za obrazovanje. Nastavnike i strune saradnike zapoljava kola na osnovukonkursa, njihovih kvalifikacija i iskustva.Upravni nadzor, nadzor nad zakonitou rada kola i primjenom obrazovnih zakona ipropisa vre kolski inspektori i ostali ovlateni uposlenici Odjela za obrazovanje. Strunopedagokinadzor vri Pedagoko vijee, iji se sastav, organizacija, nain rada ifunkcioniranje odreuje putem posebne odluke koju donosi Skuptina Brko Distrikta.Pedagoko vijee je odgovorno za praenje nastave i drugih oblika obrazovnih aktivnosti injihovog poboljanja, provedbe nastavnog plana i programa/kurikuluma, odreivanjarezultata rada nastavnika i uenika, te praenje rada direktora kole.

Nadlenosti Republike Srpske

U skladu sa Ustavom Republike Srpske, nadlenosti u oblasti obrazovanja su centraliziranena nivou entiteta i vre ih republiki i opinski organi. Glavne upravne i strunefunkcije u predkolskom, osnovnom, srednjem, viem i visokom obrazovanju obavljajuMinistarstvo prosvjete i kulture i Republiki pedagoki zavod, koji je u sastavu ministarstvai nadlean je za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Opine su nadlene za"staranje o zadovoljavanju potreba graana u oblasti obrazovanja", koje se uglavnomodnose na finansiranje prijevoza uenika, ishrane i smjetaja.Nadlenosti i funkcije u obrazovnom sistemu su definirane Zakonom o osnovnoj koli,Zakonom o srednjoj koli i Zakonom o univerzitetu. U Republici Srpskoj nadlenost osnivanja osnovnih kola je dodjeljena Vladi, ali kole mogu osnivati i domaa ili strana fizika i pravna lica koja posjeduju odobrenje od Vlade. Srednje kole se, to ukljuuje i ope i strune kole, mogu osnovati sa statusom javnih i privatnih, s tim da javne kole osniva Vlada, grad ili opina. Broj i lokaciju kola odreuje Vlada, a procedura osnivanja kole zahtijeva ispunjenje uslova koji se odnose na broj uenika, finansiranje, prostor i opremu, nastavno osoblje, odobrenje za koritenje nastavnog plana i programa/kurikuluma, te drugih odreenih pitanja koje ureuje ministar obrazovanja. kole koje je osnovala Vlada imaju status javnih ustanova, i finansiraju se iz budeta Republike Srpske, grada ili opine, kao i iz drugih izvora. Nadlenost za osnivanje univerziteta i visokokolskih ustanova je dodjeljena Republici Srpskoj, kao i domaim ili stranim fizikim i pravnim licima uz odobrenje Vlade. Visokokolske ustanove se finansiraju iz budeta Republike Srpske, kao i iz drugih izvora.Nadlenost rukovoenja u kolama je dodjeljena direktoru kole koji je zaduen za organiziranje i unaprijeenje rada kole, osiguranje realizacije odluka ministarstva, organiziranje pedagokog nadzora nastave, odluivanje o radnim mjestima i zapoljavanju nastavnika i strunih saradnika, i sl. Direktor se bira na osnovu javnog konkursa i imenuje ga kolski odbor, a dunosti ga, prije isteka mandata, moe razrijeiti kolski odbor ili ministar. Radom univerziteta i visokokolske ustanove rukovodi rektor, odnosno dekan koje imenuje i razrijeava struno tijelo univerziteta ili visokokolske ustanove. U skladu sa pravilima koja donosi ministar u okviru kole se formiraju i funkcioniraju nastavniki i kolski organi s ciljem vrenja strunih kolskih aktivnosti koje se odnose na realizaciju nastavnog plana i programa/kurikuluma, ocjenjivanje i poboljanje rezultata nastavnika i uenika/studenata.Nadlenost upravljanja u koli dodjeljena je kolskom odboru. lanove kolskog odbora javne kole imenuje Vlada Republike Srpske, na osnovu kriterija i procedure koje odreuje ministar obrazovanja. Osnovne nadlenosti kolskog odbora se odnose na usvajanje godinjeg plana rada kole i njegovu realizaciju, odluivanje o finansijama kole i njihovoj upotrebi, objavljivanje konkursa za poziciju direktora kole i odluivanje o njegovom imenovanju i razrjeenju dunosti, usvajanje statuta i ostalih kolskih internih akata, izvravanje odluka i zahtjeva ministra, i sl. Organi upravljanja univerziteta i visokokolske ustanove su Savjeti, koje direktno imenuje univerzitet ili visokokolska ustanova, i njihovi osnivai. Upravni i struni pedagoki nadzor rada kole obavljaju prosvjetni inspektori i kolski nadzorniciRepublike obrazovne inspekcije i Republiki pedagoki zavod koji je upravna organizacija usastavu Ministarstva prosvjete, i obavljaju njihove poslove na nain koji regulira ministar.Funkcije prosvjetnih inspektora se odnose na primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na predkolsko, osnovno, srednje, vie i visoko obrazovanje, nastavni plan i porgram/kurikulum, ueniki i studentski standard, uslove za rad kole, upotrebu udbenika i nastavnih pomagala, te izvrenje odluka ministra. kolski nadzornici su zadueni za neposredni uvid u primjenu i realizaciju nastavnog plana i programa/kurikuluma, kao i za uvid u rad kolskih ustanova i njihovih upravnih organa, direktora, nastavnika i strunih saradnika. Upravnu inspekciju rada univerziteta ili visokokolske ustanove vri Ministarstvo prosvjete.

Nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine

Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, nadlenosti u obrazovanju u Federaciji sudodjeljene kantonima, a kantoni su ovlateni da ih prenesu na gradove ili opine na svojoj teritoriji, ili na Federaciju. Nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine su odreene njenom odgovornou u zatiti obrazovanja kao ljudskog prava, i ograniene na ulogu koordiniranja kantona u sektoru obrazovanja. Ulogu koordinacije u predkolskom, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju vri Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, i uglavnom se odnosi na udjelovanje u procesu obrazovnih reformi u Bosni i Hercegovini, i saradnju izmeu drave,Brko Distrikta, entiteta i kantona u tom procesu. Osnovne nadlenosti ministarstva, kao koordinacionog tijela za refromu obrazovanja u Bosni i Hercegovini, predstavljene su njegovom angairanou u aktivnostima koje se odnose na izradu zakonskog okvira za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, strunim poslovima u izradi zajednikog jezgra nastavnih planova i programa, reviziji udbenika u Bosni i Hercegovini, itd. Ostale funkcijeministarstva se uglavnom odnose na pruanje finansijske podrke za izgradnju, obnovu iopremanje obrazovnih ustanova, kao i podrku talentiranim uenicima, te uenikom istudentskom standardu i ocjenjivanju. Putem svog Inspektorata, ministarstvo vri kontrolui nostrifikaciju diploma i svjedoanstava, te, kada se to trai, samostalno ili u saradnji sakantonalnim inspektorima, vri inspekciju obrazovnih ustanova u Federaciji.

Nadlenosti kantona

U skladu sa njihovim ustavnim nadlenostima u izradi obrazovne politike, donoenjuzakonodavstva koje se odnosi na obrazovanje i osiguranje obrazovanja u kantonima,predkolsko, osnovno, srednje, vie i visoko obrazovanje kantona su ureeni relevantnim kantonalnim zakonima. to se tie osnovnog i srednjeg obrazovanja, svih deset kantona primjenjuju svoje zakone koji su doneseni ili dopunjeni u skladu sa dravnim Okvirnim zakonom. Ministarstva obrazovanja i pedagoki zavodi / Zavod za kolstvo koriste svoje upravne i strune nadlenosti, i u veini sluajeva, pedagoki zavodi su u sastavu ministarstva. U kantonima gdje nisu osnovani zasebni pedagoki zavodi, ili gdje ve postojei nemaju adekvatne kapacitete, strune funkcije obavlja neki od postojeih pedagokih zavoda, ili Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. U visokom obrazovanju, upravne nadlenosti obavljaju relevantne kantonalne vlade i ministarstva obrazovanja.Nadlenost osnivanja osnovnih kola je dodjeljena kantonu ili opini uz odobrenje ministarstva obrazovanja, a kole mogu osnovati i domaa i strana fizika i pravna lica uz odobrenje vlade ili ministarstva. Srednje kole se, to ukljuuje i ope i strune kole, mogu osnovati u statusu javnih ili privatnih, gdje javne kole moe osnovati kanton uz odobrenje vlade. Broj kola i njihovu lokaciju odreuje vlada. Procedura osnivanja kole zahtijeva ispunjenje uslova koji se odnose na broj uenika, finansiranje, prostor i opremu, nastavno osoblje, odobrenje za koritenje nastavnog plana i programa/kurikuluma, i ostalih pitanja koje odredi ministar obrazovanja. Osnovne i srednje kole koje su osnovane kao javne ustanove, finansiraju se iz kantonalnog, gradskog ili opinskog budeta, kao i iz drugih izvora. Nadlenost za osnivanje univerziteta i visokolokskih ustanova dodjeljena je kantonima i njihovim vladama, kao i domaim i stranim fizikim i pravnim licima uz odobrenje vlade kantona. Visokokolske ustanove se finanasiraju iz budeta njihovog osnivaa, kao i iz vlastitih izvora (samo-finansiranje). Rukovodne nadlenosti u kolama su dodjeljene direktoru kole koji je zaduen za organizaciju i unaprijeenje rada kole, osiguranje realizacije odluka koje donosi ministarstvo, organizaciju pedagokog nadzora nastave, odluivanje o radnim mjestima i zapoljavanju nastavnika i strunih saradnika, itd. Direktor se bira na osnovu javnog konkursa i imenuje ga kolski odbor, a dunosti ga, prije isteka mandata, moe razrijeiti kolski odbor ili ministarstvo. Radom univerziteta i visokokolske ustanove rukovodi rektor, osnosno dekan koje imenuje i razrijeava upravno tijelo univerziteta ili visokokolske ustanove. U skladu sa pravilima koja donosi ministar, u okviru kole se formiraju i funkcioniraju nastavniki i kolski organi s ciljem vrenja strunih kolskih aktivnosti koje se odnose na realizaciju nastavnog plana i programa/kurikuluma, ocjenjivanje i poboljanje rezultata nastavnika i uenika/studenata. Strune aktivnosti na univerzitetu i visokokolskim ustanovama koje se odnose na usvajanje nastavnog plana i programa/kurikuluma i unaprijeenje nastavnog procesa vri Senat i Nastavno vijee.Nadlenost upravljanja u koli je dodjeljena kolskom odboru. Zavisno od toga da li jeosniva kole kanton ili opina, lanove kolskog odbora javne kole imenuje vlada kantonaili naelnik opine, na osnovu kriterija i procedure koju odreuje ministar obrazovanja.Osnovne nadlenosti kolskog odbora se odnose na usvajanje godinjeg plana rada kole injegovu realizaciju, odluivanje o finansijama kole i njihovoj upotrebi, objavljivanjekonkursa za poziciju direktora kole i odluivanje o njegovom imenovanju i razrjeenju sdunosti, usvajanje statuta i ostalih kolskih internih akata, izvravanje odluka i zahtjevaministra, i sl. U nekim kantonima je nadlenost za vrenje kontrole poslovanja koledodjeljena nadzornom odboru kojeg imenuje kantonalna vlada. Upravni odbori univerzitetai visokokolskih ustanova posjeduju upravljake nadlenosti, dok su nadzorni odboriovlateni za kontrolu poslovanja tih ustanova. lanove upravnog i nadzornog odbora nadunost imenuju i razrijeavaju kantonalne vlasti. Upravni i struni pedagoki nadzor nad radom kole obavljaju prosvjetni inspektori iz ministarstava obrazovanja i pedagokih zavoda / Zavoda za kolstvo. Funkcije prosvjetnih inspektora se odnose na primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na predkolsko, osnovno, srednje, vie i visoko obrazovanje, nastavni plan i porgram/kurikulum, ueniki i studentski standard, rad kola, upotrebu udbenika i nastavnih pomagala, te izvrenje odluka ministra. Struni nadzornici su zadueni za praenje realizacije nastavnog plana i programa/kurikuluma, rada nastavnika, strunih saradnika i direktora, te pomo u planiranju i organizaciji obrazovnog rada, i evaluaciji i napredovanju uenika. Upravnu inspekciju rada univerziteta ili visokokolske ustanove vri ministarstvo obrazovanja.

Nadlenosti opina

Prema njihovim ovlatenjima u ispunjavanju javnih potreba graana, glavne nadlenostiopina u sektoru obrazovanja se odnose na razvoj, upravljanje i finansiranje predkolskogodgoja i obrazovanja. Po pitanju osnovnih i srednjih kola, nadlenosti opina ukljuujuimenovanje njihovih predstavnika u kolskim upravnim organima, i briga o prijevozuuenika, ishrani i smjetaju uenika, kao i pruanje finansijske pomoi za kolske objekte,takmienja i druge nastavne i vannastavne aktivnosti. U principu, nadlenosti opina usektoru obrazovanja se razlikuju u entitetima, kantonima i Brko Distriktu.

5 INSTITUCIONALNA STRUKTURAOvaj dio Izvjetaja se odnosi na postojeu organizaciju institucionalnih strukturaupravljanja u sektoru obrazovanja u Bosni i Hercegovini.U Bosni i Hercegovini odgovornost za obrazovanje se dijeli na dva entiteta, FederacijuBosne i Hercegovine (FBiH) i Republiku Srpsku (RS), i Brko Distrikt. U FBiH je ovaodgovornost dalje podijeljena na deset autonomnih kantona. Sistem obrazovanja u cjelinije prilino isparan, a sastoji se od nekoliko podsistema (RS, deset kantona FBiH, federalninivo, Brko Distrikt, meuentitetski nivo, i nivo drave BiH). Institucionalno gledajui, ovimpodsistemima upravljaju ukupno 23 organizacije. Taj broj obuhvata Agenciju za standarde iocjenjivanje (ASO), koja funkcionira na meuentitetskom nivou, 13 ministarstava, Odjel zaobrazovanje BD, osam pedagokih zavoda na entitetskom i kantonalnom nivou.Dravni nivoNa dravnom nivou sektor obrazovanja pripada Sektoru za obrazovanje, nauku,kulturu i sport Ministarstva civilnih poslova (MCP). Pored obrazovanja ovo Ministarstvopokriva druge vane sektore - socijalnu politiku, zdravstvo, deminiranje i zapoljavanje.Ukupna odgovornost, funkcije ili usluge, kao i kapaciteti ovog Ministarstva, kada jeobrazovanje u pitanju, su veoma ogranieni. Jedna od glavnih uloga ovog Ministarstva jenadzor nad primjenom Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH.Meutim, sama primjena ovog zakona je u nadlenosti entiteta i, u sluaju FBiH,kantonalnih ministarstava za obrazovanje, te meuentitetskih institucija kao to je Agencijaza standarde i ocjenjivanje.30 Odjel raspolae sa 1,5 stalno zaposlenih, na pozicijipomonika ministra. To je pozicija dravnog slubenika, koja se popunjava na osnovujavnog konkursa kojeg objavljuje Agencija za dravnu slubu.Meuentitetski nivoNa meuentitetskom nivou djeluje Agencija za standarde i ocjenjivanje u obrazovanjuza FBiH i RS (ASO). Agenciju, sa sjeditem u Sarajevu, su 2000. godine uspostavile vladeFBiH i RS.31 Pokretanje ove agencije je dio komponente Projekta za reformu obrazovanja uBiH kojeg finansiraju Svjetska banka i Evropska komisija. Iako su ASO formalno uspostavilientiteti, ona prua usluge i Distriktu Brko.32 ASO je uspostavljena sa ciljem da postanepolitiki neovisno i profesionalno tijelo koje bi odredilo standarde u obrazovanju, nadziralonjihovu primjenu i vrilo certifikaciju. Njeno uspostavljanje i kasnije finansiranje je umnogome zasluga meunarodne zajednice. Od 2005. godine finansiranje ASO postajezajednika odgovornost dva entiteta.Agencija nema nadlenosti nad entitetskim, kantonalnim ili opinskim institucijama, nitiodgovornost izvjetavanja prema dravnom nivou (Sektor za obrazovanje Ministarstvacivilnih poslova). Agencija ima Upravni odbor od devet lanova koji dolaze iz obrazovnihinstitucija FBiH i RS, i koje biraju premijer i dopremijer FBiH i premijer RS. Upravni odbornominuje direktora ASO, uz odobrenje premijera oba entiteta i dopremijera FBiH. Upravniodbor dva puta godinje podnosi izvjetaj premijeru i dopremijeru FBiH i premijeru RS.Postoje planovi za uspostavu jo nekoliko tijela na meuentitetskom i/ili dravnom nivou.Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH predvia osnivanje Agencije zanastavne planove i programe, dok Nacrt zakona o visokom obrazovanju u BiH predviauspostavu tijela odgovornog za visoko obrazovanje i tijela odgovornog za priznavanjeakademskih kvalifikacija33.Brko DistriktU poreenju sa FBiH i RS, Brko Distrikt ima najmanji i najkoncentriraniji model javneuprave u sektoru obrazovanja. Nadlenost za obrazovanje ima Odjel za obrazovanjeVlade Brko Distrikta. U sastavu Odjela je Pedagoki savjet, a sve funkcije javne uprave usektoru obrazovanja obavlja sam Odjel. Odjel po odreenim pitanjima surauje saAgencijom za standarde i ocjenjivanje.Odjel za obrazovanje u Brko Distriktu je nadlean za 16 osnovnih i 4 srednje kole.Federacija Bosne i HercegovineU FBiH je nadlenost za obrazovanje rasporeena na deset kantona, od kojih svaki moeodluiti da prenese odreene nadlenosti na Federalno ministarstvo. U ovakvom rasporedu,Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (FMON) je nadleno za koordinaciju meukantonima i one funkcije koje su mu povjerene od strane kantona. Spektar funkcijaovakvog ministarstva je prilino ogranien.Na kantonalnom nivou u FBiH, ministarstva za obrazovanje zajedno sa pedagokimzavodima imaju nadlenost nad sektorom obrazovanja. To je ukupno deset ministarstava(od kojih su mnoga nadlena za obrazovanje, nauku, kulturu i sport) i sedam pedagokihzavoda. Sa izuzetkom Zavoda za kolstvo u Mostaru i Padagokog zavoda u Bihau,pedagoki zavodi nisu nezavisna pravna lica i djeluju u sastavu ministarstava. Njihovaveliina i kapacitet za obavljanje funkcija se razlikuju od kantona do kantona.Opa je procedura da se direktori pedagokih zavoda biraju kao dravni slubenici naosnovu javnog konkursa, a izuzeci su Pedagoki zavod u Bihau (Unsko-sanski kanton),Zavod za kolstvo u Mostaru i Kantonalni pedagoki zavod u Mostaru (Hercegovakoneretvanskikanton). U ovim kantonima direktora zavoda imenuje vlada. Budetipedagokih zavoda su najee dio ukupnog budeta nadlenog ministarstva.Uzevi ukupno, ministarstva i pedagoki zavodi u FBiH su odgovorni za 381 osnovnu i 201srednju kolu. Na nivou visokog obrazovanja su est univerziteta za koje su nadlenakantonalna ministarstva obrazovanja. Tih est univerziteta se dalje mogu podijeliti na 65fakulteta kao nezavisnih pravnih lica. Uobiajena je praksa u FBiH, kao i u RS, sa izuzetkomTuzlanskog univerziteta, da se univerziteti sastoje od pravno nezavisnih fakulteta.Nekoliko kantona zajedno koriste usluge koje prua Zavod za kolstvo u Mostaru(Hercegovako-neretvanski kanton), a kanton ima dva pedagoka zavoda. Zavod zakolstvo radi sa kolama u Posavskom, Srednjo-bosanskom, Hercegovako-neretvanskom,Zapadno-hercegovakom i Kantonu 10.Republika SrpskaU odnosu na situaciju u FBiH, sistem javne uprave sektora obrazovanja u RS predstavljacentraliziraniji i koherentniji model. Nadlenost za obrazovanje na entitetskom nivou lei naMinistarstvu prosvjete i kulture, i njegovom Republikom pedagokom zavodu kojinije neovisno pravno lice, nego je u sastavu Ministarstva. Meutim, direktora Zavoda biradirektno Vlada.Ministarstvo je nadleno za ukupnu obrazovnu politiku u RS i ukljueno je u primjenu svihkljunih administrativnih funkcija u obrazovanju. Primarni fokus Pedagokog zavoda jepedagoka inspekcija u kolama, i vei dio osoblja Zavoda radi upravo na tim poslovima.Pored Zavoda, u poslove inspekcije je ukljueno i Ministarstvo.RS se sastoji od sedam regija Istono Sarajevo, Banja Luka, Doboj, Bijeljina, Foa,Vlasenica i Trebinje, i 64 opine. Meutim, za razliku od kantona u FBiH, regije u RS imajuveoma ogranienu ulogu u sektoru obrazovanja. Republiki pedagoki zavod ima etiriregionalna ureda, u Doboju, Prijedoru, Bijeljini i Foi.Ministarstvo i Zavod u RS su odgovorni za 202 osnovne i 86 srednjih kola. Na nivouvisokog obrazovanja rade dva univerziteta za koje je Ministarstvo nadleno jedan uBanjoj Luci i drugi u Istonom Sarajevu. Slino kao i u FBiH, ovaj broj se dalje dijeli na 39fakulteta kao nezavisnih pravnih lica.OpinaNadlenosti opina u poslovima javne uprave u sektoru obrazovanja se uglavnom tiupotreba stanovnitva na odreenoj teritoriji, na primjer potreba za otvaranjem kole,osiguravanjem i finansiranjem prijevoza, smjetaja i ishrane uenika, obnovom kole, itd. Usluajevima kada je opina osniva kole, opina je nadlena i za obezbjeenje finansija isudjelovanje u upravljanju kolom kroz rad kolskih odbora.Da bi osigurale obavljanje ovih funkcija, veina opina ima osoblje koje je odgovorno zanjih. Na primjer, u Sarajevskom kantonu ima 9 opina koje zajedno imaju oko 9 stalno iliprivremeno zaposlenih osoba koje su zaduene za pitanja obrazovanja.Upravljanje kolama u osnovnom i srednjem obrazovanju u BiHOkvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH regulira opa pitanja upravljanjakolama u osnovnom i srednjem obrazovanju.34 U skladu sa odredbama ovog zakona,entiteti, kantoni i Distrikt Brko imaju pravo da dalje reguliraju pitanja upravljanja ukolama, ukljuujui odnose izmeu kola i javne uprave. Okvirni zakon regulira rad tijelauprave, kao to su kolski odbori, direktori, vijea roditelja i struni organi kole:nastavnika vijea, odjeljenska vijea i struni aktivi. to se tie rada kolskih odbora idirektora, ovaj zakon nalae sljedee: Sve kole moraju imati kolske odbore; lanovi kolskog odbora se biraju iz reda nastavnika kole, osnivaa kole, lokalnihzajednice i roditelja. Broj lanova kolskog odbora se odreuje po naelu jednakezastupljenosti svih navedenih grupa. Osim toga, sastav kolskog odbora moraodraavati etniku strukturu uenika i njihovih roditelja, nastavnika i lokalne zajedniceprema popisu stanovnitva BiH iz 1991. godine. lanstvo u kolskom odboru jedobrovoljno i bez naknade; kolski odbor imenuje direktora kole koji je odgovoran za svakodnevno voenje kole injenog obrazovnog rada; Okvirni zakon ne odreuje proceduru imenovanja direktora, nego je to pitanje rijeenozakonima o obrazovanju na nivou entiteta, kantona i Distrikta Brko. U veini sluajevaizbor vri kolski odbor na osnovu javnog konkursa, o emu dostavlja izvjetajministarstvu; O svom radu direktor izvjetava kolski odbor, koji ima pravo razrijeiti direktora. Pododreenim uvjetima razrjeenje direktora moe vriti i ministar.