RAZVOJNA PSIHOLOGIJARAZVOJNA PSIHOLOGIJA

UVODUVOD

PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST

PSIHOLOGIJA = ZNANOST O DUŠI

(psyche' = (UM), duh, duša / mind, soul, spirit;

logos = riječ, govor, zakon / discourse, study)

PSYCHE = u grčkoj mitologiju ljudska duša, personificirani duševni i duhovni život čovjeka.

St. Grci su razlikovali tjelesnu i životnu snagu (TIMOS)koja je smrtna i dušu (PSYCHE) koja je besmrtna. Shvaćanje je bilo da nakon patnje i lutanja duša je izbavljena milošću Jupitera. Taj čin je kasnije shvaćen kao moralno čišćenje duše kroz trpljenje i patnju. (U religiji to je prisutno kroz iskupljenje)

Predznanstveno razdoblje psihologijeje u sklopu filozofija

• GNOSEOLOGIJA disciplina filozofije koja promišlja pitanje mogućnosti ljudske spoznaje

• Aristotel "Logika“ = ukazuje na zakonitosti asocijacija (po sličnosti, dodiru i suprotnosti)

• Descartes‘cogito ergo sum’=) pitanje METODE

Znanstveni razdoblje psihologije

W. Wundt (1879) – psihologijski laboratorij u Leipzingu

ŠTO JE ZNANOST?

Znanosti se razlikuju po 1. PREDMETU i

2. METODOLOGIJI istraživanja.

ZNANOST = st. gr. EPISTEME / lat. SCIENTIA / eng. SCIENCE / njem. WISSENSCHAFT.

4 kriterija koji moraju biti zadovoljeni:

1) mora imati DEFINICIJU objekta ili fenomena proučavanja.

2) mora sadržati TEORIJSKE KONSTRUKTE i TESTIRANJE HIPOTEZA . => Teorije se mogu svesti na određene opservirane fenomene koji predstavljaju stavove koji se mogu testirati kroz odnos između dvije i više varijabli. To su pretpostavke o onome što bi se moglo dogoditi pod određenim uvjetima (to su HIPOTEZE). One se testiraju a ne cijele teorije.

3) činjenice ne mogu biti stvorene na osnovu racionalnog argumentiranja, već kroz EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE .

4) Znanost treba otkrivati OPĆE ZAKONE koji u slučaju psihologije se odnose na ponašanje ili mentalne procese, koji mogu biti primjenjivi na svaku individuu.

PREDMET

KONSTRUKCIJU TEORIJA

TESTIRANJE HIPOTEZA

KORIŠTENJE EMPIRISJKE METODE

ZNANOST mora uključivati

OTKRIVANJE općih zakona i principa

1.EKSPERIMENT laboratorijski u prirodi

2.OPSERVACIJA u prirodni kontrolirana s ispitanicima

3. TEST standardizirani/objektivan projektivan

4. UPITNICI

5. STUDIJE SLUĆAJEVA

POVIJESNE PRETPOSTAVKE RAZVOJA PSIHOLOGIJE KAO ZNANOSTI

Pitanje filozofskog utjecajana razvoj psihologije kao znanosti.==> R.D.Boss ukazuje na dva filozofska utjecaja EMPIRIZAM i POZITIVIZAM.

1) EMPIRIZAM u XVII st. (J.Lock, D.Hume i Berkley)

• Izvor "istinite" spoznaje svijeta je kroz SENZORNO ISKUSTVO, koje imamo kroz naša osjetila. Mi zaključujemo na osnovu senzornih činjenica.

• Riječ "EMPIRICAL" (EMPIRIJSKI / through the sense) je često shvaćeno kao sinonim za "SCIENTIFIC" => što ukazuje da u središtu istraživanja je OPSERVACIJA i MJERENJE svijeta i SKUPLJANJE PODATAKA.

• Nasuprot stjecanja znanja kroz perceptivno iskustvo RACIONALISTI i NATIVISTIsmatraju da znanje svijeta je urođeno i naslijeđeno.

• Iako je W.Wundt kao predstavnik STUKTURALIZMA bio zaokupljen empirizmom BIHEVIORISTI su utjelovili empirizam u psihologiju. => Lockov koncept "TABULAE RASE" je doveden do krajnosti u dijelu biheviorističke teorije o učenju.

Georg Miller (1962) ukazao je na konzekvence empirizma u psihologiji, kroz naglasak na "osjetilnom kao vratima uma" (doors to the mind):

1) analiza elemenata (P ==> R)

2) teorija asocijacija ==> povezivanje tih elemenata.

Empirizam je u psihologiju dobavio TEORIJU (tabula rasa kao definicija uma) i METODOLOGIJU (centralna uloga opservacije i mjerenja).

Dva biheviorizam FILOZOFSKI i METODOLOŠKI.

• FILOZOFSKI BIHEVIORIZAM = u najekstremnijoj formi je kod J.Watsonakoji odbacuje um (mind) kroz stav da mišljenje nije ništa drugo nego vokalne i sub-voklaneverbalne reakcije.

• Skinner je ukazao da mentalni koncept je irelevantan u pokušaju predviđanja ljudskog ponašanja.

• METODOLOŠKI BIHEVIORIZAM = U naglasku na opservaciji, kolekciji i mjerenju podataka.

2. POZITIVIZAM = August Comte (1842)

POZITIVIZAM je bio pod utjecajem prirodnih znanosti XVII, XVIII, XIX st.Nastojao je da apliciraju METODE i PRINCIPE prirodnih znanosti na područje ljudskog

ponašanja, institucija i pol. organizacija. (August Comte "otac sociologije").

Ukazuje se na dva bitna utjecaja koji su ukazali na utjecaj pozitivizma na psihologiju:

1) publikacija Darwina ORIGIN OF SPECIES koja je ukazala na teoriju evolucije što je omogućilo psihologiji da se poveže s biologijom (ČOVJEK KAO ORGANIZAM).

2) W. Wundt 1879 - psihologijski laboratorij => kreirao proceduru za eksperimentalni laboratorij.

1902 formiran "BEČKI KRUG" ("WIENNA CIRCLE") = grupa filozofa (A.J.Ayer), matemAatičara i znanstvenika u pokušaju da odbace sve stavove koji nisu javno verificirani i empirijski testirani (protiv metafizičkih stavova).

• LOGI ČKI POZITIVIZAM je bio glavni pokretač ranog BIHEVIORIZMA u odbacivanja INTROSPEKCIJE i privatnog, subjektivnog iskustva. (Put od "podataka" do "objektivnih“činjenica)

• MATERIJALIZAM (FIZIKALIZAM) = su zastupali stav da valjani prijedlog je onaj koji se može prevesti u jezik fizike.

• REDUKCIONIZAM = pokušaj da se sve iskustvo svede na fiziologiju i biokemiju.

PSIHOLOGIJSKE TEORIJE

ŠTO JE PSIHOLOGIJA? Pitanje DEFINICIJA PSIHOLOGIJE

To se manifestira kroz različite stavove o tome ŠTO JE LJUDSKO BIĆE PO SVOJ PRIRODI što dalje definira

(1) ŠTO se istražuje i (2) KAKO se to istražuje.

PREDMET koji definira samu znanost:(1) psihički/mentalni proces (2) fiziološki procesi (3) manifestacije-ponašanje

"PSIHOLOGIJA istražuje ono što nazivamo unutarnjim doživljajem - tj. osjete i osjećaje, misli i htijenja - za razliku od objekata vanjskog svijeta koju su predmet proučavanja prirodnih znanosti". (W.Wundt, 1892)

"PSIHOLOGIJA je znanost o mentalnom životu, i to o njegovim fenomenima i njegovim uvjetima. Fenomeni su osjećaji, želje, kognicija, rezoniranje, odlučivanje i drugo.."(W.James,1890)

"PSIHOLOGIJA je grana prirodnih znanostikoja za predmet svog proučavanja uzima ljudsko ponašanje". (J.Watson,1919)

"PSIHOLOGIJA je znanstveno proučavanje ponašanja živih bića u njihovom doticaju s vanjskim svijetom" (K. Koffka,1925)

PSIHOLOGIJA je znanost koja proučava PSIHIČKE PROCESE (subjektivne fenomene, doživljaje), ORGANSKO-FIZIOLOŠKE UVJETE njihovog nastanka i načine njihovog OBJEKTIVNOG O ČITOVANJA (reakcije i oblici ponašanja).

U razvoju psihologije značajni pravci: STRUKTURALIZAM => BIHEVIORIZAM => GEŠTALTIZAM => PSIHOANALIZA

STRUKTURALIZAM

(W. Wundt, E.B.Titchener)

"PSIHOLOGIJA istražuje ono što nazivamo unutarnjim doživljajem - tj. osjete i osjećaje, misli i htijenja - za razliku od objekata vanjskog svijeta koju su predmet proučavanja prirodnih znanosti".(W.Wundt, 1892)

* karakteristike: (1) elementi psihe i

(2) introspekcijski eksperiment.

• 1879. W. WUNDT U Leipzingu osnovao prvi psihologijski laboratorij.

• Njegovi sljedbenici posebno E.B.Titchener (1867-1927) nastoje pronaći "elemente strukture svijesti" (osjete, predodžbe i jednostavne emocije). Razvoj STRUKTURALIZMA (po uzoru na kemiju) => Psihički procesi se mogu svesti ma elementarne osjete, osjećaje, misli, predodžbe.

• W. WUNDT, E.B.TITCHENER -introspektivni eksperiment = predstavlja pokušaj da se ljudska psiha raščlani na elemente koji se mogu ispitivati u psihologijskim laboratorijima.

PSIHOFIZIKA (G.T.Fechner, E.H.Weber krajem XIX st) istražuje odnos inteziteta podražaja i inteziteta osjeta /doživljaja/)

REFLEKSOLOŠKA ili BIHEVIORISTI ČKA PSIHOLOGIJA

(BIHEVIORIZAM)

(I.Pavlov, J.Watson, E.L.Thorndike)

‘Psihologija je grana prirodnih znanosti koja za predmet svog proučavanja uzima ljudsko ponašanje’. (J.Watson, 1919)

(J.Watson:”Psihologija kako je vidi biheviorist”1913; ”Behavior” 1914)

karakteristike:

1. U metodologiji istraživanja (eksperiment).

2. Predemet istraživanja je ponašanje (nasuprot mentalnim/kognitivim procesima i iskustvima)

3. Centralna pozicija teorije učenja i analiza ponašanja.

Proučava se odnos P ==> R kao FUNKCIONALNA ANALIZA PONAŠANJA, što omogućava predviđanje i kontrolu ali ne i njegovo objašnjenje i razumijevanje.

4. Razvoj biheviorterapije /Behaviortherapy/ kao psihoterapijskog pristupa

1. S obzirom na METODU ISTRAŽIVANJA bihevioristi odbacuju introspekciju (samoopažanje) kao metodu s obrazloženjem da je njeno istraživanje koje je zasnovano na individualnim doživljajima subjektivno i utoliko ne može objektivna metoda istraživanja.

• uvode eksperimentalnu metodu s ciljem da se organizam podvrgne pojedinim podražajima i onda se promatra i mjeri njegova reakcija.

P => ∆ => R

P => R (isključeni medijacijski procesi)

Skinner je neprijatelj TEORIJA u psihologiji. => po njemu ČINJENICE mogu biti bez TEORIJE. Drugi njegov stav je da objektivno opažanje direktivno i bez predrasuda.

2.) PONAŠANJE (BEHAVIOUR) predstavlja PREDMET ISTRAŽIVANJA

• odbacuje se DOŽIVLJAJNI ASPEKT, jer nije dostupan "objektivnom" promatranju. (naglasak na METODOLOŠKOJ ČISTOĆI)

• E. L. THORNDIKE (1900) je istraživao fenomene učenja zasnovane na uvjetovanju. U tim istraživanja proučavala se veze između podražaja i reakcija.

• Suprotnost METODOLOŠKOM BEHIVORIZMU je psihoanalitička i humanistička psihologa.

3) RAZVOJ TEORIJE učenja

B.F.Skiner (1904-1990) prikazana razlika:

BIHEVIORISTIČKI PRISTUPI (UVJETOVANJE)

A) KLASIČNO UVJETOVANJE

(I.Pavlov 1849-1936/ J.B.Watson 1878-1958)

B) INSTRUMENTALNO ili OPERATIVNO UVJETOVANJE

(B.F.Skinner 1904-1990/E.L.Thorndike 1874-1949)

C) KOGNITIVNI BIHEVIORIZAM

(C.L.Hull 1884-1952/ E. Tolman 1886-1959)

A) KLASIČNO UVJETOVANJE (I.Pavlov 1849-1936/ J.B.Watson 1878-1958)

I. Pavlov = klasično uvjetovanje (neuvjetovani i uvjetovani refleksi)

• Teorijski stav je da ljudska aktivnost se može svesti na reflekse koji uvjetovanjem se integriraju (procesom generalizacije) u više oblike ponašanja.

• GENERALIZACIJA predstavlja proces putem kojeg se više P (podražaja) povezuje uz jednu R (reakciju) bez daljnjeg vanjskog potkrepljenja.

B) INSTRUMENTALNO ili OPERATIVNO UVJETOVANJE

(B.F.Skinner 1904-1990/E.L.Thorndike 1874-1949)

Thorndike ukazuje na ZAKON EFEKTA = koji ukazuje da je veća vjerojatnost pojave nekog ponašanja ako ga prate pozitivne posljedice, i suprotno ako ga prate negativni efekti)

• Skiner je definirao OPERATIVO UVJETOVANJE kao proces učenja u kojem semijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za organizam.

• Uvodi pojam POTKREPLJENJA (Neki je događaj potkrepljenje ukoliko mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora)

⇒ mogu biti POZITIVNI i NEGATIVNI POTKREPLJIVAČI.

⇒ mogu biti pristupi ZADAVANJA i UKLANJANJA.

POTKREPLJENJE = redukcija nagona (npr. smanjena potreba za hranom) ili svaka posljedica aktivnosti. Ona učvršćuje neku aktivnosti, odnosno povećava vjerojatnost da će se neko ponašanje ponovno javiti (pozitivno) ili inhibirati (negativno)

POTKREPLJIVAČI: PRIMARNI (hrana, voda,..) i

SEKUNDARNI (novac, pohvala, ocjena.)

C) KOGNITIVNI BIHEVIORIZAM (C.L.Hull A1884-1952/ E.Tolman 1886-1959)

• Odnosi na potvrdu medijacijskih procesa

• operativno uvjetovanje je shvaćeno kao motivacijski aspekt procesa učenja.

4. Razvoj biheviorterapije /Behaviortherapy/ kao psihoterapijskog pristupa

J.WATSON-BIHEVIORIZAM ukazao na SVEMOĆ ODGOJA

• Pod utjecajem EMPIRIZMA /Lock "tabula rasa"/ naglasak je na primarnoj ulozi ODGOJA odnosno OKOLINE na individualni razvoj.

• Simptomi predstavljaju uvjetovane "loše" odgovore.

• simptomi (razne vrste strahova) se stječu uvjetovanjem.

• Na području LIČNOSTI => EYSENCKova teorija ličnosti (utjecaj kondicioniranja) INTROVERTNOST – EKSTROVERTNOST

• BIHEVIOR TERAPIJA => DESENZIBILIZACIJA (razuvjetovanje)

GEŠTALT PSIHOLOGIJE

(M. Wertheimer, K. Koffka)

(gestalt = njem. lik, oblik)

Nastala početkom XX st. u Njemačkoj (Max Wertheimer, Kurt Koffka) kao reakcija na raščlanjivanje ljudske psihe (STRUKTURALIZAM).

KURT KOFFKA (1925) "Psihologija je znanstveno proučavanje ponašanja živih stvorenja u njihovom doticaju s vanjskim svijetom"

DOPRINOSI:

1. Holizam

2. Učenja uvidom

3. Dinamika psihološko polja

1. HOLIZAM (TO OLON = st.gr. cjelina)

⇒ Nastao kao reakcija na STRUKTURALIZAM (WUNDT, TITCHENER) koji je putem introspektivnih eksperimenata pokušavao ljudsku psihu raščlaniti na elemente.

⇒ Psihologijski proces treba shvatiti u njegovoj cjelovitosti.

⇒ Naglasak je na CJELOVITOSTI DOŽIVLJAJA => Cjeline su date primarno i jedino su realne, dok pokušaji da se cjeline rastave na elemente je neopravdano.

⇒ Psiha kao svojstvo je cjelina koja se ne može reducirati na njene elemente (dokaz su PERCEPTIVNE ILUZIJE).

⇒Naglasak je na ORGANIZACIJI elemenata psihičkog života ukazali da integriranjem elementa u cjelinu se dobivaju novi osobine i funkcija koje ne pripadaju i ne mogu se svesti na te elemente.

⇒ Bavi se proučavanjem problemom PERCEPTIVNE ORGANIZACIJE.

⇒istražuje se promjena u odnosu FIGURE i POZADINE.

2. U TEORIJI UČENJA ukazuju na važnu ulogu UVIDA koji predstavlja promjenu u psihološkom polju (promjenu u odnosu FIGURE i POZADINE).

• Ova teorija objašnjava učenja u problemskim situacijama (zadacima) i omogućujerazumijevanje stvaralačkog čina.

⇒ za razliku od učenja po metodi POKUŠAJ - POGREŠKA (biheviorizam) => urješenju nekog zadatka dolaze iznenadno promjenom odnosa unutar pojedinihstruktura informacija (informacijskih cjelina).

3. K. LEWIN "psihologija psihološkog polja".

• Značajno na području ličnosti i posebno u razumijevanju motivacijskih procesa.

⇒ GESTALT PSIHOTERAPIJA naglasak na doživljajnoj sferi i mogućnosti integracije pojedinih aspekata osobnosti u cjelinu doživljaja sebe.

⇒ ’kognicija znači znanje’ => spoznaju svijeta dobivamo na osnovu mentalnih/kognitivnih procesa.

⇒ KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA => područje "uma" (mind) može biti istraživano indirektno putem opservirajućeg ponašanja.

PSIHOANALIZA

S. FREUD (1856-1939) / PSIHOANALIZA:- tehnika liječenja- teorija ličnosti- metoda proučavanja psihičkih fenomena

NOVI PRISTPI U RAZUMIJEVANJU PSIHIČKIH FENOMENA:

• Postoje nesvjesni psihički procesi (TOPIČKI PRISTUP)• Svako ponašanje je krajnje motivirano i ima značenje (DINAMSKI

PRISTUP) • Sukob je sadržan u svakom ponašanju i postoje mentalne strukture

(obrane) za upravljanjem tim sukobima (STRUKTURALNI PRISTUP) • U osnovi ponašanja su kvantitativni činioci (EKONOMSKI PRISTUP)• Prošlost je prisutna u sadašnjosti (GENETIČKI PRISTUP)• Ponašanje čovjekovog organizma nije samoodređujuće, već na njega

utječe odnos s vanjskim svijetom (ADAPTIVNI PRISTUP)

TOPIČKI PRISTUP

• Ukazuje na POSTOJANJE NESVJESNIH PSIHIČKIH PROCESA

Ovaj pristup izražen u TOPIČKOJ TEORIJI LIČNOSTI (1900 "Tumačenje snova", 1895 "Studije o histeriji")

TOPIČKA TEORIJA LIČNOSTI (TOPOS=mjesto)

• DINAMSKA (DUBINSKA) PSIHOLOGIJE ILI PSIHOLOGIJA NESVJESNOG• PREDMET psihoanalitičke psihologije je područje nesvjesnog, koje se istražuje

putem tehnike slobodnih asocijacija, analizom snova i drugih manifestacija nesvjesnog.

• POJAM NESVJESNOG / KATARTIČKA HIPNOZA (Charcot) => PSIHOANALIZA

• manifestacije nesvjesnog (snovi, omaške i simptomi)• igra je također manifestacije nesvjesnog (M. Klein)• nastanak simptoma:

(psihička trauma ==> potiskivanje ==> vraćanje potisnutog)

• I. teorija anksioznosti (posljedica potiskivanja seksualnog nagona)

DINAMSKI PRISTUP

• ukazuje da SVAKO INDIVIDUALNO PONAŠANJE IMA SVOJE UNUTARNJE OREĐENJE I ZNAČENJE (PSIHIČKI DETERMINIZAM)

• ukazuje se na KONCEPT NESVJESNIH SNAGA i SUKOBA.• KONCEPTI NAGONA (seksualni i agresivni nagoni / nagoni života i smrti).

TEORIJA NAGONA (‘Tri eseja o teoriji seksualnosti’, 1905; ‘S onu stranu principa zadovoljstva’, 1920.)

• Pitanje HOMEOSTAZE (organizam ukazuje tendenciju da uspostavi predhodno postojeću ravnotežu, što predstavlja osnovu motivacijskog djelovanja)• NAGONI funkcioniraju po principu zadovoljstva (redukcije tenzije nakon zadovoljenja homeostaze) nasuprot EGU koji funkcionira po principu realiteta.

=> Važno je značenje integracije nagonskih aspekata u psihičku strukturu. Ukazao na određene razvijenosti.

EKONOMSKI PRISTUP

• ukazuje na POSTOJANJE KVANTITATIVNIH ČINIOCA U ODREĐENJU INDIVIDUALNOG PONAŠANJA

NAGONI funkcioniraju po principu zadovoljstva (redukcije tenzije nakon zadovoljenja homeostaze) nasuprot EGU koji funkcionira po principu realiteta.

=) određuje razliku u genezi psihoza – neuroza =) REZULATAT je određen mehanizma obrane

• Koncepti PRIMARNIH i SEKUNDARNIH MISAONIH PROCESA

STRUKTURALNI PRISTUP

• ukazuje na POSTOAJNJE SUKOBA UNUTAR INDIVIDUE KOJI ODREĐUJU SVAKO NJENO PONAŠANJE.

STRUKTURNA TEORIJA LIČNOSTI (“Ego i Id”, 1923.)

Koncepti: ega, ida i superega

neurotski konflikt (između ida i ega) =) INTRAPSIHIČKI KONFLIKT

GENETSKI PRISTUP

• ukazuje da AKTUALNE KARAKTERISTIKE INDIVIDUE SU ODREĐENE SPECIFIČNOSTIMA ISKUSTVA NJENOG RANIJEG RAZVOJA

Ovaj pristup izražen u TEORIJI PSIHOSEKSUALNOG RAZVOJA (‘Tri eseja o teoriji seksualnosti’, 1905;)

• S. Freud uvodi pojam DJEČJE SEKSUALNOSTI koji je suprotan pojmu ODRASLA GENITALNA SEKSUALNOST

• Naglasak na ranim iskustvima tijekom djetetova psihoseksualnog razvoja koja su prepoznata kroz proučavanje psihopatologije.• Prva psihoterapije djeteta "Mali Hans" 1905.g.• U genitalnoj fazi (pubertet – mladenaštvo) dolazi do REKAPITULACIJE ranijeg razvoja (E. Jones)

Značajni pojmovi: FIKSACIJA i REGRESIJA

ADAPTIVNI PRISTUP

• ukazuje da USPJEŠNOST PSIHIČKOG RAZVOJA INDIVIDUE JE ODREĐENA ODGOVOROM NEPOSREDNE SREDINE NA NJEGOVE RAZVOJE POTREBE

• Hartmanna je ukazao na spremnost organizama na “prosječno očekivanuokolinu”

• naglasak je na primarnoj autonomiji ego funkcija.

TEORIJSKE PSIHOLOGIJE PRIMJENJENE PSIHOLOGIJEsistematska psih. psih. odgoja i obrazovanja Afiziološka psih. psih. rada socijalna psih. klinička psih. psihometrija psih. ometenih u razvojurazvojna psih. psih. delikvencije(genetska, dječja, mladosti..) psih. propagande

savjetodavna psih.sportska psih.mentalna higijena

"RAZVOJNA PSIHOLOGIJA"

• SISTEMATSKA ili OPćA PSIHOLOGIJA proučava opća načela i zakonitosti osnovnih psihičkih procesa: percepciju, mišljenje, učenje, pamćenje, motivaciju, emocije i osobine ličnosti.• FIZIOLOŠKA PSIHOLOGIJA proučava organsku osnovu psihičkih procesa i ponašanja.• SOCIJALNA PSIHOLOGIJA proučava ponašanja pojedinaca u grupi (odnosno intragrupne i intergrupne procese).Proučavaju se društvene grupe u njihovim odnosima i položaj individua u njima.• PSIHOMETRIJA proučava probleme mjerenja (metodologije) u psihologiji, odnosno istražuje, razrađuje i vrednuje metode mjerenja psihičkih procesa i osobina.

1. Koji je njen z a d a t a k?

SPOZNAJA (1) OPĆIH ZAKONITOSTI I (2) POJEDINIH SPECIFIČNOSTI PSIHIČKOG RAZVOJA.

proučava a) razvoj ličnosti u cjelinib) pojedine psihičke procese (osjećaj, opažanje, mišljenje, pamćenje, osjećanje, socijalno ponašanje) u okviru pojedinih perioda razvoja.

istraživanja obuhvaćaju dva aspekta: OPĆI RAZVOJ i POJEDINE SPECIFIČNOSTI.

"DEVELOPMENTAL PSYCHOLOGY" - "VOZRASTNAJA PSIHOLOGIJA" "UZRASTNA" ili "DOBNA" PSIHOLOGIJA

Naglasak na cijelom razvoju i specifičnim fazama.(SAZRIJEVANJE SE NE DOGAĐA JEDNOLIČNIM RAZVOJEM ILI SAZRIJEVANJEM, VEĆ IMA RAZLIČITE MANIFESTACIJE U RAZVOJU)

- kao znanost je TEORIJSKE I PRIMIJENJENA• TEORETSKI značaj = otkriva dječje razvojne osobitosti i utvrđuje njihove pravilnosti.• PRIMIJENJEN značaj = koristi se u obrazovanju i odgoju djece i odraslih.

2. Koji je O P S E G proučavanja?

"Razvojna psihologija" razvila se iz dječje psihologije i psihologije mladosti. ==> Smatralo se da psihički razvoj je u djetinjstvu dok u mladosti, zreloj dobi i starosti su psihičke promjene značajno manje.

3. što utječe na razvoj psihičkih fenomena i procesa?

I SAZRIJEVANJE II AKTIVACIJA I SAMOAKTIVACIJAIII SOCIJALNA SREDINA

DEFINICIJA:RAZVOJNA PSIHOLOGIJA JE ZNANSTVENA DISCIPLINA KOJA PROUČAVA PSIHIČKI RAZVOJ DJECE I MLADIH, TE PSIHIČKE PROMJENE U ZRELOJ I STARAČKOJ DOBI. TAJ RAZVOJ I PROMJENE PROUČAVAJU SE KAO POSLJEDICA (1) BIOLOŠKOG RASTA I SAZRIJEVANJA SVAKOG POJEDINCA, (2) ODGOJNOG I OBRAZOVNOG FORMIRANJA TE (3) SOCIJALIZACIJE.

METODE ISTRAŽIVANJA RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

I NEEKSPERIMENTALNE metode / metode OBJEKTIVNOG ili SUSTAVNOG promatranja

II EKSPERIMENTALNE metode u LABORATORIJSKI I PRIRODNIM UVJETIMA

Razlike:

• eksperimentalne metode - utječu na fenomen ispitivanja (istražuju direktnu kauzalnu vezu)

• introspekcija (samoopažanje) i eksterospekcija (opažanje u prirodnim uvjetima)

• proučavanje slučajeva

1. INTROSPEKCIJA ILI SAMOPROMATRANJE

Introspekcijom se dobivaju podaci o doživljaju pojedinaca. (RETROSPEKCIJA -INTROSPEKCIJA)

Može se koristi: 1. u samostalnom ispunjavanja upitnika 2. eksperimentalnim uvjetima (eksperimentalne introspekcija -

W.Wundt, 1879)

• Posebno uvježbani subjekti bi bili podvrgnuti pojedinim podražajima a onda bi oni referirali o doživljaju KVALITETE, INTENZITETU, TRAJANJU I ČUVSTVENOM TONU.

PROBLEM (NEDOSTATAK):

A) samoopažanje (perceptivna usmjerenost) može izmijeniti doživljajB) neki se doživljaji ne mogu doživljavati i opisivati (npr. strah)C) subjektivni doživljaj jedne osobe nema konstantnost (G.W.Allport 3000 izraza i naziva za opis čuvstava)

2. METODA OBJEKTIVNOG OPAŽANJA

Za razliku od METODE PROSTOG ILI PRIGODNOG PROMATRANJA (najstarija metoda razvojne psihologije) ZNANSTVENO UTEMELJENO OPAŽANJA (socijalna psihologija) mora se zasnivati na unaprijed definiranom PLANU opažanja koji sadrži:

a) definiciju predmeta opažanja b) način bilježenja dobivenih podataka.

skale za ocjenjivanjeskale sudovaregistracijske liste ili tabele (formulari za bilježenje)

PROBLEM (NEDOSTATAK):• nepripremljenost ispitivača i njegov utjecaj na fenomen ispitivanja (kod djece je veoma značajna).

PROBLEM OBJEKTIVNOSTI • instruiranje promatrača (više promatrača – ispituje se njihovo slaganja u opažaju)• postoje laboratorijska promatranja novorođenčadi i dojenčadi (FILMSKE KAMERE).• kod odrasle djece značajan je utjecaj promatrača na ponašanje djece. (SCREEN).• istraživač može biti vidljiv ali je onda mora biti veoma instruiran da ne utječe bitno na djetetovo ponašanje.

3. METODA TESTOVA

DEFINICIJA (Bujas) "Standardizirani postupak s pomoću kojeg se izaziva određena aktivnost, a onda se ta aktivnost mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s rezultatima koji su dobiveni kod drugih individua u jednakoj situaciji"

TESTOVI INTELIGENCIJE – A.BINET i T. SIMON - testovi inteligencije (1905/ 1908. i 1911. dvije revizije).

QI = MD (mentalna dobi) / KD (kronološka dob)

Mjerne karakteristike testova: VALJANOST, POUZDANOST, OBJEKTIVNOST I OSJETLJIVOST.

• VALJANOST= karakteristika instrumenta da mjeri osobinu upravo onu koju se želi ispitati a ne nešto drugo.

• POUZDANOST= karakteristika je instrumenta da e se ponovnim ispitivanje dobiti isti / slični rezultati (retestiranje).

• OBJEKTIVNOST= svi ispitivači istim instrumentom na istoj populaciji dobiti isti rezultat.

• OSJETLJIVOST= sposobnost da se ispitanici pomoću njega mogu dobro međusobno diskriminirati.

VRSTETESTOVA:• testovi sposobnosti (mentalne, motoričke, senzorne)• testovi ličnosti (upitnici i projektivne tehnike): (1)analitički i (2) sintetički • testovi znanja

4) METODA IDENTIČNIH BLIZANACA I IDENTIČNE OKOLINE

Ove METODA koristi se u istraživanju utjecaja nasljeđa i sredina na psihički razvoj.

• METODA IDENTIČNIH BLIZANACA A. R. Lurija 700 parova registriranih jednojajčanih blizanaca.

Istraživanja se odnosi na razvoj pojedinih sposobnosti (motorike, emocionalni i intelektualni razvoj.

• METODA INDENTIČNE OKOLINE ispituju individualne razlike između pripadnika različitih vrsta u istim vanjskim uvjetima. (Kellog usporedba razvoja djeteta i mladunčeta čimpanze)

• Očekuje se da se razlike između djece postignute u istim obiteljskim sredinama mogu pripisati razlikama u "njihovim nasljednim svojstvima".

5) LONGITUDINALNE I TRANSVERZALNE METODE

(I) LONGITUDINALNI PRISTUP

Princip se zasniva na praćenju istih subjekata kroz duži vremenski period.

U ovom pristupu mogu se koristiti dnevnici o pojedinoj individui (biografske metode - prikaz slučaja)

longitudinalno istraživanja se može koristiti metodama: - samoopažanja (introspekcije/retrospekcija)- objektivnog opažanja- eksperimenta - testa.

(II) TRANSVERZALNI PRISTUP

Pristup presjeka ili transverzalni pristup koristi se u istraživanju zadanih psihičkih pojava na ispitanicima različite dobi.

• Na taj način utvrđuju se trendovi razvoja (prim. ispitivanje rječnika djece različite dobi / reprezentativni uzorak za svaku dob pri izračunavanju srednje vrijednosti i odstupanja)

FILOGENEZA I ONTOGENEZA PSIHIČKOG ŽIVOTA

Filogeneza predstavlja razvoj ljudske vrste – koji se odvija postepenim prilagođavanjem, usavršavanjem i specijalizacijom dijelova ljudskog organizma.

• Značajan je Darwinov pojam ADAPTACIJE (PRILAGODBE). Preživljavaju samo najbolje prilagođene (princip PRIRODNOG ODABIRA).• Ljudski oblik ponašanja je najviši oblik prilagodbe. • Druga živa bića (niže vrste) imaju također urođene za njih specifične oblike ponašanja.

Ontogenza predstavlja razvoj ljudske jedinke.Ontogenetski razvoj se odvija po zacrtanom biološkom planu koji dovodi do promjena u ponašanju pojedinca (princip SAZRIJEVANJE ili MATURACIJA).

• U odnosu na SARIJEVANJA =) SOCIJALIZACIJA predstavlja prenošenje socijalnog iskustva

• SOCIJALIZACIJA u širem smislu predstavlja nenamjeran proces, dok u užem smislu je namjerno podruštvljenje djeteta na taj način da on stječe oblike ponašanja, stavove i vrijednosne sudove prihvaćene u njegovoj neposrednoj sredini.

POJAM ZRELOSTIA) zrelost kao najsavršeniji oblik ponašanja - kretanje k jednom

"najzrelijem" obliku ponašanja ("punu zrelost")• Piaget u odnosu na razvoj intelektualnih funkcija (formiranje apstraktnog

mišljena) • Freud razvoj genitalne strukture ličnosti.

B) pojam relativne zrelosti - Svaki dio razvojne dobi ima svoju zrelost (predškolska zrelost, školska zrelost..).

C) zrelost kao biološka spremnost – Ukazuje se na biološku spremnost organizma za neki novi oblik ponašanja (sazrijevanje tkiva i organa).

D) zrelost kao pripremljenost - Zrelost za školu: tjelesnu razvijenost, psihičku razvijenost (motoričke i perceptivne sposobnosti u čitanju i pisanju, intelektualna razvijenost MD), posjedovanja karakteristika i vještina (govor, pojmovi, rječnik)

E) zrelost kao status odraslog - Pojam zrelosti kao ideal koji sadrži više komponenti.

• Obuhvaća fizičku zrelost, intelektualna zrelost, zrelost interesa, socijalna zrelost i moralna zrelost.

RAZVOJ

Različiti aspekti razvoja određeni su činjenicom RAZLIČITOG TEMPA RAZVOJA POJEDINIH SPOSOBNOSTI.

• utoliko u proučavanju razvoja individue proučavamo: fizički razvoj, psihomotorni razvoj, kognitivni razvoj, emocionalni razvoj i socijalni razvoj.

1) FIZIČKI RAZVOJ = definiran razvojem tkiva i organa koji omogućavaju normalno funkcioniranje.

2) PSIHOMOTORNI RAZVOJ = započinje na osnovi urođenih refleksa (KAŠLJANJE, POVRAĆANJE, OKRETANJE GLAVE, SISANJE, GUTANJE)

3) KOGNITIVNI RAZVOJ = sposobnost SPOZNAJE VANJSKOG SVIJETA, UOČAVANJA VEZA I ODNOSA MEĐU STVARIMA I POJAVAMA TE MOGUČNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA I PRILAGOĐAVANJA NA NOVE I PROMJENE SITUACIJE.

4) EMOCIONALNI RAZVOJ = Rezultat bioloških karakteristika (uzbudljivost, reaktivnost i temperament) i socijalnog učenja (imitacija, identifikacija)

5) RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA = 3 g. započinje proces socijalizacije (nakon procesa separacije-individuacije)

BIOPSIHOSOCIJALNI MODLE(Nelson: Growth and Development)

BILOŠKI RAZVOJBiološki razvoj uključuje: (1) genetička svojstva (2) intrauterinu izloženost ploda TERATOGENIM faktorima /alkohol, virusne infekcije/, (3) postpartalne bolesti /meningitis, kronične bolesti/, (4) izloženost opasnim supstancijama i (5) maturaciji.

• Ne uključuje samo fizički rast (kvantitativne promjene tijela već i njegove kvalitativne promjene u strukturi i funkciji s naglaskom na procesu prilagodbe) nego i psihomotorni razvoj. • Fizičke promjene manifestiraju se kroz razvoj motorike i sposobnosti odnosa s vanjskim svijetom (hodanje, kontrola sfinktera, itd).

PSIHOLOŠKI RAZVOJ

• Psihološki razvoj uključuje: kognitivni (razvoj govora) i emocionalni razvoj koji se integriraju u razvoj osobnosti.• E. Erikson “basic thrust” / J. Bowlby “secure base” (primarno iskustvo)

S. FREUD E. ERIKSON J. PIAGET razdoblja: INFANCY (0-1) oralna f. basic trust senzomotorna f. NOVOROĐENČE

TODDLERHOOD (2-3) / analna f. autonomy senzomotorna f.RANO DJETINSTVO –shame/doubt

PRESCHOOL (3-6) / falusna f. initiative preoperativna f. PREDŠKOLSKO RAZDOBLJE –gilt

SCHOOL AGE (6-12) / f. latencije industry f. konretnih op.ŠKOLSKO RAZDOBLJE – inferiority

ADOLESCENCE(12-20)/ genitalna f. identity f. formalnih op.– identity diffusion

SOCIJALNI RAZVOJ

Socijalni razvoj započinje unutar OBITELJI nakon izgradnje osnovnog identiteta (nakon uspješnog razvoja kroz razdoblje separacije –individuacije (M. Mahler).

RAZVOJNA RAZDOBLJA

PRENATALNO RAZDOBLJE do rođenja (oko 266 dana)NOVOROĐENĆE dva tjedna nakon rođenjaDOJENČE 1 g. RANO DJETINJSTVO 1 - 3 g.PREDŠKOLSKA DOB 3 - 6 g. ŠKOLSKA DJEČJA DOB 7 - 12/3 g.PUBERTET 12 - 15 g.MLADENAŠTVO ili ADOLESCENCIJA 15 - 18/20 g.ZRELA DOB 20 - 50/60 g.PREDSTARAČKA DOB 50/60 - 67 g.STAROST do kraja života

S.Nikolić (1988) ukazuje na periodizaciju po Ducheu (1971):

1. primarno djetinjstvo a) dob novorođenčeta do 3 tjednab) dob dojenčeta do 15. mjeseci

2. sekundarno djetinjstvo a) dob todlera (potrčka)b) predškolsko razdoblje od 3 do 6 g.c) školsko razdoblje od 6 do 12 g.

3. adolescencija od 12 do 22 g.

U odnosu na razvojne zadatke:

1. INDIVIDUACIJA 0 - 3 gbazični/osnovni identitet (dijadni odnos)

2. DIFERENCIJACIJA 3 - 6 gspolni identitet (trijadni odnos / triangulacija)

3. SOCIJALIZACIJA 6 - 12 gsublimacija (socijalna sredina izvan obitelji - škola)

4. INTEGRACIJA 12 - 22 g rekapitulacija ranijih iskustava

FIZIOLOŠKE OSNOVE PSIHIČKIH FENOMENA

U ORGANIIZMU razlikujemo: 1) RECEPTORE 2) EFEKTORE3) NERVNI SUSTAV

1) RECEPTORI:

- EKSTEROCEPTORI = na površini tijela * daju informacije za formiranje doživljaja: vidnih, slušnih, okusnih, dodirnih, boli, topline i hladnoće

-PROPRIOCEPTORI = u mišićima, tetivama i zglobovima te unutarnjem uhu* daju informacije o aktivnosti mišića (KINSTETSKI OSJETI)

-INTEROCEPTORI = u unutarnjim organizma * daju informacije o događanju u organizmu (ORGANSKI ili CENESTETSKI

OSJETI)

3.) ŽIVČANI SUSTAV

Aktivnost mozga: A1) PODRAŽLJIVOST (iritabilnost ili ekscitabilnost) 2) PROVODLJIVOST (prenošenje impulsa)3) INTEGRACIJA 4) PAMĆENJA (RENTENCIJA) formiraju se ENGRAMI ili MENTALNE SLIKE.

Sadrži: CNS (centralni nervni sustav) i VNS (vegetativni nervni sustav)

2) EFEKTORI - MIŠIĆI a) skeletni (poprečnoprugasti)

b) unutarnjih organa (glatki) c) srčani (posebna vrsta poprečnoprugastih)

- ŽLIJEZDE a) EGZOKRINE (znojnice, slinovnice..)b) ENDOKRINE (osmostski tlak)

HIPOFIZA (PITUITARNA ŽLIJEZDA)TIROIDNA (ŠTITNA ŽLIJEZDA)ADRENALANE (NADBUBREŽNE) ŽLIJEZDEPANKREAS (GUŠTERAĆA)SPOLNE ŽLIJEZDE (GONADE)

CNS:1) CEREBRUM (VELIKI MOZAK)2) CEREBELLUM (MALI MOZAK) 3) TRUNCUS CEREBRI (MOŽDANO DEBLO)4) MEDULLA SPINALIS (LEĐNA MOŽDINA)

VNS određuje aktivnost važnih život funkcija.

• Jezgre se nalaze u bazi mozgu i leđnoj moždini koje u kontaktu s CNS posebno putem HIPOTALAMUSA.• Utječe na rad unutarnjih organa.

SIMPATIČKI i PARASIMPATIČKI SUSTAV.

• SIMPATIČKI SUSTAV = putem izlučivanja ADRENALINA utječe na povećanje aktivnosti organizma (povisuje krvni tlak, rad srca, širenje zjenica).

• PARASIMPATIČKI SUSTAV = putem ACETILKOLINA određuje aktivnost kad je organizam u stanju mirovanja (usporava rad srca, snižava krvni tlak, povećava rad žlijezda slinovnica).

Živčana stanica sastoji se od:

1. staničnog tijela (1/100 do 1/10 mm) sa staničnom jezgrom.2. stanične membrane3. kratkih staničnih produžetaka (DENDRITA)

ŽIVČANA STANICA (NEURON)

4. dužih staničnih produžetaka (AKSONI) koji mogu biti do 1 m.• na kraju u TELEDENDRON s završnim čvorićima putem kojih su u kontaktu s drugim neuronom.• (KOLATERALNI AKSON) ili KOLATERALE - omogućava kontakte s većim brojem drugih stanica.•imaju MIJELINSKU OVOJNICU (MIJELINIZACIJA završava ovisno o dijelu živčanog sustava: * senzorni putovi 4-5 mj.

* motorni putovi vezani uz voljnu motoriku 2. godine* asocijativna vlaka kasnije.

5. sinapse = mjesto prelaženja uzbuđenja s jednog neurona na drugi. dva spoja a) s dendritom i

b) tijelom drugog neurona.mogu biti: a) neuro-neuro sinapse

b) neuro-mišićne sinapse

osnovna ZADAĆA = prenošenje živčanog uzbuđenja uzbuđenje se prenosi samo u jednom smjeru.• na sinapsama dolazi do kemijskih promjena (neurotransmiteri) ovisno o tvari koja se izluči u sinaptičku pukotinu• sinapsa služi kao "FILTER ili SKRETNICA" impulsa.• fenomeni: EKSCITACIJSKI ili INHIBICIJSKI POSTSINAPTIČKI POTENCIJAL

1. EKSICITACIJSKA (EPSP) => povećava podražljivost susjedne stanice2. INHIBICIJSKA (IPSP) => smanjuje podražljivost

Prijenos impulsa je putem ktz. "IONSKE CRPKE"

1. POTENCIJAL MIROVANJA iznosi -70 mVna površini kationi Na+ i anioni CL---------------- ------------------------------unutrašnjost kationi K+ i anioni

bjelančevina

• U stanju mirovanja membrana je slabo propusna za Na+ i izbacuje ih iz staničnog prostora.

• K+ ioni lako prolaze u stanicu i tamo se grupiraju.

PRIJENOS ŽIVČANOG IMPULSA

2. AKCIJSKI POTENCIJAL 30 mV

• Nakon podražaja (termički, kemijski, fizički ili električki) mijenja se propusnost membrane• kationi (Na+) iz izvanstaničnog prostora prodiru u stanicu i dolazi do DEPOLARIZACIJE.

• Nakon DEPOLARIZACIJE slijedi REPOLARIZACIJA (izbacuju se Na+ iz stanice putem tkzv. "ionske crpke").

• U tom periodu vlakno je nepodražljivoPERIOD APSOLUTNE REFRAKTERNOSTI.

* BRZINA PROVODLJIVOSTI IMPULSA ovisi o debljini vlakna (1m/s do 100 m/s).* Mijelinizirana vlakna brze prenose impuls uz manju potrošnju (skokovito prenošenje impulsa)EEG (elektro encefalografija) = ispitivanje električne aktivnosti mozga (valov alfa, beta, gama i teta)

RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA

Najniže vrste (npr. ameba) nemaju živčani sustav što znači da se efektoriizravno pokreću na vanjski podražaj.

Prvi živčani sustav je živčano vlakno između receptora i efektora.

1) DIFUZNI ŽIVČANI SUSTAV - nalazimo kod meduza• živčane stanice su svugdje po cijelom tijelu.

2) GANGLIJSKI ŽIVČANI SUSTVA – nalazimo kod kišnih glista (kolutičavci)• stvaraju se nakupine stanica koje stvaraju ganglije ili živčane čvorove

3) CNS kod kralježnjaka.

• stari mozak (regulacija osnovnih funkcija za samoodržanjem i emocionalno funkcioniranje)

• mladi mozak koji omogućava pamćenje, mišljenje, planiranje, kontrola aktivnosti, pamćenje.

•KORTIKALNI i SUBKORTIKALNI dio mozga

4 režnja: frontalni (čeoni), parietalni (tjemeni), temporalni (sljepoočni) i okcipitalni (zatiljni)

** specijalizacija aktivnostiSENZORNE ZONE (okcip.zona – prim vizuel. područje,

temp.zona – prim audit. područje)MOTORNE ZONE (prefrontalni girus/ temporlana reg. - govor)ASOCIJATIVNE ZONE (omogućavaju složene aktivnosti)