Razvoj prezimenskog sustava na Miljevcima

7/23/2019 Razvoj prezimenskog sustava na Miljevcima

1/25

41

RAZVOJ PREZIMENSKOG SUSTAVA NA MILJEVCIMA

U lanku se prikazuje razvoj miljevakoga prezimenskoga sustava od prvihprezimena zabiljeenih u matinim knjigama potkraj 17. stoljea do prezi-mena koja se javljaju tek potkraj 19. stoljea. Utvruje se koja su prezimenau meuvremenu ugaena, tj. koja su nestala zbog izumiranja loze ili zamje-ne novim prezimenom, najee dotadanjim obiteljskim nadimkom. Anali-ziraju se motivacijsko-strukturna svojstva dananjih miljevakih prezimenai njihovo jezino podrijetlo.

1. Geografski smjetaj i kratki pregled povijesti Miljevaca

Miljevci su zaravan koju sa zapadne strane omeuje kanjon rijeke Krke te sistone kanjon ikole, a na sjeveru je od upe Promine razdvaja dva do tri ki-lometra irok pojas kra. Na njima se razvilo sedam naselja seoskoga tipa u ko-

jima ive 1432 stanovnika u Bogatiu 113, Britanima 306, Drinovcima 227,Kaoinama 253, Karaliu 122, Kljuu 186 i iritovcima 2251. Miljevakom po-druju pripada i Visovac, otoi s franjevakim samostanom nizvodno od Ro-kog slapa, te selo Nos Kalik u kojem ivi pet stanovnika pravoslavne vjerois-

povijesti.

U srednjem vijeku2 podruje Miljevaca pripadalo je kninskoj biskupiji, ute-meljenoj za hrvatskih narodnih vladara (Kosor 1995: 112). Vjerski se ivot,najvjerojatnije, odvijao oko tvrave Kljuice (Klju), grada koji je pripadao hr-

1 Podatci se donose premaPopisu stanovnitva 2001., www.dsz.hr.2 Podatci za ovaj saeti povijesni prikaz crpljeni su ponajprije iz: Karlo Kosor, Drnika kra-

jina za turskog vladanja,Povijest Drnike krajine, Split 1995., 103179, te Ante Juric, Gradovi,utvrde i sakralni spomenici uz Krku i ikolu, Matica hrvatska Skradin, Skradin 2004.

Ankica ila impragaInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeUlica Republike Austrije 16, HR-10000 [email protected]

UDK 811.163.42'373.232Izvorni znanstveni lanak

Rukopis primljen 6. VII. 2007.

Prihvaen za tisak 17. X. 2007.

RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 33 (2007)


2/25

Ankica ila impraga: Razvoj prezimenskog sustava na MiljevcimaRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 4165

42

vatskim velikaima Nelipiima. Izgraen na 100 metara visokoj stijeni, na de-snoj obali rijeke ikole, dva kilometra uzvodno od njezina ua u Krku, bio je

teko pristupaan te je nadzirao iru okolinu, i zato imao vanu strateku, a po-sljedino i politiku poziciju. Poeli su ga graditi Nelipii 1330. godine, nekoje vrijeme bio u rukama hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika, no izmeu 1382.i 1434. opet je u vlasnitvu Nelipia. Potom dolazi u vlast vojvode Novakovi-a, zatim obitelji Talovac, a Turci su ga razorili 1522. godine.

Nelipii su na podruju Miljevaca imali jo jednu tvravu iznad Krke, ublizini Rokog slapa, nalazila se utvrda Kamiak, smjetena na nepristupanojuzvisini uz selo Britane. O nastanku Kamika nema sigurnih podataka. Premafra Petru Baiu (1929: 105) podigli su ga pripadnici roda Svai, oko 1244.

gradom vlada knez Nelipi iz plemena Svai, a nakon Nelipia, u 15. stoljeu,Kamikom gospodare Utiinovii (Sekuli 1995: 53). Iz te obitelji potjee kar-dinal Juraj Utiinovi-Martinui (1482. 1551.), pavlin i samostanski prior,

biskup velikovaradinski, rizniar kralja Ivana Zapolje, vrstan dravnik, vojvo-da i vojskovoa...3. Poetkom 16. stoljea gospodar je Kamika hrvatski banMarko Miljenovi-Horvat (1506. 1508.). Godine 1522. grad osvajaju i raza-raju Turci.

Nakon pada Miljevaca pod tursku vlast, novi vladari, kako im nije bilo u in-teresu da im posjedi budu prazni, pozivaju odbjeglo stanovnitvo da se vrati, anaseljavaju i novo stanovnitvo, velikim dijelom iz Hercegovine (Kosor 1995:105). Iz turskog razdoblja ostalo je na Visovcu 520 dokumenata, to su vrijed-ni izvori za historiografska istraivanja, ali i vano vrelo toponimijske te an-troponimijske grae.4 Tako u dokumenatima koji se odnose na sporove u vezis imovinsko-pravnim odnosima, npr. dokumentu oznaenom s B-575, nailazi-mo na imenske formule seljana iz miljevakih Britana: Toma, Prirad, Ivan iVuil, sinovi Stojana, Dragosav sin Dimitra, Ivan sin Nikole, Jovan sin Raia,Prodan Kova. Ta graa upuuje na zakljuak da u prvoj polovici 17. stoljea6

jo nisu postojala prezimena te da su uz narodna imena (Stojan, Prirad, Vuil,Dragosav, Rai, Prodan) nadijevana i imena kranskoga podrijetla (Ivan, Di-mitar, Nikola, Jovan).

3 Obiteljsko ime Jurjevo razliito je zabiljeeno: Utissinovich, Utissenovich, Utisenovich,Utyszenich, Utysenich, Utisenovski; Martinuzzi, Martinisius... (Sekuli 1995: 53).

4 O dokumentima pie Fehim Nametak u: Turski dokumenti visovakog samostana, Viso-vaki zbornik, Visovac, 1997., 293297.

5 Naime, u dokumentu se navodi da se gvardijan samostana Pavle, zatim Mihovil, fra Jerkoi drugi redovnici ale na stanovnike sela (esmine?) i Britana jer su im ugroavali posjede bati-ne Kuelj (Nametak 1997: 297).

6 Dokument B-57 datiran je 1041. godinom po hidri.


3/25


43

Za Kandijskog rata (1645. 1669.) na podruje nad kojim je pastoralnu ulo-gu imao visovaki samostan naselilo se mnogo katolika iz Bosne, osobito iz

Rame (Kosor 1995: 145), a i nakon osloboenja od turske vlasti duhovno su gapastorizirali franjevci s Visovca. upa je pripadala skradinskoj biskupiji, a odgodine 1830. ibenskoj.

2. Metodologija

Prezime je stalna, nasljedna i nepromjenjiva antroponimijska kategorija dru-ge determinacije koja je danas dio slubene imenske formule. U Hrvata se prva

prezimena javljaju u 12. stoljeu u razvijenim primorskim gradovima, u sredi-

tima gospodarskoga i kulturnoga razvoja, no u mnogim hrvatskim krajevimaona se javljaju mnogo kasnije.

Najkasnije se prezimena ustaljuju u seoskim sredinama koje su dugo bilepod vlau Turaka.

Masovnija pojava prezimena vezana je uz obvezu voenja matinih knjigapo upama u koje su nakon Tridentskoga koncila (1545. 1563.) upnici mo-rali zapisivati imena, prezimena i krvno srodstvo roenih, vjenanih i umrlih.Godine 1780. uvoenjem jozefinskoga patenta prezimena su postala zakonskiobvezatna, tj. ozakonjuje se dvoimenska formula s obvezatnim osobnim ime-

nom i prezimenom.Matine knjige upe Miljevci datiraju iz vremena osamostaljenja toga po-

druja kao upe nakon osloboenja od Turaka. Najstarija je Matina knjiga kr-

tenih izmeu 1692. i 1694. godine. S druge strane, kako su pravoslavni svee-

nici u ovom dijelu Dalmacije matine knjige poeli voditi mnogo kasnije od ka-

tolikih, najstarije matine knjige u kojima su upisani nositelji triju prezimena

iz Nos Kalika odnose se na razdoblje od 1915. do 1948. godine. Prve potvrde tih

prezimena potjeu iz 1919. godine.

Kako bi se utvrdilo koja su dananja miljevaka prezimena, polazni je izvorbio popis prezimena po naseljima uLeksiku prezimena SR Hrvatske iz 1976. go-dine, koji je sastavljen prema popisu stanovnitva iz 1948. godine. U njemu se

na Miljevcima navodi 118 prezimena. No, u tom se popisu donose i prezimena

koja nisu izvorno miljevaka, a iji su nositelji privremeno radili ili ivjeli na

Miljevcima, npr.Bain, Bagi, Bakmus, Bei, Boljat, Diak, Dizdaritd. Uoe-ne su i pogrjeke pri zapisivanju, npr. donose se Cipi (treba biti ipi),Diog(treba bitiDiak),Kobi (treba bitiKabi),Nadovera (treba bitiNadoveza) itd.

Koja su prava miljevaka prezimena, provjereno je terenskim istraivanjem.

Informanti su bili sljedei:


4/25


44

1. Bogati: Ante Gali, roen 1982. godine

2. Britani: Frane Samodol, roen 1933. godine

3. Drinovci: Franka Malenica, roena 1986. godine4. Kaoine: Ivan Kului, roen 1938. godine

5. Karali: Drago Karlo, roen 1950. godine

6. Klju: Manda Kului, roena 1933. godine

7. iritovci: Nediljka Lovri, roena 1937. godine u Britanima, te Kata Pe-rica, roena 1950. godine (djevojako prezime Grabi).

Radi utvrivanja vremena nastanka i kontinuiteta pojedinih prezimena istra-ene su matine knjige7:

1. Matina knjiga krtenih 1692. 1694.


3. Matina knjiga umrlih 1732. 1743.




7. Matina knjiga roenih 1896. 1946.8. Matine knjige pravoslavaca, Parohija Bribir, Skradin 1915. 1948.

U novije doba sve su knjige mikrofilmirane, a mikrofilmovi se uvaju u Hr-vatskome dravnom arhivu u Zagrebu.

3. Kad se javljaju prezimena na Miljevcima?

Na Miljevcima su najstarija prezimena potvrena potkraj 17. stoljea. U

matinim knjigama roenih izmeu 1692. i 1696. nalazimo 15 dananjih i e-tiri izumrla prezimena te nekoliko antroponima druge kategorije koji su potvr-eni samo jedanput ili dvaput te se za njih ne moe utvrditi jesu li bili nasljed-ni, tj. jesu li bili prezimena ili pridjevci. Meu sauvanim su prezimenimaBa-chich 1693.,Deragna 1694., Selailia 1696., Iuich 1692.,Lourich 1693.,Ma-nenich 1692. (Manenicich 1692., Maneniza 1800., Malenizza 1855.), Perisi-ch 1696., Piglich 1694., Puglich 1693. (Pulich 1737.), Suglich 1696. (> Suglie

7 Izvornici matinih knjiga uvaju se u Samostanu Visovac (MKK 1692. 1694., MKK1692. 1696., MKU 1732. 1743., MKV 1733. 1744.) i Arhivu ibenik (MKK 1800. 1884.,MKK 1870. 1884.).


5/25


45

1802.), Susich 1693., Visich 1696., Vlaich 1696., Vrangncouich 1696. te Vuco-repich 1693. (> Vucoreppa 1800.). Neka od njih tek u 19. stoljeu dobivaju da-

nanji lik. Godine 1855.ManenichpostajeMalenizza, Suglich se 1802. mijenjau Suglie, Vucorepich godine 1800. postaje Vucoreppa.

Izumrla su prezimena (4): Barcos 1696., Breugl1693. (Breugli 1696.), Jurich1693., Omarcen 1693. (Omarceni 1693., Omarcenouich 1694.)

Tijekom 18. stoljea miljevaki se prezimenski fond uveao za 13 novih do

danas sauvanih prezimena te jo osam koja se nisu sauvala. Tada se javlja-

ju prezimena Bascich 1733. (Bassich 1737.), Duilouich 1743. (>Duilo), Galich1733., Grabich 1733., Jurassinouich 1733. (> Jurasin 1805.), Kissich 1739.,Lallich 1739., Mazalin 1734., Samodolich 1739. (> Samodol1801.), Skeglich1734. (> Scheglio 1800.), Sumka 1741., Sosterich 1734. (> Sostara 1800.) i Va-tavuk1733.

Danas ne postoje prezimena (8): Blaich 1737., Bralich 1741., Maroeuich1743., Marrevich 1737., Scorich 1737., Simich 1738., Vulaich 1737., 1805.,Vulinovich 1741.

U 19. stoljeuDuilouich se promijenilo uDuilo, Jurassinouich uJurain,Skeglich u keljo te Sosterich u ostara. Iz tih primjera te iz prije navedenih(Manenich > Malenizza, Suglich > Suglie, Vucorepich > Vucoreppa) vidljivo

je da je u 19. stoljeu dolazilo do skraivanja prezimena odbacivanjem sufik-sa -i i -ovi. Desufiksacija prezimena zahvatila je ire dalmatinsko i hercego-vako podruje, no njihova rasprostranjenost jo nije posve istraena (imuno-vi 2006: 289).

Uz mijenjanje lika dotadanjih prezimena za 19. je stoljee karakteristinai pojava veega broja miljevakih prezimena, tj. tad se javljaju ak 22 dana-nja prezimena.

Tada su potvrena prezimena: Bencovich 1800., Bubalo 1802., ipcich1803., olak1805., Devich 1805., Gverich 1868., Carlo 1844., Cozich 1807.,

Culusich 1800.,Mamut1808.,Marsich 1806., Perin 1805., Pleticosa 1804.,Samaz 1800., Schelin 1801., Saraz 1801., Seper1860., Stipanich 1809. (> Sti-

pandija), Stojanovich 1840., Tetlo 1858., Vukai 1875., Xivco 1802. (>Xiv-covich 1847.).

Tijekom 19. stoljea vie su puta potvrena, no do danas se nisu sauva-la sljedea prezimena: Aniich 1807., Bobegl 1841., Bossich 1856. (Boi1860.),Box(e/o)co8 1841. (Boeka 1877.),Bracich 1847. (Braich 1856.,Bra-

8 Zbog izblijedjelih i katkad oteenih listova papira te nerijetko vrlo teko itljivih zapisaneka bi se slova, a time i cijela prezimena mogla razliito proitati.


6/25


46

ci 1860.), avcich 1800., elepirich 1806., Juricich 1802., Medar1801., Mi-oevich 1843., Silov 1870., imich 1844. i Zeco 1800.

U matinim knjigama krtenih izmeu godine 1800. i 1884. nalazimo 25 an-troponima druge kategorije trorjene strukture, npr.Anniich alias Carlo 1805.godine,Bralich alias Jurascin 1801., DeragnaaliasSamaz 1800. Naime, radi

preciznije determinacije nekim su se prezimenima dodavali obiteljski nadimci.Izostavljanjem priloga alias nastajala su dvostruka prezimena. Tijekom vreme-na takva su se prezimena raslojavala, a proces raslojavanja trajao je duboko u19. stoljee, npr. prezimeLovrich Vucacich, potvreno 1852., postaje Vukai1875.,Pilich alias Mamutiz 1801.potvreno je kao Mamut1808. No nerijet-ko se dvostruko prezime rabi i nakon osamostaljenja prezimenskih sastavnica.

Npr. u navedenoj matinoj knjizi nalazimoPilich Mamutgodine 1847. premdaje samo prezimeMamutpotvreno ve 1808. godine.

4. Jezina analiza miljevakih prezimena

4.1. Neke fonoloke crte miljevakih prezimena

Prezimena su leksemi, koji u jeziku ine podsustav. No ona, kao i apelati-vi, imaju glasovne i naglasne znaajke govora u kojem su nastala. Tako ikav-

ski refleks jata u prezimenimaLivaja i Stipandija sugerira da je rije o ikav-skom govoru. Zamjenaf > p uPili (< Pile) < Filip te Seper < Sefer, ispada-nje h uMamut


7/25


47

ma turskom ba glava (kalji 1979: 122). ipije prezime koje kazuje ka-kav je bio poloaj u drutvu njegovih prvih nositelja. Potjee od turske imenice

ciftsi koja znai kmet na imanju spahije (kalji 1979: 174). olakje nadi-mako prezime koje dolazi od turske imenice olakto znai koji je kljast, sa-kat, jednoruk (kalji 1979: 180).

Perinje takoer prezime nadimakoga podrijetla u vezi s imenicom iz tur-skog jezikaperem koja znai 1. uperak (pramen) kose na elu (kika) ili na za-tiljku u mukarca (pletenica); ili 2. kika na elu konja (Nosi 2005: 512). Pre-zimenaDelalija, Mamut, Seperi Sulje nastala su prema osobnim imenima Ce-ll, koje u turskom jeziku znai Velianstveni, Veliki, Moni9, Mamut < Ma-hmut, Seper < Sefer10i Sulje od Sulejman.

Njima se, vjerojatno, moe pridruiti i prezime Skelin za koje pretpostav-ljam da potjee od hipokoristinoga imena Skele, to je najvjerojatnije pokrae-no ime od Skender(kalji 1979: 567), u turskomIskenderod grkogAlxan-dros.

Zasebnu skupinu prezimena s aloglotskim elementima ine ona vlakoga ialbanskoga podrijetla. Zbog nevelikog fonda prezimena njihov udio nije osobi-to uoljiv, no vrlo je signifikantan jer je trag viestoljetnog naina ivota. Vla-ka se prisutnost u prezimenima otkriva (1) u vlakoj imenskoj osnovi u prezi-

menuBai, naime osnova toga prezimena vjerojatno potjee iz vlakog prekorum. oblikbciu, baci glavni, obino stariji obanin11, (2) u prezimenima mo-tiviranima stoarskom privredom, za to su primjeri prezimenaBai iKozi,(3)u etnonimu Vlah u prezimenu Vlaji te (4) u prezimenskim osnovama Vuk-/Vul- (dananja prezimena Vatavuk, Vukai, Vukorepa i izumrla prezimena Vu-couich 1693., Vulaich 1737., Vulich 1693. i Vulinovich 1741.)

4.3. Klasifikacija prezimena

4.3.1. Klasifikacija s obzirom na tvorbenu strukturuS obzirom na tvorbenu strukturu prezimena svrstavamo u dvije skupine: I.

asufiksalna prezimena ona koja su nastala bez (pravog) tvorbenog ina, tj.onimizacijom i transonimizacijom, te II. sufiksalna prezimena ona koja su na-stala tvorbenim inom.

9 < ar. ll+ ar.-pers. suf. -(kalji 1979: 236)10 Sefer musl. muko ime. Nadijeva se obino djetetu koje se rodi u mjesecu saferu < tur.

Safer< ar. frime drugog mjeseca po muslimanskom kalendaru (kalji 1979: 554).11 imunovi 2006:189; Napominjem da bi se podrijetlo moglo izvoditi i iz imenice bak

mladi bik iz staroslavenskog bk (HER 2002: 82).


8/25


48

Legenda:

Ooi = osobno ime u osnovi prezimena

On = nadimak u osnovi prezimenaOe = etnonim ili etnik u osnovi prezimena

Oz = naziv zanimanja u osnovi prezimena

Ox = osnova nejasna znaenja

4.3.1.1. Asufiksalna prezimena

Ooi: Dilo, Djilo, Dellija, Jurin, Krlo, Mmut, Sper, Skln,

Stipndija, SljeOn: Bbalo, lak, Dronja, Livja, Mazln, Prn, Pltikosa, Smac,rac, Vtavk, Vkorepa, Zljak

Oe: Samdol

Oz: stara

Ox:Klk, Snko, kljo, Ttlo

4.3.1.2. Sufiksalna prezimena

II.1. O + -i

Ooi + -i:vi, Jri, Lli, Lvri, Prii, Pli, Pli, Plji, Vi

On + -i: Gli, Gvri, vi, Ksi, Kzi, Klui, Mi, Ski, Si,Vkai

Oe + -i: Grbi, Vlji

Oz + -i:Bi, Bi, pi

Ox + -i:Dvi

II.2. O + -oviOoi + -ovi:Bnkovi, Stojnovi, Vrnkovi12, Vrnjkovi, vkovi

II.3. O + -ica

On + -ica:Malnica

Kako pokazuje motivacijsko-tvorbena analiza, vie od polovice miljevakihprezimena zavrava nastavkom -i, koji ima funkciju oznake descendencije, tj.

12 S obzirom na povijesne potvrde toga antroponima s inicijalnim F- (Francovich 1804.itd.) pretpostavljam da je prezime Vrankovi imenskoga podrijetla (< lat. Franciscus), a nenadimakoga (< vran crn).


9/25


49

odnosa roditelj dijete. Mnoga takva prezimena u osnovi imaju muko osobnoime pa ih nazivamo patronimima. Ostala su patronimna prezimena ona sa slo-

enim posvojno-deminutivnim sufiksom -ovi.

4.3.2. Semantiko-motivacijska klasifikacija

S obzirom na znaenje osnove prezimena se mogu svrstati u etiri skupine:1. prezimena nastala od osobnih imena, 2. prezimena nadimakoga, 3. prezi-mena etnonimskoga i etnikoga podrijetla te 4. prezimena motivirana nazivi-ma zanimanja.

Na Miljevcima dominiraju prezimena motivirana osobnim imenima (25) i

nadimcima (23).

4.3.2.1. Prezimena imenskoga postanja

Imenskoga su postanja sljedea prezimena:

Benkovi, Dilo, Djilo, Dellija,vi, Jurin, Jri, Krlo, Lli, Lvri,Mmut, Prii, Pli, Pli, Pulji13, Sper, Skln, Stipndija, Stojnovi,Slje, Vi, Vrnkovi, Vrnjkovi,vkovi.

Mali brojprezimena u osnovi ima narodno ime: Pli, Plji, Stojnovi,

Vi, vkovi.Veina imena iz osnove pripada biblijsko-svetakom repertoaru. Prevlast je

takvih imena pretkaziva jer su nakon Tridentskoga koncila do kraja 19. stolje-a, u doba nastanka prezimena, ona dominirala, a narodna su osobna imena bilavrlo rijetka. Prezimena s kranskim imenom u osnovi jesu: Bnkovi, Dilo,

Djilo, vi, Jurin, Jri, Krlo, Lli, Lvri, Prii, Pli, Stipndija,Vrnkovi, Vrnjkovi.

Kao to je ve istaknuto, islamska osobna imena nalazimo u prezimenimaDellija, Mmut, Sper, Skln, Slje.

4.3.2.2. Prezimena nadimakoga postanja

Nadimakoga su podrijetla prezimena Bbalo, lak, Dronja, Gli,Gvri, Ksi,Kzi, Klui, Livja, Malnica, Mazln14, Mi, Prn,

13 Pulji s varijantomPuli nalazimo 1646. u Konavlima. Ondje je 1473. potvreno i osobnoimePuhoje Puhoje Milii Lasini (Kapetani Vekari,Konavoski rodovi, knj. 1, 2001., str. 21).

14 PrezimeMazln dovodim u vezu s glagolom mazati i imenicom mazalo od koje je su-fiksacijom nastalo troslono prezime Mazln, koje pripada naglasnom tipu poput Markln

Markulna.


10/25


50

Pltikosa, Rnji, Smac, Ski, Si, rac, Vtavk, Vkai, Vkorepa iZljak.

Nadimci koje prepoznajemo u njima u najveem se dijelu odnose na nekotjelesno svojstvo, npr. olak < olakkljast, sakat, Gali < galcrn, Gveri

Documents

Razvoj prezimenskog sustava na Miljevcima