RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA NA

PODRUČJU GRADA ZAGREBA

Krunoslav Tepeš, dipl.ing.prom.,

Viši stručni suradnik u Sektoru za promet

Koprivnica, 21. ožujka 2012.

Dosadašnji razvoj biciklističkog prometa u gradu Zagrebu Učešće biciklističkog prometa u ostvarenim putovanjima Istovremeni brzi rast motornog prometa Razvoj mreže i prilagodbe trasa biciklističkih staza i traka

Aktualno stanje u biciklističkom prometu grada Zagreba Veličina biciklističkih tokova Biciklistička infrastruktura Karakteristične problemske situacije Legislativni okviri

Europski i Svjetski primjeri i praksa u razvoju biciklističkog prometa

Razvojne mjere i aktivnosti Uređenje i širenje biciklističkih površina Program uvođenja javnog biciklističkog servisa Unaprjeđenje zakonske regulative Zaključak

Sadržaj

DOSADAŠNJI RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA

- Učešće biciklističkog prometa u ostvarenim putovanjima

25,4%

36,6%

0,5%

6,0%

18,5% 0,9% 10,9%

0,1%

0,4%

0,7%

Pješačenje 25,4% 0,0%

Automobil 36,6% 49,6%

Teretna vozila 0,5% 0,7%

Autobus 6,0% 8,1%

Tramvaj 18,5% 25,0%

Vlak 0,9% 1,2%

Miješani javni prijevoz 10,9% 14,7%

Taksi 0,1% 0,1%

Automobil i javni prijevoz 0,4% 0,6%

Bicikl 0,7% 0,0%

49,6% 0,7%

8,1%

25,0% 1,2% 14,7%

0,1%

0,6%

% svi modovi % motorizirani modovi

MODAL SPLIT

(RASPODJELA MOTORIZIRANIH KRETANJA)

RASPODJELA PO NAČINU PUTOVANJA PREMA ANKETI DOMAĆINSTVA (1998.)

Stupanj motorizacije:

~ 430 vozila / 1000 stanovnika

~ 1:2,5

Prosječna zaposjednutost

osobnog

automobila

1,3 osobe

Prosječna dnevna migracija

u centru grada

~ 100.000

300000

350000

400000

450000

500000

550000

600000

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

Broj reg. motornih vozila u gradu Zagrebu

DOSADAŠNJI RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA

- Istovremeni brzi rast motornog prometa

Takozvani “Modal Split”, raspodjela koja označava omjer učinka javnog i individualnog prometa, za Grad Zagreb je vrlo nepovoljna. Procjenjuje se na (45 : 55) u korist individualnog motornog prometa.

Izvršena su uklanjanja urbanističko-arhitektonskih barijera (upušteni rubnjaci i skošene rampe)

Poduzete su regulativne mjere u svjetlosnoj prometnoj regulaciji (uvođenje LED laterni za bicikliste)

U zonama pojačanog intenziteta prometa, biciklističke površine označene su crvenim poljima (ispunom) u punom profilu, izrađenim od TERMOPLASTIKE

Provedena je instalacija prometnih tehničko-regulativnih mjera (fiksni/elastični zaštitni prometni stupići, klamerice) kao mjera povećanja sigurnost za bicikliste

Prilikom rekonstrukcije starih i izgradnje novih prometnica, vodi se računa o izgradnji i uređenju novih biciklističkih površina unutar njihovih koridora

Izrada planske i projektne dokumentacije

DOSADAŠNJI RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA

- Razvoj mreže i prilagodbe trasa biciklističkih staza i traka

2005. godina 2018. godina

Dužina biciklističkih staza/traka [km]

146

>320

Korisnici bicikala kao prije. sredstva [%]

cca. 1

3-5

INTENZITET BICIKLISTIČKOG

PROMETA NAŽALOST JE VRLO SLAB!!!

20,6

79,4

0

20

40

60

80

100

Korisnici bicikala Ostalih prijevoznih sredstava

Studentska populacija Prosječna učestalost broja biciklista

na promatranom presjeku u prosjeku iznosi 1 bicikl svakih 45

sekundi.

Manje od 7% studentska populacija redovito koristi bicikl kao prijevozno

sredstvo

Prema istraživanjima provedenim u sklopu Studije izrađene od strane tvrtke ISIP-MG.d.o.o. te provedene ankete u Projekt EU – PRESTO 1/3 studenata svakodnevno koristi bicikl za dolazak na fakultet

AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA

- Veličina biciklističkog toka

Postojeće uređene

biciklističke površine

Biciklističke površine definirane GUP-om

Iako je postojeća mreža biciklističkih traka i staza već prilično razgranata, na oko 220 km, još uvijek se može reći da nije u dovoljnoj mjeri povezana (nedostaju pojedini

odsječci i spojevi)

AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA

- Biciklistička infrastruktura – biciklističke staze i trake

Na 40-tak lokacija; smještenih na obodima centralne pješačke zone, instalirani su stalci za odlaganje bicikala

AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA

- Biciklistička infrastruktura – biciklistička stajališta

Lokacije biciklističkih držača 1. Trg Kralja Tomislava (Glavni kolodvor) 2. Preradovićeva – Masarykova 3. Gajeva – između Tesline i Berislavićeve 4. Ambruševa – Petrinjska 5. Trg Stjepana Radića 6. Varšavska – Gundulićeva 7. Trg Bana Jelačića – Bakačeva - Cesarićeva

Osim navedenog pojedine tvrtke i ustanove uz suglasnost gradskog Ureda o svojem trošku postavljaju držače bicikala uz svoje objekte

AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA

- Karakteristične problemske situacije

Primjer 1. Biciklističke staze uzurpirane od strane pješaka

Primjer 2. Biciklističke staze uzurpirane od strane nepropisno parkiranih vozila

Primjer 3. Biciklističke staze zaposjednute kontejnerima za odlaganja komunalnog otpada

Primjer 4. Biciklističke staze uzurpirane od strane nepropisno postavljenih ugostiteljskih terasa

Legislativni

okviri

Zakon o sigurnosti prometa na cestama

NN 67/08, 48/10

Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i

opremi na cestama NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11

Odluka o donošenju GUP grada Zagreba

Čl. 18, 22, 37, 38, 39, 41, 42, 56, 78 i 98.

Odluka o uređenju prometa na području

Grada Zagreba Sl. glasnik 10/98, 23/03

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti NN 151/05, 61/07

Zakonska regulativa nije prilagođena potrebama afirmacije biciklističkog prometa te je potrebno intervenirati u njezinoj prilagodbi novom stanju i potrebama

intenzivnijeg biciklističkog prometa

Primjer 1. Dvosmjerno odvijanje biciklističkog prometa

Primjer 2. Vođenje biciklističkih traka kroz roto raskrižja

EUROPSKI I SVJETSKI PRIMJERI I PRAKSA U

RAZVOJU BICIKLISTIČKOG PROMET

Primjer 3. Regulacija biciklističkog prometa svjetlosnim prometnim znacima

Primjer 4. Uvođenje novih tehničko regulativnih rješenja te prometne signalizacije

Primjer 6. Biciklističke promet u pješačkim zonama

EUROPSKI I SVJETSKI PRIMJERI I PRAKSA U

RAZVOJU BICIKLISTIČKOG PROMET

Primjer 5. Parkirališne instalacije zatvorenog tipa

Nastaviti proširivanje i povezivanje biciklističkih staza/traka, posebice kroz mrežu sekundarnih gradskih prometnica

Nastaviti sa formiranjem mreže biciklističkih stajališta, sa posebnim naglaskom na intermodalnost kao preduvjet za ostvarivanje održivog razvoja prometa

(u zonama autobusnih i željezničkih postaja, javnih trgova i raznih javnih gradskih ustanova, sjecištima stajališta javnog gradskog prometa)

Dopuniti postojeću zakonodavnu regulativu te predložiti nove smjernice za projektiranja biciklističkih površina

Realizacija javnog biciklističkog servisa

RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI

- Uređenje i širenje biciklističkih površina

RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI

- Program uvođenja javnog biciklističkog servisa

Prema procjenama iz prefeasibility Studije koju je izradila tvrtka ISIP-MG d.o.o. : - INVESTICIJSKI TROŠKOVI (nabava i instalacija opreme, osposobljavanje osoblja te izrada projektne dokumentacije) bi iznosili 8 000 000 kuna (400 bicikala x 20 000 kuna) -OPERATIVNI TROŠKOVI (troškovi rada zaposlenih) 676 000 kuna. - TROŠKOVI NUŽNOG PROŠIRENJA POSTOJEĆE BICIKLISTIČKE MREŽE kao i troškovi izrade projektne dokumentacije, procijenjeni su na 1 500 000 kuna

1. Izrađen je Projekt strategije razvoja biciklističkog prometa u gradu Zagrebu

2. Izrađen je Projekt biciklističkog servisa grada Zagreba

3. Izrađen je Projekt povezivanja stajanki biciklističkog servisa u inicijalnu biciklističku mrežu

1. Uređenje inicijalne mreže biciklističkog servisa

2. Razgovor s potencijalnim ponuđačima te definirati uvjete za davanje koncesije

3. Pokretanje natječaja za izbor koncesionara

4. Pokretanje dokumentacije za uređenje biciklističkih stajanki

5. Uređenje biciklističkih stajanki

6. Nabava i instalacija specifične opreme za biciklistički servis

7. Uspostavljanje biciklističkog servisa

RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI

- Program uvođenja javnog biciklističkog servisa

2. Prijedlog smjernica za planiranje i projektiranje biciklističkih površina i parkirališnih instalacija

1. Izmjena postojeće zakonske regulative

RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI

- Unaprjeđenje zakonske regulative

- Zakona o sigurnosti prometa na cestama, - Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, - Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama.

- Oblikovanje i dimenzioniranje biciklističkih staza ili traka , - Izrada parkirališnih instalacija, - Signalna optika i signalni planovi za biciklistički promet, - Opremanje javnog biciklističkog servisa, - Vođenje biciklističkog prometa u raskrižju.

U kontekstu ostvarivanje preduvjeta za održiv razvoj prometa u gradu Zagrebu, nužna je implementacija različitih alternativnih prijevozničkih oblika kao alternativa individualnom motornom prometu u cilju povećanja energetske učinkovitosti i, zaštite i unaprjeđenja okoliša. Jedan od tih alternativnih oblika je biciklistički promet čiji je razvoj potrebno intenzivirati kontinuiranim prilagodbama infrastrukture i regulacije prometa; dogradnjom biciklističke mreže, umrežavanjem postojećih biciklističkih površina i realizacijom projekta javnog biciklističkog servisa. Učešće biciklističkog prometa u ostvarenim putovanjima uz primjenu svih ovih mjere trebao bi se povećati barem na 3 – 5 %.

Zaključak

Republika Hrvatska Grad Zagreb

10 000 Zagreb - Trg S. Radića 1 tel:+ 385 1 610 01 01 fax:+ 385 1 610 11 99 web: www.zagreb.hr

HVALA NA

POZORNOSTI!