Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA NA
PODRUČJU GRADA ZAGREBA
Krunoslav Tepeš, dipl.ing.prom.,
Viši stručni suradnik u Sektoru za promet
Koprivnica, 21. ožujka 2012.
Dosadašnji razvoj biciklističkog prometa u gradu Zagrebu Učešće biciklističkog prometa u ostvarenim putovanjima Istovremeni brzi rast motornog prometa Razvoj mreže i prilagodbe trasa biciklističkih staza i traka
Aktualno stanje u biciklističkom prometu grada Zagreba Veličina biciklističkih tokova Biciklistička infrastruktura Karakteristične problemske situacije Legislativni okviri
Europski i Svjetski primjeri i praksa u razvoju biciklističkog prometa
Razvojne mjere i aktivnosti Uređenje i širenje biciklističkih površina Program uvođenja javnog biciklističkog servisa Unaprjeđenje zakonske regulative Zaključak
Sadržaj
DOSADAŠNJI RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA
- Učešće biciklističkog prometa u ostvarenim putovanjima
25,4%
36,6%
0,5%
6,0%
18,5% 0,9% 10,9%
0,1%
0,4%
0,7%
Pješačenje 25,4% 0,0%
Automobil 36,6% 49,6%
Teretna vozila 0,5% 0,7%
Autobus 6,0% 8,1%
Tramvaj 18,5% 25,0%
Vlak 0,9% 1,2%
Miješani javni prijevoz 10,9% 14,7%
Taksi 0,1% 0,1%
Automobil i javni prijevoz 0,4% 0,6%
Bicikl 0,7% 0,0%
49,6% 0,7%
8,1%
25,0% 1,2% 14,7%
0,1%
0,6%
% svi modovi % motorizirani modovi
MODAL SPLIT
(RASPODJELA MOTORIZIRANIH KRETANJA)
RASPODJELA PO NAČINU PUTOVANJA PREMA ANKETI DOMAĆINSTVA (1998.)
Stupanj motorizacije:
~ 430 vozila / 1000 stanovnika
~ 1:2,5
Prosječna zaposjednutost
osobnog
automobila
1,3 osobe
Prosječna dnevna migracija
u centru grada
~ 100.000
300000
350000
400000
450000
500000
550000
600000
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
Broj reg. motornih vozila u gradu Zagrebu
DOSADAŠNJI RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA
- Istovremeni brzi rast motornog prometa
Takozvani “Modal Split”, raspodjela koja označava omjer učinka javnog i individualnog prometa, za Grad Zagreb je vrlo nepovoljna. Procjenjuje se na (45 : 55) u korist individualnog motornog prometa.
Izvršena su uklanjanja urbanističko-arhitektonskih barijera (upušteni rubnjaci i skošene rampe)
Poduzete su regulativne mjere u svjetlosnoj prometnoj regulaciji (uvođenje LED laterni za bicikliste)
U zonama pojačanog intenziteta prometa, biciklističke površine označene su crvenim poljima (ispunom) u punom profilu, izrađenim od TERMOPLASTIKE
Provedena je instalacija prometnih tehničko-regulativnih mjera (fiksni/elastični zaštitni prometni stupići, klamerice) kao mjera povećanja sigurnost za bicikliste
Prilikom rekonstrukcije starih i izgradnje novih prometnica, vodi se računa o izgradnji i uređenju novih biciklističkih površina unutar njihovih koridora
Izrada planske i projektne dokumentacije
DOSADAŠNJI RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA
- Razvoj mreže i prilagodbe trasa biciklističkih staza i traka
2005. godina 2018. godina
Dužina biciklističkih staza/traka [km]
146
>320
Korisnici bicikala kao prije. sredstva [%]
cca. 1
3-5
INTENZITET BICIKLISTIČKOG
PROMETA NAŽALOST JE VRLO SLAB!!!
20,6
79,4
0
20
40
60
80
100
Korisnici bicikala Ostalih prijevoznih sredstava
Studentska populacija Prosječna učestalost broja biciklista
na promatranom presjeku u prosjeku iznosi 1 bicikl svakih 45
sekundi.
Manje od 7% studentska populacija redovito koristi bicikl kao prijevozno
sredstvo
Prema istraživanjima provedenim u sklopu Studije izrađene od strane tvrtke ISIP-MG.d.o.o. te provedene ankete u Projekt EU – PRESTO 1/3 studenata svakodnevno koristi bicikl za dolazak na fakultet
AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA
- Veličina biciklističkog toka
Postojeće uređene
biciklističke površine
Biciklističke površine definirane GUP-om
Iako je postojeća mreža biciklističkih traka i staza već prilično razgranata, na oko 220 km, još uvijek se može reći da nije u dovoljnoj mjeri povezana (nedostaju pojedini
odsječci i spojevi)
AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA
- Biciklistička infrastruktura – biciklističke staze i trake
Na 40-tak lokacija; smještenih na obodima centralne pješačke zone, instalirani su stalci za odlaganje bicikala
AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA
- Biciklistička infrastruktura – biciklistička stajališta
Lokacije biciklističkih držača 1. Trg Kralja Tomislava (Glavni kolodvor) 2. Preradovićeva – Masarykova 3. Gajeva – između Tesline i Berislavićeve 4. Ambruševa – Petrinjska 5. Trg Stjepana Radića 6. Varšavska – Gundulićeva 7. Trg Bana Jelačića – Bakačeva - Cesarićeva
Osim navedenog pojedine tvrtke i ustanove uz suglasnost gradskog Ureda o svojem trošku postavljaju držače bicikala uz svoje objekte
AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA
- Karakteristične problemske situacije
Primjer 1. Biciklističke staze uzurpirane od strane pješaka
Primjer 2. Biciklističke staze uzurpirane od strane nepropisno parkiranih vozila
Primjer 3. Biciklističke staze zaposjednute kontejnerima za odlaganja komunalnog otpada
Primjer 4. Biciklističke staze uzurpirane od strane nepropisno postavljenih ugostiteljskih terasa
Legislativni
okviri
Zakon o sigurnosti prometa na cestama
NN 67/08, 48/10
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i
opremi na cestama NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11
Odluka o donošenju GUP grada Zagreba
Čl. 18, 22, 37, 38, 39, 41, 42, 56, 78 i 98.
Odluka o uređenju prometa na području
Grada Zagreba Sl. glasnik 10/98, 23/03
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti NN 151/05, 61/07
Zakonska regulativa nije prilagođena potrebama afirmacije biciklističkog prometa te je potrebno intervenirati u njezinoj prilagodbi novom stanju i potrebama
intenzivnijeg biciklističkog prometa
Primjer 1. Dvosmjerno odvijanje biciklističkog prometa
Primjer 2. Vođenje biciklističkih traka kroz roto raskrižja
EUROPSKI I SVJETSKI PRIMJERI I PRAKSA U
RAZVOJU BICIKLISTIČKOG PROMET
Primjer 3. Regulacija biciklističkog prometa svjetlosnim prometnim znacima
Primjer 4. Uvođenje novih tehničko regulativnih rješenja te prometne signalizacije
Primjer 6. Biciklističke promet u pješačkim zonama
EUROPSKI I SVJETSKI PRIMJERI I PRAKSA U
RAZVOJU BICIKLISTIČKOG PROMET
Primjer 5. Parkirališne instalacije zatvorenog tipa
Nastaviti proširivanje i povezivanje biciklističkih staza/traka, posebice kroz mrežu sekundarnih gradskih prometnica
Nastaviti sa formiranjem mreže biciklističkih stajališta, sa posebnim naglaskom na intermodalnost kao preduvjet za ostvarivanje održivog razvoja prometa
(u zonama autobusnih i željezničkih postaja, javnih trgova i raznih javnih gradskih ustanova, sjecištima stajališta javnog gradskog prometa)
Dopuniti postojeću zakonodavnu regulativu te predložiti nove smjernice za projektiranja biciklističkih površina
Realizacija javnog biciklističkog servisa
RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI
- Uređenje i širenje biciklističkih površina
RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI
- Program uvođenja javnog biciklističkog servisa
Prema procjenama iz prefeasibility Studije koju je izradila tvrtka ISIP-MG d.o.o. : - INVESTICIJSKI TROŠKOVI (nabava i instalacija opreme, osposobljavanje osoblja te izrada projektne dokumentacije) bi iznosili 8 000 000 kuna (400 bicikala x 20 000 kuna) -OPERATIVNI TROŠKOVI (troškovi rada zaposlenih) 676 000 kuna. - TROŠKOVI NUŽNOG PROŠIRENJA POSTOJEĆE BICIKLISTIČKE MREŽE kao i troškovi izrade projektne dokumentacije, procijenjeni su na 1 500 000 kuna
1. Izrađen je Projekt strategije razvoja biciklističkog prometa u gradu Zagrebu
2. Izrađen je Projekt biciklističkog servisa grada Zagreba
3. Izrađen je Projekt povezivanja stajanki biciklističkog servisa u inicijalnu biciklističku mrežu
1. Uređenje inicijalne mreže biciklističkog servisa
2. Razgovor s potencijalnim ponuđačima te definirati uvjete za davanje koncesije
3. Pokretanje natječaja za izbor koncesionara
4. Pokretanje dokumentacije za uređenje biciklističkih stajanki
5. Uređenje biciklističkih stajanki
6. Nabava i instalacija specifične opreme za biciklistički servis
7. Uspostavljanje biciklističkog servisa
RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI
- Program uvođenja javnog biciklističkog servisa
2. Prijedlog smjernica za planiranje i projektiranje biciklističkih površina i parkirališnih instalacija
1. Izmjena postojeće zakonske regulative
RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI
- Unaprjeđenje zakonske regulative
- Zakona o sigurnosti prometa na cestama, - Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, - Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama.
- Oblikovanje i dimenzioniranje biciklističkih staza ili traka , - Izrada parkirališnih instalacija, - Signalna optika i signalni planovi za biciklistički promet, - Opremanje javnog biciklističkog servisa, - Vođenje biciklističkog prometa u raskrižju.
U kontekstu ostvarivanje preduvjeta za održiv razvoj prometa u gradu Zagrebu, nužna je implementacija različitih alternativnih prijevozničkih oblika kao alternativa individualnom motornom prometu u cilju povećanja energetske učinkovitosti i, zaštite i unaprjeđenja okoliša. Jedan od tih alternativnih oblika je biciklistički promet čiji je razvoj potrebno intenzivirati kontinuiranim prilagodbama infrastrukture i regulacije prometa; dogradnjom biciklističke mreže, umrežavanjem postojećih biciklističkih površina i realizacijom projekta javnog biciklističkog servisa. Učešće biciklističkog prometa u ostvarenim putovanjima uz primjenu svih ovih mjere trebao bi se povećati barem na 3 – 5 %.
Zaključak