– kvantitativne promjene, povećanje mase i volumena, u biljnomorganizmu koji se postižu izgradnjom i umnožavanjem stanica

Razlikujemo šest osnovnih vrsta tkiva: Nastaju zahvaljujući diferencijalnoj

aktivnosti gena u stanicama s istom nasljednom porukom

– pojava da se u određenom razdobljuu embrionalnim stanicama očitava samo određeni dio nasljedneporuke

Embrionalne stanice – mogu se razvijati u bilo kojuvrstu stanica i tkiva

– kvalitativne promjene u životu organizma – promjeneoblika, strukture, građe. Temelji se na procesima diferencijacije ispecijalizacije, histogeneze i organogeneze

Rezultat su rasta i razvitka reguliranih diferencijalnom aktivnošću gena

Nastaju iz embrionalnog tkiva ili meristema, odnosno iz diferenciranih tkiva koja se vraćaju u embrionalno stanje

Trajna tkiva su: osnovno (parenhim), pokrovno (kožno), provodno, potporno (mehaničko) i žljezdano tkivo

Zadržava sposobnost dijeljenja tijekom cijelog života biljke, pa služi za stvaranje ostalih tkiva

Nalazi se na vrhu glavne osi stabljike i bočnih ogranaka (vršni i bočni pupovi), te na vrhu korijena (korijenov vršak). To su apikalni meristemi s pomoću kojih biljka raste u dužinu

Kod biljaka koje imaju sekundarni rast u debljinu nalazi se kambij – bočno ili lateralno meristemsko tkivo

Ispunjava sve unutarnje prostore u biljci i tako povezuje ostala tkiva

Stanice imaju tanku staničnu stijenku, velike vakuole i u citoplazmi plastide

Prema ulozi razlikujemo: fotosintetski (palisadni) parenhim, transpiracijski (spužvasti) parenhim, spremnišni parenhim i aerenhim

Prekriva cijelu biljku i štiti je od vanjskih utjecaja, posebice od isparavanja

Stanice epiderme gusto su poslagane i prevučene vodonepropusnom voštanom prevlakom kutikulom

Neke stanice epiderme imaju puči (donja epiderma), a druge se mogu preoblikovati u dlačice

Stabljike višegodišnjih biljaka na površini imaju pluto (mrtve stanice) koje je nastalo diobom plutnog kambija

Epidermalne stanice na površini korijena (rizoderma) stvaraju korijenove dlačice koje povećavaju površinu za upijanje vode

Čine ga floem i ksilem

Ksilem – se sastoji od mrtvih cjevastih stanica traheja i traheida. Okrenut je prema unutrašnjosti stabljike i provodi vodu i mineralne tvari

Floem – okrenut prema periferiji stabljike provodi asimilate. Sastoji se od živih sitastih stanica koje izgrađuju sitaste cijevi

U drvenastih biljaka na kraju vegetacijske sezone iz ksilema nastaje drvenasti dio stabljike, a iz floema kora

Daje čvrstoću i elastičnost biljnim organima

Može biti građeno od živih stanica (kolenhim) i mrtvih stanica (sklerenhim)

Stanice imaju jako zadebljale stijenke

Kolenhim stvara zadebljanja na uglovima stabljike i peteljke

Stvara i izlučuje različite specifične tvari

Na rubovima listova su hitatode koje izlučuju kapljice vode

Nektariji luče sladak sok koji primamljuje kukce

Žljezdani kanali stvaraju aromatična eterična ulja

Mliječne cijevi izlučuju otrovan mliječni sok

Smolenice u četinjača sadržavaju smolu

Što je diferencijalna aktivnost gena?

Što je totipotentnost biljaka i kako se ostvaruje?

Navedi biljna tkiva i njihove najvažnije uloge.

Imenuj tkivo odgovorno za produžni rast biljke.

Objasni zašto rizoderma nema puči i kutikulu.

Navedi neke produkte žljezdanog tkiva i njihovu primjenu u životu čovjeka.

PREDMET: BIOLOGIJA, 3. RAZRED

PROFESOR: JOSIPA PRLIĆ

GIMNAZIJA LJUBUŠKI