Author
others
View
9
Download
0
Embed Size (px)
Razvijanje kvalitetne inkluzivne prakse - primer Slovenije DR. TATJANA VONTA
Osnove za koncipiranje predškolskog odgoja i obrazovanja
Osnovni principi za reformu su bili definisani u Bjeloj knjizi 1995
Zakon o organiziranju i finansiranju vzgoje in izobraževanja 1996
Zakon o vrtćima 1996
Kurikulum za vrtće 1999
Kakva je danas misija predškolskog odgoja i obrazovanja
Od djelatnosti za: uključivanje
roditelja u tržište rada
u funkciji zapošljavanja žena
u funkciji pripreme djece za školu
u funkciji kontrole i korekcije porodičnog vaspitanja
Djelatnost koja opredeljuje kvalitet života pojedinca, njegove porodice i društva u cjelini i ima uticaj na zdravje, obrazovanje, socijalni kapital, jednakost i ekonomski razvoj cjelog društva
Uticaj na razvoj pojedinca ( potencijali, zdravlje, doživotno učenje, dalje obrazovanje, uspješnost u životu, zaštita njegovih prava)
Uticaj na razvoj porodice (zapošljavanje, doživotno učenje, zdravlje, kvalitetet slobodnog vremena, kvalitet odnosa između članova porodice)
Uticaj na razvoj društva u cjelini ( jednakost, ostvarivanje dječjih prava, smanjivanje siromaštva, podizanje socijalnog kapitala, ekonomski razvoj, sniženje nezaposlenosti, kriminalnih djelatnosti itd.)
Kako realizirati ovu misiju – Primer iz Slovenije
Opšta dostupnost predškolskog odgoja i obrazovanja :
Uključivanje djece od 4-6 godina u vrtić : 90,5 % (SURS, 9. 5. 2015)
Uključivanje djece od 1-6 godine u vrtić : 76,8 % (SURS, 9. 5. 2015)
ali i
Kvalitetni predškolski programi
Šta kažu istraživanja? (Vonta et al, 2011, 2013; Jager 2016)
Oko polovina romske djece nije uključeno ni u kakve predškolske programe
Razumjevanje „jednakih mogućnosti“ u smislu „ne pravimo razlike“ kod praktičara
U 80 % slučajeva vrtići su identifikovali ugroženu djecu u svojoj okolini
Samo 34% vrtića realizuje programe za već uključenu djecu
Manje od 10% vrtića izvodi programe za neuključenu, ugroženu djecu
20 % ravnatelja i 28% vaspitača misli da vrtiću ne treba realizovati ovakve programe
Ali smatraju da vrtići imaju najbolje uslove za izvođenje ovih programa i najbolje obrazovane vaspitače
Ravnatelji i vaspitači misle da programi za ugroženu djecu imaju pozitivan efekat na djecu, porodicu i šire društvo, da je vrtić taj koji mora realizovati ovakve programe.
Vaspitači koji već realizuju ovakve programe sa decom imaju bolji odnos prema ovoj vrsti programa ličnog profesionalnog razvoja.
Ravnatelji ne vide programe za ugroženu djecu u vrtiću kao faktor koji utječe na porodicu i društvo u cjelini. Zato i ne vode vrtić u ovu misiju!
Koje programe nudimo?
Programi u javnim vrtićima temelje se na nacionalnom kurikulumu (nudi se cjelodnevni program, poludnevni program, kraći programi)
Pošto je javni sektor jak (u smislu pokrivanja potreba), privatni sektor je jako slabo razvijen ( 8% vrtića su privatni)
Programi u privatnim vrtićima koji imaju za osnovu nacionalni kurikulum mogu dobiti koncesiju
Neki programi koji su u saglasnosti sa nacionalnim kurikulumom i evaluirani su, mogu dobiti od strane Nacionalnog Savjeta za vaspitanje i obrazovanje status jedne od varijante izvršavanja nacionalnog kurikuluma (Korak po korak npr., ili elementi Regio Emilija)- vrtić sam autonomno odlučuje kako će implementirati principe i ciljeve nacionalnog kurikuluma
Programi koji se temelje na drugim teoretskim osnovama (Waldorf, Montessori npr.) moraju dobiti saglasnost Nacionalnog Savjeta za vaspitanje i obrazovanje i oni se temelje na prepoznavanju međunarodne asociacije o saglasnoti tih pristupa sa doktrinom koju oni razvijaju
Nacionalni kurikulum: Principi određuju kako se realizuju ciljevi i temelje se na pravima izbora i različitosti
Demokratije, pluralizma,
Princip otvorenosti kurikuluma, autonomije, profesionalne kompetentnosti i odgovornosti praktičara
Jednakih mogućnosti i poštovanja različitosti
Prava na izbor
Princip zasebnosti i intimnosti
Princip balansa (među razvojnim karakteristikama i kurikularnih zahtjeva, razvojnih i kurikularnih područja)
Horizontalne i vertikalne povezanosti
Saradnje sa roditeljima i okolinom
Stručnog usavršavanja i timskog rada
Kritičkog evaluiranja
Razvojno procesnog pristupa
Aktivnog učenja i obezbeđivanja mogućnosti za izražavanje
Nacionalni kurikulum stručna osnova za rad u vrtiću
CILJ: uvažavanje čovjekovih i dečjih prava i uvažavanje različitosti djece
Razume odgoj i obrazovanje u vrtiću kao relativno planiran sistem faktora koji podržavaju razvoj djetetovih personalnih karakteristika i potencijala
Uključuje djecu, roditelje i profesionalce u planiranje, reflektovanje i evaluaciju
Smatra se da je dete aktivan učesnik procesa koji sa istraživanjem, testiranjem i svojim izborom djelatnosti dobija nova znanja i vještine
Podudara se vaspitno-obrazovnim procesom, interakcijama i iskustvima iz kojih djete uči
Nacionalni kurikulum
Razume odgoj i obrazovanje u vrtiću kao relativno planiran sistem faktora koji podržavaju razvoj djetetovih personalnih karakteristika i potencijala
Učenje razumije kao razvoj potencijala i konstrukciju znanja.
Naglašava igru, poštovanje individualnih karakteristika i potreba
Ciljevi su opšti, ima i primere sadržaja za razna područja djelatnosti
Osiguravanje kvaliteta
Ravnatelj po zakonu odgovara za kvalitet
Kontrola od strane Savjeta vrtića (5+3+3)
Evaluacija (samoevaluacija)
Usavršavanje praktičara, stručna pomoć
Kompetencije praktičara
Ininicijalno obrazovanje je faktor koji utiče na kvalitet
Sistem stalnog usavršavanja (profesionalni razvoj) utiče na kvalitet pedagogije (proces) i na rezultate djece (ali ne samo djece)
Ali ne zavisi sve samo od praktičara (uslovi rada, vođenje, podrška u opservaciji prakse, refleksiji, planiranju, dokumentovanju, timskom radu, saradnji sa roditeljima, lokalnom zajednicom)
Da li je Slovenija uspjela promjeniti nešto na nivou kompetencija praktičara
Inicijalno obrazovanje: Vaspitač ( 3 godine tercialnog obrazovanja, viši stupanj sa diplomom; prvi stupanj po Bolonji) ; pomoćnik vaspitača (sredje stručno obrazovanje)
Promenilo se već prije unošenja nacionalnog kurikuluma, programi su se menjali oko 2006/7 godine
Sistem stalnog stručnog usavršavanja ( 5 dana u godini praktičar ima pravo na usavršavanje. Da li je to samo pravo ili i dužnost?). Program je verifikovan od strane Ministarstva i donosi bodove za unapređivanje u nazivu (mentor, svetovalac, savetnik)
Zavod za školstvo- po regijama organizuju sastanke aktiva za usavršavanje
Vrtići mogu organizovati i druga usavršavanja, za kvalitet i profesionalni razvoj odgovoran je ravnatelj,koji predaje izveštaj (samoevalvaciju) Savjetu vrtića (tripartitnost 5+3+3)
Mišljenja vaspitača o važnosti i prisustvu različitih kompetencija (Vonta, Gril, 2014)
Nalazi
Važne su im kompetencije koje se odnose na ono što se dešava u odjelenju (holistički razvoj, strategije učenja, zdravlje, komunikacija)
Manje im je važna saradnja sa roditeljima, kontekst različitosti, širi kontekst predškolskog odgoja u obrazovanju
Ista shema u procesu obrazovanja za zanimanje
Iste krivulje dobili smo i u odgovorima ravnatelja- koliko su oni pripremljeni za nove izazove vrtića? Da li škola za ravnatelje usavršava za pedagošku funkciju ravnatelja?
Problem koji se odnosi na kvalitet: Pitanje na koje treba dati odgovor: Da li rade prave stvari da bi vrtić nudio kvalitetno inkluzivno obrazovanje i odgoj, a ne samo da li radimo pravilno.
Problem
Seminari i samoevalvacija nisu dovoljni za podizanja kvaliteta
Potrebna druga sistematska, kontinuirana profesionalna podrška i alati
Taj proces je efektivan ako uključuje aktivnu participaciju stručnih radnika oko donošenja odluka o tome šta treba da menjaju i traženja boljih pristupa. To se može ostvarivati na radnom mjestu.
Zajedničko razumevanje kvaliteta pedagoškog procesa, širenje razumevanja i profesionalizicijia praktičara može podupreti djeljenje iskustva i učenje od drugih.
Za taj proces treba organizovati uslove u vrtiću - uloga ravnatelja
Za taj proces vrtići treba da imaju jaku stručnu podršku spolja( prije svega u smislu usavršavanja o tome kako opservirati praksu, kako reflektovati praksu, kako je menjati, kako to raditi u timovima, u zajednicama koje uče, kako učiti od drugih isl. )
Kako 20 godina proučavamo taj fenomen na Pedagoškom institutu
Mreža vrtića za razvijanje kvaliteta (otvorenost uključivanja)-15 godina
Kontinuirano djeluje 35-45 vrtića različitih po veličini i okolini u kojoj djeluju (otprilike 1000 do 1500 praktičara i direktora vrtiča)
Stalno prilagođavanje organizacijske strukture djelovanja u mreži zavisno od postojećih uslova i evaluacije dostignuća
Dokumentovanje procesa
Diferenciacija pristupa (samoevaluacija, mentoriranje, kolegijalna podrška, povezivanje, zajednice koje uče, monitoring sa savjetovanjem)
Održivost
Uz alate, koje smo razvijali u saradnji naše mreže u međunarodnom mrežnom povezivanju