Razvijanje kvalitetne inkluzivne prakse - primer Slovenije DR. TATJANA VONTA

Osnove za koncipiranje predškolskog odgoja i obrazovanja

Osnovni principi za reformu su bili definisani u Bjeloj knjizi 1995

Zakon o organiziranju i finansiranju vzgoje in izobraževanja 1996

Zakon o vrtćima 1996

Kurikulum za vrtće 1999

Kakva je danas misija predškolskog odgoja i obrazovanja

Od djelatnosti za: uključivanje

roditelja u tržište rada

u funkciji zapošljavanja žena

u funkciji pripreme djece za školu

u funkciji kontrole i korekcije porodičnog vaspitanja

Djelatnost koja opredeljuje kvalitet života pojedinca, njegove porodice i društva u cjelini i ima uticaj na zdravje, obrazovanje, socijalni kapital, jednakost i ekonomski razvoj cjelog društva

Uticaj na razvoj pojedinca ( potencijali, zdravlje, doživotno učenje, dalje obrazovanje, uspješnost u životu, zaštita njegovih prava)

Uticaj na razvoj porodice (zapošljavanje, doživotno učenje, zdravlje, kvalitetet slobodnog vremena, kvalitet odnosa između članova porodice)

Uticaj na razvoj društva u cjelini ( jednakost, ostvarivanje dječjih prava, smanjivanje siromaštva, podizanje socijalnog kapitala, ekonomski razvoj, sniženje nezaposlenosti, kriminalnih djelatnosti itd.)

Kako realizirati ovu misiju – Primer iz Slovenije

Opšta dostupnost predškolskog odgoja i obrazovanja :

Uključivanje djece od 4-6 godina u vrtić : 90,5 % (SURS, 9. 5. 2015)

Uključivanje djece od 1-6 godine u vrtić : 76,8 % (SURS, 9. 5. 2015)

ali i

Kvalitetni predškolski programi

Šta kažu istraživanja? (Vonta et al, 2011, 2013; Jager 2016)

Oko polovina romske djece nije uključeno ni u kakve predškolske programe

Razumjevanje „jednakih mogućnosti“ u smislu „ne pravimo razlike“ kod praktičara

U 80 % slučajeva vrtići su identifikovali ugroženu djecu u svojoj okolini

Samo 34% vrtića realizuje programe za već uključenu djecu

Manje od 10% vrtića izvodi programe za neuključenu, ugroženu djecu

20 % ravnatelja i 28% vaspitača misli da vrtiću ne treba realizovati ovakve programe

Ali smatraju da vrtići imaju najbolje uslove za izvođenje ovih programa i najbolje obrazovane vaspitače

Ravnatelji i vaspitači misle da programi za ugroženu djecu imaju pozitivan efekat na djecu, porodicu i šire društvo, da je vrtić taj koji mora realizovati ovakve programe.

Vaspitači koji već realizuju ovakve programe sa decom imaju bolji odnos prema ovoj vrsti programa ličnog profesionalnog razvoja.

Ravnatelji ne vide programe za ugroženu djecu u vrtiću kao faktor koji utječe na porodicu i društvo u cjelini. Zato i ne vode vrtić u ovu misiju!

Koje programe nudimo?

Programi u javnim vrtićima temelje se na nacionalnom kurikulumu (nudi se cjelodnevni program, poludnevni program, kraći programi)

Pošto je javni sektor jak (u smislu pokrivanja potreba), privatni sektor je jako slabo razvijen ( 8% vrtića su privatni)

Programi u privatnim vrtićima koji imaju za osnovu nacionalni kurikulum mogu dobiti koncesiju

Neki programi koji su u saglasnosti sa nacionalnim kurikulumom i evaluirani su, mogu dobiti od strane Nacionalnog Savjeta za vaspitanje i obrazovanje status jedne od varijante izvršavanja nacionalnog kurikuluma (Korak po korak npr., ili elementi Regio Emilija)- vrtić sam autonomno odlučuje kako će implementirati principe i ciljeve nacionalnog kurikuluma

Programi koji se temelje na drugim teoretskim osnovama (Waldorf, Montessori npr.) moraju dobiti saglasnost Nacionalnog Savjeta za vaspitanje i obrazovanje i oni se temelje na prepoznavanju međunarodne asociacije o saglasnoti tih pristupa sa doktrinom koju oni razvijaju

Nacionalni kurikulum: Principi određuju kako se realizuju ciljevi i temelje se na pravima izbora i različitosti

Demokratije, pluralizma,

Princip otvorenosti kurikuluma, autonomije, profesionalne kompetentnosti i odgovornosti praktičara

Jednakih mogućnosti i poštovanja različitosti

Prava na izbor

Princip zasebnosti i intimnosti

Princip balansa (među razvojnim karakteristikama i kurikularnih zahtjeva, razvojnih i kurikularnih područja)

Horizontalne i vertikalne povezanosti

Saradnje sa roditeljima i okolinom

Stručnog usavršavanja i timskog rada

Kritičkog evaluiranja

Razvojno procesnog pristupa

Aktivnog učenja i obezbeđivanja mogućnosti za izražavanje

Nacionalni kurikulum stručna osnova za rad u vrtiću

CILJ: uvažavanje čovjekovih i dečjih prava i uvažavanje različitosti djece

Razume odgoj i obrazovanje u vrtiću kao relativno planiran sistem faktora koji podržavaju razvoj djetetovih personalnih karakteristika i potencijala

Uključuje djecu, roditelje i profesionalce u planiranje, reflektovanje i evaluaciju

Smatra se da je dete aktivan učesnik procesa koji sa istraživanjem, testiranjem i svojim izborom djelatnosti dobija nova znanja i vještine

Podudara se vaspitno-obrazovnim procesom, interakcijama i iskustvima iz kojih djete uči

Nacionalni kurikulum

Razume odgoj i obrazovanje u vrtiću kao relativno planiran sistem faktora koji podržavaju razvoj djetetovih personalnih karakteristika i potencijala

Učenje razumije kao razvoj potencijala i konstrukciju znanja.

Naglašava igru, poštovanje individualnih karakteristika i potreba

Ciljevi su opšti, ima i primere sadržaja za razna područja djelatnosti

Osiguravanje kvaliteta

Ravnatelj po zakonu odgovara za kvalitet

Kontrola od strane Savjeta vrtića (5+3+3)

Evaluacija (samoevaluacija)

Usavršavanje praktičara, stručna pomoć

Kompetencije praktičara

Ininicijalno obrazovanje je faktor koji utiče na kvalitet

Sistem stalnog usavršavanja (profesionalni razvoj) utiče na kvalitet pedagogije (proces) i na rezultate djece (ali ne samo djece)

Ali ne zavisi sve samo od praktičara (uslovi rada, vođenje, podrška u opservaciji prakse, refleksiji, planiranju, dokumentovanju, timskom radu, saradnji sa roditeljima, lokalnom zajednicom)

Da li je Slovenija uspjela promjeniti nešto na nivou kompetencija praktičara

Inicijalno obrazovanje: Vaspitač ( 3 godine tercialnog obrazovanja, viši stupanj sa diplomom; prvi stupanj po Bolonji) ; pomoćnik vaspitača (sredje stručno obrazovanje)

Promenilo se već prije unošenja nacionalnog kurikuluma, programi su se menjali oko 2006/7 godine

Sistem stalnog stručnog usavršavanja ( 5 dana u godini praktičar ima pravo na usavršavanje. Da li je to samo pravo ili i dužnost?). Program je verifikovan od strane Ministarstva i donosi bodove za unapređivanje u nazivu (mentor, svetovalac, savetnik)

Zavod za školstvo- po regijama organizuju sastanke aktiva za usavršavanje

Vrtići mogu organizovati i druga usavršavanja, za kvalitet i profesionalni razvoj odgovoran je ravnatelj,koji predaje izveštaj (samoevalvaciju) Savjetu vrtića (tripartitnost 5+3+3)

Mišljenja vaspitača o važnosti i prisustvu različitih kompetencija (Vonta, Gril, 2014)

Nalazi

Važne su im kompetencije koje se odnose na ono što se dešava u odjelenju (holistički razvoj, strategije učenja, zdravlje, komunikacija)

Manje im je važna saradnja sa roditeljima, kontekst različitosti, širi kontekst predškolskog odgoja u obrazovanju

Ista shema u procesu obrazovanja za zanimanje

Iste krivulje dobili smo i u odgovorima ravnatelja- koliko su oni pripremljeni za nove izazove vrtića? Da li škola za ravnatelje usavršava za pedagošku funkciju ravnatelja?

Problem koji se odnosi na kvalitet: Pitanje na koje treba dati odgovor: Da li rade prave stvari da bi vrtić nudio kvalitetno inkluzivno obrazovanje i odgoj, a ne samo da li radimo pravilno.

Problem

Seminari i samoevalvacija nisu dovoljni za podizanja kvaliteta

Potrebna druga sistematska, kontinuirana profesionalna podrška i alati

Taj proces je efektivan ako uključuje aktivnu participaciju stručnih radnika oko donošenja odluka o tome šta treba da menjaju i traženja boljih pristupa. To se može ostvarivati na radnom mjestu.

Zajedničko razumevanje kvaliteta pedagoškog procesa, širenje razumevanja i profesionalizicijia praktičara može podupreti djeljenje iskustva i učenje od drugih.

Za taj proces treba organizovati uslove u vrtiću - uloga ravnatelja

Za taj proces vrtići treba da imaju jaku stručnu podršku spolja( prije svega u smislu usavršavanja o tome kako opservirati praksu, kako reflektovati praksu, kako je menjati, kako to raditi u timovima, u zajednicama koje uče, kako učiti od drugih isl. )

Kako 20 godina proučavamo taj fenomen na Pedagoškom institutu

Mreža vrtića za razvijanje kvaliteta (otvorenost uključivanja)-15 godina

Kontinuirano djeluje 35-45 vrtića različitih po veličini i okolini u kojoj djeluju (otprilike 1000 do 1500 praktičara i direktora vrtiča)

Stalno prilagođavanje organizacijske strukture djelovanja u mreži zavisno od postojećih uslova i evaluacije dostignuća

Dokumentovanje procesa

Diferenciacija pristupa (samoevaluacija, mentoriranje, kolegijalna podrška, povezivanje, zajednice koje uče, monitoring sa savjetovanjem)

Održivost

Uz alate, koje smo razvijali u saradnji naše mreže u međunarodnom mrežnom povezivanju