RANO DJETINJSTVO - kalisara-ric.bakalisara-ric.ba/dokumenti/RMISSA/Modul 1_Bos.pdf · bave osnovnim potrebama djeteta – zdravlje, kvalitetna ishrana, emocionalni i intelektualni

MODUL 1

RANO

DJETINJSTVO vrijeme beskrajnih mogućnosti

NA

CR

T

© UNICEF/Pirozzi

SADRŽAJ

KLJUČNE PORUKE ........................................................................................................... 4

REZULTATI UČENJA ......................................................................................................... 4

I. UVOD ....................................................................................................................................... 5

RANO DJETINJSTVO .................................................................................................... 5

II. ZAŠTO JE RANO DJETINJSTVO VRIJEME BESKRAJNIH MOGUĆNOSTI ......................................... 7

1. ŠTA SU RAZVOJNA PODRUČJA? ................................................................................. 7

2. ŠTA SU RAZVOJNI PRAGOVI? .................................................................................... 8

III. FAKTORI KOJI UTIČU NA RAZVOJ U RANOM DJETINJSTVU ............................................................ 9

1. KVALITETNA ISHRANA I ADEKVATNA ZDRAVSTVENA NJEGA ................................................... 9

2. BRIŽNO DRUŠTVENO OKRUŽENJE ................................................................................. 9

3. PRILIKE ZA IGRU I UČENJE ....................................................................................... 10

IV. MOZAK SE RAZVIJA VEOMA BRZO TOKOM PRVE TRI GODINE ŽIVOTA ...................................... 12

1. MOZAK U RAZVOJU ................................................................................................ 12

2. ULOGA SKRBNIKA .................................................................................................. 13

3. OD JEDNOSTAVNOG DO KOMPLEKSNOG ................................................................... 13

4. UTICAJ STRESA .................................................................................................... 15

V. RANA ULAGANJA SU NAJUČINKOVITIJA ..................................................................................... 19

VI. SMANJENJE FAKTORA RIZIKA – POJAČAVANJE ZAŠTITNIH FAKTORA .......................................... 20

VII. RAZVOJ U RANOM DJETINJSTVU PRAVO JE SVAKOG DJETETA ...................................................... 22

VII. REFERENCE ........................................................................................................................... 24

4

MODUL 1 RANO DJETINJSTVO - VRIJEME BESKRAJNIH MOGUĆNOSTI

KLJUČNE PORUKE

• Prve godine djeteta od ključnog su značaja, jer stvaraju osnovu za ostatak života. Tokom ranog

djetinjstva dolazi do uspostave i pokretanja razvoja modela ponašanja, vještina i učenja. Društveni i

okolišni faktori počinju modifikovati genetsko naslijeđe, velikom brzinom nastaju moždane ćelije i

biološke veze potrebne za nošenja sa stresom.

• Djeca brže uče tokom prvih godina života nego bilo kada kasnije u životu. Potrebna im je ljubav i

privrženost, pažnja, poticanje i mentalna stimulacija, kao i kvalitetna hrana i dobra zdravstvena

zaštita kako bi razvili svoj puni potencijal.

• Kvalitet njege tokom prvih godina života, uključujući zdravstvenu zaštitu, ishranu, društvene interakcije

i stimulaciju, mogu imati dugotrajne posljedice na razvoj mozga.

• Razvoj mozga u prvim godinama utiče na fizičko i mentalno zdravlje, učenje i ponašanje tokom cijelog

života.

• Baš kao što pozitivna rana iskustva grade zdravu arhitekturu mozga, tako je negativna mogu oslabiti.

• Programi razvoja u ranom djetinjstvu (ECD – engl. Early Childhood Development) koji se svaobuhvatno

bave osnovnim potrebama djeteta – zdravlje, kvalitetna ishrana, emocionalni i intelektualni razvoj –

nude svoj djeci osnovu za razvoj kasnijih sposobnosti i vještina nošenja s teškoćama.

• Promocija razvoja u ranom djetinjstvu jedna je od najučinkovitijih strategija za osiguravanje prava

djeteta, smanjenje socioekonomskog jaza između različitih grupa (bogatih i siromašnih, urbanih i

ruralnih, glavnih i manjinskih etničkih grupa) i unapređenje jednakosti i inkluzije za djecu i kompletno

društvo.

REZULTATI UČENJA

Cilj ovog modula je povećanje i ažuriranje vašeg znanja o ključnoj važnosti prvih godina života djeteta,

posebno od začeća do navršene tri godine. Posebna pažnja posvećena je razvoju mozga, odnosno

stvaranje neurobioloških veza koji utiču na zdravlje, učenje i ponašanje tokom cijelog života.

Veliki broj istraživanja pokazao je da ono što je urađeno ili nije urađeno u ranom djetinjstvu ima

dugoročne posljedice po kako pojedinca tako i društvo. Mnogo je isplativije ulagati u ECD programe

(programe razvoja u ranom djetinjstvu) koji mogu unaprijediti potencijale djeteta nego kasnije mnogo

više ulagati u pokušaje da se ispravi ono što je moglo biti spriječeno.

Ovaj modul će vam donijeti razumijevanje sljedećeg:

• Šta je razvoj djeteta?

• Kako se tokom prvih godina života postavljaju temelji razvoja čovjeka?

• Područja razvoja

• Razvoj mozga u ranim godinama

• Važnost posvećenih, sigurnih, stimulativnih, predvidivih i brižnih odnosa s malom djecom

5


UVOD

RANO DJETINJSTVO

Rano djetinjstvo je najvažnija faza razvoja u životu čovjeka. Većina stručnjaka se slaže da je rano

djetinjstvo period od začeća do navršenih osam godina. Period od začeća do navršene tri godine od

ključnog je značaja za razvoj i funkcionisanje mozga, za šta dijete treba kvalitetnu ishranu i zdravstvenu

zaštitu, sigurnu vezu s primarnim skrbnikom i stimulaciju. Od 3. do 6. godine života, dijete je spremno za

razvoj vještina koje prethode pismenosti i računskim operacijama, vještina uključenja u grupne

aktivnosti, razvoja veće samosvijesti, istraživanja, igre s vršnjacima i izgradnje samopouzdanja. U ovoj

fazi djeca, a posebno djeca iz ugroženih porodica, imaju najviše koristi od pohađanja predškolskih

institucija. Do svoje 6. godine, djeca su spremna za učešće u formalnom obrazovanju koje nudi osnovna

škola. Ukoliko se prelaz iz predškolskog odgoja u školu u periodu od 6. do 8. godine života djeteta odvija

bez poteškoća, djeca će, vjerovatno, lakše upasti u ritam obrazovanja i postići uspjeh u formalnom

obrazovanju.

Rano djetinjstvo je period ogromne ranjivosti i prilike. Ono što je učinjeno ili nije učinjeno tokom ovih

posebnih godina može imati cjeloživotni uticaj na zdravlje pojedinca, njegovo ponašanje i sposobnost da

uspostavi odnose i postigne uspjeh u obrazovanju i profesionalnom životu.

Modul Rano djetinjstvo: vrijeme beskrajnih mogućnosti sadrži ključne informacije o razvoju tokom ranog

djetinjstva. U ovom se Modulu razlaže zašto sva djeca (posebno najranjivija i najugoroženija) i njihove

porodice za optimalan rast i razvoj trebaju podršku. Za zdrav razvoj djeteta u ranom djetinjstvu jednako

su važni njega u kontekstu stabilnih i predvidivih odnosa punih ljubavi i fizička njega i ishrana.

Podaci pokazuju da je u 12 od 29 zemalja centralne i istočne Evrope i Zajednice nezavisnih država skoro

polovica sve djece izložena riziku od toga da se neće razviti u punom potencijalu uslijed smetnji u

razvoju (usporen fizički rast) i siromaštva (UNICEF, 2011). Procjenjuje se da je 5,9 miliona djece mlađe

od pet godina izloženo riziku od nedostizanja svog punog potencijala, što je 26% od 22 miliona djece

te starosne dobi (UNICEF, 2013). Još jedan podatak na koji treba obratiti pažnju je taj da ova regija

ima najveći broj djece mlađe od tri godine koja žive u institucijama. Institucionaliziranje ima

negativan uticaj na rast i razvoj djeteta, jer čak ni najbolje institucije ne mogu osigurati brigu „jedan

na jedan“ koja je maloj djeci potrebna.

6


Samoprocjena: Razvoj u ranom djetinjstvu

1. Rano djetinjstvo obuhvata sljedeći period:

A. 0-5

B. 3-6

C. 0-8

2. Koji je period u životu čovjeka najvažniji za optimalan razvoj i funkcionisanje mozga?

A. Od začeća do navršene tri godine starosti

B. Od 3. do 6. godine starosti

C. Osnovna škola

D. Srednja škola

3. Šta djetetu od rođenja do napunjene tri godine starosti treba za rast i razvoj mozga?

A. Kvalitetna ishrana

B. Dobra zdravstvena njega

C. Sigurna veza s primarnim skrbnikom

D. Stimulativno okruženje

E. Sve navedeno

4. Ulaganje u službe koje pomažu porodicama da djeci omoguće najbolji početak u životu:

A. nije obaveza vlasti

B. je najbolje ulaganje koje zemlja može napraviti kako bi se postigla dobrobit svih građana

C. je u većini zemalja nedostižni luksuz

5. Tačno ili netačno:

Više od 20% djece u centralnoj i istočnoj Evropi i Zajednici nezavisnih država izloženo je riziku od nerazvijanja u punom potencijalu.

6. Rano djetinjstvo je period:

A. veoma brzog rasta i razvoja

B. nedužnosti

C. stresa i napora

Osvrt i diskusija

Mislite li da su godine ranog djetinjstva važne? Zašto?

Zašto mislite da su brižni odnosi nužni tokom ranog djetinjstva? Šta znate o ranom

razvoju mozga?

1. C 2. A 3. E 4. B 5. TAČNO 6. A

7


ZAŠTO JE RANO DJETINJSTVO VRIJEME BESKRAJNIH MOGUĆNOSTI

Rano djetinjstvo predstavlja iznimno važan temelj za zdravlje, učenje i ponašanje tokom cijelog života.

Tokom prvih godina života, djeca se mijenjaju iz zavisne i bespomoćne novorođenčadi u aktivnu djecu

koja hodaju, pričaju i rješavaju probleme. Ova dramatična promjena dešava se uslijed kompleksnog

međudjelovanja prirode i odgoja, gena i okruženja. Odgojne odlike okruženja i odnosi koje djeca razviju

s roditeljima, skrbnicima, porodicom i zajednicom imaju jedan od najvažnijih i najdugotrajnijih uticaja

na njihov razvoj.

Razvoj djeteta je postepeni rast kapaciteta djeteta da vidi, čuje, govori, kreće se, razmišlja i rješava

probleme. Sva djeca razvijaju slične sposobnosti, ali različitim tempom, zavisno od njihove genetike i

uslova u kojim odrastaju. Neki faktori koji postoji i prije začeća, poput starosti majke i količine željeza u

njenom organizmu također utiču na razvoj djeteta. Društveno i fizičko okruženje u kojem se djeca podižu

ima tendenciju da utiče na to da li će ona razviti znatiželju, entuzijazam prema učenju i samopouzdanje.

Proces razvoja zahtijeva da se određeni poticaji dese u određenim vremenskim periodima. Odrasli koji se

brinu za dijete, uključujući roditelje, porodice, zdravstvene radnike, učitelje, socijalne radnike i druge,

dužni su osigurati ove poticaje.

1. ŠTA SU RAZVOJNA PODRUČJA?

Razvoj djece u ranim godinama ne svodi se samo na rast i dobijanje na kilaži. Ona se razvijaju u nekoliko

područja. Ova područja uključuju:

• Fizički razvoj uključuje savladavanje pokreta, balansiranje i razvoj sposobnosti korištenja velikih

mišića tijela (npr. leđnih i nožnih mišića neophodnih za trčanje, skakanje, penjanje uz stepenice) i

malih mišića (npr. mišića u prstima potrebnih za dizanje malih predmeta ili držanje olovke). Ovdje

govorimo o razvoju grubih i finih motoričkih vještina.

• Socijalni i emocionalni razvoj je sposobnost djeteta da uspostavi i održi odnose. Mala djeca uče

sticati prijatelje, učestvovati u grupnim igrama, pokazivati empatiju prema drugima, sarađivati i

razumjeti koncept smjenjivanja i pravednosti, te uče šta je prihvatljivo, a šta nije u određenim

socijalnim okolnostima. Djeca razvijaju samouvjerenost, samopoštovanje i načine kontrole

osjećaja.

• Kognitivni razvoj se odnosi na povećanje sposobnosti učenja i razmišljanja na sve kompleksniji

način. U ranim godinama djeca razviju znatiželju i uče postavljati „kako“, „kada“ i „zašto“ pitanja.

Povećava im se raspon pažnje, uče se fokusirati na zadatke i rješavati probleme, uče raspoznavati boje

i čitati brojeve i slova.

• Komunikativni razvoj uključuje sposobnost razumijevanja jezika i verbalnog ispoljavanja

potreba, misli i osjećaja. Tokom ranih godina, djeca krenu od gugutanja, preko izgovaranja jedne ili

dvije riječi do izgovaranja cijelih rečenica. Dijete uči opisati iskustva, pričati o prošlosti, sadašnjosti i

budućnosti i učestvovati u razgovoru. Dijete razvija ljubav prema slušanju priča i prema tome da mu

se čita.

• Vještine prilagođavanja se odnose na razvoj sposobnosti djeteta da se prilagodi okruženju i

rutinama. Do kraja ranog djetinjstva, većina djece može da se obuče, jede, okupa se, opere zube i ide

u toalet bez pomoći odraslih. Uče koristiti escajg prilikom jela, pomoći tako što će pospremiti svoje

igračke i knjige, te pratiti jednostavne rutine, tj. znati kada je vrijeme za spavanja, kada za igru,

a kada za jelo.

8


Dodatni resursi – Naučite više

Internet nudi mnoštvo odličnih resursa iz kojih možete učiti o razvoju u ranom djetinjstvu.

Molimo vas da ih istražite. Evo nekih prijedloga:

Enciklopedija o razvoju u ranom djetinjstvu

Važnost razvoja u ranom djetinjstvu

http://www.child-encyclopedia.com/importance-early-childhood-development/complete-

topic

Centar za razvoj djeteta na Univerzitetu Harvard (CDC/Harvard)

Nauka o razvoju u ranom djetinjstvu

https://www.youtube.com/watch?v=WO-CB2nsqTA

Temelji cjeloživotnog zdravlja

https://www.youtube.com/watch?v=o_mCNW4kb6M

2. ŠTA SU RAZVOJNI PRAGOVI?

Vještine poput prvog koraka, prvog osmijeha i mahanja pri odlasku nazivaju se razvojnim pragovima. Djeca

dosežu pragove u igri, učenju, govoru, ponašanju i kretanju (puzanje, hodanje, itd.). Ove pragove dosežu

u različitim područjima istim redoslijedom. Kada je riječ o razvoju grube motorike, dijete obično krene

od prevrtanja na stomak, pa slijedi sjedenje, zatim puzanje, stajanje i, potom, hodanje.

Na linkovima u nastavku naći ćete pragove po uzrastu:

2 mjeseca (http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/milestones/milestones-2mo.html)

4 mjeseca (http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/milestones/milestones-4mo.html)

6 mjeseci (http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/milestones/milestones-6mo.html)


1 godina (http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/milestones/milestones-1yr.html)


2 godine (http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/milestones/milestones-2yr.html)



5 godina (http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/milestones/milestones-5yr.html)

Kontrolne liste pragova:

(http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/pdf/checklists/all_checklists.pdf)

(Više informacija ćete naći u Modulu 13 „Nadzor i provjera razvoja“.)

http://www.child-encyclopedia.com/importance-early-childhood-development/complete-



http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/milestones/milestones-2mo.html




http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/milestones/milestones-1yr.html






http://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/pdf/checklists/all_checklists.pdf

9


FAKTORI KOJI UTIČU NA RAZVOJ U RANOM DJETINJSTVU

Osvrt i diskusija

A. Prema vašem iskustvu socijalnog radnika, navedite faktore osim zdravstvene njege

koji bi mogli uticati na razvoj u ranom djetinjstvu?

B. Zbog čega dolazi do razlika u razvoju djece?

1. KVALITETNA ISHRANA I ADEKVATNA ZDRAVSTVENA NJEGA

Kvalitetna ishrana je veoma važna za rast i razvoj djeteta. Ishrana trudnice i malog djeteta treba da bude

raznovrsna i hranjiva. Treba da uključuje glavne hranjive materije poput proteina i esencijalnih masnoća

kako bi tijelo djeteta moglo rasti i imati energije, potom vitamin A kako bi se dijete moglo boriti protiv

bolesti, jod kako bi se osigurao pravilan razvoj mozga djeteta, te željezo za zaštitu djetetovih mentalnih

i fizičkih sposobnosti.

Isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci, nastavak dojenja tokom dvije godine, pa i duže, kao i

pravovremeno uključivanje sigurne i hranjive hrane od navršenih šest mjeseci pružit će optimalnu ishranu

i zdravstvenu korist maloj djeci. Vrijeme hranjenja također pruža važnu priliku da se pokaže privrženost

i pruži emocionalna stimulacija.

Kako bi se garantovali kvalitetna ishrana i adekvatna zdravstvena njega, socijalni radnik će roditelje i

skrbnike informisati o sljedećem:

i. kako osigurati da dijete dobija dovoljno hranjivih materija poput željeza i vitamina A,

ii. kako izbjeći anemiju i parazitska oboljenja kod djece starije od šest mjeseci,

iii. koje vakcine dijete treba da primi i kada,

iv. zašto je čišćenje od glista važno i

v. kako spriječiti i/ili liječiti uobičajene dječije bolesti.

Djeca koja se pravovremeno vakcinišu, ispravno hrane, imaju adekvatnu zdravstvenu njegu, ljubav i

privrženost imaju veću šansu da prežive i napreduju. Takva se djeca mogu skoncentrisati na istraživanje,

učenje i razvoj socijalnih, emocionalnih, kognitivnih, jezičkih i motoričkih vještina.

2. BRIŽNO SOCIJALNO OKRUŽENJE

Bebe od trenutka rođenja brzo uče. Najbolje rastu i uče kada im prisutni i brižni roditelji i drugi skrbnici

daju ljubav, pažnju i stimulaciju. Ovo pomaže maloj djeci da razviju osjećaj povjerenja i sigurnosti koji

se, kako rastu, pretvara u samopouzdanje.

Djeca uče brzo kada se osjećaju voljenim i sigurnim i kada komuniciraju i igraju se sa članovima porodice

i drugim ljudima koji su im bliski. Umovi djece se razvijaju brzo kada se s njima razgovara, kad im se

pjeva, čita, kad ih se grli i mazi, kada vide i čuju poznata lica i glasove, te kad imaju priliku da diraju

različite predmete. Čak i kada dijete još ne razumije riječi ili čak i kad ima neku smetnju, roditelji i

skrbnici treba da pričaju, pjevaju i čitaju svojom bebama i maloj djeci. Ova rana interakcija pomaže da

se razviju emocionalne, socijalne i jezičke vještine, te kapaciteti za učenje. Ovakva interakcija je za um

ono što je kvalitetna hrana za tijelo.

Djeca koja se osjećaju voljeno i sigurno obično kasnije u životu imaju više uspjeha, jer su samouvjerenija,

samopouzdanija i lakše se nose sa životnim problemima. Bebe i mala djeca trebaju stalnu pažnju.

10


Ne smijemo ih ostavljati same, jer ih to unesrećuje, a manjak interakcije može usporiti ne samo njihov

mentalni nego i fizički razvoj.

(Dodatne informacije naći ćete u Modulima „Privrženost” i „Umijeće roditeljstva”.)

3. PRILIKE ZA IGRU I UČENJE

Igra je intrinzično, urođeno ponašanje, ali i ključni alat u učenju i razvoju. Utemeljena je u svakodnevnim

životnim procesima. U cijelom svijetu, djeca se igraju sama ili u grupama, aktivno stvarajući značenje i

istražujući svoje okruženje. Djeca se igraju zato što je to zabavno. Ljudska bića kroz igru istražuju,

testiraju i integrišu ideje, razvijaju mentalne i fizičke vještine.

Igra, i nestrukturirana i strukturirana, postavlja kod djeteta temelj za razvoj budućih kapaciteta za učenje

i usvajanje životnih vještina. Ona pomaže djeci da:

i. razviju svoje znanje, znatiželju i samopouzdanje;

ii. uče isprobavajući stvari, upoređujući rezultate, postavljajući pitanja i suočavajući se s izazovima;

iii. razvijaju upotrebu jezika, kao i sposobnost razmišljanja, planiranja, organizovanja i odlučivanja i

iv. jačaju vezu s roditeljima i skrbnicima.

Igra, stoga, može uticati na razvoj socijalnih vještina, inteligencije, jezika i kreativnosti. Poticanje djece

na igru i istraživanje pomaže im da se pripreme za školu.

Stimulacija, igra i učestvovanje u igri s drugom djecom i odraslima veoma su važni za djecu s poteškoćama

u razvoju i hroničnim oboljenjima, npr. za djecu s virusom HIV. Odavno se zna da djeca kojoj je oduzeta

prilika da se igraju propuštaju ključne prilike za razvoj životnih vještina. Djeci su potrebni raznovrsni

jednostavni materijali za igru koji su prilagođeni njihovoj fazi razvoja i učenja. Voda, pijesak, kartonske

kutije, drveni gradbeni blokovi, šerpe i poklopci jednako su dobri za igru i učenje djeteta kao igračke

kupljenje u prodavnici.

(Dodatne informacije ćete naći u Modulu 6 „Umijeće roditeljstva – ljubav, razgovor, igra, čitanje”.)

Djeca se konstantno mijenjaju i razvijaju nove vještine. Skrbnici treba da primijete promjene i prate

dijete. Dok god je dijete zaštićeno od opasnosti, njegovo nastojanje i borba da uradi nešto novo i teško

pozitivan je korak u njegovom razvoju. Odgovor na ovakve pokušaje i poticanje djece pomažu njihovom

razvoju.

Zbog njene ključne uloge u razvoju djeteta i njenog potencijala kao alata u izgradnji mira, igra je

UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta (Član 31) dobila status zaštićenog „prava“ djeteta.


Nauka o razvoju u ranom djetinjstvu

Nauka o razvoju u ranom djetinjstvu (engl. The Science of Early Child Development - SECD)

je inicijativa mobilizacije znanja koja za cilj ima osiguravanje pristupa trenutnim

istraživanjima svakom ko želi naučiti više o velikom uticaju ranog djetinjstva na

cjeloživotno zdravlje i dobrobit.

Video: Dugi doseg ranog djetinjstva http://www.scienceofecd.com/pages/the-long-reach-of-early-childhood

Kako učim - Prekretnice u razvoju djeteta

https://www.youtube.com/watch?v=7hn0O_L6lfI

http://www.scienceofecd.com/pages/the-long-reach-of-early-childhood

https://www.youtube.com/watch?v=7hn0O_L6lfI

11


Samoprocjena – Rano djetinjstvo – vrijeme beskrajnih mogućnosti

1. Minimalan period dojenja koji se preporučuje prije uvođenja kvalitetne čvrste hrane uz dojenje je:

A. 1 sedmica

B. 3-4 mjeseca

C. 6 mjeseci

D. 12 mjeseci

2. Šta roditelji/primarni skrbnici treba da znaju kako bi svom djetetu osigurali kvalitetnu ishranu i

adekvatnu zdravstvenu njegu?

A. Kako osigurati da dijete dobija dovoljno hranjivih materija poput željeza i vitamina A

B. Kako izbjeći anemiju, parazite i gliste

C. Kako osigurati da dijete dobije sve vakcine propisane državnim planom vakcinisanja

D. Kako spriječiti i/ili liječiti uobičajene dječije bolesti

E. Sve navedeno

3. Šta je djeci potrebno od njihovih skrbnika kako bi učila?

A. Struktura i disciplina

B. Privrženost, pažnja, odgovor na njihove potrebe i stimulacija

C. Kompjuterske igrice

D. Radni listovi

4. Tačno ili netačno: Roditelji/primarni skrbnici treba da pričaju, pjevaju i čitaju čak i sasvim maloj djeci.

5. Kojim područjima razvoja djece doprinosi igra od rođenja do navršene tri godine starosti?

A. Socijalne vještine

B. Inteligencija

C. Razvoj jezika

D. Kreativnost

E. Životne vještine

F. Ništa od pobrojanog

G. Sve pobrojano

1. C 2.E 3.B 4. TAČNO – Ovakve interakcije pomažu djeci da razviju emocionalne, socijalne i

jezičke vještine, kao i kapacitete za učenje 5. G

12


MOZAK SE RAZVIJA VEOMA BRZO U PRVE TRI GODINE ŽIVOTA

Rane godine, posebno prve tri godine života, veoma su važne za izgradnju mozga bebe. Sve što dijete tada

vidi, dotakne, pomiriše, okusi ili čuje pomaže pripremi mozga za osjećaje, kretnje, razmišljanje i učenje.

1. MOZAK U RAZVOJU

Razvoj mozga je genetski uslovljen, ali, kako se ljudske bebe rađaju nezrele, genetsko naslijeđe moguće

je modifikovati kvalitetom okruženja. Biološki gledano, ljudska beba se „prvih devet mjeseci svog života

smatra fetusom izvan materice“. Veličina njenog mozga iznosi, približno, četvrtinu veličine mozga

odraslog čovjeka. Kada se rodi, beba ima 100 milijardi moždanih ćelija ili neurona koji još nisu povezani.

U prve tri godine života, mozak poveže ove ćelije – preko dendrita – a jedan neuron se može povezati s čak

15.000 drugih ćelija. Dendriti se međudobno ne dodiruju. Prostor između njih se naziva sinapsama. Električni

impulsi se prenose sinapsama pomoću hemikalija nazvanih neurotransmiteri. Stvaranje i jačanje veza čini

temelj osjećaja, motoričkih vještina, kontrole ponašanja, logike, jezika i pamćenja. Veze koje se stalno

koriste postaju učinkovitije, a one koje se ne koriste slabe i nestaju.

U ranim godinama se razviju milioni

veza između milijardi moždanih ćelija

Osvrt i diskusija

Šta znate o vezi između ranih iskustava i razvoja mozga? Prema vašem iskustvu, koji su

mogući uticaji institucionalizovanja male djece na njihov razvoj?

13


2. ULOGA SKRBNIKA

Priroda nam je dala brojne fiziološke mehanizme i neurohemijske regulatorne procese (hormone i

neurotransmitere) kojima se osigurava bliska veza između skrbnika i djeteta tokom prvih nekoliko godina

života djeteta. Na ovaj način zavisna beba može proći kroz razna iskustva koja su joj potrebna za razvoj

arhitekture njenog rastućeg mozga. Bliskost između primarnog skrbnika, obično majke, i njenog djeteta

jedno je od iskustava koja su najrelevantnija za preživljavanje i zdrav razvoj malog djeteta. Stoga su

primarni skrbnici iznimno važni u procesu ranog razvoja mozga, jer za bebe i malu djecu predstavljaju

glavni izvor sigurnosti, hrane, stimulacije i učenja. Njihova gestikulacija, izrazi lica i ponašanje stimulišu

razvoj mozga bebe i određuju način na koji će se on razvijati i funkcionisati.

Djeca počinju svoje živote spremna za odnose koji potiču rani razvoj njihovog mozga. Mozak očekuje

iskustva, tj. programiran je tako da je spreman da ih prima. Dijete se rađa sa sposobnošću da ga privlače

lica i da inicira neverbalnu komunikaciju s drugima. Kada odrasla osoba odgovori na intenzivan pogled

bebe, na njene osmijehe ili gugutanje, pokreće se lanac razmjene. Ova je razmjena od ključnog značaja

za uspostavu i oblikovanje veza u mozgu bebe. Interakcija između gena i iskustva je poput partije tenisa

u kojoj se lopta servira i vraća. Aktivni sastojak u toj igri je ponavljajuća interakcija između djeteta i

njegovih skrbnika. Kako se dijete odnosi prema svom skrbniku i obrnuto od ključnog je značaja u

formiranju arhitekture mozga djeteta. Kako navodi Nacionalno naučno vijeće o razvoju djeteta, „...odnosi

su aktivni sastojci uticaja okruženja na zdrav razvoj čovjeka. Oni sadrže obilježja koja najbolje promovišu

vještine i dobrobit – individualizovani odgovor, obostranu akciju i interakciju i emocionalnu povezanost s

drugim ljudskim bićem” (NSCDC, 2004, str.1).

Arhitektura mozga zavisi od iskustva, kako je prikazano na slici u nastavku (McCain, et al, 2011, str. 39).

Najranija iskustva koja počinju sa začećem i nastavljaju se nakon rođenja kroz sve godine ranog djetinjstva

oblikuju arhitekturu mozga i biološke sisteme za cijeli život. Već tokom trudnoće, okruženje fetusa (što

uključuje ishranu, zagađivače, lijekove, infekcije, te zdravstveno stanje, blagostanje i nivo stresa majke)

utiče na to kako se geni izražavaju i kako se oblikuju arhitektura i funkcije mozga. Geni slušaju okruženje

i, kao odgovor na unutrašnje i vanjsko okruženje tijela, stvaraju različite strukture i funkcije. To je poput

gradnje kuće, gdje je potrebno izgraditi jake temelje kako bi se mogla podići funkcionalna građevina.

Razvoj mozga temeljen na iskustvu

geni

mozak

učenje

epigenetika zdravlje

iskustvo

ponašanje

njega

fizičko okruženje

Preuzeto i prilagođeno iz: Fields, D. (2011); Kandel, E., Schwartz, J. & ishrana Jessell, T. (2000); McCain, M., Mustard, J.F. & Shanker, S. (2007).

3. OD JEDNOSTAVNOG DO KOMPLEKSNOG

Do treće godine djeteta, mozak dosegne 80% težine mozga odraslog čovjeka. U ovom periodu, mozak

djeteta je 2,5 puta aktivniji nego mozak odraslog čovjeka i tako ostaje tokom cijele prve decenije života.

Razvoj mozga malog djeteta utiče na fizičko i mentalno zdravlje, kapacitet za učenje i ponašanje tokom

cijelog života.

14

Source: C.A. Nelson (2000)

Slide by Centre on the Developing Child, Harvard University


Naučnici nam govore da se prvo stvaraju osnovne veze u mozgu, a nakon toga one kompleksnije. To znači

da se prvo razviju jednostavne vještine, a na tim se osnovama grade kompleksnije. Na primjer, čulne veze

za vid i sluh razvijaju se prije jezika, a jezik prije spoznaje. Postoje kritični periodi tokom kojih mozak

mora primiti određene poticaje. Kod ljudi kritični ili osjetljivi periodi za poticaje variraju u zavisnosti od

razvojnog zadatka. Na primjer, u prva tri do četiri mjeseca, mozak zahtijeva vizuelnu i slušnu stimulaciju

kako bi dijete razvilo percepciju dubine i usvojilo zvuk jezika. Šest mjeseci do tri godine je kritični period

za razvoj jezika. Viši nivo razmišljanja kod djece, poput rezonovanja i rješavanja problema razvija se od

10. mjeseca do nižih razreda osnovne škole. Djeca koja ne dobiju potrebne poticaje tokom osjetljivih ili

kritičnih perioda imaju manje šanse da se razviju u punom potencijalu.

Prvo nastaju jednostavnije, pa potom kompleksnije neuronske veze

Čulne veze

(vid, sluh)

Jezik Više kognitivne funkcije

PRVA GODINA

- 8 - 7 - 6 - 5 - 4 - 3 - 2 - 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

Rođenje (Mjeseci) (Godine)

Kod djece se razlike u razvoju pojavljuju veoma rano. Na primjer, do prve godine djeteta, dijelovi mozga

koji razlikuju glasovne zvukove specijalizuju se za jezik kojem je beba izložena i već počinju gubiti

sposobnost prepoznavanja važnih distinkcija u zvukovima drugih jezika. Hart i Risley (1995) su pokazali da

akumulacija riječi, tj. vokabulara, počinje veoma rano u životu i da su već s 36 mjeseci starosti jasne

razlike očite među djecom iz različitih socijalnih grupa. Istraživači su primijetili da djeca obrazovanih

roditelja čuju u prosjeku 2.153 riječi po satu, dok djeca iz radničkih porodica čuju 1.251 riječ po satu. Djeca

iz siromašnih porodica koje žive od socijalne pomoći u prosjeku čuju 616 riječi po satu. S tri godine, djeca

obrazovanih roditelja imala su vokabular od 1.100 riječi, djeca iz radničkih porodica 750, a djeca iz

siromašnih 500. Sličan obrazac uočen je u zemljama u razvoju, gdje je zabilježen jaz kod djece između

36 i 72 mjeseca starosti na osnovu njihovog socioekonomskog statusa. Kad djeca krenu u školu, ukoliko

nema intervencija, ove razlike postaju još veće. Razvoj jezika je posebno važan, jer se skoro kompletno

formalno obrazovanje provodi kroz jezik. Ukoliko su osnove djeteta za razvoj jezika slabe, može se desiti

da ne profitiraju optimalno od obrazovanja.

Video klipovi

Prvi ključni koncept – Iskustva grade arhitekturu mozga

https://www.youtube.com/watch?v=VNNsN9IJkws

Drugi ključni koncept - Interakcija 'serviraj i vrati' oblikuje mrežu mozga

https://www.youtube.com/watch?v=m_5u8-QSh6A

Izvor: C. A. Nelson (2000)

Slika preuzeta od Centra za razvoj djeteta, Univerzitet Harvard



15


Treći ključni koncept – Toksični stres onemogućava zdrav razvoj

https://www.youtube.com/watch?v=rVwFkcOZHJw

Mozak heroj

https://www.youtube.com/watch?v=s31HdBeBgg4

4. POSLJEDICE STRESA

Baš kao što pozitivna rana iskustva grade zdravu arhitekturu mozga, negativna je slabe. Faktori koji

uzrokuju stres, poput zlostavljanja, zanemarivanja i loše ishrane mogu rezultirati aktiviranjem ili

deaktiviranjem određenih gena. Ovo utiče na to kako se osoba razvija i šta se prenosi na sljedeću

generaciju. I rana stimulacija je veoma važna. U jednoj studiji o aktivnosti mozga djece u kojoj su

korišteni elektroencefalogrami (EEG) naučnici su pokazali da mozak djece koja su odrasla u brižnom

porodičnom okruženju pokazuju jaču električnu snagu (tj. impulse) nego mozak djece koja su rane godine

provela institucionalizovana u sirotištima gdje su bila ekstremno zanemarena. Jači impulsi ukazuju na jaču

aktivnost mozga, kako je prikazano na slici u nastavku.

Stres ima važnu ulogu u ranom razvoju mozga. Laboratorijska istraživanja na sisarima poput pacova

pokazala su da su mladunčad čije majke nisu odgovarale na njihove potrebe u početku njihovog života

kasnije u životu imala abnormalan odgovor na stres, poput povećane vjerovatnoće da postanu ovisnici.

Istraživanja intervencija na mladim pacovima koje su se sastojale od milovanja pokazala su da se

vjerovatnoća da će kasnije razviti ovisnost može smanjiti pomoću samo dvije sedmice osjetilne

stimulacije. Mnoge bolnice sada koriste terapiju dodirom za ljudsku novorođenčad kako bi se poboljšalo

njihovo zdravstveno stanje. Pedijatri već znaju da prijevremeno rođena djeca dobijaju više na težini kada

njihova svakodnevna terapija pored ishrane uključuje i dodir.

Djeca koja su izložena visokim nivoima stresa koji se često naziva „toksičnim stresom“ mogu razviti

smanjenu sposobnost razmišljanja i kontrolisanja osjećaja. Do toksičnog stresa može doći kad se dijete

fizički ili emotivno kažnjava, kada je izloženo nasilju, kad je zanemarivano ili zlostavljano, podizano u

ekstremnom siromaštvu ili živi u porodici s mentalnim oboljenjem poput depresije ili korištenja opojnih

sredstava. Niski nivoi stresa neće naškoditi djeci, posebno ukoliko imaju brižnog i pažljivog skrbnika. Stres

kojem je čovjek izložen rano u životu mijenja njegovu sposobnost da obuzda i kontroliše odgovor na stres

kasnije u životu. Odrasli ljudi o kojima se u djetinjstvu nije vodilo mnogo računa često imaju povišen nivo

hormona stresa dugo nakon što je situacija koja je izazvala stres prošla. Nedovoljna stimulacija i

zanemarivanje na početku života mogu uticati na razvoj mozga i stvoriti predispoziciju za cjeloživotne

emocionalne i kognitivne probleme.

Značajno zanemarivanje utiče na snagu mozga

POZITIVNI ODNOSI EKSTREMNO ZANEMARIVANJE

1. Pozitivni stres: Stres koji je umjeren i kratkotrajan, uzrokuje kratkotrajno povećanje

pulsa ili blage promjene u nivou hormona stresa. Izvori pozitivnog stresa mogu uključivati

doživljaje poput upoznavanja novih ljudi, suočavanje s frustracijom ili vakcinisanje.

Izvor: C. A. Nelson (2008); Marshall, Fox & BEIP (2004).

Slika preuzeta od Centra za razvoj djeteta, Univerzitet Harvard



16


Pozitivni stres se smatra važnim i nužnim aspektom zdravog razvoja i pojavljuje se u

kontekstu stabilnih i poticajnih odnosa.

2. Podnošljivi stres: Stres koji je dovoljno ozbiljan da poremeti arhitekturu mozga

ukoliko se ne tretira, ali ga amortizuju brižni odnosi koji olakšavaju prilagođavanje i

umanjuju štetu. Izvori podnošljivog stresa mogu uključivati smrt ili teško oboljenje bliske

osobe, tešku povredu, razvod roditelja ili prirodnu katastrofu. Podnošljivi stres se

generalno pojavljuje u ograničenom periodu, što mozgu daje priliku da se oporavi od

potencijalno štetnog djelovanja.

3. Toksični stres: Težak i dugotrajan stres bez amortizujuće zaštite i brižnih odnosa.

Izvori mogu uključivati fizičko ili emocionalno zlostavljanje, hronično zanemarivanje, tešku

depresiju majke, ovisnost jednog od roditelja ili nasilje u porodici. Toksični stres remeti

arhitekturu mozga i vodi do cjeloživotnih problema u učenju, ponašanju i fizičkom i

mentalnom zdravlju.

Izvor: http://www.albertafamilywellness.org/brain-development-addiction/positive-tolerable-toxic-stress

(Dodatne informacije ćete naći u Modulima „Privrženost“ i „Zaštita“.)


Centar za razvoj djeteta na Univerzitetu Harvard

http://developingchild.harvard.edu

Enciklopedija o razvoju u ranom djetinjstvu

Informacijske kartice o mozgu:

http://www.child-encyclopedia.com/sites/default/files/docs/coups-oeil/eyes-on-brain-

development-in-children-structure.pdf


development-in-children-stimulation.pdf

Video klipovi

Mijenjanje mozga (Changing Brains) - http://changingbrains.org/

Laboratorija za razvoj mozga pri Univerzitetu Oregon omogućila je seriju besplatnih video

klipova o plastičnosti mozga, stvaranju slika, vidu, motoričkom sistemu, pažnji, jeziku,

čitanju, matematici, muzici, emocijama i učenju.

Važnost razvoja u ranom djetinjstvu - Brookings Institution - https://www.

youtube.com/watch?v=7qmkxytBeDs

Razvoj u ranom djetinjstvu (engl. Early Childhood Development - ECD) dešava se u periodu

od začeća do polaska djeteta u osnovnu školu i uključuje fizičko zdravlje, kao i kognitivni,

lingvistički i socioemocionalni razvoj. Ulaganje u razvoj u ranom djetinjstvu rezultira

sretnijom djecom, društvima u kojima su ljudi jednakopravniji i sprečavanjem većih

troškova u budućnosti.

http://www.albertafamilywellness.org/brain-development-addiction/positive-tolerable-toxic-stress

http://developingchild.harvard.edu/

http://www.child-encyclopedia.com/sites/default/files/docs/coups-oeil/eyes-on-brain-development-in-children-structure.pdf


http://www.child-encyclopedia.com/sites/default/files/docs/coups-oeil/eyes-on-brain-development-in-children-stimulation.pdf


http://changingbrains.org/

https://www.youtube.com/watch?v=7qmkxytBeDs

https://www.youtube.com/watch?v=7qmkxytBeDs

17


Samoprocjena – Razvoj mozga

1. S kojim procentom veličine mozga odraslog čovjeka se djeca rađaju?

A. 10%

B. 25%

C. 50%

D. 100%

2. Povežite sljedeće imenice s njihovim definicijama:

1. Neuroni a. Veze između neurona

2. Dendriti b. Kako se poruke šalju preko sinapsi

3. Sinapse c. Nervne ćelije

4. Neurotransmiteri d. Prostor između dendrita

3. Tačno ili netačno: Kada se moždane veze ne koriste, one brže prenose poruke.

4. Zašto kažemo da novorođenče očekuje iskustvo?

A. Ono očekuje da mu bude toplo.

B. Rađa se sa sposobnošću da ga privlače lica.

C. Inicira neverbalnu komunikaciju.

D. b i c

5. Koji procent mozga odrasle osobe iznosi mozak trogodišnjaka?

A. 30%

B. 50%

C. 80%

D. 100%

6. „Ključni periodi“ razvoja mozga su kad:

A. Roditelji/skrbnici moraju biti tihi u prisustvu svoje djece.

B. Roditelji/skrbnici moraju naučiti svoju djecu abecedu.

C. Mozak mora primiti određene ulazne informacije i stimulaciju kako bi se razvio.

7. Ključni period za razvoj percepcije dubine i zvukova jezika je:

A. Tokom prva tri mjeseca života

B. Nakon prve godine života

C. Nakon prve tri godine života

8. Koji je ključni period za razvoj jezika?

A. Od rođenja do trećeg mjeseca

B. Od šestog mjeseca do treće godine

C. Od treće do šeste godine

9. Tačno ili netačno: Djeca koja s tri godine imaju razvijeniji vokabular kasnije su bolja u školi.

10. Šta od ovoga može povećati rizik od toksičnog stresa kod djece?

A. Fizičko i psihološko zlostavljanje

B. Izloženost nasilnom ponašanju kod kuće ili u okruženju

C. Hronično zanemarivanje

D. Odrastanje u porodici gdje su majka ili otac psihički bolesnici

E. Sve pobrojano

18


11. Tačno ili netačno: Toksični stres može uticati na razvoj djece.

12. Pozitivni stres kod male djece se dešava:

A. kada upoznaju nove ljude.

B. kada se suočavaju s frustracijom.

C. kada dobijaju batine.

D. a i b

13. Tačno ili netačno: Lakše je i učinkovitije stvoriti nove veze u mozgu odrasle osobe nego oblikovati

arhitekturu mozga bebe koja se tek razvija, jer su odrasli razvili mnogo različitih strategija za učenje.

ODGOVORI:

1. B

25%, do navršene tri godine, mozak malog djeteta će doseći 80%, što predstavlja nevjerovatnu stopu rasta.

2. 1. c 2. a 3. d 4. b

3. NETAČNO

One nestaju – proces odbacivanja viška.

4. D

Rađaju se sa sposobnošću da ih privlače lica i da iniciraju neverbalnu komunikaciju s drugima.

5. C

Do trećeg rođendana, mozak malog djeteta iznosi 80% mozga odrasle osobe. Pogledajte šta je dodato.

6. C

Postoje periodi kada mozak mora primati određene informacije kako bi se razvijao.

7. A

Tokom prva tri mjeseca života, mozak mora primati vizuelnu i slušnu stimulaciju za percepciju

dubine i učenje zvukova.

8. B

Šest mjeseci do tri godine.

9. TAČNO

Skoro kompletno formalno obrazovanje provodi se kroz jezik i ako je osnova za razvoj jezika kod

djeteta slaba, možda neće imati optimalnu korist od obrazovanja.

10. E

Kada se djeca fizički ili emocionalno kažnjavaju ili zlostavljaju, kada su izložena nasilju, hronično

su zapostavljena, rastu u ekstremnom siromaštvu ili žive u porodici u kojoj je neko psihički

bolesnik.

11. TAČNO

On mijenja sposobnost djece da obuzdaju i kontrolišu odgovore na stres kasnije u životu. Ometa im

razvoj mozga i stvara predispoziciju za cjeloživotne fizičke, emotivne i kognitivne probleme.

12. D

Pozitivni stres je umjereni i kratkotrajni stres koji uključuje stvari poput upoznavanja novih ljudi i

nošenje s frustracijom. Smatra se važnim i nužnim aspektom zdravog razvoja.

13. NETAČNO

Mozak malog djeteta je ‘plastičniji’. Spojeve koji prirodno nestaju kada se ne koriste mnogo je teže

ponovo izgraditi.

19


RANA ULAGANJA SU NAJUČINKOVITIJA

Osvrt i diskusija

Šta mislimo pod „ranim ulaganjima“? Ko treba da ulaže?

Da li siromašna djeca profitiraju više od intervencija u ranom djetinjstvu nego njihovi

bogatiji vršnjaci? Ako je tako, navedite moguće razloge!

Da li je rani razvoj pravo djeteta?

Kao što smo već naveli, veze u mozgu koje se ne koriste iščezavaju. One koje se koriste postaju sve jače

i sve ih je teže naknadno mijenjati. Ova opadajuća plastičnost znači da je lakše i učinkovitije uticati na

razvijajuću arhitekturu mozga bebe nego mijenjati već kreiranu mrežu mozga odraslog čovjeka. Drugim

riječima, ukoliko djeca imaju pozitivne uslove za zdrav fizički i psihosocijalni razvoj od samog početka,

vjerovatno će se optimalno razviti i doseći svoj puni potencijal. Ukoliko su izložena neimaštini,

zanemarivanju i nasilju, vjerovatno neće dostići svoj puni potencijal.

Sva djeca treba da imaju priliku da odrastu u okruženju koje pogoduje razvoju njihovog mozga. Neka

djeca trebaju dodatnu podršku, poput djece iz siromašnih porodica, djece s usporenim razvojem i

posebnim potrebama, djece koja žive u ruralnim i izolovanim područjima, one koja pripadaju

marginalizovanim ili manjinskim skupinama... Neophodno je uložiti resurse u uspostavu zdravstvenih,

obrazovnih i socijalnih službi za pomoć djeci i porodicama kako bi se osiguralo da sve porodice svojoj djeci

mogu pružiti mogućnosti za razvoj jakih osnova za ostatak njihovog života. Ove službe moraju imati

podršku dobrih politika temeljenih na dokazima. Ulaganje u godine ranog djetinjstva rezultira

izbjegavanjem kasnijih troškova službi za sanaciju.

Studije provedene na Jamajki pokazale su da rane stimulacijske i prehrambene intervencije pozitivno

djeluju na razvojne kapacitete djece sa smetnjama u razvoju starosti od devet do 24 mjeseca.

Psihosocijalna intervencija se sastojala od sedmičnih posjeta zdravstvenih radnika domovima porodica

tokom dvije godine s ciljem poboljšanja interakcije majke i djeteta kroz igru. Prehrambena intervencija

se sastojala od doniranja dodataka prehrani. Djeca s poteškoćama u razvoju koja su primala dodatke

prehrani i psihosocijalnu stimulaciju razvijala su se na isti način kao djeca bez poteškoća. Zanimljivo je

to što su djeca koja su primala samo psihosocijalnu stimulaciju imala bolje rezultate nego djeca koja su

primala samo dodatke prehrani.

Eksperimentalna evaluacija uticaja intervencije na Jamajki na dugoročne ekonomske rezultate pokazale

je da je zarada stimulisane grupe 25% veća od zarade kontrolne grupe i da je sustigla zaradu kontrolne

grupe koju su činila djeca bez poteškoća. Ove studije pružaju snažne dokaze o koristi intervencija u ranom

djetinjstvu koje se vrše u domovima porodica i koje čine sastavni dio zdravstvenih usluga za malu djecu.

Ovo bi mogla biti učinkovita strategija za poboljšanje dugoročnih rezultata djece koja su u nepovoljnom

položaju. U radu s ugroženom djecom potrebno je u obzir uzeti psihološku ulogu majke i izvore stresa u

okruženju djece. Najvažnija poruka je da je potrebno intervenisati rano, često i učinkovito.

20


SMANJENJE FAKTORA RIZIKA

– JAČANJE ZAŠTITNIH FAKTORA

Djeca koja u život krenu sa zakašnjenjem kaskaju i kasnije. Razlike u postignućima u ranom djetinjstvu

uglavnom se kasnije samo povećavaju. Veoma je važno ove razlike što prije smanjiti smanjenjem faktora

rizika i jačanjem zaštitnih faktora. Na osnovu dokaza prikupljenih širom svijeta, jedan članak u svjetski

poznatom časopisu Lancet (Walker et al., 2011.) identifikuje nekoliko najvažnijih zaštitnih faktora i

bioloških i psihosocijalnih faktora rizika (vidi sliku u nastavku). Negativni uticaji faktora rizika se mogu

smanjiti pružanjem podrške porodici i jačanjem zaštitnih faktora. Ukoliko se nužna podrška ne pruži,

razvoj djeteta se kompromituje (crvena linija na gornjoj slici), ali ukoliko se ona pruži u ranom djetinjstvu,

razvoj djeteta se može pomaći s crvene na plavu liniju i približiti se nivou djece koja se pravilno razvijaju

(zelena linija).

Razlike počinju rano i progresivno rastu

Optimum

Ispod

potencijala

AGE

Preuzeto i prilagođeno iz Walker et al., The Lancet, 2011.

Zaštitni faktori

Kvalitetna ishrana

Brižni i nježni roditelji

Sigurno i stimulativno okruženje

Zdravstvena njega (prenatalna,

majke, novorođenčeta, djeteta)

Adekvatan prihod porodice

Biološki rizici

Hronična pothranjenost

Manjak željeza i joda

Usporen fetalni rast

Inficiranost virusom HIV

Psihosocijalni rizici Loša interakcija između

skrbnika i djeteta

Depresija majke

Odgoj u instituciji

Izloženost nasilju

Loše okruženje za učenje

Optimum

Oporavak

Ispod potencijala

Smanjenje faktora rizika, povećanje

zaštitnih faktora ili intervencija

tokom osjetljivog perioda

Prenatalni period Rođenje Rano djetinjstvo

Funkcij

a m

ozga

Kri

vulj

e b

ihavio

raln

ih v

ješt

ina

21


Razne su studije pokazale da dobro osmišljeni i intenzivni programi rane stimulacije imaju pozitivan uticaj

na djecu izloženu riziku. High/Scope Perry Preschool i Abecedarian Project su, vjerovatno, najčešće

citirane studije. Baker-Henningham i Lopez-Boo (2010.) su napravili pregled intervencija u domenu razvoja

u ranom djetinjstvu u siromašnijim zemljama i zaključili da takvi programi imaju pozitivan uticaj na

kognitivni, socioemocionalni i prehrambeni razvoj, kao i na rezultate u školi.

Procjenjuje se da više od 200 miliona djece mlađe od pet godina u zemljama u razvoju ne dosegne svoj

puni potencijal uslijed ranog izlaganja biološkim, psihosocijalnim i kontekstualnim faktorima rizika

(Grantham-McGregor et al., 2007). Neadekvatna kognitivna stimulacija je bila najvažnija psihosocijalna

odrednica, uz depresiju majke i izloženost nasilju. Odbor međunarodnih stručnjaka je 2007. godine naglasio hitnu

potrebu za kvalitetnim programima koji će pružiti podršku razvoju djece i spriječiti ili umanjiti gubitak potencijala

za razvoj. Oni su naveli da su najučinkovitiji programi oni koji „djeci i porodicama obezbjeđuju direktno učenje,

koji za ciljnu grupu imaju mlađu i ugroženu djecu, traju duže, kvalitetni su, intenzivni i integrisani u

potporne, prehrambene ili obrazovne sisteme i službe” (Engle et al., 2007, str. 229).

Pomaganje u sticanju poticajnog okruženja za svu djecu u domu u kojem mogu učiti i rasti od ključnog je

značaja za postavljanje jakih temelja za razvoj djeteta. Uspješne strategije za promociju zdravog razvoja

djece i spremnosti za školu također uključuju:

i. Poticanje roditelja da komuniciraju sa svojom djecom — kroz čitanje, slušanje i razgovor

ii. Podršku roditeljima kroz posjete njihovim domovima da naprave pozitivne promjene u okruženju u

kojem se dijete odgaja i poboljšaju kvalitet života i djece i odraslih

iii. Osiguranje predškolskog odgoja za svu djecu, a posebno djecu iz rizične skupine.

Ove tri strategije mogu predstavljati protutežu faktorima poput siromaštva i porodične nesloge koji

umanjuju potencijal svake osobe za uspjeh u životu. Oni čine ključne sastojke sveobuhvatnih

programa razvoja u ranom djetinjstvu koji poboljšavaju izglede djece.

(Dodatne informacije ćete naći u Modulima „Blagostanje roditelja“ i „Umijeće roditeljstva”).

© UNICEF/Pirozzi

22


RAZVOJ U RANOM DJETINJSTVU JE PRAVO SVAKOG DJETETA

Sva djeca imaju pravo na odgoj u porodici i na pristup adekvatnoj zdravstvenoj njezi, kvalitetnoj ishrani,

obrazovanju, igri i zaštiti od opasnosti, zlostavljanja i diskriminacije. Djeca imaju pravo odrastati u

okruženju u kojem im je omogućeno da postignu svoj puni potencijal. Na roditeljima je, drugim skrbnicima

i članovima porodice, zajednicama, civilnom društvu i vladama da osiguraju poštivanje, zaštitu i

provođenje ovih prava. Vi kao osoba koja posjećuje porodice u njihovim domovima igrate važnu ulogu

tako što osiguravate vodstvo, orijentaciju i podršku porodicama da se bolje brinu za svoju djecu.

Konvencija UN-a o pravima djeteta propisuje da dijete ima pravo da se razvija „do najvećeg mogućeg

stepena“ (Član 6). Također navodi da potpisnici treba da „...pruže adekvatnu podršku roditeljima i

zakonskim skrbnicima u obavljanju njihovih obaveza koje se odnose na odgoj djeteta, te osiguraju razvoj

institucija, sredstava i službi za brigu o djeci” (Član 18.2). Osnovni principi ove konvencije su eliminisanje

diskriminacije, najbolji interes djeteta, pravo na život, opstanak i razvoj, te poštivanje stajališta djeteta.

Dječaci i djevojčice imaju isti kapacitet za učenje. I jedni i drugi imaju iste fizičke, emocionalne i

socijalne potrebe za pažnjom, prisnošću i odobravanjem. Uloga oca je važna koliko i uloga majke u njezi

i brizi za dijete i zaštiti njegovih prava.

Otac treba da učini da se kćerke i sinovi osjećaju jednako važnima. Baš kao i majka, i otac može zadovoljiti

potrebe djece za ljubavlju, privrženošću, odobravanjem, ohrabrenjem i stimulacijom. Svi dječaci i

djevojčice treba da imaju rodni list kako bi se osiguralo njihovo pravo na pristup osnovnih uslugama, poput

zdravstvene zaštite, obrazovanja, pravnih i socijalnih službi.

(Dodatne informacije možete naći u Modulu 5 „Uključeni očevi”).

Samoprocjena

1. Djeca i porodice kojima bi mogla trebati dodatna podrška uključuju:

A. Djecu iz siromašnih porodica

B. Djecu koja kasne u razvoju

C. One koji žive u ruralnim ili izolovanim područjima

D. Pripadnike marginalizovanih skupina i etničkih manjina

E. Sve pobrojano

2. Koje vrste javnih ulaganja doprinose odrastanju male djece u okruženju koje pogoduje razvoju

njihovog mozga?

A. Podučavanje beba fonici

B. Zdravlje, obrazovanje, socijalni status i zaštita djeteta i porodice

C. Programi o ishrani

D. Njegujuće i brižno roditeljstvo, sigurno i stimulativno okruženje

E. Sve osim a

3. Tačno ili netačno: Socijalni radnici koji posjećuju porodice u njihovim domovima mogu pomoći u

smanjenju jaza u razvoju djece tako što će reći roditeljima kad rade nešto pogrešno.

ODGOVORI:

1. E 2. E

3. NETAČNO porodice u njihovim domovima treba da im budu vodiči, orijentacija i podrška.

23



Ljudska prava za djecu i žene: Kako UNICEF pomaže da postanu stvarnost, UNICEF, 1999,

dostupno na http://www.unicef.org/publications/files/pub_humanrights_djeca_en.pdf

Bernard van Leer & UNICEF (2006). Vodić za Generalni komentar 7: „Implementacija

prava djeteta u ranom djetinjstvu’. Nizozemska: BvLF

http://www.unicef.org/earlychildhood/files/Guide_to_GC7.pdf

Konvencija UN-a o pravima djeteta odnosi se na svu djecu ispod 18 godina starosti, ali njena

implementacija u praksi predstavlja poseban izazov kada su mala djeca u pitanju. Ova

knjiga je vodić za implementaciju prava djeteta u ranom djetinjstvu. Temelji se na

Generalnom komentaru 7 Odbora UN-a za prava djece.

Sažetak

Generalni komentar UN-a br. 17 o pravu djeteta na odmor, slobodno vrijeme, igru,

rekreacijske aktivnosti, kulturni život i umjetnost (član 31), dostupno na

http://www.ipausa.org/ pdf/IPASummaryofUNGCarticle31_FINAL.pdf

© UNICEF/Pirozzi

http://www.unicef.org/publications/files/pub_humanrights_children_en.pdf

http://www.unicef.org/earlychildhood/files/Guide_to_GC7.pdf

http://www.ipausa.org/pdf/IPASummaryofUNGCarticle31_FINAL.pdf

http://www.ipausa.org/pdf/IPASummaryofUNGCarticle31_FINAL.pdf

24


REFERENCE

Baker-Henningham H & Lopez-Boo F. (2010). Stimulacija u ranom djetinjstvu – Intervencije u zemljama u

razvoju: Sveobuhvatan pregled literature. Dokument za raspravu 5282. http://ftp.iza.org/dp5282.pdf

Engle, PL Black MM, Behrman, JR, et al, za Međunarodno upravno tijelo za razvoj djeteta (2007). Strategije

za izbjegavanje gubitka potencijala za razvoj kod više od 200 miliona djece u zemljama u razvoju. Lancet,

369:229–42.

Grantham-McGregor SM, Cheung YB, Cueto S, Glewwe P, Richter L, Strupp, B. (2007). Potencijal za razvoj

u prvih 5 godina kod djece u zemljama u razvoju. Lancet, 369: 60–70.

Hart B, & Risley TR (1995). Meaningful differences in the everyday experience of young American children.

Baltimore: Brookes Publishing.

McCain MN, Mustard JF, & McCuaig K. (2011). Early Years Study 3: Making Decisions, Taking Action. Toronto:

Margaret & Wallace McCain Family Foundation. http://timeforpreschool.ca/media/uploads/pdfs/early-

years-study3-2011.pdf

Nacionalni naučni odbor za razvoj djeteta [NSCDC] (2004). Mala djeca se razvijaju u okruženju odnosa. Radni

dokument br. 1. Preuzeto s http://www.developingchild.net

Nelson CA. Ukratko. Nauka o razvoju u ranom djetinjstvu. http://developingchild.harvard.edu/wp-

content/uploads/2015/03/InBrief-The-Science-of-Early-Childhood-Development.pdf

Nelson CA. (2008). Ukratko. Uticaj ranih poteškoća na razvoj djeteta. http://developingchild.

harvard.edu/wp-content/uploads/2015/05/inbrief-adversity-1.pdf

UNICEF (2011). Razvoj u ranom djetinjstvu. Šta parlamentarci treba da znaju i čine. Regionalni ured

UNICEF-a za centralnu i istočnu Evropu i Zajednicu nezavisnih država: Ženeva.

UNICEF (2013). Održavanje obećanja datog djeci: Plan djelovanja. Ženeva: UNICEF

UNICEF, WHO, UNESCO, UNFPA, UNDP, UNAIDS, WFP i Svjetska banka (2010). Facts for Life. Četvrto

izdanje. New York: UNICEF.

Walker SP, Wachs TD, Grantham-McGregor S, Black MM, Nelson CA, Huffman SL, Baker-Henningham H,

Chang SM, Lozoff B, Meeks-Gardner JM, Powell CA, Rahman A, and Richter L. (2011) Razvoj djeteta 1:

Nejednakosti u djetinjstvu: rizik i zaštitni faktori u ranom razvoju djeteta. Lancet, 378: 1325-1338.

http://ftp.iza.org/dp5282.pdf

http://timeforpreschool.ca/media/uploads/pdfs/early-years-study3-2011.pdf



http://www.developingchild.net/

http://developingchild.harvard.edu/wp-content/uploads/2015/03/InBrief-The-Science-of-Early-Childhood-Development.pdf



http://developingchild.harvard.edu/wp-content/uploads/2015/05/inbrief-adversity-1.pdf

http://developingchild.harvard.edu/wp-content/uploads/2015/05/inbrief-adversity-1.pdf

25


Dodatni resursi

Postoji niz korisnih internet stranica koje sadrže materijale i resurse u vidu izvještaja,

članaka, internet stranica i videa o aktuelnim temama koje se odnose na razvoj u ranom

djetinjstvu. Predlažemo vam sljedeće:

Centar izvrsnosti za razvoj u ranom djetinjstvu (CEECD)

http://www.excellence-earlychildhood.ca

Kroz svoju Enciklopediju o razvoju u ranom djetinjstvu, ovaj centar sa sjedištem u Kanadi

nastoji unaprijediti naše znanje o razvoju male djece, od začeća do navršenih pet godina

starosti,.

www.child-encyclopedia.com (engleski)

http://www.encyclopedia-deti.com (ruski)

Informacijske kartice o mozgu:


development-in-children-structure.pdf


development-in-children-stimulation.pdf

Centar za razvoj djeteta pri Univerzitetu Harvard (CDC/Harvard)

http://developingchild.harvard.edu

Ovo je odličan resurs o nauci o ranom djetinjstvu, razumijevanju intervencije, inovacijama,

globalnom razvoju djece i osnovama cjeloživotnog zdravlja. Pruža niz medijskih proizvoda

kreiranih s ciljem smanjenja jaza između onog što o ranom djetinjstvu znaju stručnjaci i

onog što javnost o tome zna i u skladu s čim se ponaša.

Serija „Ukratko“ predstavlja kratke preglede novijih naučnih prezentacija i istraživanja

o razvoju u ranom djetinjstvu i evaluaciju programa o ranom djetinjstvu . Ova kratka

izlaganja koja su kreirana tako da se mogu odštampati na jednom listu, tj. dvije stranice,

dostupna su i u obliku video klipova.

Ukratko: Nauka o razvoju u ranom djetinjstvu


Ukratko: Temelji cjeloživotnog zdravlja


Ukratko: Uticaj ranih poteškoća na razvoj djeteta

https://www.youtube.com/watch?v=chhQc0HShCo

Ukratko: Nauka o zanemarivanju

https://www.youtube.com/watch?v=bF3j5UVCSCA

Ukratko: Izvršna funkcija: Životne vještine i učenje

https://www.youtube.com/watch?v=efCq_vHUMqs

http://www.excellence-earlychildhood.ca/

http://www.child-encyclopedia.com/

http://www.encyclopedia-deti.com/





http://developingchild.harvard.edu/



https://www.youtube.com/watch?v=chhQc0HShCo

https://www.youtube.com/watch?v=bF3j5UVCSCA

https://www.youtube.com/watch?v=efCq_vHUMqs

26


Video klipovi o ranom razvoju

Prvi ključni koncept – Iskustva grade arhitekturu mozga


Drugi ključni koncept – Interakcija 'serviraj i vrati' oblikuje mrežu mozga


Treći ključni koncept – Toksični stres onemogućava zdrav razvoj


Gradnja sposobnosti odraslih da poboljšaju uticaje na dijete: Teorija promjene

https://www.youtube.com/watch?v=urU-a_FsS5Y

Mozak heroj


Nacionalni naučni odbor za razvoj djeteta (2007)

Vrijeme pojavljivanja i kvalitet ranih iskustava zajedno oblikuju arhitekturu mozga.

Cambridge, MA: Nacionalni naučni odbor za razvoj djeteta, Radni dokument br. 5.

http://developingchild.harvard.edu/library/reports_and_working_papers/wp5

Ovaj izvještaj na jasnom jeziku predstavlja sažetak naučnih otkrića o važnosti osjetljivih

perioda za razvoj mozga, te govori o implikacijama ovih otkrića za politike.

Mijenjanje mozga (Changing Brains) - http://changingbrains.org/

Laboratorija za razvoj mozga pri Univerzitetu Oregon osmislila je naučni program za ljude

koji nisu naučnici. Ovaj program predstavlja informacije i praktične preporuke temeljene

na naučnim činjenicama za roditelje, edukatore i kreatore politika. Tu se nalazi serija

besplatnih video klipova o plastičnosti mozga, stvaranju slika, vidu, motoričkom sistemu,

pažnji, jeziku, čitanju, matematici, muzici, osjećajima i učenju.

Bernard van Leer Foundation - http://www.bernardvanleer.org/

Oates J., Karmiloff-Smith A, Johnson MH, Eds. (2012). Razvoj mozga. Rano djetinjstvo u

fokusu 7.

http://www.bernardvanleer.org/Developing-Brains

Ovaj dio publikacije sadrži pregled najvažnijih područja istraživanja u domenu

neuroznanosti i razvoja djeteta s fokusom na snažne uticaje ranog okruženja, kako fizičkog

tako i socijalnog.

Međunarodna mreža o pravima djeteta (CRIN) - http://www.crin.org

CRIN je globalna mreža o pravima djeteta. Ona inicira kampanje, vodi međunarodne

koalicije iz domena prava djeteta i pokušava postojeće mehanizme ostvarivanja prava

djeteta učiniti dostupnim za sve. Ova internet stranica predstavlja vrijedan resurs s

najnovijim informacijama o državnim i međunarodnim zakonima o pravima djeteta,

mehanizmima ostvarivanja prava djeteta i pravima djeteta u svakoj zemlji.

Nauka o ranom razvoju djece (SECD) - http://www.scienceofecd.com/

Red River Koledž je, u saradnji s Univerzitetom u Torontu, kreirao online multimedijski

materijal koji sadrži najnovija istraživanja o ranom razvoju čovjeka i zdravlju populacije.




https://www.youtube.com/watch?v=urU-a_FsS5Y


http://developingchild.harvard.edu/library/reports_and_working_papers/wp5

http://changingbrains.org/

http://www.bernardvanleer.org/

http://www.bernardvanleer.org/Developing

http://www.crin.org/

http://www.scienceofecd.com/

27


© UNICEF/Pirozzi

Prijevod na bosanski/hrvatski/srpski jezik i printanje prevedene knjige, podržao je Caritas Švicarske u sklopu projekta “Predškolsko obrazovanje za svu djecu” – PEACH

GOVERNMENT

PRINCIPALITY OF LIECHTENSTEIN

Documents

RANO DJETINJSTVO - kalisara-ric.bakalisara-ric.ba/dokumenti/RMISSA/Modul 1_Bos.pdf · bave osnovnim potrebama djeteta – zdravlje, kvalitetna ishrana, emocionalni i intelektualni