RADNO PRAVO - Pripremna Pitanja Za Test

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BiH

RADNO PRAVO –

PITANJA ZA TEST PRIPREME ZA TEST

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]

WWW. BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. Kada se po zakonu zasniva radni odnos? � Zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika zasniva se radni

odnos.

2. Predmet proučavanja radnog prava kao samostalne grane prava je? � Predmet proučavanja radnog prava jesu pojmovi radnog prava, kategorije radnog

prava, institucije radnog prava, radni odnosi.

3. Ključni pojmovi radnog prava? � Radni odnos: Društveni odnos između najmanje dva pravna subjekta, koji imaju

jedan prema drugome pravnu obavezu i pravno ovlaštenje s obzirom na neki pravni objekt.

� Poslodavac : Fizička ili pravna osoba koja posloprimcu/zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu.

� Posloprimac : Fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu. � Ugovor o radu: Pravni osnov za zasnivanje radnog odnosa u općem režimu radnih

odnosa. � Radno mjesto: Skup određenih, funkcionalno povezanih poslova koji predstavljaju

dio djelatnosti poslodavca. Osnovna organizaciona jedinica kod poslodavca.

4. Koje su okolnosti uticale na pojavu i razvoj radnog prava? � Intervencija države u najamne odnose � Razvoj i utemeljenje sindikalnih prava i sloboda � Kolektivno ugovaranje i kolektivni ugovori � Pojava i značaj međunarodnih standarda rada � Model socijalno pravne države

5. Osnovne karakteristike savremenog radnog prava? � Tendencija stalnog širenja: Kao karakteristika modernog radnog prava ogleda se sa

jedne strane, u širem krugu subjekata na koje se prostire i koje obuhvaća ova grana prava, tj. u činjenici da radno pravo regulira radnopravni status miliona pojedinaca. S druge strane, ova karakteristika se vezuje za činjenicu da se stalno širi obim i vrsta kako individualnih tako i kolektivnih prava na radu i u vezi sa radom.

� Sindikalna prava i slobode: kao karakteristika modernog radnog prava proističu iz opće zaštićene slobode udruživanja i izražavanja, pošto su ova prava i slobode jedan od bitnih elemenata u ostvarivanju općeg i trajnog mira. Sindikalna prava i slobode su jedan od stubova kolektivnog radnog prava, najrazvijenijeg dijela radnog prava u savremenim državnopravnim porecima.

� Kolektivno dogovaranje i kolektivno pregovaranje predstavlja, paralelno sa državnim propisima, značajan instrument u reguliranju uslova rada i zapošljavanja. Značaj kolektivnog ugovaranja ogleda se u tendenciji da se u savremenom radnom pravu postepeno razvija jedno novo „kolektivno pravo“, odnosno „autonomno radno zakonodavstvo“, jer između autonomnog prava i radnog prava postoji najtješnja veza.

� Integrativnost : kao karakteristika modernog radnog prava ogleda se u činjenici da zavisni rad, kao pravni objekt radnog prava, najpotpunije spaja i dovodi u vezu pojedince bez obzira na rasu, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo mišljenje...Pošto pojam i karakteristike integrativnosti neminovno podrazumjevaju da čak i



međusobno nezavisni subjekti stupaju u međusobne odnose, onda se i ovi subjekti u potpunosti ili djelomično integriraju i kroz radno zakonodavstvo.

6. Pozicija rada u sitemu radnog prava? � Rad je pravni objekt radnog prava, i to dobrovoljni, zavisni rad, rad u službi drugog,

rad za platu, rad u radnom odnosu. Radno pravo proučava rad sa gore navedenim karakteristikama.

7. Kriteriji za definiranje radnog prava? � Subjekti: (poslodavac i posloprimac) � Pravni objekt: (dobrovoljni, zavisni rad, rad u službi drugog, rad za platu) � Predmet/ sadržaj: prava i obaveze koje se uspostavljaju među subjektima

(individualna i kolektivna prava)

8. Nazivi za radno pravo? � Fabričko, odnosno industrijsko zakonodavstvo kao naziv odgovara predmetu

reguliranja radnog prava u početnim periodu razvoja s obzirom da su se prvi propisi odnosili prvenstveno na radnu sredinu označenu kao fabrika, odnosno na djelatnost industrije.

� Radničko pravo potiče otuda što su se prvi propisi zaštitnog zakonodavstva odnosili na najmne radnik, odnosno samo na radnike u industriji. Ovaj naziv je neadekvatan jer ovo pravo nije samo „radničko“ već ga čine individualni i kolektivni odnosi, kao instituti i kategorije vezane za poslodavce i države. Predlaže se naziv pravo profesionalne aktivnosti.

� Socijalno pravo je posljedica tendencije širenja radnog prava, posebno s obzirom na subjekte, odnosno utemeljenje prava - po osnovu rada kroz socijalno osiguranje (zdravstveno, penzijsko – invalidno osiguranje). Ovaj naziv je neadekvatan jer se socijalno pravo afirmiralo kao samostalna grana prava.

� Radno pravo se najduže zadržalo kao naziv. Treba ga prihvatiti kao uobičajen naziv. Pri tome treba imati u vidu da se u nazivu predmeta akcentira rad, iako centralno mjesto reguliranja u okviru ove grane pripada radnom odnosu, kao i kategorijama i institucijama koje su posredno i neposredno u vezi s njim.

9. Podjela radnog prava i osnovi za podjelu � Prema režimu radnih odnosa

OPĆE I POSEBNO (SPECIFIČNO)

� Prema sadržaju reguliranja MATERIJALNO I PROCESNO

� Prema subjektima INDIVIDUALNO I KOLEKTIVNO

� Prema porijeklu izvora DOMAĆE I MEĐUNARODNO

10. Principi djelovanja MOR-a?



� Rad nije roba – Radna snaga ne smije da bude roba koja se kupuje i prodaje. Sva ljudska bića imaju pravo da svoj materijalni napredak i duhovni razvoj ostvaruju u slobodi i dostojanstvu.

� Siromaštvo (bijeda), ma gdje postojalo, predstvalja opasnost po blagostanje svih. Dokle god postoje uslovi rada koji velikom broju lica nanose nepravdu, bijedu i odricanje stvaraju se uslovi za nezadovoljstvo i dovodi se u opasnost svjetski mir, ali i razvoj razvijenih zemalja.

� Neophodna međunarodna saradnja kao i saradnja vlada, radnika, poslodavaca u borbi za poboljšanje uslova rada i zapošljavanja u cilju unapređivanja zajedničke dobrobiti

� Sloboda izražavanja i sloboda udruživanja su neophodan uslov trajnog napretka.

11. Čime je uslovljeno pravno dejstvo ratificiranih konvencija na interno zakonodavstvo? � Općim načelima primjene ovih konvencija

a) NAČELO OBAVEZNOSTI PRIMJENE KONVENCIJA MOR-a (svaka članica poslije ratifikacije konvencije je dužna da je primjenjuje)

b) NAČELO ZAŠTITE MINIMUMA PRAVA (svaka članica koja je ratificirala konvenciju u njenoj primjeni mora

ispoštovati garantiranje minimuma konvencijskih prava)

� Načelom inkorporacije konvencije u pravni poredak država članica. Moguće je da se radi o:

1. automatskom inkorporiranju samom ratifikacijom 2. moraju se donijeti posebni propisi da bi ratificirana konvencija imala

dejstvo (monistički sistem) U pravni poredak BiH konvencije ulaze neposredno. BiH je ratificirala 69 konvencija

MOR-a.

12. Kontrola izvršavanja konvencije obuhvata primjenu metoda utvrđenih Ustavom MOR-a:

� Obaveza zemlje članice da Međunarodnom birou rada podnosi godišnji izvještaj o mjerama poduzetim za primjenu konvencije.

� Podnošenje prigovora od strane profesionalne organizacije radnika ili poslodavaca protiv države članoce koja je ratificirala konvenciju ali nije na zadovoljavajući način obezbjedila njenu primjenu.

� Podnošenje žalbe protiv druge zemlje članice od strane Administrativnog Savjeta, članica MOR-a i vladinog delegata na konferenciji.

13. Kada konvencije stupaju na pravnu snagu? � Konvencija stupa na snagu tak kada bude ratificirana od određenog broja zemalja

članica. A ispunjenjem ovog uslova, konvencija stupa na snagu 12 mjeseci od registracije ratifikacija kod generalnog direktora. Za državu članicu koja je ratificirala konvenciju obaveze u pogledu primjene konvencije nastupaju nakon isteka daljih 12 mjeseci.

14. Vrste preporuka?



� Preporuke koje se donose kao dopuna konvencijama. Ovim preporukama se razrađuju principi iz konvencija, kako bi konvencija bila što pravilnije primjenjena.

� Drugu vrstu preporuka čine preporuke koje se donose neovisno od konvencije, predstvaljajući „samostalni međunarodni instrument kojim se rehulira određeno pitanje o kojem nije donjeta konvencija“.

15. Šta sve spada u međunarodne izvore prava? � Univerzalni i regionalni međunarodni izvori (konvencije i preporuke MOR-a, akti UN-

a, te primarni i sekundarni izvori prava EU, kao i akti Vijeća Evrope) � Bilateralni i multilateralni međudržavni i međunarodni ugovori

16. Izvori radnog prava? � DRŽAVNI PROPISI � KOLEKTIVNI UGOVORI � OPĆI AKTI POSLODAVCA � MEĐUNARODNI IZVORI RADNOG PRAVA � OBIČAJNO PRAVO � SUDSKA PRAKSA

17. Koje su ustavne odredbe okviri za stvaranje radnog prava? � Odredbe o ljudskim pravima i slobodama (zabrana prinudnog rada, pravo na

udruživanje, zabrana diskriminacije) � Odredbe koje utemeljuju nadležnost, postupak, oblik pravnih akata kojima se stvara

radno pravo.

18. Zakonski propisi kao izvori radnog prava sa teritorijalnog i sadržinskog aspekta? � Teritorijalni:

a) državni nivo b) entitetski nivo (FBiH, RS, BD) c) kantonalni nivo

� Sadržinski: a) lex generalis

b) lex specialis

19. Šta regulira Zakon o radu FbiH? � ZoR FbiH uređuje se zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak

ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

20. Kad je donesen ZoR FBiH i kad su bile izmjene i dopuna? � ZoR je donesen 5. IX. 1999 g. � Izmjene i dopune su bile 2000god. i 2003 god.



21. Stubovi (sastavni dijelovi) kolektivnog prava? � Sloboda udruživanja – pravo na osnivanje i organiziranje udruženja radnika i

poslodavaca � Pravo na kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje � Pravo na participaciju � Pravo na rješavanje kolektivnih sporova � Pravo na štrajk � Pravo učešća u donošenju autonomnih općih akata.

22. Definicija kolektivnog radnog prava? � Skup pravnih normi koje reguliraju individulane i kolektivne radne odnose između

posloprimca i poslodavca.

23. Predmet regulacije kolektivnog radnog prava? � Sticanje, ostvarivanje i zaštita kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih

partnera.

24. Osnovni instrumenti MOR-a koji se odnose na sindikalna prava i slobode? � Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (br. 87) � Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivne pregovaranje (br. 98)

25. Sindikat i udruženje poslodavaca? � Sindikat je udruženje (organizacija) koje se osniva u cilju ostvarivanja zaštite

ekonomsko – socijalnih interesa svojih članova u određenoj radnoj sredini.

26. Principi ostvarivanja slobode udruživanja su? � Pravo zaposlenih, odnosno poslodavaca da po svom slobodnom izboru formiraju

sindikat, odnosno udruženje poslodavaca, te da pristupe po svom izboru ovim organizacijama.

� Pravo osnivanja sindikata ili udruženja poslodavaca bez ikakvog predhodnog odobrenja.

� Sloboda radnika, odnosno poslodavaca u odlučivanju o pristupu ili istupanju iz sindikata, odnosno udruženja poslodavaca.

� Pravo na nediskriminaciju zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu, odnosno udruženju poslodavaca, tj. zaštite od antisindikalne diskriminacije.

� Pravo na zaštitu sindikata tj. udruženja poslodavaca, od uzajamnog mješanja u uspostavljanje, funkcioniranje i upravljanje sindikatom, odnosno udruženjem poslodavaca

� Pravo na neometano obavljanje zakonite djelatnosti sindikata, odnosno udruženja poslodavaca, tj. garantovanje vršenja prava na slobodno udruživanje u skladu sa odgovarajućim heteronomnim i sutonomnim propisima.



27. Na kojem teritorijalnom nivou se osnivaju sindikati u BiH? � Na državnom nivou (BiH) � Na nivou sastavnih dijelova (entiteta)

28. Koja su obilježja kolektivnih ugovora? � Ugovorne strane – predstavnici zaposlenika � Predmet, odnosno sadržaj kolektivnog ugovora – reguliranje uvjeta rada i

zapošljavanja.

29. Ko su ugovorne strane u kolektivnom ugovaranju u BiH? � Na strani zaposlenika može biti sindikat ili više sindikata (svi budući članovi) � Na strani poslodavca može biti poslodavac, više poslodavaca ili udruženje

poslodavaca (svi budući članovi, članovi udruženja poslodavaca)

30. Predmet kolektivnog ugovora? � Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje su ga zaključile, te

prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom. Također se uređuju i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav i način postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

31. Predmet općeg kolektivnog ugovora za FBiH? � Opći kolektivni ugovor za FBiH uređuje prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika iz

radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, plaća, naknada plaća, djelovanje i uvjeti rada, rada sindikata, pravila o postupku kolektivnog pregovaranja i zaključivanja kolektivnih ugovora, sastav i način postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova, te štrajk.

32. Tri nivoa primjene načela IN FAVOREM LABORATORIS? � U radnom zakonodavstvu vlada princip relativne prinudnosti. Svaki izvor manje

pravne snage, može sadržavati veća prava od predviđenih u višim izvorima. � Ne može se ugovoriti manje prava nego što je određeno zakonom � Ako je neko pravo u različitim aktima različito uređeno primjeniti će se najpovoljnije

pravo.

33. Vremensko važenje kolektivnih ugovora? � Određeno � Neodređeno

34. Kakva mora biti forma kolektivnih ugovora? � PISMENA



35. Kad kolektivni ugovor stupa na snagu nakon što prođe određenu proceduru, a to je? � Zaključenje kolektivnog ugovora � Dostavljanje nadležnom ministarstvu rada � Objavljivanje u službenim novinama (glasnicima) u onom vremenskom periodu koji je

određen u samom tom aktu

36. Koga obavezuje kolektivni ugovor? � Strane koje su ga potpisale (svi članovi sindikata i svi budući članovi, svi članovi

udruženja zaposlenika i svi budući članovi) � Strane koje su mu naknadno pristupile � Strane na koje je nadležni ministar proširio primjenu

37. Pravna priroda kolektivnih ugovora? � UGOVORNA TEORIJA – Pravna priroda kolektivnih ugovora se kroz ugovornu teoriju

tumačila kao da su kolektivni ugovori u pravnom smislu riječi , zasnovani na principu autonomije ugovaranja, tj. kolektivni ugovori su instituti građanskog (obligacionog) prava. Po ovoj teoriji pravna priroda kolektivnih ugovora se tumačila kroz tri vrste ugovora, ugovor o punomoćstvu, ugovor u korist trećih lica, koncepcija bezimenog ugovora. Međutim pravna priroda kol. ug. se ne može objasniti kroz naznačene varijante ugovorne teorije.

� STATUSA – VANUGOVORNA TEORIJA – Pristalice ove teorije odriču ovim aktima bilo kakva ugovorna obilježja, naznakom da je kolektivni ugovor jedna konvencija – sporazum u kojem postoji „učešće volja i saglasnosti“. Kolektivni ugovor je „konvencija o radu“, odnosno to je zapravo zakon , čije odredbe se poštuju prilikom zaključivanja individualnog ugovora o radu.

� MJEŠOVITA TEORIJA – TEORIJA DUPLICITETA – Ova teorija nastoji da ublaži krajnosti prethodne dvije teorije. Smatra se da kolektivni ugovor sadrži i normativne i ugovorne elemente. Normativni elementi se nalaze u onom dijelu gdje se govori o uslovima za zaključivanje individualnih ugovora o radu. A ugovorni elementi proističu iz činjenice da je kolektivni ugovor zaključen između dvije strane. Prema ovoj teoriji kolektivni ugovor je i normativni i ugovorni akt.

38. Pojmovno određene participacije? � Pojam participacije u širem smislu obuhvata svaki oblik učešća radnika, odnosno

zaposlenih i njihovih predstavnika u odlučivanju unutar odgovarajućeg procesa u radnoj sredini bez obzira na to o kojem nivou odlučivanja se radi (podrazumijeva se institucionalni i neinstitucionalni oblici). U užem smislu, termin participacija zaposlenih u odlučivanju u datoj sredini odnosi se na insitucionalizirane oblike učešća zaposlenih, odnosno njihovih predstavnika u procesu upravljanja tj. odlučivanja.

39. Pravni režim participacije? � Režimi participacije se reguliraju:

1. zakonskim putem – najčešći režim uređivanja. Participacija zasnovana na zakonskim odredbama izravno se povezuje sa privrednim sistemom zemlje. Također, ovako zasnovana participacija obezbjeđuje uticaj sindikata jer se smanjuje mogućnost poslodavca



da oslabe sindikalni pokret. U savremenim zemljama se participacija uglavnom uspostavlja zakonskim putem.

2. kolektivnim ugovorima – u određenim zemljama sindikati su proširili sadržaj kolektivnih ugovora i na ovo području.

3. autonomni opći akti poslodavca – treći režim reguliranja participacije zaposlenika u odlučivanju (SAD)

40. Pod kojim uvjetima djeluje Vijeće zaposlenika? � Radna sredina od najmanje 15 zaposlenih � Inicijativa 20% zaposlenih ili sindikata za osnivanje Vijeća

zaposlenih � Vršenje slobodnih neposrednih tajnih izbora

41. Na koji se način ispoljavaju obaveze prema Vijeću zaposlenika? � Obaveza informiranja – od iznimne važnosti za rad Vijeća zaposlenika, jer

pravovremene i tačne informacije opredjeljuju kvalitet rada ovih vijeća, bilo da se radi o mjerama koje će poduzeti vezano za namjere poslodavca ili da se radi o zahtjevima koje će Vijeće zaposlenih dostaviti poslodavcu ili mjerama koje će pokrenuti izvan radne sredine

� Obaveza konsultovanja (savjetovanja) – obaveza je poslodavca da prije donošenja odluka značajnih za prava i interese zaposlenika dostavi Vijeću zaposlenika te odluke radi njihovog izjašnjavanja Vijeće zaposlenih može se s odlukom poslodavca; saglasiti, protiviti se toj odluci (staviti primjedbe, prijedloge) ili ne izjasniti se o odluci. Poslodavac nije vezan mišljenjem Vijeća, ali ako propusti svoju obavezu konsultovanja njegova odluka je ništava, zakonski rok za izjašnjavanje Vijeća zaposlenika je 7 kalendarskih dana.

� Pravo na suodlučivanje Vijeća zaposlenika se vezuje za: Obavezu poslodavca da pribavi saglasnost vijeća zaposlenika u slučaju otkaza ugovora o radu određenim kategorijama zaposlenika i to: članu Vijeća zaposlenika, odnosno savjeta radnika; zaposleniku kod kojeg postoji promjenjena radnog sposobnosti ili neposredna opasnost od invaliditeta; zaposlenika starijem od 55, odnosno zaposlenici od 50 godina. Prethodna saglasnost Vijeća zaposlenika traži se i u situacijama kada poslodavac prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja podatke trećim licima o zaposlenicima. Vijeće zaposlenika se o ovom segmentu mora izjasniti u roku od 10 dana.

42. Obaveze Vijeća zaposlenika? � Prate primjenu propisa o radu � Obaveza uplate doprinosa � Zabrana da se pojavi kao organizator štrajka ili kao strana kolektivnog spora � Sazivanje svih zaposlenih � Podnošenje izvještaja � Saradnja sa sindikatom

43. Izvori evropskog radnog prava? � Originerni – primarni

a) ugovori b) osnivački ugovori i ugovori koji su integrirani u osnivačke ugovore



c) protokoli i sporazumi o socijalnoj politici d) ugovori sa trećim državama

� Sekundarni – derivativni a) uredbe ili pravila b) direktive ili upustva ili smjernice c) odluke d) mišljenja e) preporuke f) rezolucije g) deklaracije h) akcioni planovi i) bijele – zelene knjige

� Pisani � Nepisani / opća pravna načela komunitarnog prava � Sudski precedenti / praksa suda pravde � Evropski kolektivni ugovor o radu Uredbe – obavezujući akti – direktna primjena

Uredba / pravilo 1612/68 – pravo radnika da ostane na teritoriji strane države po

prestanku radnog odnosa!!!

44. Kojim izvorima se vrši unifikacija, a kojim harmonizacija? � Unifikacija se vrši primarnim izvorima i uredbama (pravilima) � Harmonizacija se vrši smjernicama i mišljenjima.

45. Načela evropskog radnog prava? � Sloboda kretanja, kao osnovno pravo zaposlenika državljana država članica � Jednakost u mogućnostima i tretmanu muškaraca i žena u profesionalnom životu.

46. Kolektivni ugovori? � Kolektivni ugovori su pismeni sporazumi u vezi radnih uslova i uslova zaposlenja koji

su zaključeni između poslodavaca, grupe poslodavaca ili udruženja poslodavaca i jedne ili više radničkih organizacija ili u njihovoj odsutnosti predstavnika radnika pravnovaljano izabranih i ovlaštenih u skladu sa nacionalnim zakonom o propisima (preporuka br. 91, koju je MOR usvojio 1951.)

� Pismeni sporazumi zaključeni između sindikata, odnosno zainteresiranih radnika i poslodavaca, grupe poslodavaca, odnosno njenih organizacija, kojima se uređuju uslovi rada i zapošljavanja, procedure za izbjegavanje i rješavanje sporova kao i sva druga pitanja od zajedničkog interesa.

47. Savremene tendencije u razvoju MOR-a? � Zabrana iskorištavanja dječijeg rada � Utemeljenje principa jednakosti između muškaraca i žena



48. Obaveze države u odnosu na ratifikovanu konvenciju? � Da osigura minimalna prava u pogledu primjene konvencije � Zaštita minimalnih prava � Obaveznost primjenjivanja

49. U hijerarhiji izvora radnog prava gdje se nalazi sporazum? � Ima prednost nad pravilnikom o radu, a mora biti saglasan sa kolektivnim ugovorom.

Documents

RADNO PRAVO - Pripremna Pitanja Za Test