4

SIGURNOST I ZATITA ZDRAVLJA U UREDU

Edicija zatite na radu

2012.

Bruno tajner

2

1

UVOD

Zatita na radu predstavlja jedan od vitalnih drutvenih interesa ijim se provoenjem i unapreenjem nastoji uspostaviti stanje bez nezgoda i bez zastoja, zatitom ivota i zdravlja radnika na radu i zatitom materijalnih dobra. Promatrano s tih pozicija, zatita na radu predstavlja sastavni dio svakog rada, odnosno moe se tretirati kao jedna od funkcija u poslovanju.

Budui da bolesti i ozljede na radu nastaju zbog poremeaja u odnosima ovjeka i radne okoline, osposobljen radnik pretpostavka je za ostvarenje sigurnih uvjeta rada, pa je i osposobljavanje za rad na siguran nain jedan od osnovnih koraka u ostvarenju tog cilja.

Da bi radnici izvritelji posla mogli na vrijeme uoiti opasnosti koje se pojavljuju u radnom prostoru ili na sredstvima rada, obrazovanjem i osposobljavanjem potrebno ih je upoznati s vrstama i izvorima opasnosti, mjerama zatite i postupcima kojima mogu otkloniti utvrene opasnosti.

Isto tako, da bi rukovoditelji organizatori mogli sprijeiti obavljanje rada koji moe tetno utjecati na zdravlje radnika, moraju se putem obrazovanja i osposobljavanja upoznati s osnovnim vrstama i izvorima opasnosti, opim principima zatite na radu i organizacijskim mjerama zatite na radu na poslovima ijim radom rukovode.

Svrha i cilj zatite na radu, kao i propisa kojima se utvruju pravila ponaanja u tom podruju, je spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia. Svrha i cilj zatite na radu ostvaruje se u prvom redu otkrivanjem i otklanjanjem opasnosti koje u odreenim okolnostima mogu izazvati ozljedu na radu, profesionalnu bolest ili drugu bolest u svezi s radom. U organizaciji, ureivanju i provoenju zatite na radu, najznaajniju zadau ima poslodavac, koji je odgovoran za njezinu organizaciju, ureivanje i provedbu, ali u samoj provedbi mjera zatite na radu sudjeluju svi zaposlenici, neovisno o funkciji i poslovima koje obavljaju.

Definicija zatite na radu

Zatita na radu je integracija tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih, pedagokih i drugih djelatnosti s pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to ugroavaju ivot i zdravlje osoba na radu te utvruju mjere, postupci i pravila kojima bi se otklonile ili smanjile te opasnosti. Svrha zatite na radu je stvarati sigurne radne uvjete kako bi se sprijeile ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u svezi s radom.

Temeljna polazita za organizaciju, ureivanje i provedbu zatite na radu

Organizacija i izvoenje radnog procesa

Zatita na radu je sustavni dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zatite na radu te zapovjedanih (nareenih) mjera i uputa poslodavca.

Odgovornost poslodavca

Za organizaciju i provedbu zatite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome je li je u tu svrhu zaposlio strunjaka za zatitu na radu, odnosno organizirao slubu za zatitu na radu, ili je ugovorio suradnju s ovlatenom fizikom osobom za zatitu na radu, ustanovom ili trgovakim drutvom za poslove zatite na radu.

2

ZAKONODAVSTVO IZ ZATITE NA RADU

Svrha zatite na radu je ouvanje zdravlja radnika. U tom pogledu organizirano se provode mjere zatite na radu, a koje su regulirane zakonskim i podzakonskim aktima i tehnikim normativima, odnosno pravilima zatite na radu (u nastavku: pravila).

Pravila se primjenjuju pri projektiranju i izradi sredstva rada, pri odravanju i ispitivanju sredstva rada i radnog okolia, pri odreivanju uvjeta koji se odnose na radnike i njihovo osposobljavanje. Primjenu pravila kontroliraju ustanove i institucije ovlatene za nadzor nad provedbom pravila zatite na radu. Pravila se donose na nacionalnoj razini a djelomino su uvjetovana ratificiranim meunarodnim ugovorima. Pribliavanjem Europskoj uniji nastala je potreba dosljednije provedbe meunarodnih ugovora iz podruja sigurnosti na radu i zatiti zdravlja radnika.

Kao nauna disciplina, zatita na radu spada u podruje tehnikih znanosti. Tako gledajui, moe se rei da je to multidisciplinarno podruje, odnosno svako podruje rada ima svoja pravila koja su vezana za podruje zatite na radu. Za ona podruja kod kojih su iskazane poveane i specifine opasnosti, izraena su posebna pravila zatite na radu. O poznavanju propisanih pravila ovisi i uspjenost u provedbi mjera zatite. Podruje zatite na radu u RH ureeno je s vie od stotinu pisanih pravila ija obveza provoenja je propisana vaeim Zakonom o zatiti na radu i prateim propisima donesenim jo davnih etrdesetih godina prolog stoljea.

Na neposredan ( izravan) nain ureivanje zatite na radu proizlazi iz: - USTAV RH - Zakon o zatiti na radu - Zakon o radu opi zakoni posebni zakoni - Zakon o zdravstvenom osiguranju - Zakon o zdravstvenoj zatiti - Zakon o mirovinskom osiguranju - Podzakonski propisi - pravilnici - Tehniki propisi i norme - Pravila poslodavca pravilnik zatite na radu

PRAVILA ZATITE NA RADU Opa naela zatite na radu

Poslodavac je duan primjenjivati pravila zatite na radu na temelju opih naela zatite:

Izbjegavanja opasnosti i tetnosti Procjene opasnosti i tetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zatite

na radu

Spreavanja opasnosti i tetnosti na njihovu izvoru Zamjene opasnog radnog postupka neopasnim ili manje opasnim

Davanje prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinanim, odgovarajueg osposobljavanja i obavjeivanja zaposlenika

Prilagoavanja tehnikom napretku Prilagodbe rada zaposlenicima, naroito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom

opreme te naina rada i proizvodnje, posebice u svrhu ublaavanja jednolinog rada i rada po uinku kako bi se smanjio njihov tetan uinak na zdravlje.

3

Osnovna pravila zatite na radu

Pri obavljanju poslova ponajprije se moraju primjenjivati osnovna pravila zatite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada.

Osnovna pravila zatite na radu sadre slijedee zahtjeve: 1. Opskrbljenost sredstava rada zatitnim napravama

Sva sredstva rada moraju biti opskrbljena potrebnim zatitnim napravama to se utvruje propisanim ispitivanjima te o emu se izrauje i vodi propisana dokumentacija i evidencija.

2. Osiguranje od udara elektrine struje

U svim objektima te na svim strojevima i ureajima mora se provesti propisano ispitivanje zatite od udara elektrine struje (zatita od direktnog i indirektnog dodira).

3. Osiguranje od udara groma (atmosferskih pranjenja)

Na objektima za rad mora biti provedena zatita od udara groma ija se ispravnost utvruje propisanim ispitivanjima.

4. Sprjeavanje nastanka poara i eksplozije

Dunost je poslodavca da poduzima sve mjere zatite od poara koje su potrebne s obzirom na poslove koji se obavljaju u poduzeu, a ako ipak do njega doe da se opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguu mjeru. U tu svrhu poslodavac nabavlja i odgovarajue rasporeuje sredstva i opremu za zatitu od poara te organizira osposobljavanje zaposlenika za gaenje poara.

5. Osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora

U svim radnim prostorijama mora biti osigurana dovoljna radna povrina i radni prostor za zaposlenike s obzirom na poslove koje obavljaju. Ako u radnim prostorijama vladaju normalni mikroklimatski uvjeti, veliina radne prostorije mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zranog prostora i 2 m2 slobodne povrine poda.

6. Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika U svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima moraju biti osigurani potrebni putovi za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika.

7. Osiguranje istoe

U svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima mora biti osigurana odgovarajua istoa.

8. Osiguranje potrebne temperature i vlanosti te ogranienje brzine kretanje zraka

U svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajua mikroklima ija se ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razmacima.

9. Osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia

U svim radnim i pomonim prostorijama mora biti osigurana odgovarajua rasvjeta ija se ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razmacima.

4

10. Ogranienje buke i vibracije u radnom okoliu

U svim radnim prostorijama za koje je utvreno da je to potrebno, mora se provoditi propisano ispitivanje, odnosno mjerenje buke ime se utvruje da li razina buke udovoljava pravilima zatite na radu.

11. Osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja

U svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima mora biti provedeno osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja.

12. Osiguranje od djelovanja tvari i zraenja tetnih za zdravlje

U svim radnim prostorijama i prostorima za koje je utvreno da je to potrebno, mora biti provedena odgovarajua zatita od tetnih tvari i zraenja. Ispitivanjem i mjerenjem u propisanim razmacima utvruje se ispravnost provedene zatite o emu se izrauje odgovarajua dokumentacija te vodi evidencija.

13. Osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu

Svi zaposlenici moraju imati na raspolaganju dovoljan broj prostorija i ureaja za osobnu higijenu. Oprema tih prostorija ovisi o vrsti poslova koje zaposlenici obavljaju.

Posebna pravila zatite na radu

Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se posebna pravila zatite na radu koja se odnose na zaposlenike i na nain obavljanja radnog postupka. Posebna pravila zatite na radu sadre slijedee zahtjeve:

1. Poslovi s posebnim uvjetima rada

Na osnovi provedene procjene opasnosti, kod poslodavca se utvruju poslovi s posebnim uvjetima rada to ih mogu obavljati samo zaposlenici koji ispunjavaju posebne uvjete glede dobi, spola, strune sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihike sposobnosti. Poslodavac ne smije rasporediti zaposlenika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno nije utvreno da zaposlenik ispunjava potrebne uvjete. Za zaposlenike, koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, moraju se u propisanim rokovima provoditi lijeniki pregledi u ovlatenoj ustanovi.

2. Osobna zatitna sredstva

Kada nije mogue zatitu od tetnosti i opasnosti otkloniti mjerama zatite na sredstvima rada, poslodavac mora zaposlenicima osigurati odgovarajua osobna zatitna sredstva i skrbiti se da ih oni koriste pri obavljanju poslova. Na osnovi provedene procjene opasnosti prvo se mora provesti utvrivanje poslova na kojima se moraju koristiti osobna zatitna sredstva.

3. Posebni postupci pri uporabi opasnih tvari

Poslodavac koji koristi, odnosno prerauje opasne tvari, duan je stalno unapreivati stanje zatite na radu primjenom pravila zatite na radu pri koritenju odnosno, preradi tih tvari, redovito nastojati da je koncentracija opasnih tvari to nia i stalno ispod MDK te osigurati pakiranje i oznaavanje opasnih tvari tako, da ne postoji opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika. Postupci se mogu propisati pisanim uputama za rad s kojima moraju biti upoznati svi zaposlenici.

5

4. Znakovi sigurnosti i upozorenja

Na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajuim instalacijama moraju se trajno postaviti znakovi sigurnosti i znakovi opih obavijesti i to: - znakovi zabrane, znakovi obveza, znakovi opasnosti, znakovi obavijesti, nain

obavljanja poslova

Poslodavac je duan postavljati pisane upute o uvjetima i nainu koritenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih tvari i opreme. Upute se postavljaju neposredno na mjesto uz izvor opasnosti da bi se opasnost ili teta koja bi na tom mjestu rada mogla nastati, smanjila ili u potpunosti sprijeila.

5. Postupak s unesreenim i oboljelim do upuivanja zdravstvenoj ustanovi

Priznata pravila zatite na radu

Priznata pravila zatite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni naini pomou kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprjeava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih tetnih posljedica za zaposlenike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zatite na radu.

Ukoliko se primjenjuju pravila zatite na radu utvrena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zatitu zdravlja zaposlenika i drugih osoba.

Procjena opasnosti

Obveza je poslodavca izraditi procjenu opasnosti na temelju koje e se primjenjivati pravila zatite na radu kojima se uklanjaju ili na najmanju moguu mjeru smanjuju opasnosti i tetnosti koje nastaju u tehnolokom procesu. Revizija procjene opasnosti mora se obavljati nakon svake smrtne, skupne i teke ozljede, utvrenog sluaja profesionalne bolesti, poremeaja u procesu rada koji je mogao izazvati tetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenika, izmjene u procesu rada koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje zaposlenika. Revizija se obvezno mora napraviti i na temelju izvrnog rjeenja inspektora rada te najmanje svake druge godine. Reviziju obavlja trgovako drutvo ovlateno za obavljanje poslova zatite na radu.

Na osnovi Zakonskih odredbi, izraen je Pravilnik o izradi procjene opasnosti.

Propisi kojima je regulirano ovo podruje

Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, , 116/08, 75/09,143/12)

Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03, 144/09)

1

OSPOSOBLJAVANJE IZ ZATITE NA RADU

Osposobljavanje za rad na siguran nain je zakonska obveza a provodi se: prije nego radnik zapone samostalno obavljati poslove na koje je rasporeen, prije nego nastavi obavljati poslove kod kojih su nastupile promjene u procesu rada i

tehnologiji

pri rasporedu na druge poslove

ako preteni dio dana rada na raunalu ako radi s opasnim tvarima.

Temeljno polazite za izradu programa osposobljavanja je procjena opasnosti. Procjenom opasnosti odreena su i radna mjesta na kojima je potrebno provesti osposobljavanje prema odreenom programu. Zadaa osposobljavanja je:

upoznavanje s razlozima provoenja zatite na radu upoznavanje s pravima i obvezama iz zatite na radu upoznavanje s opasnostima radnog mjesta i nainom zatite

Praktino osposobljavanje obavlja se na samom mjestu izvoenja radnog procesa, a u pravilu ga obavlja poslodavac odnosno njegov ovlatenik uz suradnju strunjaka zatite na radu. Praktino osposobljavanje odnosi se na uvjebavanje zaposlenika za sigurno izvoenje radnog procesa.

Propisi kojima je regulirano ovo podruje

Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, , 116/08, 75/09,143/12)

Pravilnik o programu, sadraju i nainu provjere znanja poslodavaca ili njihovih ovlatenika iz podruja zatite na radu (NN 69/05)

PRAVA I OBVEZE IZ ZATITE NA RADU

Radnici su duni obavljati poslove zatite na radu sukladno Zakonu o zatiti na radu, Zakonu o radu, kolektivnom ugovoru i Ugovoru o radu. Obveze i dunosti svakog radnika u svezi sa zatitom na radu:

1. primjenjivati pravila zatite na radu, sa sredstvima rada raditi prema uputama proizvoaa, upotrebljavati osobna zatitna sredstva prema njihovoj namjeni,

2. osposobiti se za rad na siguran nain za svoje radno mjesto, 3. radne postupke izvoditi s dunom panjom sukladno pravilima struke i pravilima zatite na radu, 4. udaljiti se s mjesta rada kada mu to naredi ovlateni radnik, 5. izvijestiti ovlatenika o svakoj injenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu

opasnost za sigurnost i zdravlje, kao i o drugom nedostatku sustava za zatitu na radu, 6. da ne uzima alkoholna pia i druga sredstva ovisnosti prije i tijekom rada i da ih ne unosi u radne

prostorije i prostore, 7. sudjelovati u organiziranim vjebama evakuacije i spaavanja, a u sluaju nastupa iznenadnog

dogaaja u svemu postupiti po uputama odreene osobe za evakuaciju i spaavanje, 8. izvijestiti neposrednog rukovodioca o svakoj ozljedi na radu odmah po nastanku dogaaja, 9. obaviti lijeniki pregled kada ga na to uputi poslodavac

2

Rukovoditelji radnih jedinica, slubi i odjela Svaki u svom djelokrugu rada obavlja sljedee poslove i radne zadatke: 1. osigurava provoenje mjera zatite na radu i primjenu pravila zatite na radu u djelokrugu rada, 2. koordinira i nadzire zatitu na radu radnika ije poslove organizira i usklauje, 3. surauje sa strunjacima zatite na radu, 4. sudjeluje u organizaciji evakuacije i spaavanja u skladu sa Zakonom, 5. sudjeluje u praktinom dijelu osposobljavanja iz zatite na radu, 6. predlae odluku o privremenom udaljenju radnika koji se ne pridrava propisanih mjera zatite na

radu, 7. vodi brigu da se ne pui na mjestima gdje to nije dozvoljeno, 8. osigurava uvjete za ispitivanje strojeva i ureaja za rad i radne okoline, 9. organizira pravovremeno izvrenje nareenih mjera po rjeenja Inspekcije rada, 10. vri prijavu o nastaloj teoj ili skupnoj ozljedi na radu nadlenom tijelu inspekcije rada, a o svakoj

ozljedi izvjeuje ovlatenika i Odjel zatite na radu na propisanom internom obrascu, 11. pravodobno organizira pruanje prve pomoi ozlijeenim i oboljelim osobama i njihovo upuivanje u

zdravstvenu ustanovu radi pruanja medicinske pomoi, 12. surauje s organima Inspekcije rada i strunjacima za zatitu na radu prilikom obavljanja nadzora nad

primjenom pravila iz zatite na radu, 13. vodi brigu o pravovremenoj popuni ormaria prve pomoi sanitetskim materijalom, 14. osigurava za rad ispravna sredstva rada i osobna zatitna sredstva, 15. neispravna sredstva rada iskljuuje iz uporabe, a o tome izvjeuje ovlatenika,

Ozljede na radu, profesionalne i druge bolesti

Postupke i poslove u sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti organizira i obavlja strunjak za zatitu na radu uz suradnju ovlatenika poslodavca gdje se ta ozljeda ili profesionalna bolest dogodila, a na temelju prijave (zapisnika) neposrednog rukovodioca organizacijskog dijela u kojem je dolo do ozljede na radu.

Ozljedom na radu smatra se svaka:

1) ozljeda radnika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzrono vezana uz obavljanje poslova na kojima se radi;

2) bolest radnika koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljedica nekog nesretnog sluaja ili vie sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti;

3) ozljeda koju radnik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran;

4) ozljeda koju radnika pretrpi u svezi s koritenjem prava na zdravstvenu zatitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju;

5) ozljeda koju radnik pretrpi u svezi s utvrivanjem zdravstvene sposobnosti kada ga na to uputi poslodavac.

U sluaju ozljede na radu zaposlenik koji se zatekne na mjestu dogaaja duan je pomoi ozlijeenom te o tome hitno izvijestiti zaposlenika osposobljenog i zaduenog za pruanje prve pomoi i neposrednog voditelja poslova.

3

Neposredni rukovoditelj je duan bez odgode doi na mjesto dogaaja i:

1. Ukloniti izvor opasnosti, a ako to nije u mogunosti evakuirati ozlijeenog iz prostora u kojem je nastala ozljeda,

2. Organizirati pruanje prve pomoi, 3. Prema potrebi i prirodi ozljede, pozvati hitnu medicinsku pomo i organizirati prijevoz

ozlijeenog zaposlenika na lijeenje u zdravstvenu ustanovu, 4. O dogaaju, naravi ozljede i poduzetim mjerama odmah izvijestiti ovlatenika, odnosno

poslovodstvo PBZ-a, 5. Dati obavjetenje o nastaloj smrtnoj, teoj ili skupnoj ozljedi nadlenom tijelu inspekcije

rada, 6. Brinuti o pravovremenom popunjavanju ormaria prve pomoi sa sanitetskim materijalom

ako je isti koriten prilikom pruanja prve pomoi.

Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o smrtnoj, teoj ili skupnoj (dva ili vie zaposlenika) ozljedi odmah po nastanku dogaaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka dogaaja dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvjee.

Profesionalne bolesti

Profesionalnom boleu smatra se bolest za koju se dokae da je posljedica djelovanja tetnosti u procesu rada i/ili radnom okoliu, odnosno bolest za koju je poznato da moe biti posljedica djelovanja tetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okoliem, a intenzitet tetnosti i duljina trajanja izloenosti toj tetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oteenje zdravlja. Profesionalne bolesti dokazuju se pomou specijaliste medicini rada i prihvaenih programa obrade.

Druge bolesti u svezi s radom Za razliku od profesionalnih bolesti kod kojih izvor bolesti lei iskljuivo u pojedinim fizikalnim odnosno kemijskim tetnostima iz procesa rada (radnog okolia), bolesti u svezi s radom su one bolesti na koje pojedini procesi rada nepovoljno utjeu na stanje organizma, ali izvor bolesti je u organizmu radnika, a ne u tetnostima iz procesa rada (primjerice bolest proirenih vena iji je izvor u organizmu zaposlenika a dugotrajno stajanje odnosno hodanje, koje nalae proces rada, nepovoljno utjee na postojee zdravstveno stanje zaposlenika).

Prava za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

Prava koja se na ostvaruju za sluaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti su:

1. pravo na zdravstvenu zatitu, 2. pravo na novane naknade.

Pravo na zdravstvenu zatitu obuhvaa pravo na: 1. primarnu zdravstvenu zatitu, 2. specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu, 3. bolniku zdravstvenu zatitu, 4. pravo na koritenje lijekova, 5. pravo na stomatoloko-protetsku pomo i stomatoloko-protetske nadomjeske, 6. pravo na ortopedska i druga pomagala

4

Trokove zdravstvene zatite pokriva poslodavac ili Zavod neovisno o tome da li je ozlijeeni radnik sa Zavodom sklopio ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju ili nije.

Pravo na naknadu plae za vrijeme privremene nesposobnosti za rad

Pravo na naknadu plae pripada ozlijeenom, odnosno oboljelom radniku od prvog dana privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu, odnosno profesionalnom boleu.

Naknadu plae obraunava i isplauje poslodavac, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.

Naknada plae za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom boleu ne moe iznositi manje od 100% od osnovice za naknadu plae utvrene sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i propisima donesenim na temelju toga Zakona.

Privremenu nesposobnost za rad uzrokovanu ozljedom na radu, odnosno profesionalnom boleu utvruje doktor specijalist medicine rada s kojim je poslodavac ugovorio obavljanje usluga medicine rada.

Nadzor nad ostvarivanjem prava s osnove privremene nesposobnosti za rad obavlja Zavod za zdravstveno osiguranje.

Radnik ima pravo na naknadu plae po osnovi ozljede na radu i profesionalne bolesti sve dok doktor specijalist medicine rada, odnosno lijeniko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za

5

medicinu rada ne utvrde da je sposoban za rad ili dok nije konanim rjeenjem nadlenog tijela mirovinskog osiguranja utvrena invalidnost osiguranika.

Ako privremena nesposobnost za rad traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, doktor specijalist medicine rada obvezan je uputiti ozlijeenog radnika na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti ga nadlenom tijelu mirovinskog osiguranja koje donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga doktora specijalista medicine rada.

TEMELJNA POLAITA ZA ORGANIZACIJU, UREIVANJE I

PROVEDBU ZATITE NA RADU

Organizacija i izvoenje radnog procesa

Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zatite na radu te nareenih mjera i uputa poslodavca (lanak 8. Zakona o zatiti na radu, dalje : ZZNR) Odgovornost poslodavca

Za organizaciju i provedbu zatite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome da li je u tu svrhu zaposlio strunjaka za zatitu na radu.

Poslodavac odgovara zaposleniku za tetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom boleu ili boleu u svezi s radom po naelu objektivne odgovornosti (uzronosti), a prema opim propisima obveznog prava ( lanak 15. ZZNR-a ).

OTKRIVANJE OPASNOSTI

Osnovno polazite za ustroj organizacije, ureivanje i provoenje zatite na radu kod poslodavca je procjena opasnosti. Cilj je izrade procjene opasnosti po odreenim metodama (lanak 20. Pravilnika o procjeni opasnosti), a nakon analize opasnosti utvrditi mjere za otklanjanje opasnosti i kontrolu provoenja tih utvrenih mjera.

OPASNOSTI, TETNOSTI I NAPORI U RADNOM OKOLIU

Opasnosti u radnom okoliu ona su stanja koja mogu ugroziti ivot i zdravlje zaposlenika na radu te uzrokovati uglavnom ozljede na radu. Opasnosti u radnom okoliu: - Mehanike opasnosti - Opasnost od elektrine struje - Opasnost od poara i eksplozije - Toplinske opasnosti (vrue ili hladne tvari i predmeti) tetnosti u radnom okoliu oni su faktori koji nakon to im je zaposlenik izvrgnut, u pravilu dulje vrijeme, mogu izazvati pojavu profesionalnih bolesti ili drugih bolesti u vezi s radom.

tetnosti u radnom okoliu:

6

- mikroklima - buka i vibracije - kemijske tvari - bioloke tvari - zraenja - rasvjeta Napori se pojavljuju tijekom radnog procesa i ovise o aktivnostima zaposlenika. Napori u radnom okoliu: - Tjelesni napori - Psihofiziki napori Mehanike opasnosti Ozljede koje nastaju zbog mehanikih opasnosti mogu biti razliite prirode, od lakih modrica kao posljedica udarca, povrinskih ozljeda i uboda do tekih i smrtonosnih ozljeda. Mehanike opasnosti predstavljaju: 1. Otri i iljasti predmeti u stanju mirovanja (npr. posjekline, rane) 2. Rotirajui dijelovi (npr. posjekline, zahvaanje dijelova odjee, ukljetenje) 3. Ostali pokretni dijelovi (npr. povratni pokreti) 4. Dijelovi i estice koji odlijeu (npr. tokarenje, bruenje, upadanje u oko) 5. Rasprsnue i odlijetanje dijelova i estica (npr. rasprsnue brusne ploe) 6. Pad predmeta na zaposlenika (npr. na ruke, noge, glavu) 7. Padovi zaposlenika na razini (npr. skliski i neravni podovi) 8. Padovi zaposlenika s visine (npr. ljestve, podesti, skele, stube) 9. Padovi zaposlenika u dubinu (npr. otvori u podu, reviziona okna) 10. Zatrpavanja (npr. pri kopanju) 11. Udar zaposlenika (npr. u predmete, vozila i obrnuto)

Mehanike opasnosti pojavljuju se pri radu sa strojevima i ureajima (stacionarnim i prijenosnim), pri radu sa samohodnim radnim strojevima (bageri, buldoeri, auto dizalice, viliari), pri radu s runim alatom, pri upravljanju i posluivanju transportnim sredstvima (kamioni), pri rukovanju i radu s predmetima rada, pri kretanju na radu.

Zatita na radu od mehanikih opasnosti uglavnom se provodi primjenom osnovnih pravila zatite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada. Ona sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi. Opasnost od elektrine struje Elektrina struja, prolazei kroz ovjekov organizam, djeluje: 1. Toplinski - tijelo se zagrijava zbog otpora koji prua struji, izazivajui teke opekotine i

karbonizaciju, 2. Mehaniki - jer struja velikih jakosti razara tkivo, 3. Kemijski - jer elektrina struja, prolazei kroz tijelo elektrolitiki rastvara krvnu plazmu, 4. Bioloki - to se oituje jakim grenjem miia, poremeajem rada organa za disanje i

centralnog nervnog sustava, paralizom rada srca zbog treperenja sranih klijetki i na kraju smru.

Teina ozljede uvjetovana je razlikom potencijala (naponom), jainom struje, otporom strujnog kruga pri prolazu kroz tijelo (srce i mozak najopasnije), trajanjem prolaza kroz tijelo (dulje vrijeme - opasnije), vrstom (istosmjerna izmjenina) i frekvencijom struje.

7

Dokazano je da od udara struje dvostruko vie stradaju laici, nego strune osobe. Znai da samo kvalificirane osobe mogu postavljati, odravati elektrine instalacije, aparate, tj. osobe koje poznaju opasnosti i mjere zatite od udara elektrine struje. Najei uzroci od udara elektrine struje su: - oteeni vodii i kuita elektrinih troila, krpani osigurai, nezatieni vodii koji su na

dohvat ruke, - nestruno izvedena el. instalacija (nepostojanje "uko" utinica), - nestruno popravljani i zatieni elektrini aparati s metalnim kuitima (nepostavljanje

"uko" utikaa i "uko" utinica), - mogunost dodira postrojenja koji su pod naponom, a nalaze se na dohvatu ruke, i drugo. Osnovna pravila zatite na radu propisuju koje se tehnike mjere trebaju osigurati za zatitu od udara elektrine struje. Posebna pravila propisuju uvjete koje trebaju ispunjavati osobe i nain rada. Opasnost od udara elektrine struje predstavljaju: 1. Direktan dodir s dijelovima pod naponom koji mogu uzrokovati: - nepropisno poloeni goli vodii - oteena izolacije na vodiima i prikljunim instalacijama - loa izvedba prekidaa, sklopki i ostalih elemenata, kada dijelovi koji su pod naponom nisu

zatieni odnosno, kada je zatita nesavjesnim postupkom uklonjena - nezakljuani razvodni ormari - radovi na vodovima i instalacijama pod naponom koji nije prethodno iskljuen 2. Indirektan dodir s dijelovima pod naponom ili tzv. previsoki napon dodira kao posljedica kvara na izolaciji elektrinih ureaja. Indirektan dodir moe uzrokovati elektrini ureaj ili njegov metalni dio (kuite) koje dodiruje zaposlenik, a koji je zbog oteene ili neispravne izolacije poprimio odreeni napon prema zemlji. To e se dogoditi ako takvi elektrini ureaji ili njihovi dijelovi koji nisu uzemljeni ili na drugi nain tieni, jer e zaposlenik svojim tijelom zatvoriti strujni krug i struja e potei iz kuita preko tijela u zemlju i zatvoriti se preko pogonskog uzemljenja zvjezdita transformatora. Opasnost od poara i eksplozije

Opasnost od poara predstavljaju gorive tvari u obliku krutina kao npr. drvo, ugljen, papir, tekstil i dr., zapaljivih tekuina, kao npr. benzin, alkohol, ulja i dr. te gorivih plinova kao npr. zemni plin, butan-propan, acetilen i dr. Opasnost od eksplozije predstavljaju: - krute tvari ako se nalaze u usitnjenom (prainastom) stanju - pare zapaljivih tekuina u smjesi sa zrakom u odreenom omjeru - gorivi plinovi u smjesi za zrakom u odreenom omjeru Najei izvori poara su: - otvoreni plamen, iskra - uarena tijela i vrui predmeti - elektrine instalacije - statiki elektricitet - samozapaljivost - prirodne pojave. Toplinske opasnosti (vrue ili hladne tvari i predmeti) Vrue tvari ili predmeti mogu u dodiru s koom uzrokovati opekline, a mogu biti:

8

- vrui ili uareni metali (npr. pri zavarivanju, lijevanju, kovanju i dr.) - ostali vrui materijali pri obradi (npr. staklo) - vrui materijali pri odravanju (npr. vrui dijelovi strojeva i dr.) - vrui mediji u cjevovodima (vrua voda, para i dr.) - otvoreni plamen. Hladne tvari ili predmeti mogu u dodiru s koom uzrokovati ozljede, a mogu biti: - hladni predmeti odnosno smrznuti proizvodi (npr. hrana u hladnjaama) - hladni mediji (npr. tekui plinovi tekui duik i dr.) - hladni materijali pri odravanju (npr. hladni dijelovi strojeva i dr.) - led. Mikroklima Mikroklimatske uvjete odreuje temperatura zraka, vlanost zraka i brzina kretanja zraka. U pogledu ovih imbenika mikroklime u svim radnim prostorijama moraju se osigurati povoljni uvjeti rada i u ljetnom i u zimskom razdoblju. Buka Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i frekvenciji. Djelovanje buke oituje se kroz poveanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor i razdraljivost. Moe doi i do trajnog oteenja sluha, tj. do gluhoe. U radnim prostorijama buka najee nastaje: - pri radu radnih strojeva i ureaja - pri radu pomonih ureaja (ventilatori, kompresori, agregati) - pri transportu materijala Vibracije tetno djelovanje vibracija moe biti: - strojevi i postrojenja koja pri radu vibriraju to se prenosi na temelje ili podlogu, a odatle na

ostale strojeve, objekte i dr. Do ovjeka vibracije dolaze preko nogu i tijela - vozila i strojevi kao teretna vozila, graevinski strojevi, poljoprivredni strojevi. Na ovjeka se

vibracije prenose preko tijela (sjedala) - prijenosni strojevi i ureaji, kao motorne lanane pile, pneumatski strojevi i builice kojima

zaposlenik rukuje. Izloenost vibracijama izaziva oteenje krvnih ila, miia, tetiva, kostiju i zglobova te ivaca. Veliina oteenja ovisit e o vrsti i trajanju vibracija, hladnoi i vlazi okoline u kojoj zaposlenik radi, nefiziolokom poloaju tijela pri radu i individualnim osobinama ovjeka. Kemijske tvari Kemijske tvari su uobiajeni izraz za tetne tvari koje mogu uzrokovati razliita oteenja zdravlja zaposlenika koji dolaze s njima u dodir pri proizvodnji, rukovanju, transportu, skladitenju ili koritenju. U praksi se mogu pojaviti u obliku praina, dimova, plinova, para, magle, vlakna i dr. tetnost ovisi o mnogim fizikalnim, kemijskim ili otrovnim svojstvima, ali je najvanija koliina tvari koja je ula u organizam.

9

Bioloke tvari Bioloke tvari u koje spadaju virusi, bakterije, paraziti, gljivice, kukci, organske tvari i dr., a s kojima dolazi u dodir zaposlenik na radu, mogu izazvati razliite bolesti, najee profesionalne bolesti. Zraenja tetna zraenja kojima moe biti izloen zaposlenik na radu mogu biti ionizacijska zraenja. Od neionizacijskih zraenja najtetnije djelovanje mogu imati ultraljubiasta zraenja . Rasvjeta Odgovarajua rasvjeta radnih prostorija i prostora omoguuje tono i brzo opaanje te ispravno i sigurno obavljanje vidne zadae uz to manji zamor oiju, a posredno titi zaposlenika i od ozljeda na radu. Tjelesni napori Prekomjerni napori, pogotovo ako se obavljaju u nepovoljnim uvjetima, uz nepovoljne poloaje tijela, mogu uzrokovati zdravstvena oteenja i bolesti, od kojih se neke smatraju profesionalnim bolestima. Psihofiziki napori

Pri radu se mogu pojaviti prekomjerni psihofizioloki napori koji mogu izazvati odreene reakcije, a ako su optereenja naroito velika moe doi do oteenja zdravlja, odnosno do pojave razliitih psihosomatskih bolesti (stres).

OTKLANJANJE OPASNOSTI

Opasnosti utvrene procjenom opasnosti otklanjanju se sukladno propisanim pravilima zatite na radu (osnovnim i posebnim) te priznatim pravilima zatite na radu i u skladu s njima utvrenim pravilima ponaanja (propisi) te primjenom odreenih mjera zatite.

ISPTIVANJE RADNOG OKOLIA TE STROJEVA I UREAJA S POVEANIM OPASNOSTIMA Kako bi se zaposlenicima osigurali uvjeti za rad na siguran nain, Zakonom je utvrena obveza poslodavca glede ispitivanja u radnim prostorijama tetnog utjecaja radnog procesa na stanje u radnom okoliu. Zakonom se utvruje i obveza ispitivanja razine buke i vibracija, koncentracije opasnih tvari, raznih opasnih zraenja, kao i rasvjete u radnim prostorima. Ispitivanje se provodi najmanje jednom u dvije godine.

10

ZATITA NEPUAA, ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI Puenje je u radnim prostorijama i prostorima, kao i na sastancima, zabranjeno. Poslodavac moe iznimno utvrditi da je puenje doputeno, o emu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za puenje.

U svim prostorima puenje je ZABRANJENO.

EVAKUACIJA I SPAAVANJE

Ovisno o prirodi procesa rada, potrebno je organizirati i osigurati evakuacija i spaavanje radnika u sluaju iznenadnog dogaaja koji moe ugroziti ivot i zdravlje na radu i odrediti osobe koje e provoditi evakuaciju i spaavanje.

Iznenadnim dogaajima se smatraju elementarne nepogode, kao to su poplave, potresi, snani vjetrovi, prodori plina, poar, eksplozija i sl.

Pod evakuacijom se razumijeva organizirani izlazak ljudi iz objekata ili ugroene zone. Spaavanje se poduzima u svim sluajevima kada su neposredno ugroeni ivoti ljudi i njihovo zdravlje, a organizirana evakuacija nije mogua. Nain evakuacije i spaavanja se ureuje opim aktom poslodavca.

Poslodavac je duan izraditi plan evakuacije i spaavanje za sluaj iznenadnog dogaaja. S planom evakuacije i spaavanja moraju biti upoznati svi zaposleni i to tako da svaki radnik zna svoju zadau. Osobama odreenim za rukovoenje evakuacijom i spaavanjem radnika mora biti stavljena na raspolaganju sva potrebna oprema.

Evakuacija se obino izvodi glavnim ili pomonim putovima evakuacije koji postoje u objektu. Evakuacijski putovi trebaju biti obiljeeni odgovarajuim oznakama.

Izlazni (evakuacijski ) put za sluaj opasnosti je put koji vodi iz ugroenog prostora (stubita, vrata, ljestve, vatrogasne ljestve, spustnice, natkriveni prolazi i sl.) na sigurno mjesto (zborno ili evakuacijsko mjesto).

ZATITA OD PROVALE, PLJAKE I POARA

Tehnika zatita od provale, pljake i poara provodi se alarmno zatitnim sustavima. Alarmno zatitni sustavi predstavljaju skup razliitih autonomnih tehnikih podsustava postavljenih za odreene namjene, u kombinaciji s nizom organizacijskih postupaka i metoda, kako bi se postigli optimalni efekti, a potencijalni rizici eliminirali ili sveli na minimum. Objedinjeni u jednu funkcionalnu cjelinu, predstavljaju efikasno rjeenje za postizanje sigurnosnih ciljeva.

Prilikom planiranja zatite potrebno je potivati sljedee principe:

1. kod svih mjera sigurnosti na prvom mjestu je zatita ljudskih ivota, 2. sigurnosne mjere provoditi tako da su za potencijalne poinitelje vidljive u mjeri da se

postignu psiholoki efekti odvraanja, 3. osoblje osposobiti da u sluajevima ugroze zna ispravno reagirati.

Tek kod postizanja navedenih uvjeta planirane sigurnosno-tehnike mjere mogu pruiti optimalne efekte. Zatitno alarmni sustav Za objekte novarskih ustanova potrebno je predvidjeti cjeloviti sustav tehnike zatite, koji se sastoji od:

video nadzornog sustava s kamerama za nadzor ulaznog i alterskog prostora,

11

dualni detektor kretanja,

halogenih reflektora,

sustava za kontrolu prolaza radnika i

sustava za kontrolu uvarske slube.

Video nadzornim sustavom neprekidno se snimaju dogaaji u tienom prostoru. Uz psiholoki uinak na eventualne poinitelje, titi prostore, objekte i korisnike ublaavanjem posljedica neeljene situacije lakim otkrivanjem poinitelja ili uzroka.

Dualni detektori kretanja postavljaju se unutar tienog prostora i omoguuju slanje alarmnog signala protuprovalnoj centrali u sluaju neovlatenog kretanja u tienom prostoru.

Halogeni reflektori postavljaju se kao dopuna postojeoj vanjskoj rasvjeti.

Za kontrolu radnika koristi se sustav koji kontrolira vrijeme ulaska i izlaska, te omoguuje ispise na tampau.

Za kontrolu obilaska uvara koristi se sustav koji kontrolira vrijeme i toke obilaska, te omoguuje ispise na tampau.

Centar video nadzora i prihvat ostalih signala postavlja se u prostoriju stalnog deurstva ili se signali proslijeuju do interventne ekipe. Sustav zatite potrebno je napajati nezavisnim izvorom struje.

U centralno nadzorno upravljako mjesto smjeta se:

centar video nadzornog sustava,

vatrodojavna centrala,

protuprovalna signalizacija,

protuprepadna signalizacija i

prijenosni dio sustava kontrole uvara. U koliko izvan radnog vremena ne postoji stalna uvarska sluba, potrebno je omoguiti prosljeivanje svih signala do interventne ekipe. Osnova zatite svodi se na strogu kontrolu ulazaka i izlazaka u kombinaciji sa stalnim 24-satnim video nadzorom. Osnovni je cilj pri tome uspostaviti takvo stanje i uvjete pomou kojih je pristup osobama neometan u domeni ovlatenja, dok istovremeno neovlatenim osobama pristup nije mogu.

Sustavom video nadzora potrebno je postii vizualni i realni 24-satni nadzor nad svim vitalnim i ugroenim podrujima i sektorima. U tu je svrhu potrebno postaviti odgovarajui broj video kamera kojima se vrlo dobro pokriva kako vanjski, tako i unutarnji prostor uz mogunost stalnog ili povremenog snimanja. Pomou opreme za reprodukciju mogua je kvalitetna rekonstrukcija proteklih zbivanja. Ovdje je znaajan snaan psiholoki efekt kamera na uposleno osoblje i vanjske korisnike usluga. Za dojavu provale potrebno je predvidjeti automatski sustav koji se zasniva na infracrvenim senzorima za detekciju kretanja i detektorima uma. Dojavne senzore potrebno je podijeliti u zone tako da je kod nastanka alarma trenutno mogue locirati nastanak alarma, to je posebno vano interventnoj ekipi kod intervencije ili uvaru kod provjere alarmnog stanja. Sve vanjske, posebno ugroene zone du staklenih povrina, poeljno je nadzirati kamerama smjetenim u kuita otporna na atmosferilije, s ugraenim grijaima i termostatima. Za dojavu nastanka poara potrebno je predvidjeti automatski dojavni sustav, koji se zasniva na automatskim senzorima koji prepoznaju nastanak vatre ili dima u poetnoj fazi. Isto tako, po

12

cijelom tienom prostoru, na svim komunikacijama, postavljaju se runi javljai poara, kojima uposleni mogu alarmirati nadzorni centar. Kontrola obilaska uvara rjeava se pomou inteligentnog prijenosnog ureaja i kontrolnih toaka. uvar prilikom obilaska, danju i nou mora u odreenim vremenskim intervalima obii tono odreene kontrolne toke i izvriti registraciju. Svi se dogaaji registriraju i pamte u memoriji ureaja, a pomou stabilne jedinice rukovoditelj uvara moe odtampati izvjea sa svim podacima i provjeriti ispravan rad svake osobe.

Sustav video nadzora Sustav video nadzora ima funkciju snimanja neeljenih situacija u nadziranom prostoru. U sebi objedinjuje sljedee funkcije: 1. nadzor vitalnih prostora, 2. registriranje alarmnog stanja, 3. snimanje, tj. arhiviranje i 4. reproduciranje snimljenih materijala. Video nadzorni centar sadri multiplexer, videorekorder i monitor. Kamere neprekidno registriraju dogaaje. Preko multiplexera signal se prosljeuje prema monitoru. Ovime je omogueno neprekidno snimaje video signala sa svih kamernih mjesta, kako bi u sluaju incidentnih situacija, kraa, pljaki i prepada bilo mogue precizno rekonstruirati svaki dogaaj.

Zatita novca i vrijednosti u transportu

Transport se obavlja pomou specijalnih oklopljenih vozila. Pratioc - uvar mora biti ovlatena osoba, radnik trgovakog drutva koje obavlja zatitarsku djelatnost. Oklopno vozilo predvieno za transport novca i drugih vrijednosti mora biti opremljeno: sustavom tehnike zatite, koji sprjeava neovlateni ulazak u oklopljeno vozilo, otkrivaju,

biljee i dojavljuju pokuaj neovlatenog ili nasilnog ulaska u oklopno vozilo, telekomunikacijskim sustavom i

sredstvima za gaenje poara.

PRUANJE PRVE POMOI

U Republici Hrvatskoj postoji zakonska obveza prema kojoj na svakom radilitu ili u radnim prostorijama, u kojima istovremeno obavlja poslove do 20 zaposlenika, najmanje jedan od njih mora biti osposobljen za pruanje prve pomoi te jo jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika.

VOENJE PROPISANIH EVIDENCIJA TE OBVEZE IZVJEIVANJA O STANJU ZATITE

Poslodavac pribavlja i uva propisanu tehniku dokumentaciju za objekte za rad, kao i

upute za sredstva rada i osobna zatitna sredstva, kada se ona stavljaju u upotrebu. Nadalje uva propisane isprave o povremenim pregledima i ispitivanjima sredstava rada i radne okoline tijekom upotrebe.

Isto tako vodi evidencije o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran nain, evidencije o zaposlenicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada, evidencije o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te evidencije o opasnim tvarima.

13

U sluaju nesree, s posljedicom ozljeivanja radnika koje zahtijevaju medicinsku intervenciju, provedi se postupak prema sljedei tablici

1

PREUZMITE KOMANDU Dodijelite zadatke odreenim ljudima.

2

OSIGURATI ZATITU Zatitite mjesto nesree od naknadnih opasnosti. Primjerice: promet, rad strojeva, poar ili elektrine instalacije pod naponom.

3

PRUITI PRVU POMO Pruite prvu pomo ozlijeenim to prije mogue. Informacije o pruanju osnovne prve pomoi su ukljuene u ovom priruniku.

4

POZVATI HITNU POMO Pozovite hitnu pomo i bilo koje druge potrebne hitne slube (hitna medicinska pomo , pomo vatrogasaca, pomo policije, pomo gorske slube spaavanja, pomo drugih hitnih slubi i operativnih snaga sustava zatite i spaavanja). Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

5

USMJERITE HITNU POMO Priekajte i usmjeravajte osoblje hitne pomoi prema mjestu nesree

6

ZAPAMTITI IME BOLNICE Za potrebe praenja, saznajte gdje se vode ozlijeene osobe

7

SAVJETOVATI UPRAVU Obavijestite upravu . Oni e zatim kontaktirati rodbinu, obavijestiti vlasti, i poeti postupak za izvjeivanje i istraivanje nesree.

8

IZOLIRATI MJESTO NESREE Sprijeite dostup na mjesto nesree s ogradom, vrpcom ili postavljanjem strae, kako bi bili sigurni da se nita nije micalo ili mijenjalo sve dok se istraga ne zavri.

14

OPASNOSTI I MJERE ZATITE PRI RADU ZA RAUNALOM

Mnogi ljudi najveim rizikom pri radu s raunalnom opremom smatraju zraenja videoterminalne opreme (monitora), no istina je drugaija: najvei problem su oboljenja zbog uestalih ponavljanja relativno sloenih i malih pokreta, tzv. RSI (Repetitive Strain Injury) i neprirodnog (nepravilnog) poloaja tijela pri radu. Dok se veina ljudi ne obazire na opomene i upozorenja na mogunosti takvih ozljeda pri radu s raunalnom opremom, prilino su deprimirajua iskustva osoba koje imaju te probleme. Dovoljno je samo zamisliti da ne moete drati vilicu i normalno jesti jer vas to previe boli!

To nisu ozljede koje se javljaju samo kod osoba koje rade s raunalnom opremom, ve i kod tajnica, daktilografa, pletilja i svih drugih osoba koje uestalo ponavljaju niz malih, naoko bezopasnih pokreta. Na svu sreu, veina tih ozljeda se moe sprijeiti uporabom ergonomski i pojedincu prilagoene raunalne opreme, pravilnim dizajnom radnog prostora i posebno redovitim vjebama razgibavanja i oputanja.

Osim nabrojenih fizikih oboljenja mogua su razna druga oboljenja uslijed nekvalitetne plastike koja isparava toksiene plinove, velike koncetracije ustajalog zraka i praine koji su podloga za razvoj bakterija i grinja koje uzrokuju alergije i slino. No ona se vie tiu okoline i klime, nego raunalne opreme.

Naprezanje pojedinih dijelova tijela utjee na javljanje bola i time upozorava na mogunost nastanka trajnog oteenja. Najranjiviji dijelovi tijela raunalnih operatera su:

oi vrat ruke, zglobovi, ake lea, noge, stopala

Problemi s tim dijelovima tijela su to ei to je loiji dizajn radnog okruenja.

U dananje doba javlja se velik pritisak na ljude koji obino rade s raunalnom opremom (posebno programere), koji moraju obaviti odreeni zadatak u zadanom roku, te to znatno utjee na njihove odluke o uzimanju odmora i vjebanju.

Relativno jeftina ulaganja u ergonomski oblikovanu raunalnu opremu i planiranje kod dizajna radnog okruenja redovito se isplate u vidu sretnijih i zdravijih radnika kojima je produktivnost vea. Pod iri pojam raunalne opreme ne spada samo raunalo, tipkovnica i monitor, ve i radna ploha, stolica, rasvjeta, klima. To je sve ono to inae spada u radno okruenje.

1. OSJEATE LI BOL U LEIMA ?

Kada sjedite due vrijeme, kraljenica se potiskuje prema dolje. Ako Vam je uz to i lo poloaj sjedenja ili ne odgovarajua stolica dodatno optereujete kraljenicu, to moe dovesti do bolova u leima.

2. DA LI SU VAM MIII I ZGLOBOVI KRUTI ? Nepokretan poloaj moe prouzrokovati bol u vratu i ramenima. Neaktivnost moe prouzroiti krutost zglobova, oteati pokretanje koje moe postati i bolno.

15

3. DA LI VAM JE SLABA CIRKULACIJA ?

Kada sjedite vrlo mirno, krv se nakuplja u potkoljenicama i stopalima i teko cirkulira cijelim tijelom.

4. OSJEATE LI NAPETOST I STRES ? Intenzivna koncentracija moe izazvati tjelesnu napetost (krutost i bol) to moe dovesti do mentalnog stresa. Napetost lica i donje vilice mogu prouzroiti glavobolju. Veina se tih tegoba moe rijeiti ergonomijom- znanou koja se bavi oblikom i smjetajem uredske opreme, tako da odgovaraju prirodnim pokretima tijela.

EKRAN, TIPKOVNICA, MI, RADNI STOL I STOLICA mogu biti izvori ozljeda ako ih ne koristimo na ispravan nain ili ako su loe odabrani.

EKRAN, TIPKOVNICA I OSTALA SREDSTVA ZA UNOS PODATAKA

Ekran Znakovi prikazani na ekranu moraju biti otri, jasni i dovoljno veliki. Razmak izmeu znakova i redova mora biti primjeren. Slika na ekranu mora biti stabilna i bez treperenja svijetla; ne smiju se pojavljivati nikakvo izoblienja slike.

Ekran mora biti slobodan da se moe lako okretati i naginjati.

Krut vrat Uvuena prsa

Utrnuli prsti

Nateena stopala

Bol donjeg

dijela lea

Tendinitis

podlaktice

Napetost u

ramenima

Problem

zglobova

16

Da bi se poloaj ekrana mogao prilagoditi potrebama korisnika i njegovom radnom zadatku mora biti pokretljiv na radnoj povrini. Mogunost okretanja ekrana je zadovoljavajua, ako ga korisnik bez upotrebe velike sile moe zaokrenuti. Ekran se smije okretati u granicama od maksimalno 180 o. Veim okretanjem bi bila ugroena sigurnost el. kablova. Ekran bi trebao imati mogunost naginjanja prema nazad do max.35 o. Na taj nain se sprjeava tetno dranje, tijela koje umara radnika a postiu se i optimalni uvjeti za gledanje u ekran. Kod toga treba prilagoditi osvjetljenje prostorije i provesti mjere za sprjeavanje reflektiranja.

Tipkovnica Tipkovnica mora biti odvojena od ekrana i nakoena, tako da korisnik moe zauzeti povoljan ergonomski poloaj tijela. Tipkovnica i ostali ureaji za unos podataka ne smiju biti fiksirani za podlogu. Radna povrina ispred tipkovnice mora osigurati mjesto za polaganje ruku.

Tipkovnica mora biti odvojena od cjeline (od ekrana) i mora biti pomina prema potrebi. Radi povoljnog radnog poloaja, tipkovnica smije u normalnom poloaju imati nagib prema stolu izmeu 50 i 120 i visinu od 30 mm. U nakoenom poloaju (izvuene nogice tipkovnice) smije kut nagiba maksimalno iznositi 150. Mala nakoenost i visina tastature omoguavaju rad bez podloge za runi zglob koja moe kod rada smetati. Pomicanje tipkovnice za 100-150 cm od ruba stola, omoguava polaganje ruku na stol.

Slika: Polaganje tipkovnice na ravnu podlogu

Tipkovnica mora imati slabo reflektirajuu povrinu.

Preporua se koritenje tipkovnica sa svijetlim tipkama i tamnim slovima/pozitivan prikaz/.

Nagib tipkovnice 15o

17

Oblik i osnova tipki moraju omoguavati ergonomsko koritenje tastature. Slova se moraju vidno razlikovati od podloge i moraju biti itka.

Ergonomsko koritenje tipkovnice je postignuto, ako omoguava brzo nalaenje bilo koje tipke i omoguava dobro pokretanje prstiju.

Mi

Mi mora biti tako oblikovan, da se njegove tipke mogu staviti u funkciju pri normalnom dranju tijela i ruku. Za mia mora biti na raspolaganju prikladna, ne skliska podloga neznatne visine.

Radni stol, radna ploha

Radni stol odnosno radna povrina mora biti dovoljno velika sa slabo reflektirajuom povrinom, te mora omoguiti dobar raspored ekrana, tipkovnice, mia, pisaeg pribora i ostalih sredstava za rad.

Radne povrine su u pravilu povrine radnih stolova, na koje se kancelarijski pribor postavlja ovisno o radnom zadatku i toku njegove realizacije . Dubina radne povrine ovisi o potrebnim vidnim razmacima, dubini postavljenih ureaja, kao i o potrebnoj slobodnoj povrini za ruke ispred ureaja za unos podataka. Nuna, minimalna dubina radne povrine od 800 mm. Ona moe biti nedovoljna ako se koriste ureaji vee dubine.

18

Radni dohvat se protee u centralnom vidokrugu do dubine stola od 300 mm . Podloge za rune zglobove ispred ureaja za unos podataka /tipkovnica, mi/ trebaju biti 100 do 150 mm udaljene od prednjeg ruba stola.

Slika: Radni dohvat

Da bi se postiglo oputeno dranje glave i umanjila optereenja vida treba liniju gledanja iz vodoravnog poloaja spustiti prema dolje pod kutom od 350 tako da ini priblino pravi kut s gornjom povrinom ekrana. Gornji redak ne smije ni u kojem sluaju leati iznad horizontalne vidne osi. Horizontalno vidno polje je prostor s obje strane centralne vidne osi pod kutom od 350. Vertikalno vidno polje je prostor od horizontalne vidne osi prema dolje pod kutom od 600. (Slika 19)

Na stol dubine 800 mm moe se bez problema postaviti ekran

maksimalne dubine od 450 mm ( s

kablovima).

19

Slika: Vertikalno vidno polje

Slika: Preporuljiva vidna udaljenost

Uredska radna stolica Radna stolica mora biti ergonomski oblikovana i stabilna Stabilnost je kao uvjet zadovoljena ako stolica ima: - osiguranje protiv njihanja - oslonce na postolju (mjere stabilnosti) - osiguranje protiv nekontroliranog kotrljanja - osiguranje od zakazivanja nosivih elemenata Osiguranje protiv njihanja znai da stolica ostaje stabilna i nakon optereenja na nepovoljnim mjestima kao to su prednji rub povrine za sjedenje, kod maksimalnog naginjanja naprijed i natrag. Preduvjet za to su 5 oslonaca na postolju stolice, s tim da mjera stabilnosti ne smije iznositi manje od 195 mm. Mjera stabilnosti je najmanji razmak izmeu osi za okretanje i krajnjeg ruba stolice. Kod upotrebe kotaa najtei je zadatak postavljanje dva susjedna kotaa. Ako elimo poveati mjere stabilnosti stolice, najisturenija toka postolja stolice ne smije biti vie od 365 mm udaljena od osi za okretanje. Uredska stolica mora biti osigurana od prevrtanja i kada je naslon stolice u max. nagnutom poloaju prema natrag .

Slika: Uredska radna stolica

Da bi se sprijeilo njihanje i u optereenom stanju moraju kotai biti lako pokretljivi. Da bi se sprijeilo nekontrolirano kretanja stolice bez optereenja, moraju kotai biti teko pokretljivi ili

20

zakoeni. Kotae treba prilagoditi podlozi na podu, tj. kod mekih podloga (kao to su tepisi) preporuaju se vrsti kotai, a kod tvrdih podloga treba koristiti mekane kotae. Dobro podupiranje korisnika u razliitim poloajima sjedenja zahtijeva promjenu nagiba naslonjaa u odnosu na povrinu sjedenja i promjeni dubine povrine za sjedenje. Povrina za sjedenje i naslon trebaju biti tako oblikovani da omoguavaju oputen, dinamian poloaj za sjedenje. Naslonja treba podupirati prirodan poloaj kraljenice u razliitim poloajima sjedenja. Gornji rub naslona treba dostizati visinu lopatica i treba podupirati kraljenicu i u njenom srednjem i donjem dijelu. Visina toke za podupiranje treba biti 170 mm do 230 mm iznad povrine za sjedenje. Kod naslona kod kojih se moe regulirati visina treba biti mogu raspon od najmanje 50 mm. Dinamino sjedenje podrazumijeva konstantno nagnut naslon. On treba i kod sjedenja u nagnutom poloaju prema naprijed osigurati vrsto podupiranje u predjelu kria. Da bismo eliminirali tetno optereenje kraljenice na udarce mora tjelesna teina kod sjedanja biti elastino prihvaena. Na informatikim i uredskim radnim mjestima se kroz upotrebu podupiraa za ruke sprjeava poveano optereenje ramena i ruku. vrsti nasloni za ruke trebaju radi razliitih konstitucija korisnika biti nagnuti prema naprijed. Bolju prilagodbu nude naslonjai za ruke s mogunou reguliranja visine. Ergonomski oblik radnih stolica uvjetuje da se s njima lako rukuje za vrijeme sjedenja tj. koritenja. prednji srednji stranji

Slika: Dinamino sjedenje (poloaj)

21

Podupira za stopala Kod rada za stolovima kod kojih se ne moe regulirati visina potrebno je povrinu za sjedenje prilagoditi navedenom poloaju ruku. Dogodi li se pri tom da stopala korisnika ne lee cijelom povrinom na podu potrebno je razliku nadoknaditi upotrebom podupiraa za stopala, kojem se moe regulirati visina i nagib. Podupira za stopala treba upotrebljavati ako se bez njega ne moe postii ergonomski povoljan radni poloaj.

Najmanje dimenzije mjesta za noge iznose 450 mm x 350 mm (irina x duljina). Da bi se omoguilo dinamino sjedenje potrebne su vee dimenzije mjesta za stopala. Preduvjet za uinkovitost podupiraa za stopala su ne klizna izvedbe povrine za stopala i mjesta za podupira

na podu.

Uredski ormari i regali Uredski ormari i regali moraju biti tako postavljeni da mogu teinu odloenih stvari sigurno podnijeti. U okomitom poloaju stabilni su openito: uredski ormari i regali s odreenom vlastitom teinom Uredski ormari s konicama koje sprjeavaju izvlaenje polica i s dodatnim optereenjem Ormari s obinim vratima , ako visina gornje police nije 4 puta vea od dubine ormara. Ormari s kliznim ili rolo-vratima kao i regali kod koji visina gornje police nije 5 puta vea od

dubine ormara ili regala. Sastavni dijelovi (npr.: ladice, dna) uredskih ormara i regala moraju biti tako izvedeni i osigurani da se kod nekontroliranih rukovanja ne mogu izvui ili ispasti.

Ako su kod ormara i regala najvia odlagalita na veoj visini od 1,80 m treba radnicima staviti na raspolaganje ljestve i koristiti ih.

22

Elektrine instalacije u uredskom namjetaju Namjetaj u koji je ugraena elektrina instalacija mora biti tako izraen da pod svim moguim uvjetima upotrebe elektrina instalacija ne ugroava ivot i zdravlje korisnika.

Elektrina instalacija i njezini sastavni dijelovi moraju odgovarati zahtjevima tehnikih propisa. Na elektrinoj instalaciji u uredskom namjetaju moraju biti provedene mjere zatite od indirektnog i direktnog dodira dijelova pod naponom. Vodovi u namjetaju moraju biti tako provedeni da nisu nigdje pritisnuti, da ne idu preko otrih bridova ili preko pokretnih dijelova namjetaja, gdje bi mogli biti oteeni. Kabel za prikljuka na mreu kao i unutarnji vodovi

moraju biti fleksibilni i troilni (sa zatitnim vodiem). Najmanji presjek voda iznosi 1,5 mm2. Vodovi moraju imati dvostruku izolaciju.

Uredski aparati i ureaji Uredski aparati i ureaji moraju biti tako izraeni da su kod upotrebe bezopasni za zdravlje i ivot korisnika. To se odnosi ne mehanika opasnosti, opasnosti od djelovanja elektrine struje, opasne materijale, zraenja i buku. Mehanike opasnosti, kao to su mjesta gdje su mogua prignjeenja, rezovi, ubodi i sl. moraju se prikladno osigurati. To se moe postii raznim zatitnim napravama, mehanikim ili elektrinim osiguranjima /zakljuavanjem/. Zatite naprave se smiju skidati samo s alatom ili kljuem . Elektrine uredski aparati i ureaji moraju biti tako izraene da pruaju dovoljnu sigurnost od djelovanja elektrine struje. Produni kablovi moraju imati siguran kabel, koji mora biti prikljuen prema propisima. Isto vrijedi i za prikljune kablove.

Prikljuni kablovi dvostruko izoliranih aparata ne smiju imati zatitni vodi. Takva troila moraju imati posebnu oznaku/naljepnicu dvostruki kvadrati (jedan unutar drugoga)

RADNO OKRUENJE Oprema mjesta Dovoljno velike radne povrine su osnovna pretpostavka ergonomski ureenog radnog mjesta s ekranom. Na radnim mjestima s ekranom mora biti osiguran dovoljan prostor za laganu promjenu radnih poloaja i pokreta

Svako radno mjesto trebalo bi imati slobodan prostor za kretanje u povrini od 2 m2. Dovoljno funkcionalna je ona povrina u kojoj se npr. neometano mogu otvarati prozori vrata, pokretni dijelovi namjetaja itd. Isturena, otra i mjesta mogueg prignjeena ne smiju postojati.

Zaita provedena dvostrukom

izolacijom kuita troila

23

Kod planiranja, povrina administrativnog radnog mjesta, uzimajui u obzir uobiajeni namjetaj i povrine prolaza, ne bi smjela biti manja od 8 10 m2. Visina radnih prostorija ne smije biti manja od 2.5 metra.

Osvijetljenost Kvaliteta osvijetljenosti je odluujua za to koliko tono i kako brzo uoavamo detalje boje i oblike. Loe osvjetljenje izaziva preoptereenje oka, koje moe prouzroiti glavobolje , suze i peckanje oiju, te treperenje pred oima. Panjom kod organiziranja radnog mjesta s ekranom i paljivim osvjetljavanjem sprjeavamo pojavu zasljepljivanja, reflektiranja te zrcaljenja na ekranu i drugim sredstvima za rad Da bi se zadovoljili uvjeti dobrog osvjetljenja, mora se posebno paziti na slijedee svjetlosno-tehnike znaajke:

jainu osvjetljenja raspored gustoe svjetlosti granicu zasljepljivanja sprjeavanje smetnji od zrcaljenja i reflektiranja smjer svjetlosti i zasjenjenja boju svjetlosti sprjeavanje treperenja

Osvjetljenje radnog mjesta s ekranom treba biti provedeno ili kroz osvjetljenje cijelog prostora ili lokalno samo na pojedina radna mjesta. Oba naina se mogu kombinirati. U svakom sluaju treba voditi raina o svjetlosno tehnikim znaajkama. Prema karakteristikama rasprostiranja razlikujemo:

direktno osvjetljenje indirektno osvjetljenje direktno/indirektno osvjetljenje.

Uz pridravanja dobrih svjetlosno-tehnikih znaajki vani su i slijedei aspekti:

karakteristike prostora organizacija i tijek posla raspored radnih mjesta u prostoriji potrebna fleksibilnost kod rasporeivanja radnih mjesta kvalitetu ekrana koritenje dnevnog svjetla jaina i smjer dnevnog svjetla razliitost vidnih zadataka i vidnih mogunosti zaposlenika

Jaina osvjetljenja

Dovoljna jaina osvjetljenja na radnom mjestu s ekranom je najmanje 300 luxa. Ovu jainu osvjetljenja treba osigurati umjetnim osvjetljenjem iako se radi o radnom mjestu gdje se koristi dnevna svjetlost jer dnevna svjetlost ne osigurava potrebnu jainu kroz cijeli radni dan ili u svako godinje doba.

Ograniavanje zasljepljivanja, sprjeavanje reflektiranja i zrcaljenja

24

Zasljepljivanja su smetnje izazvane prevelikom jakosti svjetla ili prevelikim razlikama jakosti svjetla usmjerene u lice. Zasljepljivanje se pojavljuje kao direktno zasljepljivanje ili reflektirajue zasljepljivanje. Zasljepljivanja se mora ograniiti, bilo da nastaju od elektrinog osvjetljenja ili dnevnog svjetla (direktna) ili kroz zrcaljenja jako svijetlih ili sjajnih povrina (reflektirajua). Postavljanje ekrana ispred prozora ili ispred jako svijetlih povrina moe izazvati direktno zasljepljivanje radnika. Prozor, smjeten u blizini radnikovih lea moe se zrcaliti u ekranu i izazvati reflektirajue zasljepljivanje. Reflektiranja na ekranu izazvana zbog poloaja prozora, lampi ili ostalih sjajnih povrina mogu uzrokovati smanjenje kontrasta na ekranu.

Slika: Zasljepljivanja zbog prevelikih razlika u osvjetljivanju u vidnom polju(Prozor)

Slika: Svijetle povrine, koje se mogu na ekranu ocrtavati (ometajui izvori svjetlosti)

25

Visoki nivo rasvijetljenosti uzrokovan dnevnim svjetlom se moe ograniiti upotrebom zavjesa, aluzina ili trakastih zavjesa na prozorima. Upotrijebljeni zatitni materijali za zavjese moraju proputati svjetlost.

Smjer svjetlosti i zasjenjenja Na radnom mjestu je potrebno odgovarajue zasjenjenje. Zasjenjivanjem nivo rasvijetljenosti ne smije biti prenizak, jer se gubi stvarno doivljavanje prostora. S druge strane prejako osvjetljenje stvara duge sjenke, takoer treba sprijeiti. Poloaj sjedenja radnika mora biti paralelan s redovima stropnih rasvjetnih armatura. Boja svjetlosti i reprodukcija boje Za osvjetljivanje radnih mjesta s ekranom treba koristiti svjetiljke s toplom bijelom bojom ili prirodno-bijelom bojom svjetla.

Treperenje Kod fluorescentne elektrine rasvjete mogu nastupiti ometajua treperenja, koja izazivaju smetnje kod vida i umaranja onog ivca. To se moe sprijeiti ugradnjom odgovarajuih i kvalitetnih rasvjetnih tijela.

Slika: Osiguranja od zasljepljivanja i poloaj radnog mjesta za ekranom u odnosu na osvjetljenje.

26

Buka Bukom se smatra svaki zvuk koji ometa rad. Razlikujemo buku koja ometa djelatnost (telefoniranje, planiranje, organiziranje i sl.) i buku koja oteuje sluh.

Kod opremanja radnog mjesta s ekranom treba voditi rauna o razini buke koju prave sredstva rada koja pripadaju tom radnom mjestu i koja moe utjecati na koncentraciju i razumljivost govora

Ovisno o djelatnosti razina buke na radnom mjestu ne bi smjela iznositi vie od 60 dB(A) kod rada za raunalom do 85 dB(A) u ostalom radnom okruenju. Razina buke to je prave ureaja kojima radnik neposredno rukuje treba biti nia od dozvoljene vrijednosti na tom radnom mjestu.

Mjere za smanjivanje utjecaja buke su:

koritenje radnih sredstava koja prave malo buke prostorno odjeljivanje radnih mjesta od izvora buke zvuno izoliranje podova, stropova, zidova i zidnih pregrada upotreba zavjesa ispred prozora odgovarajua izvedba podloga i povrina prekrivanje izvora buke

Slika: Doputena razina buke

Razina buke na radnom mjestu:

Kod mentalnog rada /posebno s ekranima/ < 60 dB(A)

Kod jednostavnijih uredskih poslova < 70 dB(A)

Granina razina buke < 70 dB(A)

27

Mikroklima u radnom prostoru Pod pojmom mikroklima podrazumijeva se temperatura, vlanost i brzina strujanja zraka.

Osjeaj ugode je individualan osjeaj i varira od osobe do osobe, te ovisi fizikoj aktivnosti na radnom mjestu, o odjei, o vremena zadravanja u radnoj prostoriji, o dnevnim promjenama temperature i o godinjim dobima. Sredstva za rad ne smiju doprinositi zagrijavanju radnog mjesta s ekranom. Treba voditi rauna o dovoljnoj koliini vlage u zraku. Ako se vodi rauna o navedenim faktorima, moemo rei da e veina zaposlenih biti zadovoljna s klimom u radnoj prostoriji. Ako se ne pridravamo navedenih faktora moe se raunati s isuenom sluznicom, infekcijama gornjih dinih putova, tekoama s zglobovima, glavoboljama, tekoama u koncentriranju i s umorom radnika. Temperatura prostorije za laganije poslove ili za poslove na kojima se sjedi trebala bi iznositi u pravilu izmeu 210 i 220 . Kod viih vanjskih temperatura moe temperatura prostora biti i via, ali ne smije prei 260 C. Temperatura prostora je temperatura mjerena u sredini prostorije na visini od 0,75 m iznad poda. Brzina kretanja zraka u prostoriji ne treba biti vea od 0,2 m/s , kod temperature prostorije od 210C do 220C. Kod viih temperatura prostorija moe biti poveana i brzina kretanja zraka do 0,8 m/s . Relativna vlanost zraka se treba kretati u granicama od 30% do 65%. Preporua se relativna vlanost zraka od cca. 50% kod koje se takoer sprjeava elektrostatiko punjenje.

Zraenje Pojam zraenje i polje se esto poistovjeuju, te se govori o poljima kod niih frekvencija, a o zraenju kod viih frekvencija. Zraenje mora biti, (uz izuzetak vidljivog elektromagnetskog spektra), tako nisko da je njegov utjecaj na sigurnost i zdravlje korisnika ekrana zanemarivo. Elektromagnetsko zraenje moe biti ionizirajue i ne ionizirajue. Kod rada s ekranima se pojavljuje ionizirajue zraenje samo kao rendgensko zraenje. To zraenje se u katodnim cijevima i u staklu cijevi gotovo potpuno apsorbira. Ostatak zraenja je u odnosu na prirodno zraenje okoline za zdravlje i sigurnost zanemarivo i bezopasno. Usprkos tomu smatraju se katodne cijevi sredstvima koja proizvode rendgensko zraenje i moraju biti tako obiljeene. U ne ionizirajua zraenja spadaju statika polja, polja niske i visoke frekvencije, infra-crveno zraenje, vidljivo svijetlo i ultravioletno zraenje. Za radna mjesta s ekranom s aspekta sigurnosti i utjecaja na zdravlje vana su samo statika, niskofrekventna i visokofrekventna polja. Elektrostatiko polje na radnom mjestu nastaje od statikog naboja od ekrana i od statikog naboja korisnika. Jaina elektrostatikog polja ovisi o vodljivost povrinskog sloja ureaja, kretanju i odjei korisnika, o materijalu od kojeg je izraen namjetaj i pod te o vlanosti zraka.

28

UZROCI OZLJEDA KOD RADA ZA RAUNALOM

Najei uzroci oteenja zdravlja pri radu za raunalom su sljedei:

psihiko stanje organizma napetost miia pogrene radne navike stres prekovremeni rad rad bez povremenih pauza nepravilan poloaj tijela

Prvi simptomi koje primjeujemo odnose se na vidne potekoe i bolove u leima.

13 stvari koje trebate znati o naprezanju oiju

1. Naprezanje oiju razliitim ljudima znai razliitu stvar. Moe se osjetiti kao peckanje, zatezanje, otra bol, tupa bol, suzenje, magljenje, dupla slika, glavobolja, itd., zavisno od osobe. Ako osjeate bilo kakvu nelagodu gledajui neto, moete to nazvati naprezanjem oka.

2. Na radnim mjestima gdje se koriste videoterminali (visual display terminals - VDTs), glavni faktori koji utjeu na dobru vidljivost su:

odbljesak razlika u svjetlini onoga to se gleda i njegove neposredne okoline koliina svjetlosti udaljenost izmeu oka, ekrana i dokumenta itkost ekrana i dokumenta radnikov vid i njegove, ili njezine, korektivne lee

3. Pazite na direktni sjaj. Direktni sjaj podrazumijeva izvor svjetla koji bljeti ravno u oi -- stropna rasvjeta, namjenska rasvjeta, ili svjetlost koja ulazi kroz prozore. Kako bi odredili jakost direktnog sjaja, moete nakratko pokriti oi s rukom i primijetiti da li ste osjetili trenutno olakanje.

4. Odbljesak, npr. od zaslona monitora, ponekad uzrokuje naprezanje oiju. tetniji uinak odbljeska je kada zbog njega promijenimo poloaj tijela iz ugodnog u neugodan, ne bi li samo vidjeli bolje.

5. Najee zanemaren uzrok naprezanja oka u uredima je kontrast -- tamni ekran okruen svjetlom pozadinom kao to je prozor ili svijetli zid. Najbolje rjeenje je da pronaete nain kako da zatamnite podruje oko ekrana. (Ovaj se problem javlja najee kod ekrana koji imaju svijetla slova na tamnoj podlozi.)

6. Koliko treba svjetla? Ovisi o vaoj dobi, kvaliteti ispisa koji itate i o drugim faktorima. Trebalo bi biti dosta svjetla za lako itanje, ali previe bi moglo, zavisno od osobe, uzrokovati naprezanje oiju.

7. Oi su napetije prilikom gledanja na blizu, nego kod gledanja na daleko. "Prava" udaljenost za kompjutorske monitore i dokumente ovisi u potpunosti o tome koliko su

29

jasno itki na danoj udaljenosti. Glavno pravilo je da drimo gledani materijal to je dalje mogue, pod uvjetom da se moe lako itati!!!

8. Ako predugo gledate u neto, oi vam se mogu umoriti. Oi se trebaju s vremena na vrijeme fokusirati na razliite udaljenosti. Dobra je ideja slijediti "20/20 pravilo" -- svakih 20 minuta gledajte neto udaljeno 20 stopa (oko 5 metara) u trajanju od 20 sekundi.

9. Ako dva objekta imaju do 10 cm razliitu udaljenost od oiju, tada se oi zapravo ne trebaju refokusirati da bi gledale s jednog na drugi. Vee razlike u udaljenosti, mogu pak zamoriti oi ako morate naizmjence gledati s jednog objekta na drugi -- kao prilikom tipkanja kada itate s papira i gledate u ekran. Uglavnom, drite gledane objekte otprilike na istoj udaljenosti od oiju ako trebate esto gledati s jednog na drugi.

10. Moe li rad s kompjutorom uzrokovati kratkovidnost? Rijetko, kau optiari. Prije e biti da radei s kompjutorom shvatite da vam naoale ustvari trebaju.

11. Ponekad se naprezanje oiju oituje samo kroz to to su vam suhe oi. Sniavanje visine monitora moe pomoi. Kada gledate prema dolje vea povrina oka je prekrivena kapkom, i dogaaju se dvije druge stvari: oi nesvjesno vie trepu, i lue vie maziva.

12. Ljudi koji koriste bifokalne naoale trebali bi uzeti u obzir i neke druge mogunosti. Kau da su dvije dobre mogunosti:

naoale namijenjene radu s kompjutorom koje fokusiraju na ispravnu udaljenost za kompjutorski ekran.

noenje kontaktnih lea -- u jednom oku lea prilagoena udaljenosti za rad s kompjutorom ili itanje, a (ako je potrebno) u drugo oko lea namijenjena gledanju na daleko. (Iskreno, ja sam samo kratkovidan, ali ba me zanima da li ovo djeluje?)

13. Ljudi koji nose bifokalne naoale esto iskuse bol u vratu i ramenima zato to moraju nagnuti glavu prema nazad ne bi li vidjeli kompjuterski ekran.

Spustite monitor to je vie mogue -- ako stoji na kompjutorskom kuitu, maknite kuite tako da monitor stoji na stolu.

Ako je potrebno, maknite donji dio monitora (stalak koji slui pomicanju monitora lijevo-desno ili namjetanju nagiba) ne bi li tako dobili jo koji centimetar (konzultirajte se s nekim ako ne znate kako bi skinuli taj stalak).

Snizite radnu povrinu na kojoj stoji monitor.

14 stvari koje trebate znati o boli u leima

1. Bol u leima je danas mistina kao i prije vie desetljea. Unato izvrsnim testovima, moderni specijalisti za lea priznaju da do 80% svih sluajeva nema jasni fizioloki uzrok. U stvari, mnogi ljudi koji ne osjeaju bol u leima imaju na rendgenskim snimkama vidljivo oteene meukraljene diskove.

2. Takoer, unato svemu to znamo o bolovima vezanim uz lea, 90% od nas e imati razdoblja u ivotu u kojima e imati probleme s leima.

3. Teko je predvidjeti kod koje e se osobe pojaviti bol u leima. Tjelesna snaga i forma, pa ak i rendgenske snimke nisu dobri predkazatelji. Jedna velika studija zakljuila je da su jedini predkazatelji bili:

da li je osoba prije imala problema sa leima, i da li osoba pui cigarete.

30

4. S druge strane, karakteristike posla su predkazatelji bola u leima. Poslovi u kojima se podiu veliki tereti, ili se openito esto diu tereti, spadaju u visokorizine, kao i poslovi koji ukljuuju dugotrajno stajanje ili sjedenje.

5. Jo uvijek nije jednoznano utvreno kako treba podizati teret, a da se smanji rizik od povreda. Podizanje pomou nogu manje optereuje lea, ali zato optereuje noge i miie. Podizanje pomou lea napree meukraljene diskove, ali zato manje umara.

6. Nije dokazano da tkz. "pojas za lea" pojaava lea ili sprjeava mogue probleme s leima. U jednu ruku, moe pomoi tako to podsjea onoga tko ga nosi da die paljivo. U drugu ruku, onome tko ga nosi moe dati pogrean osjeaj vee snage, ohrabrujui ga da die vie nego to bi trebao.

7. Ljudima koji sjede due vrijeme prijeti rizik od poremeaja u leima. Izgleda da su dva najvea problema:

uspravno sjedenje ili sjedenje na rubu stolca, i ne mijenjanje poloaja.

8. Uspravan poloaj s bokovima pod 90 stupnjeva u odnosu na trup je zapravo nezdrav, to se tie meukraljenih diskova iz vie razloga, diskovi su izloeni veem pritisku -- i pritisak je asimetriniji -- nego prilikom stajanja. Stoga je dobra ideja sjediti tako da su bokovi to vie u ravnini s trupom. Da, to znai "zavaljen" poloaj tijela, sa pomaknutom zadnjicom prema naprijed. Dugorono gledajui takav poloaj mogao bi biti zdraviji. Stolci s mogunou podeavanja nagiba sjedalice prema naprijed, kao i stolci s podesivim nagibom naslona, podravaju takav poloaj.

9. ak i ako bokovi ne odstupaju od kuta od 90 stupnjeva u odnosu na trup, sjedenje u "zavaljenom" poloaju zdravije je od uspravnog sjedenja (poloaj kada smo "zavaljeni", a kut izmeu trupa i bokova je 90 stupnjeva, mogue je ostvariti pomou opcije za namjetanje koja naginje cijelu stolicu (eng. chair tilt)).

To je zato to "zavaljeno" sjedenje oslanja vie teine na naslon stolca. Ako naslon stolca dri vie teine, diskovi u donjem dijelu lea "nose" manje teine. (Dobro dizajnirani nasloni za ruke takoer preuzimaju dio teine gornjeg dijela tijela s diskova.)

I "zavaljeno" sjedenje doputa oputanje lenih miia.

10. Svi oni koji mnogo sjede trebali bi se kretati. Tako e doprinijeti oputanju i oporavljanju miia, a ujedno steu i oputaju meukraljene diskove, to rezultira boljom cirkulacijom tekuine u/iz jezgre diskova. Na taj nain diskovi su "napuhnutiji" i, dugorono gledajui, zdraviji.

Pretpostavka: stolac bi trebao pratiti onog koji sjedi dok on/ona mijenja poloaj.

11. Najvanije opcije za podeavanje stolca su:

visina stolca u odnosu na pod -- stopalima bi trebalo biti omogueno da stoje direktno na podu. (Ipak, to ne znai da bi stopala trebala uvijek biti dirketno na podu. Nogama bi trebalo biti omogueno da stoje u razliitim poloajima.)

dubina od prednje strane sjedalice do naslona stolca -- oni koji sjede trebali bi se moi nasloniti na naslon stolca bez da se javlja pritisak iza koljena.

potporanj za donji dio lea podesiv po visini -- svaka osoba je drukijeg oblika tijela.

12. Na "ispravno" podeavanje stolca jako utjee radna okolina. Na poloaj tijela mogu naroito utjecati oi, pogotovo ako je radni materijal predaleko, prenisko, ili previsoko. Poloaj ruku (pogotovo ako radimo neto podalje od tijela) takoer moe utjecati na poloaj tijela, naroito na poloaj gornjeg dijela lea i vrata.

31

13. Nelagoda u gornjem dijelu lea i vratu esto je povezana s podignutim kutom gledanja (npr. monitor koji se nalazi iznad visine oiju), ili naginjanjem, zakretanjem, dohvaanjem (npr. gledanje prema dole i u stranu prema dokumentu na stolu, ili posezanje za miem).

14. Za ljude koji imaju (kronine) probleme s leima: sva iznad navedena pravila su ostavljena na izbor, zato to je svaki pojedini sluaj vezan uz bol u leima drugaiji. Pravila za prevenciju bola u leima ili za terapiju srednje tekih sluajeva mogu biti potpuno neprikladna za pojedine teke sluajeve problema s leima. Prije nego prihvatite ikoji savjet, vjerujte "savjetu" koji vam daje vlastito tijelo pomou reakcija na nelagodu.

MJERE PREVENCIJE

32

33

34

35

36

TJELESNA NAPREZANJA I NEFIZIOLOKI POLOAJ TIJELA

Podizanje, prenoenje i odlaganje razliitih predmeta u ugostiteljstvu, kao to su sanduci, vree i sl., uglavnom obavljaju radnici koji za taj posao nisu posebno uvjebani. Zbog toga se radnici brzo umaraju, njihov radni uinak opada, a poveava se i mogunost ozljeivanja. Najee se javljaju ozljede kime, zglobova ili miia.

Najvei broj ozljeda na radu koje nastaju pri runom rukovanju materijalom jesu posljedica pogrenih radnih navika, odnosno neispravnog naina rada, i to:

- neispravnog i nesigurnog zahvaanja predmeta - neispravnog podizanja, dranja i sputanja tereta - podizanje pretekih tereta (preoptereenja) - rada bez uporabe osobnih zatitnih sredstava.

Da bi se izbjegle ozljede ili profesionalna oteenja, treba se pridravati slijedeih uputa:

- na poslovima transportnog zaposlenika ne smije se zapoljavati osoba sa smetnjama na

kraljenici - pri prenoenju tereta s otrim, iljatim stranicama treba koristiti kone rukavice, a za zatitu

nogu treba nositi cipele s elinom kapicom - teret treba podizati i nositi u skladu s normama propisanim za dob, spol i trajanje noenja -

doputene granice kod runog prenoenja tereta su: - 20 kg za zaposlenike mlae od 18 god i ene - 25 kg za mukarce - pridravanje tehnike za podizanje i prijenos tereta

Tehnika podizanja i prijenosa tereta

Runo podizati i prenositi teret (bez obzira na njegovu teinu) sastavni je dio veine

poslova. Zbog pogrene tehnike podizanja tereta, ak i neznatne teine, moe se ozlijediti

kima kao da se podie iznimno teak teret. Radnici niskog rasta, ali vrste konstrukcije esto

mogu podizati i prenositi tee terete negoli visoki ili krupni radnici.

37

Podizati i prenositi teret iziskuje odreen fiziki napor i optereenje pojedinih dijelova tijela. Da se sprijee ozljede kime, zglobova, tetiva i sl., potujte ove upute:

38

OSNOVE ZATITE OD POARA

GORENJE VATRA

Osnovne spoznaje o gorenju Gorenje je kemijski proces spajanja neke tvari s kisikom - proces oksidacije pri kojem

uz oslobaanje topline i pojavu svjetlosti i/ili plamena nastaju drugi produkati izgaranja (oksidi). Oksidacija je kemijski proces pri kojem se kisik spaja s elementima od kojih je tvar

graena.

Izgaranjem nastaju produkti oksidacije s kisikom oksidi. S obzirom da je veina organskih tvari graena od ugljika i vodika, najei su produkti

izgaranja: ugljini dioksid (CO2), ugljini monoksid (CO) i voda (H2O).

Oksidacija moe biti: 1. polagana (bez pojave vatre) - npr. hranje, 2. brza (s pojavom vatre) - gorenje 3. trenutana (s pojavom i bez pojave vatre) - eksplozija.

Uvjeti potrebni za nastanak gorenja Da bi dolo do gorenja, moraju uvijek postojati tri osnovna

uvjeta: 1. goriva tvar 2. izvor topline - iskra 3. kisik

Sa stajalita opasnosti od poara, sve se tvari razvrstavaju u dvije skupine: 1. negorive ili nezapaljive tvari, 2. gorive ili zapaljive tvari.

Nezapaljivim se smatraju one tvari koje se ne mogu spajati s kisikom (kuhinjska sol, voda, ugljini dioksid, razni metalni oksidi, itd.).

Zapaljivim smatraju se tvari koje se mogu pod obinim uvjetima zapaliti, a zatim nastavljaju gorjeti. Kao posebnu grupu zapaljivih tvari, treba izdvojiti teko zapaljive tvari (vuna isl.) koje gore dok se na njih djeluje plamenom.

Zapaljive se tvari u praksi javljaju u tri agregatna stanja, kao: 1. zapaljive krute tvari (drvo, ugljen, papir, plastika i dr.), 2. zapaljive tekuine (benzin, ulje, alkohol, boje), 3. zapaljivi plinovi (acetilen, vodik, metan, butan, propan).

Zapaljive krute tvari

Gorenje krutih tvari najsloeniji je oblik izgaranja, budui da mu prethodi cijeli niz fizikalno-kemijskih promjena, kao to su suha destilacija, taljenje, isparavanje, zagrijavanje i sl. U tom procesu promjena gorive tvari izdvaja se jedan dio tvari u stanju plina ili pare to izgara plamenom, a ostatak krute tvari arom. Ostatak gorenja krutina je pepeo, a sainjavaju ga neki oksidi, mineralne soli i slini sastojci koji ne mogu dalje izgarati. Za krutine vrijedi jedna specifinost, a to je da mogu izgarati slino kao i plinovi i pare, i to uz eksploziju, ako su u obliku usitnjenih estica (praine), uzvitlanih u zraku.

39

Zapaljive tekuine

Zapaljive tekuine ne gore ve gore njihove pare. Dakle, da bi se zapalila zapaljiva tekuina, potrebno je da ona ispari. Zbog toga se i smatraju opasnijima one zapaljive tekuine to lake isparavaju, tj. one to imaju nie vrelite i nie plamite. Pare zapaljivih tekuina mogu sa zrakom initi eksplozivne smjese.

Zapaljivi plinovi

Gorenje plinova najjednostavniji je proces gorenja, a nastaje ako se smjesi zapaljivog plina i zraka dovede odgovarajui izvor paljenja.

Plinovi u smjesi sa zrakom, a pogotovo sa istim kisikom, mogu stvarati eksplozivne smjese. Postoje odreene donje i gornje granine koncentracije koje dovode do eksplozije. Podruje izmeu donje i gornje granice eksplozivnosti zove se podrujem eksplozivnosti. Zapaljivi plinovi meusobno se bitno razlikuju i po vrijednostima granica eksplozivnosti i po irini tog podruja.

Openito se moe rei da su opasniji oni plinovi to imaju niu donju granicu eksplozivnosti i veu gornju granicu, odnosno ire podruje eksplozivnosti.

U cilju provoenja zatite od poara potrebno je stalno nastojati:

- da do izbijanja poara uope ne doe, - da se poar odmah ugasi odnosno da se sprijei ili ogranii njegovo irenje, - da se smanje tete od poara kao i od posljedica gaenja, - da se izbjegne ranjavanje ljudi i gubitak ljudskih ivota u tjeku poara i akcije gaenja.

Prije naputanju prostorija u kojoj je nastao poar kojeg ne moemo ugasiti treba zatvoriti prozore i vrata.

Da bi se izbjeglo trovanje i uguivanje produktima izgaranja kod naputanja zatvorenog prostora treba se kretati u pognutom poloaju.

U sluaju izbijanja poara veeg obima, profesionalna vatrogasna jedinica poziva se na broj telefona 93. ili 112.

Osnovni pojmovi o gaenju

Naini gaenja poara temelje se na uvjetima za nastanak poara:

- Hlaenjem se goriva tvar ohlauje na temperaturu niu od temperature paljenja. Tako se gase poari krutih tvari, a voda je osnovno sredstvo za gaenje to se temelji na hlaenju.

- Uguivanjem se prekida dodir gorive tvari s kisikom iz zraka, tako da se sredstvom za gaenje, najee pjenom i ugljinim dioksidom, prekrije goriva tvar i na taj nain zaustavi gorenje.

- Uklanjanjem gorive tvari iz podruja ugroenog poarom, odnosno prekidanjem dovoda gorive tvari do mjesta poara isto se tako sprjeava poar. Kad izgori preostala goriva tvar, poar e se sam ugasiti, bez posebnog sredstva za gaenje.

- Antikatalitikim djelovanjem sredstva za gaenje npr. halona, usporava se, odnosno potpuno prekida spajanje gorive tvari s kisikom iz zraka. Taj je nain gaenja najsliniji uguivanju.

Treba istaknuti da se djelovanje pojedinih sredstava za gaenje ne ograniava na samo jedan od spomenutih naina. Tako, primjerice, voda gasi preteito tako da hladi gorivu tvar, ali, u izvjesnoj mjeri, a pogotovo kad je u rasprenom obliku, djeluje i uguujue. Ugljini dioksid djeluje preteito uguivanjem, a djelomice i hlaenjem.

40

SREDSTVA ZA GAENJE POARA

Sredstva za gaenje poara su tvari koje imaju svojstvo zaustavljanja kemijskog procesa gorenja.

Sredstva za gaenje u praksi se esto dijele na: - osnovno ili glavno sredstvo (voda) - specijalna sredstva (pjena, ugljini dioksid, prah, haloni) - pomona sredstva (zemlja, pijesak, pokrivai i sl.).

Prema nainu gaenja, dijele se na sredstva to djeluju:

- uguivanjem - ohlaivanjem - istodobno i uguivanjem i ohlaivanjem - antikatalitiki

Voda Voda je jedno od najrairenijih sredstava za gaenje poara. Voda provodi elektrinu struju, pa se zbog toga ne smije koristiti za gaenje poara na ureajima i instalacijama pod naponom. Voda se kod gaenja upotrebljava u razliitim oblicima mlaza, to ovisi o vrsti tvari koja gori, intenzitetu izgaranja i veliini poara. Pjena Kao sredstvo za gaenje osobito je pogodna za gaenje poara lakozapaljivih tekuina. Danas se pjenom pouzdano mogu gasiti i najvei poari u rafinerijama, skladitima zapaljivih tekuina i dr. Pjena se primjenjuje za gaenje uguivanjem i hlaenjem. Koristi se za gaenje poara zapaljivih tekuina, a moe se upotrebljavati i za gaenje poara krutina. Pjenom se ne smiju gasiti poari elektrinih instalacija, praine metala i tvari koje burno reagiraju u dodiru s vodom. Ugljini dioksid Ugljini dioksid gasi poare na naelu uguivanja, tj. istiskivanjem zraka iz zone gorenja. Uspjeno gasi gotovo sve poare. Posebno je pogodan za gaenje poara u zatvorenom prostoru, na elektrinim ureajima i instalacijama pod naponom te zapaljivih tekuina i plinova. Prah Prah je jedno od najboljih sredstava za gaenje gotovo svih vrsta poara. Najbolji uinak postie se kod gaenja zapaljivih tekuina, plinova, elektrinih ureaja instalacija pod naponom, prometnih prijevoznih sredstava, kao i predmeta od posebnog znaaja osjetljivih na vlagu (papirnate novanice, vrijednosni dokumenti, slike, sklupture u galerijama i muzejima). Plinovita sredstva za gaenje Plinovita sredstva za gaenje (FM 200 i dr.) se mogu uspjeno upotrebljavati kod gaenja onih tvari koje gore plamenom, a to su zapaljivi plinovi i tekuine te neke krute tvari. Nisu prikladni za gaenje tinjajuih poara. Budui da FM 200 ne provode elektrinu struju, mogu se koristiti i za gaenje ureaja pod naponom elektrine struje.

Priruna sredstva za gaenje Osim spomenutih tzv. glavnih, sredstava za gaenje, mogu se, ve prema prilici, koristiti neka priruna sredstva za gaenje, npr. pijesak i zemlja. Prekrivanjem gorive tvari zemljom ili pijeskom sprjeava se njezin dodir s kisikom iz zraka i na taj nain prekida proces gorenja. Za gaenje manjih poara i za gaenje odjee na osobama mogu posluiti razni pokrivai. Pri tom treba prekriti cijelu povrinu koja gori, jer e se samo tako brzo i do kraja ugasiti poar.

41

Mjere zatite pri gaenju poara

Da biste mogli sudjelovati u gaenju poara, vaa je dunost da se upoznate s osnovama gorenja i gaenja, aparatima za gaenje, tehnikom i taktikom gaenja.

Budui da gaenje poara moe biti opasno i za zdravlje i za ivot, obvezno je tijekom gaenja poduzimati odgovarajue mjere zatite:

- iskljuiti struju prije gaenja vodom ili pjenom, - nastojati zaustaviti dotok gorive tvari do mjesta poara, - zatititi glavu, ruke i noge, - pri gaenju se drati uputa proizvoaa za rukovanje aparatom, - ako se gasi poar u zatvorenom prostoru, u sluaju tekoa s disanjem napustiti

prostoriju i gaenje nastaviti uz upotrebu osobnog zatitnog sredstva za zatitu dinih organa,

- pravilno pruiti prvu pomo ozlijeenom i, ovisno o stanju, zatraiti lijeniku pomo