Uvod Koliko smo ovisni o okoliu, njegovoj biolokoj raznolikosti i istoi, optereeni svakodnevnim obavezama koje nam namee suvremeni nain ivota najvei dio vremena nismo svjesni. Ogranieni poslovnim obavezama, usmjereni smo na kupnju vode, hrane, odjee, energenata i drugih gotovih proizvoda u trgovakim centrima toliki niz godina da vie nismo svjesni da sve to proizvodimo, kupujemo i troimo ima porijeklo u okoliu gdje se nalaze svi resursi neophodni za na vlastiti opstanak. Ogranienih pogleda nismo svjesni da zdrava hrana i ista voda potjee iz naeg neposrednog okolia, te da

nae zdravlje ovisi o njegovoj ouvanosti i obnovljivosti. Ovom brourom elimo skrenuti panju na vrlo vano podruje sauvane prirode, stanita i ekosustava u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji ba iz razloga da ne ostane nezapaeno i da zbog neinformiranosti ne bude prekomjernim iskoritavanjem ili potpunim zaputanjem uniteno. Podruje o kojem ovdje piemo su ribnjaci i njihova okolica unutar Nacionalne ekoloke mree, od strane Dravnog zavoda za zatitu prirode predviene za ukljuivanje u Europsku mreu Natura 2000 podruja, iji je cilj zakonskim i svim pripadajuim mjerama zaustaviti trend pada bioloke raznolikosti u svijetu. Kao indikatori ouvanosti prirode, okolia i bioloke raznolikosti posebno su pogodne ptice, s obzirom da su one prisutne u svim stanitima, osjetljive

1

su na promjene unutar njih, a uoljivije su od drugih vrsta ivotinja. Stoga ptice du rijeke esme priaju priu o prirodi koja je postojala na ovom podruju prije ovjekovog intenzivnog kultiviranja prirode, te o sada prisutnoj prirodi koja je u visokom stupnju sauvana od propadanja upravo zbog tog istog djelovanja ovjeka koji pokuava iz prirode dobiti nabolje to se moe. U pitanju je delikatna ravnotea i ne moemo si priutiti da ju naruimo, nego naprotiv, trebamo initi sve na dobrobit prirode, a time i na dobrobit ljudi koji ive od nje.

Opis podruja Ribnjaci Narta, Blatnica i Siani smjeteni su u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji uz rijeku esmu u duini od 32km u pravcu istok-zapad, od sela

Meuraa na istoku do Kostanja na zapadu. Ribnjaci zauzimaju ravniarski krajolik koji je do polovice 20. stoljea predstavljao movarnu poplavnu nizinu rijeke esme sa velikim hrastovim umama, a koja se nastavlja na poplavnu dolinu rijeke Save i Lonjsko polje. Tada je rijeka esma slobodno meandrirala i poplavljivala okolni teren, te je bilo vano mrjestilite za veliki broj ribljih vrsta, koje su bile temelj hranidbenog lanca koji se rasprostirao kilometrima iroko. Istovremeno, ovo podruje je u vrijeme Otomanske opasnosti bila prirodna granica, zbog ega je iz stratekih i obrambenih razloga podignut grad Bjelovar.

2

Polovicom 20. stoljea nastupila je sveopa regulacije vodotoka i isuivanja velikog dijela vlanih podruja u cijeloj Hrvatskoj, ime je zahvaena i esma zajedno sa svim njenim pritocima to je devastiralo okolne ekosustave i metrima snizilo razinu podzemnih voda. Danas su movarni ekosustavi u Hrvatskoj, Europi i svijetu sve rjei i ugroeniji, ali sreom uz esmu su istovremeno izgraeni ribnjaci koji su postali zamjenska movarna stanita. Na uzvodnom dijelu esme, nalaze se ribnjaci Narta ukupne povrine 670 ha, a Narta, Paljevine i Kolarevo Selo tri su glavna naselja koja se nalaze u neposrednoj blizini ovih ribnjaka. Ribnjaci Blatnica nalaze se nizvodno, izmeu sela Blatnica i Staro tefanje zauzimajui ukupnu povrinu od 290 ha, a ribnjaci

Siani se na njih nastavljaju nizvodno te zauzimaju povrinu od 386 ha izmeu sela Staro tefanje i Sisani. Ribnjaci Narta okrueni su sa vie umskih kompleksa poplavnih uma, prvenstveno hrasta lunjaka: Dugaki gaj, Dabravina, Bukvik i Velika Straanica, dok se na sjevernoj strani ribnjaka Blatnica i Siani, na suprotnoj strani rijeke esme, nadovezuje veliki umski kompleks esma uglavnom hrasta lunjaka, povrine 20x5 km. Vie od 50% umske povrine ine stabla starija od 100 godina to je od izuzetnog znaaja za gnijeenje onih rijetkih i ugroenih vrsta ptica koje su se specijalizirale za prehranjivanje na vlanim povrinama, a podiu

3

dugogodinja i vie stotina kilograma teka gnijezda na starim i vrstim hrastovim stablima u neposrednoj blizini. Kombinacija velikih movarnog stanita i stoljetnih hrastovih uma danas je vrlo rijetka, to daje jo vei znaaj ovom podruju. Osim umama ribnjaci su okrueni i privatnim obradivim poljoprivrednim povrinama i livadama koje na udaljenosti od 100 do 500 m dotiu asfaltirane prometnice koje predstavljaju granice ovdje prisutne Nacionalne ekoloke mree. Proizvodnja ribe na ribnjacima je zadnjih dvadesetak godina bila smanjenog obima, ali trenutno se poveavaju iskoristivost i kapaciteti to je od velikog znaaja za opstanak velikog broja prisutnih vrsta kako

radi prehrane ribom, ali i drugim vrstama koje se ovdje razmnoavaju, poput kukaca (vretenca), vodozemaca (abe), gmazova (kornjae, guteri i zmije) i sisavaca (vidre, dabrovi). Naalost, na ribnjacima Narta proizvodnja ribe jo uvijek nije obnovljena te ribnjaci iz godine u godinu propadaju, to zbog prirodnih utjecaja, to zbog devastacije uzrokovane ovjekom. Meutim, jo uvijek ima prostora za djelovanje poto ribnjaci osim proizvodnje ribe nude niz drugih mogunosti poput ribikog, konjikog, promatrakog, gurmanskog i drugog turizma od kojega moe profitirati okolno stanovnitvo.

4

Movarne ptice Najbrojnije i najuoljivije ptice na vodenim povrinama su naravno aplje kojima je ovo podruje stanite na kojem se gnijezde i prehranjuju. Sa sivim apljama (Ardea cinerea) najee se moete susresti na nasipima sa kojih vrebaju plijen poput aba i ribe, mada se bez ustruavanja odvae zakoraiti po vegetaciji ili ugaziti u pliake. Odmaraju se na okolnim stablima, a u blizini je lokacija sa oko 400 gnijezda to ju ini etvrtim po veliini gnjezdilitem ove vrste u

Hrvatskoj. Ljeti stanite dijele sa upola manjim bijelim apljicama (Egretta garzetta), a koje se sa pribliavanjem jeseni smjenjuju sa impresivnim velikim bijelim apljama (Egretta alba). Kada se ribnjaci zimi zamrznu u stotinama se redaju du obala esme. Od rjeih vrsta aplji mogui su susreti sa preletima gakova (Nycticorax nycticorax), kao i sa ugroenim apljama dangubama (Ardea purpurea) koje su do nedavno gnijezdile u gustoj vegetaciji ribnjaka Siani. U vrijeme parenja moda susretnete apljicu voljak (Ixobrychus minutus), ali definitivno e te uti glasanje

7

bukavca (Botaurus stellaris), skrovitu pticu koja se savreno kamuflira u movarnoj vegetaciji.

Ribnjaci su okrueni selima koje nastanjuju stotine bijelih roda (Ciconia ciconia), a svakodnevno se na ribnjacima okupljaju radi lova na vodozemce, gmazove i ribu. esto drutvo dijele sa vrlo ugroenim, ali za vrijeme prehranjivanja mladih relativno brojnim crnim rodama (Ciconia nigra) koje dijele isti ukus to se tie izbora plijena. Ne podnose ljudsku prisutnost, pa se gnijezde u miru i tiini dubokih stoljetnih uma u okolici. Budite oprezni

dok promatrate rode i bijele aplje,

da nepanjom ne propustite promotriti jata gnjezdeih liarki (Platalea leucorodia) u pliacima gdje liastim kljunovima filtriraju hranu iz mulja. Vrlo su ugroene zbog unitavanja pogodnih hranilita. Od ptica koje gacaju po pliacima u potrazi za mlaom ribe, liinkama kukaca i raznim beskraljenjacima moramo spomenuti elegantne i dugonoge vlastelice (Himantopus himantopus), jata malih prutki (Actitis hypoleucos), povremeno prisutne crnorepe muljae (Limosa limosa), prljivce (Philomachus pugnax) i ljuke kokoice (Gallinago gallinago), dok na zimovanje redovito

8

dolaze crnokrile prutke (Tringa ochropus). Meu njima uz obale moete zapaziti bumbaru slian let metalno plavih vodomara (Alcedo atthis) dok trae pogodne granice za strelovito obruavanje na malene ribice. Svake godine u redovitoj seobi na ribnjacima se radi prehrane pojavljuju i vjeti letai poput rijenih galebova (Larus ridibundus), bjelobradih igri (Chlidonias hybrida) i crnih igri (Chlidonias nigra). Hranu hvataju u briuem letu sputajui kljun na povrinu vode. Na ribnjacima su mnogobrojne crne liske (Fulica atra).

Ako ih uznemirite u desetinama izlijeu iz guste vegetacije, te kombinacijom leta, tranja po vodi i konanog glisiranja poveavaju odstojanje. Mlakue (Gallinula chloropus) su im sline ali manje ptice ije iznenadno piskavo dozivanje moete uti u skrovitoj vegetaciji. Ako ste dovoljno oprezni i strpljivi moete ugledati njihove crvene kljunove sa utim vrhom, dok za sobom vode mlade crne pahuljaste pilie. Posljednjih godina se na ribnjacima Narta okuplja i razmnoava sve vei broj crvenokljunih labudova (Cygnus olor), oko 11kg tekih plivaa i letaa ija

9

brojnost nerijetko prelazi stotinu. Zimi ih posjeuju jata divljih gusaka (Anser anser), sasvim nalik domaim guskama, ali sposobnima za maratonske letove. Tu je cijele godine redovito prisutan cijeli niz patkarica poput divljih pataka (Anas plathyrhynchos) koja je lovna vrsta, zatim patke pupanice (Anas querquedula), uoljive glavate patke (Aythya ferina), patke zvidare (Anas penelope), slikovite patke krulje (Anas crecca), ugroene i zatiene patke njorke (Aythya nyroca), te u Hrvatskoj izumrle ali u preletu prisutne patke liarke (Anas clypeata). Povremeno vas mogu iznenaditi i morske utve (Tadorna tadorna).

Zanimljivo je da su za sve patkarice ovi ribnjaci vrlo vani za obnovu snage prilikom preleta u toplije krajeve, ali i za prehranjivanje onih vrsta koje prezimljavaju u okolici ribnjaka. Kada temperature padnu ispod nule pa sve okolne vode zavre pod nekoliko centimetara debelim ledom, stotine patkarica se okuplja na ribnjacima kako bi plivanjem lomile led, mijeale vodu i mulj te povrinu ouvale rastopljenom. Na taj nain po tjedan ili dva uspiju sauvati rupu u ledu promjera 50-100 metara koja im je potrebna da bi

10

dole do hrane koja se nalazi na dnu ribnjaka. Pored pataka koje uglavnom plivaju, obratite panju na gnjurce koji su sposobni za dugotrajno i okretno ronjenje, bilo zbog lova na svoj plijen, bilo zbog opasnosti koje prijete na povrini: crvenookog malog gnjurca (Tachybaptus ruficollis) kojeg je lako zamijeniti za paia, zatim prepoznatljivog ubastog gnjurca (Podiceps cristatus) i ne ba omiljenog prodrljivca ribe velikog vranca (Phalacrocorax carbo) koji je najbrojniji u jesensko doba.

umske ptice Blizina velikih umskih kompleksa poveava bioloku raznolikost pa na ribnjacima moete susresti i neke tipino umske vrste ptica. To bi vas moglo privui da proete ovim mjeovitim umama te vidite u prolistaloj umi, zapravo puno ee ujete, brojne vrste ptica. Golub grivnja (Columba palumbus) je iznenaujue velika vrsta goluba koji se odaje dubokim gugutanjem, a lako mu je uoljiva bijela

11

mrlja na obje strane vrata. U letu su vrlo uoljive po jedna bijela pruga na oba krila. Srodnica mu je gugutka (Streptopelia decaocto) sive boje sa tankim crnim ovratnikom i ne treba ju mijeati sa vrlo slinom grlicom (Streptopelia turtur) koja je proarana smeim nijansama. U visokim kronjama moete uti vrlo melodino zvidukanje zlatnoute vuge (Oriolus oriolus), dok cijele godine moete prepoznati kretavo svaanje arenih ojki (Garrulus glandarius) koje su poznate po tome to u jesen vrijedno skupljaju irove. Sve su to ptice koje grade gnijezda u

kronjama spretno slaui granice, ali postoje i poludupljaice koje gnijezde u velikim dupljama nastalih prirodnim truljenjem ozljeda na starim stablima. Tako u umama, ali i u okolnim naseljima moete zatei sove koje su korisne u hvatanju brojnih glodavaca. Kukuvije (Tyto alba) svojim srcolikim bijelim licem izazivaju uzdisaje promatraa. Tu je i mala uara (Asio otus) sa karakteristinim pernatim uima koje imaju svrhu meusobne komunikacije i izraavanju osjeaja. Logino je oekivati pojavu rijetke i zatie umske sove (Strix aluco) prodornih crnih oiju.

12

Prave dupljaice su ptice koje gnijezde u dupljama koje su same napravile na stablu sluei se vlastitim kljunom kao djetlom. Najpoznatiji su veliki djetli (Picoides major) sa crvenom trticom i crvenim zatiljkom kod mujaka. U proljee ume odjekuju njihovim bubnjanjem po granama ime oznaavaju svoj teritorij, ali i vade tetne liinke ispod kore drvea. Vrlo mu je slian crvenoglavi djetli (Picoides medius), a znatno je manji mali djetli (Picoides minor). Nerijetko ete susresti crnu unu (Dryocopus martius) i sivu

unu (Picus canus) iji prepoznatljivi zov podsjea na otegnuti smijeh. Dupljaicama pripadaju i one ptice koje se koriste naputenim dupljama. Takvi podstanari su pupavci (Upupa epops) sa klaunovskom krijestom koju podiu prilikom slijetanja, vijoglavi (Jynx torquilla) koji u opasnosti ne bjee nego staloeno i vrlo uvjerljivo imitiraju zmijske kretnje, zatim na kori drvea savreno kamuflirani puzavci (Certhia familiaris i Certhia brachydactyla), te neugledni brgljezi (Sitta europaea). Meutim, to nipoto nisu sve dupljaice, ima ih jako puno i velikim dijelom to su ptice pjevice.

13

Pjevice

Pjevice su posvuda, ali posebno su dojmljive one koje borave u neprozirnim kronjama i grmlju poput sitnog zlatoglavog kraljia (Regulus regulus) za utom krunom, skrovitog slavuja (Erithacus megarhynchos), mrke crvenrepke (Phoenicurus ochruros) koja radi iznenadne unjeve , crnog kosa (Turdus merula), melodinog drozda imelaa (Turdus viscivorus), razigranih dugorepih sjenica (Aegithalos caudatus), crnoglave sjenice (Parus palustris), plavetne sjenice (Parus caeruleus), utolike velike sjenice

(Parus major), batokljune (Coccothraustes coccothraustes) snanog kljuna, poznatog vorke (Sturnus vulgaris) koji esto posjeuju vonjake i vinograde, zebe (Fringilla coelebs), utarice (Serinus serinus), zelendure (Carduelis chloris), palia (Troglodytes troglodytes), crvendaa (Erithacus rubecula). Puno lake je uoiti pjevice koje nastanjuju nia stabla, grmlje i livade kao to su sivi popii (Prunella modularis), dugorepe ute pastirice (Motacilla flava) i bijele pastirice (Motacilla alba), crnoglavi batii (Saxicola torquata) na straarskim mjestima, grmue pjenice (Sylvia communis), crnokape grmue

14

(Sylvia atricapilla), zvidke (Phylloscopus collybitus), sjenice monjarke (Remiz pendulinus), ute strnadice (Emberiza citrinella), te pjevae iz movara velike trstenjake (Acrocephalus arundinaceus) i movarne strnadice (Emberiza schoeniclus). Pjevice su esto drutvene ptice koje se kreu u jatima preko otvorenih polja i livada, poput kukmastih eva (Galerida cristata), lastavica (Hirundo rustica), piljaka (Delichon urbica), drozdova bravenjaka (Turdus pilaris), vrabaca (Passer domesticus), eljugara (Carduelis carduelis) i drugih. Ljudi su esto zapanjeni injenicom da

unato svojoj veliini, snazi i loim sluhom meu pjevice spadaju i svrake (Pica pica), sive vrane (Corvus corone cornix) i gavrani (Corvus corax) koji su redovite stanarice ovoga kraja. Uz pjevice moramo spomenuti da u

proljee du svih ribnjaka odjekuje

karakteristino glasanje jednog neobinog

prirodnog neprijatelja ptica pjevica zbog

posebnog naina podizanja mladih,

kukavice (Cuculus canorus) koja

trstenjacima u gnijezda podmee svoja

jaja, nakon ega domain svu svoju

energiju ulae u othranjivanje uljeza.

15

Livadne ptice

U okolnim poljima i livadama gnijezde ptice koje su vrlo vjete u kamufliraju. Tipino je u ptijem svijetu da su enke svojim arama prilagoene prikrivanju sebe i svoga gnijezda, dok mujaci na sebe skreu panju svojih partnerica, ali i grabeljivaca. U ovim livadama skrovite su prepelice (Coturnix coturnix) i trke (Perdix perdix), dok se mujaci fazana (Phasianus colchicus) razmeu svojim bojama sve dok misle da ih nitko ne promatra. Iznenaujue je kako ove

vrlo uoljive ptice u trenu mogu nai i najmanji zaklon koji ih vrlo brzo u potpunosti ukloni sa scene. Sa druge strane mujaci vivaka (Vanellus vanellus) izlau se izravnoj opasnosti u sluaju pojave uljeza u blizinu gnijezda skreui panju na sebe neobinim sintetikim glasanjem i vratolomnim letom. U potrazi za hranom okupljaju se u vea jata na obalama i u pliacima ribnjaka.

16

Grabljivice Ptice grabljivice se nalaze na vrhu hranidbenog lanca i, osim ovjeka, nemaju puno neprijatelja. Zamjetno je da na ovim ribnjacima i u okolnim umama opstaje veliki broj vrsta ptica grabljivica, a nije zanemariva niti njihova pojedinana brojnost to govori o velikoj izdanosti plijena i ouvanosti ekosustava na ovom podruju. Ovdje e te redovito susresti jednu od najveih ptica, orla tekavca (Haliaeetus albicilla), poznatim lovcem na slatkovodnu ribu sa rasponom krila veim od 2 metra. Radi se o ptici

grabljivici ugroenoj i na Europskom nivou, ali opstaju na ovim umjetno odravanim movarnim stanitima uz stoljetne ume u kojima mogu podii svoja ogromna gnijezda. Njihova brojnost na ribnjacima du esme dostie 5-6 parova. Sa druge strane, samo ako imate sree, moete vidjeti bukoa (Pandion haliaetus) za kojega vie nema mjesta u Hrvatskoj, nego se na ribnjacima samo odmori i nahrani dok putuje u gnjezdilita na sjeveru Europe. Meu pticama grabljivicama karakteristinim za movare vidjeti ete eju movaricu (Circus aeruginosus), a na oblinjim poljima i livadama crnu lunju (Milvus migrans) i

17

eju strnjaricu (Circus cyaneus), sve od reda ugroene i zatiene ptice. Stanarice koje se brinu za reguliranje brojnosti mieva i voluharica, to im daje veliku vanost u poljoprivredi, jesu kanjac (Buteo buteo) i vjetrua (Falco tinnunculus). Meu njihove pomagae moemo uvrstiti velikog svraka (Lanius excubitor) koji dolazi na zimovanje i rusog svraka (Lanius collurio) koji ovdje podie mlade hranei ih glodavcima i kukcima. Nekima e se uiniti vrlo surovim da ta nevelika ptica svoje rtve prije konzumacije izlae nabodene na trnovitom grmlju, to je svakako prizor koji se pamti. Na kraju

preostaju grabljivice koje se istiu velikim letakim vjetinama zbog ega su strah i trepet svim drugim pticama: jastreb (Accipiter gentilis), neto manji kobac (Accipiter nisus) i sokol lastaviar (Falco subbuteo) karakteristinog stila letenja. Moe vam biti zanimljiv prizor da i najvee ptice grabljivice, koje u lov kreu samostalno, obustavljaju svoj napad, mijenjaju smjer i povlai se u sluaju upornog i munjevitog salijetanja jata puno okretnijih i brojnijih manjih ptica makar one bile njihov uobiajeni plijen poput vrana, piljaka ili lastavica!

18

Ugroenost i zatita U cijeloj Hrvatskoj je tijekom godine, nakon to prou sve smjene i migracije, mogue zapaziti oko 390 vrsta ptica, a vie od 100 vrsta du rijeke esme, to ovo podruje ini vrlo vanim za ptice. Veliki broj ih je ugroeno zbog gubitka stanita, naroito movarnog, te je od izuzetnog znaaja sauvati prisutne vodene povrine bez obzira na to da li ih ovjek iskoritavao u proizvodnji konzumne ribe ili ne. Bilo bi krajnje nevjerojatno da se ne pronae veliki

broj interesnih skupina kojima ne bi odgovaralo iskoritavanje ovog velikog prirodnog bogatstva. Na svjetskom i Europskom nivou ptice su ugroene krivolovom, intenzivnom poljoprivredom, industrijskim zagaenjem, urbanizacijom i drugim ljudskim djelovanjem. Kako nai lokalni utjecaji djeluju na svjetsku populaciju ptica, tako vrijedi i obrnuto, naroito za ptice selice koje radi opstanka prelijeu tisue kilometara i desetke drava. Zato treba provoditi zajednike mjere zatite. U suprotnom, pticama i drugim vrstama prijeti put izumiranja, put kojim su otile

19

sve one vrste koje nisu na listama zapaanja, njih pedesetak. Prema tome, smisao ove broure je upoznati vas sa bajkovitim krajolicima, njihovim nevjerojatnim stanarima, prirodnim vrijednostima ovog kraja, ali i pozvati vas da sudjelujete u njegovom ouvanju kroz odrivi razvoj i suivot sa prirodom poput stanovnika kroz stoljea prije nas, za one koji dolaze poslije nas. Istraivanjima ptica utvruje se stupanj ugroenosti pojedinih vrsta i u skladu sa time definira se pripadajua zakonska zatita. Gotovo sve ptice u Hrvatskoj

zatiene su Zakonom o zatiti ivotinja, Zakonom o zatiti prirode, Zakonom o zatiti okolia, pa ak i Zakonom o lovstvu, sa pripadajuim popisima zatienih vrsta. Na iduim stranicama nalazi se tablica sa popisom vrsta ptica koje moete zapaziti du rijeke esme sa pripadajuim stupnjem ugroenosti u Hrvatskoj za gnjezdeu, preletnu i zimovalinu populaciju, te pripadnost Dodataku I Direktive o pticama EU na osnovu koje se od 1979. inzistira na zatiti pojedinih vrsta ptica i pripadajuih stanita na podruju Europe.

20

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Ugroenost Direktiva o

pticama EU (Dodatak I)

Ugroenost vrste u Hrvatskoj

G P Z po podacima iz Crvene knjige

Ardea cinerea siva aplja RE regionalno izumrla

Egretta garzetta mala bijela aplja VU X CR kritino ugroena

Egretta alba velika bijela aplja EN X EN ugroena

Nycticorax nycticorax gak NT X VU osjtljiva

Ardea purpurea aplja danguba NT niskorizina

Ixobrychus minutus apljica voljak NT X LC najmanje zabrinjavajua

Botaurus stellaris bukavac EN X DD nedovoljno poznato

Ciconia ciconia bijela roda NT X

Ciconia nigra crna roda VU X Populacija na koju se odnosi

Platalea leucorodia liarka G gnjezdarice

Himantopus himantopus

vlastelica P preletnice

Actitis hypoleucos mala prutka VU Z zimovalice

Limosa limosa crnorepa muljaa

Philomachus pugnax prljivac NT X

Tringa ochropus crnokrila prutka

Alcedo atthis vodomar NT X

Larus ridibundus rijeni galeb LC

Chlidonias hybrida bjelobrada igra

Chlidonias nigra crna igra RE LC X

Fulica atra liska

Gallinula chloropus mlakua

Cygnus olor crvenokljuni labud

Anser anser divlja guska EN

Anas plathyrhynchos divlja patka

Anas querquedula patka pupanica NT

Aythya ferina glavata patka LC

21

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Ugroenost Direktiva o

pticama EU (Dodatak I) G P Z

Anas penelope zvidara NT

Anas crecca krulja NT

Aythya nyroca patka njorka

Anas clypeata patka liarka RE

Tadorna tadorna utva

Tachybaptus ruficollis mali gnjurac LC

Podiceps cristatus ubasti gnjurac LC

Phalacrocorax carbo veliki vranac VU

Columba palumbus golub grivnja

Streptopelia decaocto gugutka

Streptopelia turtur grlica LC

Oriolus oriolus vuga

Garrulus glandarius ojka

Tyto alba kukuvija NT

Asio otus mala uara

Bubo bubo uara

Strix aluco umska sova

Picoides major veliki djetli

Picoides minor mali djetli LC

Picus canus siva una LC X

Dryocopus martius crna una

Upupa epops pupavac NT

Jynx torquilla vijoglav

Certhia familiaris kratkokljuni puzavac

Certhia brachydactyla dugokljuni puzavac LC

Sitta europaea brgljez

Troglodytes troglodytes pali

22

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Ugroenost Direktiva o

pticama EU (Dodatak I)

Ugroenost vrste u Hrvatskoj

G P Z po podacima iz Crvene knjige

Erithacus rubecula crvenda RE regionalno izumrla

Regulus regulus zlatoglavi kralji CR kritino ugroena

Erithacus megarhynchos

slavuj EN ugroena

Phoenicurus ochruros mrka crvenrepka VU osjtljiva

Turdus merula kos NT niskorizina

Turdus viscivorus drozd imela LC najmanje zabrinjavajua

Aegithalos caudatus dugorepa sjenica DD nedovoljno poznato

Parus palustris crnoglava sjenica

Parus caeruleus plavetna sjenica Populacija na koju se odnosi

Parus major velika sjenica G gnjezdarice

Coccothraustes coccothraustes

batokljun P preletnice

Sturnus vulgaris vorak Z zimovalice

Fringilla coelebs zeba

Carduelis chloris zelendur

Prunella modularis sivi popi

Motacilla flava uta pastirica NT

Motacilla alba bijela pastirica

Saxicola torquata crnoglavi bati LC

Acrocephalus arundinaceus

veliki trstenjak

Emberiza schoeniclus movarna strnadica LC

Sylvia communis grmua pjenica

Sylvia atricapilla crnokapa grmua

Phylloscopus collybitus zvidak

Remiz pendulinus sjenica monjarka

Emberiza citrinella uta strnadica

Galerida cristata kukmasta eva LC

23

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Ugroenost Direktiva o

pticama EU (Dodatak I) G P Z

Hirundo rustica lastavica LC

Delichon urbica piljak

Turdus pilaris drozd bravenjak VU

Passer domesticus vrabac

Carduelis carduelis eljugar

Pica pica svraka

Corvus frugilegus gaac

Corvus corone cornix siva vrana

Corvus corax gavran

Cuculus canorus kukavica

Coturnix coturnix prepelica NT NT

Phasianus colchicus fazan

Vanellus vanellus vivak

Haliaeetus albicilla tekavac EN X

Pandion haliaetus buko RE

Circus aeruginosus eja movarica

Circus cyaneus eja strnjarica NT X

Circus pygargus eja livadarka

Milvus migrans crna lunja VU X

Buteo buteo kanjac

Falco tinnunculus vjetrua

Lanius collurio rusi svraak X

Lanius excubitor veliki svraak

Accipiter gentilis jastreb

Accipiter nisus kobac

Falco subbuteo sokol lastaviar NT

24