19

Click here to load reader

Ptice našeg kraja

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Ptice našeg kraja

PTICE NAŠEG KRAJA

Biljana Popović, rukovodilac ekološke sekcije

Page 2: Ptice našeg kraja

O U Srbiji se može videti oko 360 vrsta ptica. Neke od njih su samo povremeno kod nas, u prolazu, odnosno ne gnezde se na našoj teritoriji.

Među njima su stanarice, selice, zimovalice, prolaznice.

U Boždarevcu se, naravno, javlja manji deo od tog broja. O Neke od vrsta se viđaju lako, dok je za druge potrebno pravo doba

godine, strpljenje, pa i sreća. Najčešće se opažaju: siva vrana, svraka, golub grivnaš, sojka. Od manjih ptica pored vrabaca tu su: velike senice, plave senice, brgljezi…

Veoma često se čuje kucanje detlića, pa se lako i uoče…

Page 3: Ptice našeg kraja

Vrabac pokućar, Passer domesticus

O Mužjak ima sivo teme i potiljak, crno grlo i deo grudi kao i kljun. Obrazi su mu svetlosivi do beličasti. Prsa i trbuh pepeljasto-sivi. Leđa su smeđa sa uzdužnim crnim prugama. Ženka nema sivkasti potiljak, niti crni kljun i glavu. Odrasli vrabac je dugačak od 14–16 cm. Raspon krila je 25 cm.

O Pripada porodici vrabaca i verovatno je najrasprostranjenija ptica na planeti, ali se broj vrabaca u mnogim zemljama smanjuje. Živi u gradovima, ali i izvan naseljenih mesta. Gnezdi se na mnogim mestima: u kućnim strehama, rupama, u šupljinama zgrada… Hrani se semenkama, paucima, insektima, voćem. U proleće mu je hrana i cvetni nektar.

O Stanarica.

Page 4: Ptice našeg kraja

Vrabac poljski, Passer montanus

O Svetlosmeđe je boje i ima crne pruge na gornjem delu tela. Krila su smeđe boje, noge bledosmeđe. Crna ušna mrlja na svetlom obrazu i riđe teme ga odmah razlikuju u odnosu na vrapca pokućara. Dugačak je 12,5–14 cm. Raspon krila 21 cm.

O Veoma je rasprostranjen. Uglavnom je manje vezan za čoveka od pokućara. Hrani se malim beskičmenjacima, semenkama žitarica i voća. Veoma je važan u poljoprivredi, jer jede štetne insekte.

O Stanarica.

Page 5: Ptice našeg kraja

Golub grivnaš, Columba palumbus

Plavo-sive boje, sa ružičastom

nijansom na grudima. Prepoznatljiv

po belim mrljama sa obe strane

vrata, nalik ogrlici, kao i belim

prugama na krilima koje se ističu u

letu. Kljun mu je jarko narandžast, a

noge crvene. Najkrupnija evropska

vrsta goluba. Dugačak 38–43

cm. Mladunci su svikasti, a grivna

im se pojavljuje tek nakon 6 meseci

života.

Oglašava se tonom nalik na “ghu-u-

hu huhu”. Prilikom poletanja, čuje

se bučni klepet krila. Stanarica.

Page 6: Ptice našeg kraja

Gugutka, Streptopelia decaocto

O Slična je grlici. Gornja pera krila su joj svetlobež do smeđe boje. Upadljiva oznaka joj je crni prsten oko početka vrata. Crvenkaste oči imaju uski beli okvir. Oba pola izgledaju isto. Dugačka je od 31–33 cm. Raspon krila je od 47–55 cm.

O Hrani se semenkama žitarica i voćem. Zimi se ponekad okuplja u jata i traži hranu po parkovima i njivama. Glasa se troslogovnim gugutanjem, sa naglaskom na drugom slogu.

O Stanarica.

Page 7: Ptice našeg kraja

Veliki detlić, Dendrocopos major

O Kao što mu ima kaže naš najveći detlić, dužine od 22–33 cm. Temeni deo glave i leđa su crne boje dok je trbušni deo prljavo bele. Mužjaci imaju crveni potiljak i podrepak.

O Naseljava sve vrste šuma, parkove, vrtove. Hrani se insektima koje pronalazi ispod kore drveta, pa otuda njegovo uporno “dobošanje”. Na meniju su mu i orasi, gusenice, bobice, voće.

O Stanarica.

Page 8: Ptice našeg kraja

Zelena žuna, Picus viridis

O Gornji deo tela je zelen, a donji žućkasto-zelen, sa žutom trticom. Karakteritični su crveno teme i potiljak. Prednji deo glave je crn i sa crnim brkom. Dužine od 30–36 cm, sa rasponom krila 45–51 cm.

O Najviše se hrani mravima, pa se viđa i na zemlji. Kljun joj je nešto slabiji nego kod drugih detlića, pa stoga buše mekše drvo. Kada provale u mravlja gnezda koriste dugačak lepljiv jezik za sakupljanje larvi i mrava. 

O Stanarica.

Page 9: Ptice našeg kraja

Kos,Turdus merula

O Mužjaci su crni sa narandžastim do žutim kljunom, žutim prstenom oko očiju, dok su ženke smeđe boje, malo pegave sa donje strane i tamnijeg kljuna. Mladi su slični ženkama, ali sa jasnim mrkim pegama po telu. Imaju srazmerno dugačak rep. Naraste do 23–29 cm.

O Viđa se često u šumama i baštama u blizini čoveka. Svaštojed, hrani se glistama, insektima, semenjem, bobicama. Dešava se da jede i manje kičmenjake tipa gušteri i žabe. Hranu traži na zemlji, pa se tu najčešće i opaža, a često se čuje i šuštanje lišća dok ga prevrće. Interesantno je da vešto vadi gliste iz zemlje, a da ih ne prekine. Peva najčešće u zoru i predveče, a tokom dana se uglavnom ne čuje. 

O Stanatrica.

Page 10: Ptice našeg kraja

Velika senica, Parus major

O Lako se prepoznaje po tome što je krupnija od ostalih senica i ima široku crnu liniju duž žutih grudi, koja je kod mužjaka i nešto deblja. Glava i vrat su crni sa belim obrazima, a gornja strana tela je maslinasto zelena.

O Hrane se insektima koje skupljaju sa lišća, grančica, ispod kore drveća. Rado jedu i razno semenje. Stalno cvrkuću. Koriste svaku raspoloživu šupljinu za gnezdo bilo u stablima ili zgradama… Zimi se okuplja u jata. Neke jedinke tokom zime čak odlaze i severnije od mesta gde su se gnezdile.

O Stanarica.

Page 11: Ptice našeg kraja

Plava senica, Cyanistes caeruleus

Plave senice su vrlo lepe ptice. Sitnija je u odnosu na veliku senicu. Naraste do 12 cm dužine. Karakteristična je plava kapa, po čemu je i dobila ime. Očna pruga je crna, krila i rep plave boje.

Obično živi u naseljenim mestima, po gustišima, ali i šumama. Nekada žive i u rupama u zemlji tokom zime. Hrane se sitnim insektima i semenjem. Teško se viđaju, jer se dobro skrivaju, a i veoma su brze. Stanarica.

Page 12: Ptice našeg kraja

Siva senica, Poecile palustris

O Mala ptica, dužine oko 12 cm. Raspon krila je 19 cm. Crna kapa, potiljak i grlo, mali obrazi, smeđa leđa, sivkasto-braon krila i rep.

O Gnezde se na drveću, ali ponekad i u zidu ili zemlji. Često su zajedno tokom celog života. Hrane se gusenicama, paukovima, semenje oraha i bobice jedu uglavnom tokom zime i jeseni. Imaju običaj da skladište semenje.

O Stanarica.

Page 13: Ptice našeg kraja

Dugorepa senica, Aegithalos caudatus

Page 14: Ptice našeg kraja

Dugorepa senica, Aegithalos caudatus

O Paperjast, pomalo neuredan izgled. Mužjaci i ženke su slični po izgledu. Zaobljeno telo i glava sa crno belim perjem. Kljun mali, skoro trouglast. Dobila ime po proporcionalno dugom repu oivičenim belom trakom. Dužine do 16 cm, sa rasponom krila od 18 cm.

O Stanište su joj listopadne šume, ograde, vrtovi, a retko i četinarske ili mešovite šume. Hrani se primarno insektima. Veoma je socijalna, bučna i energična ptica.

O Stanarica.

Page 15: Ptice našeg kraja

Svraka, Pica pica

O Upečatljiva crno-bela ptica, dugog tela i repa. Prepoznaje se po belim krilima i crnom telu i repu. Na donjem delu leđa perje je tamnoplave boje i metalnog odsjaja. Ima crni kljun. Dužine od 40–51 cm.

O Veoma česta ptica. Naseljava terene sa žbunjem, pojedinačnim drvećem, pa i parkove, voćnjake. Hrani se kukcima, malim sisarima, jajima i mladim pticama.

O Stanarica.

Page 16: Ptice našeg kraja

Siva vrana, Corvus corone

Pepeljasto–sive boje, glava, grlo, krila i rep su crni. Dugačka je 48–52 cm, sa rasponom krila od oko 98 cm.Osim plodova, hrani se i manjim životinjama, ljudskim otpacima. Kao i ostale vrane hrani se veoma raznoliko. Stanarica.

Page 17: Ptice našeg kraja

Gavran, Corvus corax

Krupna ptica iz porodice vrana. Jednobojna crna ptica, perje naročito na krilima ima metalni odsjaj. Dugačak je do 64 cm. Raspon krila 1,20 m u letu ima upadljiv romboidni oblik repa. Kljun mu je snažan i blago povijen na dole.Svaštojed, prilagodljiv. Izuzetno inteligentna ptica.Stanarica

Page 18: Ptice našeg kraja

Zeba, Fringilla coelebs

O Mužjak ima rumene grudi, sivo–plavu kapu, belu prugu na krilu.

O Veoma česte ptice naših šuma. Uglavnom se hrane semenjem i bobicama. Stanište su joj svi tipovi šuma i parkova, a zimi se okupljaju u jata.

O Stanarica.

Page 19: Ptice našeg kraja

Pored ovih, u našem mestu, ima i drugih ptica: fazana, jastrebova, jarebica, kukavica, prepelica, sova, kreja, divljih pataka, čaplji, slavuja, šumskih šljuka...