Upload
lorena-belac
View
333
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
8/21/2019 Psihologija religije
1/69
Psihologija religije
dipl. teol. Mladen Milić
qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjkčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđas
dfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwert
zuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb
!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjk
čćžyxcvb!qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvb!qwertzuiopšđas
8/21/2019 Psihologija religije
2/69
Psihologija religije
Psihologija religije
Literatura:
"# $# $# %&'(%) Psihologija religioznosti) *lap) +astrebarsko
,# (# -(./&.(% 0 *# .1234(%) Ekleziogene neuroze u psihopataloškim
oblicima religioznosti) u5 6ruštvea istraživaja) "7# 8,99:#; br# 7
8?#"
Uvodne postavke
Naziv
Psihologija religije
'eligijska psihologija
Psihologija religiozosti
@ilo je proble!a kako azvati ovaj aš kolegij jer hrvatski jezik e
trpi geitiv# .idjeti će!o da je kjiga pod azivo! psihologija religiozosti
pravi aziv za ovaj kolegij) jer je religiozost ljudski feo!e) svojstvo
čovjeka kao osobe) uutarji odos pojedica# @udući da psihologija
proučava čovjeka) oda je religiozost oaj uutarji feo!e čovjeka koji
proučava# Aije a! loš aziv psihologija religije) ali pravilije je psihologija
religiozosti#
Psihologija i religioznost
+e li !oguće bavljeje psihologije s religijo!B @udući da je
religiozost CCCCCC pa je psihologija zbog toga bila skeptiča# &oliko je
psiholoških iterpretacija psihologije religije koliko i!a istraživaja# 'eligija
i teologija e trpe psihologiziraje# Di e !ože!o zae!ariti religijsko
poašaje ljudske vrste# Ae!a životije koja je religioza# Ae !ože!o e
uočiti religiozo poašaje u ljudi i zbog toga bi psihologiju trebala
zai!ati religiozost#
Mogućnost jednog predmeta
Religija i njezini temeljni pojmovi
" Aa straici hrcak#srce#hr
,
8/21/2019 Psihologija religije
3/69
Psihologija religije
Razlikovanje pojmova
'eligiozost je oaj aravi feo!e u svako! čovjeku) to je dakle
aravi feo!e u čovjeku po koje! o ešto sluti da ga ešto adilazi#
@udući da je to dio prirode aravi) oda je svaki čovjek religioza# Eovjek
kao osoba sastoji se od ekoliko di!ezijaF čovjek je tjeleso biće) tijelo je
ekspresija# 4ijelo je pricip idetiteta# Eovjek je razu!sko biće) čovjek je
ratio) čovjek je osjećajo biće) čovjek je društveo biće# *polost proži!a
društveost# Eovjek i!a slobodu volju) spolost je zaseba di!ezija
ljudske osobosti# Dože!o reći da !uškarac različito !isli od žee) i!a
različite osjećaje i sl# Aaša religiozost se razlikuje od !uškarca i žee#
6i!ezija aše osobosti se isprepliću# 1koliko e!a eke di!ezije
čovjek oda ije zrela ličost# /ada e bi bilo religiozosti) !i e bih !ogli
tada govoriti o zreloj ličosti) a isto tako ako je i preaglašea u
religiozosti čovjek osjeća da ešto postoji) ešto što je izad jega i to
aziva *vetoGAu!iozo# *veto je fascias) tre!edu!# 1iverzalost
religiozog poašaja su si!boli) sadržaji) !orali pristupi#
'eligija je sustav shvaćaja) vjerovaja) poašaja) obreda i
cere!oija) po!oću kojih pojedici ili zajedica stavljaju sebi u odos
pre!a adaravi! i često u odos jedih s drugi!a te od kojeg 8sustava;
religioza osoba dobiva a vrijedosti pre!a koji!a se rava i prosuđuje
aravi svijet# 'eligija i!a svoje obrede) svoj !orali sustav) svoje svete
kjige) spise) svećeike# &a i!a socijalu di!eziju#.jera je osobi odgovor a vlastitu odgovorost i sustav a koji oa to
adilazi# 'eligiozo poašaje je uiverzalo i !i taj feo!e gleda!o
uiverzalo#
Psihologijski pristup
Pokušava!o ga približiti sa!o! feo!eu religiozosti# .ažo je za
aglasiti da religija ije ešto statičo) već dia!ički proces# Aije isto
=
8/21/2019 Psihologija religije
4/69
Psihologija religije
religiozo dijete od :) ",) ,9 ili =9 god) odrasla osoba ili stariji čovjek#
Eovjek je religioza po svojoj aravi) budući da je ljudska arav dia!iča
tada je i feo!e religiozosti dia!iča# Psihologija religije proučava
osobu) ljudsku ličost koja a zov religije odgovara vlastito!
ereligiozošću# Hilj je razu!jeti kako čovjek svoj religijski odos razvija ili
e razvija koji za jegov život i!a poseba s!isao# 'eligija osi !oć
ispiracije) ali čovjek je jo!e ispirira tek kada postae religioza# 4a
ije sa!o razu!ska odluka) ego zavisi od !ogobrojih psihičkih procesa
u čovjeku i to je oo što psihologiju religije zai!a# Proble! je taj da je
religija kao stvarost izrazito ko!pleksa# *astavljea je od vjere)
posljedica i osjećaja# *ve to djeluje a eko! drugo! životo! području#
&si! vjere) povjereja) osjećaja i sl# tu je također feo!e uvjereja koji
poekad bude proble!# („uvjerenje je drugo ime za laž“2 )#
Iadaća psihologije religiozosti je precizo pro!atraje i opisivaje
ko!poeti i for!e religiozog poašaja) proučavati psihološke ele!ete
u religiji) razvijati priklade istru!ete u te svrhe) oblikovati teorijske
kocepte po !ogućosti for!ulirati zakoe a to! području# .aža faktor
u bavljeju psihologije religiozosti je !etodološka eutralost# Psihologija
religiozosti proučava uočljive feo!ee# 1očljivi feo!e je da čovjek
gaji eke osjećaje adaravo!e (ogu)# &sobie adaravog proučava
teologija) a e psihologija religiozosti (npr! "ristovo #skrsnu$e)# 4o ju čuva
od pristraosti# Predrasude i stereotipe je vrlo lako uijeti u svoje kocepte
i !etode 8bilo da je radi o e religiozo! ili religiozo! psihologu;#
Psihologija religiozosti čuva od pristraost jer lako se uvode stereotipi i
predrasudi# Iadatak čovjeka koji se bavi psihologijo! religiozosti je dabez eke pristraosti i JavijajaK upoza i prouči sve !oguće aspekte
feo!ea s aglasko! a velike religije# 1 svako! slučaju psihologija
religiozosti proučava odos čovjeka pre!a adaravo!e (on je
ujedinjuju$i za sve religije)#
, L# Aietzsche
M
8/21/2019 Psihologija religije
5/69
Psihologija religije
Di pokušava!o psihološki razu!jeti 8e;religiozog čovjeka u svakoj
religiji# *vaka religija i!a određeu ideju) to je oa jezgra religije koja
uosi tu religiju (u krš$anstvu je to da je %sus& og koji se utjelovio)#
(!a!o ? glavih di!ezija religije5
"# (deološke di!ezije 0 kod kršćaa je to da se @og utjelovio u osobi (susa
/rista#
,# 'ituale prakse 0 obredi) ritual da se svi pokleku) o pita!o li ekoga
zašto je to učiio reći će da e za) jer je to ritual# 4o je obilježje svake
religije#
=# 'eligioza iskustva 0 različita !ističa iskustva) iskustva iicijacije#
M# (telektuala di!ezija 0 sadržaj vjere#
?# Iačeje vjere za život 0 osobi odgovor uutar feo!ea religiozosti
to je religiozost u čovjekovo! subjektivitetu
G. VR!RU"## 8"
8/21/2019 Psihologija religije
6/69
Psihologija religije
&aklju'no
• Pred!et proučavaja je idividuu! osoba#
• 'eligiozost je dia!ički proces# Pogotovo u ,9#st# kad je paradig!a
idetiteta acije i sl# i tada e !ože!o reći ja sa! katolik i e !ora!
se krstiti u katoličastvo# ( religiozost treba!o razvijati od dječje dobi#
• Hilj pred!etaF razu!jeti religijski stav i odos) a e Jkako je čovjek
stvorio religiju#K
• 'eligiozost posjeduje svoju uutarju logiku) ije sa!o stvar
racioaloga) ego !ogobrojih zičkih procesa# 1 kršćastvu sve
počiva a obraćeju) kršćai se e postaje kršteje!) već obraćeje!#
'eligija se više e gleda kroz paradig!u idetiteta) već paradig!u
Povijesna (a)tina psihologije religioznosti
Priča o Daruliću) Qudt# Psihologija je ajčešće dio lozoje) ter!i
postoji) ali ije u s!islu zaosti# Prije toga ije bilo proučavaja
psihologije religije) što e zači da to ije čovjeka zai!alo# 1 *veti!
/jiga!a postoje opisi psihičkih staja) uz!i!o sa!o u obzir *I# 'eligijski
pisci opisuju različita psihička staja) duhovi život pojedica) zajedice)
opisuju se !istička iskustva) pa i tradicije i drugi religijski sadržaji# &pisai
su različiti odosi s ljudi!a) opisai su različiti strahovi#
Aajpozatiji strah je kada se (sus !olio u Retse!asko! vrtu# &sjećaj
krivje (grešnica koja dolazi pred %susa& maže mu noge)# &dos pre!a
opsjeduču#
Po'etak pastoralne psiholo)ke izo(raz(e
'azvoje! e!pirijskog !išljeja i s!atraja da je to važo počije
utjecaj i a teološki! učilišti!a) gdje se !isli da lozoja i teologija
!oraju i!ati eku svrhu# "
8/21/2019 Psihologija religije
7/69
Psihologija religije
razvojoj koferteciji# Pastorala psihologija je te!elj dijaloga !eđusobe
po!oći psihologije i teologije# ((# .atikaski kocil spo!ije a ekoliko
!jesta važost psihologije) za razvoj studija i preporučuje da se uutar
teološkog studija stavi i psihologija#
*nteres psihologije za religiju
">
8/21/2019 Psihologija religije
8/69
Psihologija religije
#. reud 0 psihoaalitički pristup) gaji egativa stav pre!a religiji#
'eligiozost je za jega ili iluzija ljudskog duha ili uiverzala) a!etuta)
prisila euroza da se čovjek poaša oako kako !u drugi postavljaju eke
autoritete# 1 svo!e djelu 4ote! tabul opisuje kako određei arod vole
svoj tote! i oi izbacuju vođu koji ih je tlačio gdje ga oi kasije počiju
obožavati i poašati se isto kao što se poašao jihov vođa# @og je za
Lreuda slika vlastitoga oca) čovjek i!a oakvu sliku @oga kakvog je i!o
oca) odoso @og je ado!ještea slika vlastita oca kroz sliku koju čovjek
stvara zbog vlastite bespo!oćosti i stvara religiju jer !isli da će !u se
ispuiti jegove želje# .eliki proble! Lreuda je taj što svoju teoriju s!atra
savršeo!#
!. G. -ung 0 Lreudov suvre!eik) kaže da je religija jeda od središjih i
ajraijih izričaja ljudske duše i društva# Ia oog tko ju i!a osoba vjera je
kariz!a koja !ože čovjeku doijeti sa!o oo što je dobro# 'eligiozo
iskustvo je jedo od ajvrjedijih od oih koje i!a) oo što čovjeka
zahvaća) postaje ispiracija za čovjeka) izvod dobrote koje u staje e!ira
doosi !ir# 'eligiozo iskustvo je jedo od ajvrjedijih koje čovjek i!a#
'eligiozost postaje izvor života# 1!jetost kao ekspresija trascedetala
ljepote čovjeka osvaja i tjera ga da stvara) da piše) slika) stvara kipove)
građevie) posvećee oo!e kojeg obožava# 1pravo zato su reesasa i
barok vrhuac gdje je @og prikaza kao ljepota# Eovjek stvara posvoje je
od jede ljepote# 6ostojevski kaže5 „ljepota $e spasiti svijet“# 'eligiozost
čovjeku doosi !ir) povjereje) također +ug rabi poj!ove kolektivo)
esvjeso) idividualizacija#
. romm 0 eofreudovac) bečki !isaoi krug# & pokušava hu!aizirati
Lreudovu psihoaalizu# *!atra da svaka osoba i!a određee religioze
potrebe# Potrebu za određei! stožero!) objektu koje! će se klajati# Ia
Lro!!a ije pitaje religije da ili e već JkojaK religija# Lro!! razlikuje
autoritaru religiju i hu!aističku religiju autoritara je oa koja je ostala
a dječjoj razii koja @oga pro!atra kao strogog oca koja po!aže doduše)
>
8/21/2019 Psihologija religije
9/69
Psihologija religije
ali koja kotrolira# 3ksperti će a! savjetovatiF Jodite tamo i tamo& radite
to i to“# Di gaji!o religiozi odos a autoritaru religiju aziva!o
kršćastvo) isla! i sl# 6rugi oblik religije za Lro!!a je hu!aistička
religija koja pro!ovirira ljudske !ogućosti#
-. Piaget 8Piažet; 0 govori o , fuda!etala tipa religioza stava5
trascedecija i i!aecija# 4o su kotradiktore osobie i stavovi) s jede
strae trascedeti @og i trascedeti @og uzroka# 6ok je i!aecija)
i!aeti @og vrijedosti) i te su vrijedosti u čovjeku# Ia Piageta svaki
čovjek se okreče jedo! od ova dva te!elja stava# 4rascedeti @og
pre!a Piagetu je @og !orala) poslušosti) !ita) ifatile !ašte) koji je u
suprotosti s autetiči! (susovi! auko! o @ogu ljubavi#
/. . #kinner 0 o je biheviorist) protiv je oblika svake religiozosti) o
polazi od svog ateističkog uvjereja da je @og arhetipski uzorak jede
objašjive kcije# *ve ovo religiozo poašaje) pobožost) čistoća jest
sa!o etiketa poašaja for!iraog u okolii to je sa!o jeda obrazac
poašaja# +edo što je pre!a je!u pozitivo jest to što je reko da je
religiozost vrlo !ajkava) vrlo ezdrava ako je izvajska i bez osobog
prihvaćaja#
G. 0llport 0 religija i seks su gotovo uiverzali iteresi ljudskog roda) a
korijei religije su toliko broji da je uifor!iraje e!oguće# *vako
uifor!iraje je e!oguće# Polazi od tvrdje da čovjek polazi od
seti!eta koji je relativo čvrsta jediica strukture ličosti) i!a vlastiti!o!et koji po!aže čovjeku oko rasta ličosti) čovjeku po!aže da se
ostvari# $to se tiče pojediačog religijskog seti!eta o je hirovit i
eorgaizira) 8čast izi!ka!a; zato je važa društvea uloga religije da
kaalizira taj religiozi društvei seti!et# &soba religiozo sazrijeva#
&soba je religioza ako5
$iri krug iteresa izva bioloških i!pulsa kako bi se uključilo hu!ae
vredote#
8/21/2019 Psihologija religije
10/69
Psihologija religije
&bjektivo pro!atra i uči iz vlastitih iskustava#
(tegrira sebe oko svoje lozoje života 0 po!oču svoje religiozosti
izgrađuje svoje religioze stavove
0llport pro!atra religiozost pod , vida5
kstrinzi'na i intrinzi'na religioznost.
kstrinzi'na religiozost je istru!etalizacija religije) a intrinzi'na jest
religija po kojoj se živi i adilazi osobe iterese) favorizira poizost)
tolerata je pre!a drugi!#
0. Maslo1 0 religija počiva u sposobosti da otkrije uutrašje izvore
ličosti i apreduje pre!a veći! vrijedosti!a) tako da osoba postae
zrela# 6uhovi potecijal se aktualizira kad se čovjek odlučuje za dobre
izbore# Pojediac se ajbolje ostvaruje uutar religije# &pasost je briga
religiozih vođa za izvajsku for!u#
R. Ma2 0 religiozost je svojstvea zdravi! osoba!a) i svaki autetiči
ateist kojeg sa! liječio 0 Jepogrešive eurotske tedecijeK) bez
itegrativog osjećaja koačog cilja i pravca# 'eligiozost je izvor sage
ili utočište za slabost) a religija kao društvea fukcija !ože jačati osjećaj
pojedica za osobo dostojastvo) pro!icati ar!aciju vrijedosti) poticati
a etičku svijest i osobu odgovorost# &sobo dostojastvo religiju jača#
V. rankl je osivač logoterapije# &soba koja je preživjela logore#
Podsvjesa religiozost i lateti odos pre!a trascedeciji je prirođeo
svakoj osobi# 4o se očituje kroz tražeje s!isla u svjeso! životu# Ia
religioze ljude svaka života zadaća u odgovorosti stoji u vezi s jedi!
trascedeti! aredbodavce! kojeg čovjek doživljava kao božasku
osobu# Iato je religija tražeje koačog s!isla# 1koliko sa! vjerik ja
spotao eke stvari prihvaća! koje prolazi kroz racioalo sito#
&aklju'no:
"9
8/21/2019 Psihologija religije
11/69
Psihologija religije
Psiholog e !ože izbjegavati feo!e religiozosti ukoliko je ozbilja
psiholog#
4eolog e s!ije zae!ariti psihologiju#
.ećia vođeih psihologa pokazuje iteres za religiozost i religiju#
4o je po!oglo otkrivaje zdravih iterdiscipliiraih odosa) ali i
strukturiraju s!jerica za zrelu ličost#
Religioznost kroz prizmu psihologije li'nosti
& to!e što je ličost za!o od prošlog se!estra# 2ičost je skup
čovjekovih psiholoških karakteristika# 'elativo traja oblik ljudskog
poašaja s obziro! a te!para!et# 2ičost i!a !ogo deicija#
2ičost predstavlja sveobuhvatu cjeliu kod osoba# 'elativa trajost koja
deter!eira jegovu ličost pod utjecaje! eke okolie i da se pod
utjecaje! okolie !ože !ijejati ta ličost# 2ičost se izistira u odosu
drugih ljudi) i kada ste sa!i vi ste ličost# 2ičost egzistira i u odsutosti
drugih ljudi i i!a ele!ete koji isu vidljivi# $to se tiče teorije ličosti oe
su sa!o teorije# 4eorija vrijedi dok ju e za!jei druga teorija# 4eorija je
edokazaa sustava spekulacija o ekoj stvarosti# 1 toj teoriji ličosti !i
uočava!o psihičke feo!ee jede određee religiozosti) dijeli!o ih a
uobičajee 0 !olitva) izvaredi 0 !istička iskustva) viđeje i sl#
/od ekih pojediih feo!ea e !ogu se zaobići i religiozi
feo!ei# 8!olitva) !ističa iskustva) hodaje po vatri) padaje;# 4u su
različite !ističke for!e#
Dolitva je ajrasprostrajeija religioza aktivost# Dolitva je pre!a
+a!esu duša i bit religije# &vdje govori!o o uobičajeo! ko!uiciraju s
božastvo!) s @ogo!) koja se obavlja u jedo! uravotežeo!
ko!uikacijo!# @it !olitve je da čovjek vjeruje da postoji osobi @og s
koji! o ko!uicira# (ako polazi!o od pre!ise da @og sve za i vidi ipak
""
8/21/2019 Psihologija religije
12/69
Psihologija religije
!u se obraća!o svoji! !olitva!a# &vakva vrsta !olitve polazi od ljudske
iicijative# Eovjek se !oli @ogu# 4ri su bita dijela autetiče !olitve5
"# 4ražeje ii proalažeje sebe
,# *vijest o @ožjoj prisutosti) blizii
=# 4o! @ožjo! blizio! izraza religiozi doživljaj 8!isli) riječi; to izaziva
!olitvee osjećaje# Dože!o reći da je svaka po!isao autetiča
!olitva#
* obziro! a akau) iteciju !oljeja) !olitve !ogu biti prosbee)
zahvale) hvalospjevi) !olitve pokajaja) blagoslovi) !olitve za
ozdravljeje) tužaljke# * obziro! a tehiku !oljeja postoje različiti ačii
us!ea !olitva) raz!atraja ili !editaciji) !olitvi s!ireja) !olitvi šutje)
!ističoj !olitvi i sl# Eesto se u !ogi! religija!a za !olitvu predviđa
određeo !jesto i određeo vrije!e# Dolitva !ože biti osoba i
zajedička# Ia judeokršćae i kršćae !i govori!o o 6au Rospodje!#
4aj da e s!ije biti praza) ego je o uvjet !ogućosti za obraćaje
@ogu# 6a od!ora kada u !iru sabire!o svoj prošli tjeda) zahvaljuje!o
@ogu oo!e što s!o stekli) da kada vjerik diše u puo! @ožje!
ozračju) da radosti u kojoj se pui ovo! životo! eergijo!# /ada
govori!o o dau Rospodje! o poštuje životi rita! čovjeka# /ada
govori!o o to!e dau o predstavlja čovjekov 8B;# 'ad prikazuje pricip
korisosti) kroz rad se prikazuje kao korisa osoba# Aedjelja ga prikazuje
kao biće koje ije sa!o koristi# Aedjelja je da za „beskorisne“ stvari koje
čie život ljepši!# 'eligija) religiozost je stvar koja e doosi korist) ali
upravo zato „beskorisne“ stvari su ajljepše stvari u životu# Dolitva e
!ora doositi korist) s!isao kršćaske !olitve je prihvaćaje @ožje volje#&dlazak i a !isu je „beskorisna“ radja) čovjek je biće koje se e s!ije
reducirati sa!o a korist# 6a Rospodji se izvitoperio u sa!oubilačkoj trci
s vre!eo!) sve više rada Aedjeljo!#
U'in+i molitve
Dolitvo! bolje prihvaća!o sebe i druge) čisti as od egativih
osjećaja) čuva od fataliz!a i faatiz!a i euroza) „lije'i“ as od depresije)
",
8/21/2019 Psihologija religije
13/69
Psihologija religije
pokreče kreativost i pojačava sezibilost za druge pa u koačici i za
sebe# Deditacija as od!ara) opušta# Pojedii psiholozi su istraživali
utjecaj hodočašćeja ekoliko daa prije) ekoliko daa za vrije!e) i
ekoliko daa kasije i vidjeli su eke učike# /ao učici su bili s!ajeje
depresije i sl#
Leo!ei !olitava za ozdravljeje koji su prisuti a kariz!atski!
susreti!a i to je !olitva koja se !oli kada !edicia više e za lijeka#
/ako se vidi iz !ediciske i psihološke prakse te !olitve doose rezultate)
i to često isu traji rezultati) ekada su povre!ei) ali su rezultati#
U'in+i neusli)ane molitve
6ogađa se često da !olitva e ostae uslišaa# +eda od ajčešćih
učiaka je razočaraje) osoba koja je !olila a eku akau postaje
razočaraa) jer @og ije uslišao jeu !olitvu# Iati! frustracija) staje
frustracije) puo slučajeva je bilo u ratu) događalo se zbog euslišaih
!olitva i tu dolazi do otpadištva od vjere# Puo češće ostaje razia
povjereja u @oga i prihvaćaje @ožje volje# ( čest učiak euslišae
!olitve jest otvaraje ovih di!ezija života# (ko vam og zatvori vrata&
onda vam otvori prozor)# 'azličiti su učici bilo uslišae ili euslišae
!olitve#
*skrivljene i patolo)ke vrste molitava
Postoje iskrivljee vrste !olitava i treba tu apo!euti !ehaičku
!olitvu) kada !olite) a !isli su va! egdje dalje# Postoje i patološki oblici
!olitve# Dolitva iz ereligiozih !otiva) važo je biti viđe da sa! a!olitvi) važo je doći a @ožiću !isu# Dolitva bez !orala) koja e
pokazuje ikakvu vezu s !oralo! kvaliteto! čovjeka) jegova poašaja
i življeja# (*jega ne smeta da pored svega ima ljubavnicu& al da iskreno
moli)! Dolitva prisiljavaja je !olitva kada silo! ešto želite iz!oliti# Ae
kaže se da oo tko kuca otvara !u se) tko traži aći će se) o to su vrste
kolektivih !olitava koje !ogu dovesti do vjerskog ludila# *lijedeći
patološki oblik !olitve jest !olitva za tuđu esreću) to je jako loše! (+o,e
"=
8/21/2019 Psihologija religije
14/69
Psihologija religije
seljak kod sve$enika da plati misu u nakanu da se susjedu zapali slama&
sve$enik kaže da ne može no seljak govori da $e mu platiti)# *lijedeći
ajpatološkiji oblik jest sotoiza!) tu spadaju cre !ise) to su rituali koji
su izrugivaje kršćaskih !isa) ajčešće seksuali obredi#
Misti'ni do3ivljaji
Dističi doživljaji su ajviše for!e duševog života) staja koja su
posebo osjetljiva a @ožasku prisutost) osobe često budu u trasu)
gube kotrolu ad svoji! poašaje!) za sa!u osobu koja i!a takva
iskustva ti doživljaji predstavljaju izi!u vrijedost#
Q# +a!es izosi M iskustva !istike5
"# Distik često e !ože iskazati svoje iskustvo riječi!a jer je to staje
osjećaja) a e itelekta# ("ao što ne možete opisati crvenu boju slijepcu
od ro,enja)#
,# Dističa iskustva preose zaja posebe vrste
=# Dističo staje uglavo! traje kratko kaže običo po pola sata) e
ostaje u potpuo! sjećaju
M# *udioik je „uhva$en“ od eke više sile i!aš !ističo iskustvo ekog
trascedetog bića
. Underhill o misti+i:
"# Disticiza! ije sa!o teoretski) ije sa!o pasiva# & je itekako aktiva)
praktiča# Distik sebe discipliira) e čeka da !u !ističo iskustvo
dođe) e sjedi i e čeka skršteih ruku) ego !istik sebe dovodi u jedo
kopletativo staje#,# Distik je trascedetala i duhova) ide u s!jeru duhovosti#
=# Disticiza! vidi božastvo kao objekt ljubavi) a e istraživaja# Aije !u
važo opisati to iskustvo) bio je u @ožjoj blizii# Aije potrebo opisivati
to iskustvo#
M# Disticiza! traži ujedijeu for!u života pojačaog života u koje! se
preobražava jegov karakter# Posljedica toga je pro!jea jegova
života#
"M
8/21/2019 Psihologija religije
15/69
Psihologija religije
?# Distik ikada e traži sebe) e traži !isticiza! radi !isticiz!a# 1vijek
traži ešto drugo#
Distik je redovito poiza osoba) s!atra da ije or!ala# &soba koja i!a
autetičo ukazaje s!atra da ije or!ala# 2ažo !ističo iskustvo
od!ah počije trubiti) zove !edije i sl# Dože!o reći jedo) a to su dvije
stvari5
"# Disticiza! i dalje ostavlja !oge ejasoće) ali jedo je siguro)
!ističa iskustva su često i!ala odlučujući utjecaj a društvei tijek
povijesti (-ojsije nakon misti'kog iskustva vodi %zraelski narod)#
,# 6rugi! riječi!a) učici !isticiza!a isu sa!o idividuali) ego i!aju i
društvee utjecaje ukoliko su autetiči# (Pavlovo misti'no iskustvo
otvara krš$anstvo svijetom)#
Pri analiziranju misti+izma dolazimo do nekoliko zapa3anja:
4ao prvo:
Disticiza! !ože!o razu!jeti kao ezaustavljivu ar!aciju dijela
čovjekovih iskustava i sažih doživljaja) !isticiza! tedira pre!a
ajviši! vrijedosti!a# 6o jega se e dolazi lako) ego posebi!
astojaji!a i disciplio!#
4ao drugo:
Disticiza! !ože biti posljedica pojačaih Jsposobosti zapažajaK
kod ljudi) postoje osobe koje i!aju dar raspozavaja#
4ao treće:
+ezik !istika često je ispuje seksuali! slika!a i erotski!
!etafora!a# Dističo upotrebljavaje aalogija s brako! i seksualošću uodosu s božastvo!) upozoravaju i sa!i !istici) treba shvatiti vrlo
ozbiljo (u kona'nici& eros je jedan od najoriginalnijih darova oga
'ovjeku)# 6rugi! riječi!a to !ože!o s!atrati pogreši! tu!ačeji!a) ali
česta je usporedba upotrebljavaja aalogije s brako! i seksualošću# 1
svako! slučaju ove usporedbe treba shvatiti vrlo ozbiljo) eros je ajbolji
@ožji dar čovjeku# Aajkreativiji ste kada ste zaljubljei# .elika je šteta da
se ovo područje shvaća tabulo!#
"?
8/21/2019 Psihologija religije
16/69
Psihologija religije
4ao 'etvrto:
Disticiza! je osuđe kao fatazija ili haluciacija) bježaje u
iluzioari svijet i sl# *tvara „mjera“ zdravog !isticiz!a je u to!e je li
!istik ako iskustva !obilizirao svoje potecijale# Idravi !isticiza!
uvijek doosi pozitive plodove u realosti#
4ao peto:
Psihoaaliza kaže da je !isticiza! težja za djetijstvo! poput
shizofreika# &pet težja „nepogrešive psihoanalize“ da sve zaF
!isticiza! se često preosi u odgovoru društveu djelatost#
1 koačici) svi ovi faktori e !ogu osvijetliti pristup !ističo!
događaju) jer o ljudsko! jeziku iz!ičeT Dističo iskustvo !ogu shvatiti
jedio oi koji su ga i!ali# Disticiza! ije uvijek idividuala) e zači
povlačeje u sebe) !isticiza! je upravo suprota to!e# *ugerira! ovdje
budistički !isticiza!) budiza! je uvijek agažira# Ae!oj!o od!ah
govoriti da je !isticiza! beskorista) i sve ovo što s!o ispričali e !ože
deirati !istički doživljaj# *v# 4o!a „.va ljudska veli'ina& svog ljudskog
znanja& poput pljeve su& naspram ožjem veli'anstvu!“
$psjednutost
.rlo popularo u suvre!eoj literaturi) u!jetosti pogotovo u l!skoj#
.rlo popularo kod ekih duhovika koji će uvijek gledati ulogu đavla i reći
kako je opsjedutost ešto što se događa#
(!ali s!o dugo vre!ea jeda otklo) sve je to stvar dubiske
psihologije# @iblijski poja! obiluje takvi! opisi!a# 4reba i!ati a u!u
slijedeću stvar) kao što biblija ije eciklopedija) tako i AI ije !ediciskizapis# 4eologija i da daas) dakle ikada ije prekiula auk da se
egzistecija persoalih zlih duhova s!atra se razu!ljivi!# 6rugi!
riječi!a teško je tu!ačiti) ali e treba olako popustiti tedecija!a da se
opsjedutost pripisuje !edicii# &vdje je vrlo važo pro!otriti radi li se o
bolesti ili o opsjedutoj osobi# Ao kada otkloi!o sve ipak postoje slučajevi
kada !edicia više e !ože aći rješeje# Psihologijski pristup kaže da su
"7
8/21/2019 Psihologija religije
17/69
Psihologija religije
različiti kriteriji koji dopuštaju da se eko određeo staje azove
opsjedutošću#
/od većie stručjaka govori se o tri karakteristike5
Pro!jea osobosti 0 radi se o pro!jei poašaja) agla pro!jea
poašaja) redovito destruktiva) također pro!jea izraza lica i boje
glasa# +ako je teško razlučiti u eki! slučajevi!a poekad je osoba
svjesa tog staja) ali se e !ože kotrolirati) a poekad i sa!o
poekad dolazi do gubljeja kotrole ili do staja trasa# Psihički
feo!ei često upućuju a psihozu ili eurozu#
„+emonski“ karakter 0 eobiča agresivost) iskazivaje agresivosti)
psovke) osobe postaju u to! treutku ciiče) asile) događaju se
saži apadaji bijesa# 4akođer izražavaje pri!itivih seksualih
tedecija# .rlo često je vrijeđaje svetija (oga& svetaca& sve$enika&
posve$enih predmeta)# ( također jeda od osjećaja užasa u blizii
religijskih si!bola# Iati! odvratost pre!a !olitva!a) sveci!a) pre!a
dobri! ljudi!a#
Aeuobičajee sposobosti opsjedutoga 0 razu!ijevaje i govoreje
epozatih jezika) pogotovo !rtvih jezika# Iati! pozavaje sadržaja
svijesti drugih ljudi# Pozavaje prošlosti pojediih ljudi) zati! zaje o
budući! događaji!a) gole!a tjelesa saga i vrlo rijetko) ali i ekada
eobjašjiv izlazak pred!eta iz tijela#
*tručjaci se slažu da u takvi! slučajevi!a stoje pred edokučivi!
staje! čovjeka) zastveo teško eobjašjivo# 6e!oska saga koja
!ože biti općeita uzi!a a sebe lik idividualosti (/angton)#
&življavaje egzorciz!a u svijest o prisutosti i gole!oj sazi određeih
destruktivih psihičkih saga# &psjeduće jest ekstrealizacija ljudskog
iskustva# (scjediteljska učikovitost stoji ili pada usporedo s kvaliteto!
religiozosti i određei! stadardo! jezie psihološke zrelosti# Pojedii
duhovici astoje sve živo svesti a djelovaje sotoe# Iadatak teologije je
da staje religije propusti kroz razu!sko sito#
":
8/21/2019 Psihologija religije
18/69
Psihologija religije
Ukazanje
.ječo pitaje u psihologiji) koje je ukazaje duševo zdravo i
religiozo autetičo) a koje ije# Ae !ože se zaobići prisutost ukazaja u
!ogi! religija!a#
$(raćenje
*tudije pokazuju e!ocioalu krizu i oda JprevratK u joj) ako
kojeg slijede pozitivi učici# .ećia obraćeika i!ala je postupo i !aje
dra!atičo iskustvo# Ae postoje određee začajke ličosti koje su
preduvjet za obraćeje# Posljedica obraćeja jest zdravo prilagođavaje i
osoba stabilost# Dože!o obraćeje egirati) ali čijeica je da kod
feo!ea obraćeja) bilo oo autetičo ili e oo izaziva !otivacijske
procese) jer svijest o to!e da sa! prije radio ešto loše) i ako toga
čii!o ešto dobro# &ko :"U obraćeika je i!ala postupo i !aje
dra!atičo iskustvo#
Religioznost i psihologija li'nosti
'adi se o us!jeravaju važi! psihički! varijabla!a religiozosti#
Dišljeje i vjerovaje je otvorei i zatvorei vjerski sustaviF putovi tražeja
istie5 teder!ided) toughC!ided# &tvorei su istia!a drugih sustava)
dok su zatvorei vjerski sustavi jako često zatvorei za stavove drugih
religija) a!eću apsolute odredbe) ograičee perspektive# Putovi
tražeja istieF Q# +a!es o to!e govori# .olja i ada su pitaje slobode i
deter!iiz!a# Aada je kao što za!o središji poja! kršćaske vjere)
božaska krepost) vrlia uvijek u sredii# Pretjerivaje u adi zove sepreuzetost) suprotost preuzetosti je očaj ili bezađe# (!ati zdravu
di!eziju ade čak „u nadi protiv svake nade“ te sile psihološke ade
utječu a ljudsko djelovaje# 1 !etalo! sklopu važa je !ogućost
kotroliraja# 2judi postaju pasivi) apatiči) kada i! propade ada#
6eter!iisti e vladaju vlastito! situacijo! ego sve a! je
predodređeo# ( tu dolazi do vječitog erješivog proble!a slobode#
">
8/21/2019 Psihologija religije
19/69
Psihologija religije
*!ajea doza ade čovjeka vodi u određei religijski deter!iiza! ili čak
u faatiza!#
*lijedeća stvar je altruiza! i ljubav) već s!o rekli koliko je ljubav
zloupotrijebljea) i u to! slučaju altruiza! se pro!atra kao proCsocijalo
djelovaje) čijeje dobro) ali bez eke koristi# Eijeica je da !ora!o reći
da altruističost postoji) kod djeteta se javlja ako , godie) altruiza!
ovisi o određei! karakteristika!a ličosti# Aajjače se razvija iz!eđu = i M
godie) itelekt e!a ajvjerojatije veze s altruiz!o!#
(!a!o još ta!e strae ljudskog postojaja) a to su s!rt) zloća)
sra! i krivja# &pćeito je da ljudi koji su veći vjerici !aje se boje s!rti#
Pitaje je osi! s!rti pitaje što je s osjećaje! zloće i straha u odosu s
krivjo!# /rivjo! postaje eki određei strah# Postaje eki strah ukoliko
ešto e apravi! dobro) dolazi briga o odobravaju i eodobravaju
ekih čia# Aastaak i začeje osjećaja zloće) sra!a i krivje)
jedostava strah od kaze# /ao posljedica stvarog i aticipiraog
eodobravaja postaje sra!# Ae!a religije koja u sebi ije okreuta s!rti)
što je religija razvijeija) ta s!rt se !ože ublažiti) ili ukloiti# /ršćastvo je
pokušalo adići strah s!rti) i u teoriji to jest tako) a u praksi čovjek !ora
biti osvoje od (susa /rista da to bude tako# /ršćastvo s!rt pokušava
ublažiti# $to se tiče odosa pre!a zloći) vlastiti! pogreška!a) što u
čovjeku izaziva strah) (primjerice dam)# Eovjek prestaje biti oo što jest#
Aa sa!o! početku ljudskog razvoja postaje taj strah) kada dijete učii
ešto loše) počije se skrivati# 4aj strah počije rasti eko! brigo! o
društveo! eodobravaju# ( to se događa i a religiozo području# 'ađa
se sra! ili stid) kao posljedica aticipiraog ili stvarog eodobravaja#&sjećaj krivje raste !ajko! sa!opouzdaja) !ajak sa!opouzdaja
!ajko! povjereja u ljude i sl# $to se tiče toga kaže!) ije lako) ije
često zgodo# Ae zaboravi!o da suvre!ea psihologija pokušava
eli!iirati osjećaj krivje i to ije zgodo za religiozost# Dogi katolici!a
prigovaraju da stvaraju osjećaj krivje) što ije točo) već oa oslobađa
čovjeka od osjećaja krivje# 3li!iacija osjećaja krivje je relativiziraje
iz!eđu zla i dobra) i čovjek se eće !oći tu saći) eće zati što je dobro)
"
8/21/2019 Psihologija religije
20/69
Psihologija religije
a što e# $to slijedi ako toga) ako toga pokušava se a!etuti opća
prihvatljivost# O ljudi koji budu odbačei) počiju su!jati u vlastitu
vrijedost) i!aju osjećaj izolacije# 1 čovjekovoj je aravi da i!a eko
poštovaje) o osjećaj krivje slijedi ukoliko e uspije!o zadržati eke
osove stadarde i da tako kaže!o kriterij za razlikovaje i !jesto je
vlastita savjest# Lreud je govorio da je savjest a!etuta od strae
izvajskih faktora) da je to idetikacija s roditelje! i vjeričko! grupo!)
da savjest for!ira!o tako da slijedi!o eke određee feo!ee# *avjest
je osoba istaca za razlikovaje osjećaja krivje (do prije par godina u
0+1u vlado je %vo .anader& re$i nešto protiv njega je zna'ilo imati osje$aj
izolacije& zato jer jedna eti'ka grupa doživljava nešto kao grijeh& no dolazi
do promjene %vo .anader završava u .alzburgu i to onda više nije grijeh i
sada se svi natje'u tko $e ga najviše sablazniti)# Deđuti! zrela savjest se
rava više pre!a ljubavi ego pre!a strahu) i u sa!oj !oraloj teologiji
kada se govori o sakra!etu po!ireja) radi se o dvije vrste pokajaja)
pokajaje iz straha) i za razliku od toga postoji contributio jer se kaje! iz
ljubavi#
*ndividualna oso(a i religioznost
1vijek je pitaje kako se ta idividuala osoba !ože operaticirati#
Postoji ekoliko skala# &dređei polariteti koji se polariziraju u uutarjoj
religiozosti i vajskoj for!i su5
Pri!ara religija 0 tercijala religija
/overziva religija 0 adhezija
Predaa religija 0 kofor!iteta
&sobo itegriraa 0 društvea
(triziča religiozost 0 ekstriziča#
Postoje stvaro !ogobroji teorijski okviri gledai a okvirost#
Psihopatologija i religija
,9
8/21/2019 Psihologija religije
21/69
Psihologija religije
4u je !ogo dodirih područja) što se tiče viđeja i sl# o često je
edovolja spozaja koja je oda ko!pliciraa situacija# (triziča
religiozost se !ože povezati s itrovertiraošću karaktera) htjeli !i ili e)
sviđalo a! se to ili e) ali je čijeica da se patološki oblici ličosti često
vezuju baš uz religiju) zbog osjećaja !istike) religiozosti) božastva koji
ga adilazi) pokušava aći utjehu) ali e radi sebe# @udi!o oprezi pre!a
oi! koji su oduševljei# (ona je oduševljena& mlada djevojka (34) na svim
živim molitvenim zajednicama& pro'itala ibliju& izrazito je inteligentna&
tr'i od jednog do drugog sve$enika& sve svjetsko prezire& nedo og da se
našminka& jer to smatra sotonskom napaš$u& nije mi jasno djevojka 34!g!
da se ne želi srediti)# 4reba uvijek potražiti gdje je uzrok) zašto je to tako#
/ada je etko preoduševlje (moramo biti oprezni od takvih ljudi)) dao bi
sve za @oga) i oda za par !jeseci je u ekoj sekti) ako toga je u drugoj
sekti i kasije e daj @ože da postae ateist# /ada dođe do obraćeja
e!oj!o i! od!ah dati eku službu) potrebo je da se obraćeik ustae
a svoje JogeK) e!oj!o i obraćeike odbacivati) obraćeje i!a svoj
određei proces) koji se !ože izdiguti u or!alu osobu#
/itni vidovi zrele religioznosti
/ako rekoh) e!a uopćee slike zrelo religiozog čovjeka# 6ruštvea
zrelost je ešto što se !ože postići) tako i religioza zrelost# Aisu važi
sa!o racioali faktori) jer do vjere isu došli u!ovaje!# Ae čii as
racioali faktori religiozo zreli! ljudi!a#
.jerska su!ja je ešto što je potrebo) jer su!ja je kriza) i iz krize
proizlazi ešto dobro# /ada čovjek posu!ja) je li !oja vjera dobra) e daposu!ja u @oga) već jesa! li ja dobar vjerik) tada počije vjera# (z krize
uvijek izrasta ešto spasooso) za stjecaje rasta zrele religiozosti
potreba je su!ja# .jerske su!je su česte i e !ora!o ih se bojati#
6rugi vid zrele religiozosti je pri!jera odos pre!a vlastitoj krivji e
zači da sa!a sebe kažjava!o# Ia slobodu as je /rist oslobodio) e da
bis!o robovali) već da bis!o bili slobodi# (z čisto psiholoških razloga
zdrav osjećaj krivje je potreba) kada ešto loše učii! da za! da sa!
,"
8/21/2019 Psihologija religije
22/69
Psihologija religije
loše učiio# 4reće je odgovoro življeje) religiozo zrela osoba jeguje
jedo odgovoro življeje) preuzi!a vlastitu odgovorost# Eetvrti vid zrele
religiozosti jest učiti ljubiti) za religiozo zrelu osobu je ispravo poi!aje
ljubavi pre!a sebi) bližje! i pre!a @ogu# /od religiozo zrele osobe
e!patija je razu!ljivost drugoga) da je ježost i toplia prisuta) da se
za eli!iirati društveo religiozo poašaje (nekada iz ljubavi moramo
re$i da to nije dobro& da iz ljubavi nekoga kaznite)# ( peto „produktivna“
religioza praksa) radi se o to!e da je religioza praksa !olitva) žrtva
hodočašće) u toj religiozoj praksi je potrebo da i!a ekih plodova#
Pre!a to!e jeda itegriraa religiozost prije bi trebala producirati
radost ego brigu) prije plodo astojaje) ego krivju) prije ustraju
vjeru) ego eki očaj) sebe upravljati pre!a eki! vredota!a#
Razvojni model religioznosti
&d ezrele religiozosti pre!a zreloj ide5 rekli s!o u ajraije!
stadiju da5
"# 3ksrtizičost 0 zadovoljavaje vitalih potreba) i također potreba
idetikacije s jedi! religiozi! sustavo! zbog socijalizacije) i
eli!iacija straha#
,# &bdržavaje 0 to uključuje autoritet) vjerovaje) obrede) člastvo u
ekoj skupii) sustav religioze poduke) važo je obdržavaje#
=# (trizičost 0 zahvaćeost duhovi! životo!) ova di!ezija sadrži
duhova život u svojoj utarjoj zahvaćeosti#
M# Outoo!ija 0 važa je ta ezavisost !išljeja i djelovaja) i blizak
odos s hu!aistički! ideja!a) to je jeda idividuala religiozost#Idrava religiozost je proširivaje vlastitog ja) autoo!a
produktivoCefektiva !otivacija) toleracija esigurosti kod drugih)
altruiza!) stavovi5 objektivost spra! sebe) prihvaćaje tuđih slabosti)
zrele vredote i odluke savjesti) i izbjegavaje pobožastveja stvari i
stvarosti (novac& zadovoljstvo& vlast)#
&aklju'no
,,
8/21/2019 Psihologija religije
23/69
Psihologija religije
'eligiozo! životu !ože se pristupiti s psihološkog aspekta i
psihološki! !jerili!a#
Leo!e osobe religiozosti sa stajališta psihologije ličosti daje
zastveu dodatu di!eziju u psihologiji religiozosti
4akođer) daje veću potporu čovjekovo! duševo! zdravlju i trajo!
astojaju oko sa!oCostvarivaja#
Religioznost u razli'itim psihologijskim sustavima
Aaša te!a su važi likovi psihologije koji su ostavili traga u psiholgiji)
a to su Lreud) +ug) Ollport i Lrakl# Hilj a! je a eki ači proikuti u
eko religijsko iskustvo#
#igmund reud
'ođe je ">?7#g# u Lreiburgu) već kao !ladi dječak doseljava s
roditelji!a u @eč) tadašjeg austroCugarskog carstva u židovskoj obitelji)
bio je odliča đak i studet) diplo!irao je !ediciu) o kao studet ije bio
oduševlje sa!o !edicio!) više ga je privlačila psihologija# (z doje
sredje klase ušao je u visoko društvo i stekao svjetsku slavu) proalazeći
puo psihičkih i zičkih tegoba) ali sa! osobo je puo prolazio kroz
psihičke i zičke tegobe# 1 =9Ctoj godii se ožeio s Dartho! @erays s
kojo! je i!ao šestero djeco! i jegova aj!lađa kćer Oa postala je
pozati dječji psihoaalitičar i preuzela vodstvo očeva djela# Lreud je
odbijao pri!jejivati svoju psihoaalizu a svojoj žei i djeci) ipak je
stvorio priličo bizaru edipovsku situaciju vršeći osobo psihoaalizu ad
Oo!# Ajegov život !u je dao obilje psihološkog !aterijala) odos s
roditelji!a# Lreud je bolovao od teške euroze i u jeku ovostvoreih
zaključaka) kraje! "
8/21/2019 Psihologija religije
24/69
Psihologija religije
reudov odnos prema religiji
Ajegova djela obilježava žestoki apad a religiju# Iato jer ju s!atra
opaso! kako za pojedica tako i za društvo# Dogući uzrok jegove
averzije pre!a religiji s jede strae !ože biti strogi hasidičkog očevog
odgoja) koji proizlazi iz židovske tradicije# Ajegova dadilja je bila katolkija i
prisilo ga je vodila a katoličke obrede# 1 proučavaju religije Lreud već
"
8/21/2019 Psihologija religije
25/69
Psihologija religije
&aklju'no
/ao prvo Lreud je dao vrlo začaja doprios u važi! začaji!a
psihologije i oblikovaju poj!ova kao što su podsvijest) djetijstvo)
seksualost) terapija) obra!bei !ehaiz!i) osjećaj krivje i sl# *labe
strae su !u !etodološki proble!i) zastvea i e!pirijska
eute!eljeost) jedostrai zaključci) doesei sa!o a bolesoj
populaciji) deter!iiza!) preaglašavaje seksualosti) !ajak toleracije
za ove ideje bio je izrazito etolerata pre!a ovi! ideja!a) !uški
šoviiza! !ogi !u to za!jeraju) bio je izraziti šoviist i sl# &dos pre!a
religiji jest raze predrasude) uaprijed doesea !išljeja pokušao je
poštoCpoto opravdati u praksi# 4akođer boreći se protiv jede iluzije) a to je
religija o je zapao u jedu drugu iluziju) a to je da zaost !ože riješiti
sve proble!e) da je zaost ova religija# ( u koačici od Lreuda !ože!o
aučiti da obitelj) autoritet i zajedica oblikuju čovjekov religiozi osjećaj i
stavove#
!arl Gustav -ung
'odio se ">:?#g# u /esswilu) !alo! selu u $vicarskoj# &tac !u je bio
protestatski župik) ožeje) stručjaci s!atraju da je bila pretila i da je
zbog toga brak dosta trpio) koji se tužio da i!a vjerskih proble!a i da ije
u staju odgovarati a oštrou!a pitaja !alog Harla o religiji i životu#Harl je bio osa!ljeo djete) bio je vrlo zatvore# Pre!a vlastito! iskustvu
i!ao je viđeja i iskustva adaravog# "
8/21/2019 Psihologija religije
26/69
Psihologija religije
Lreudo! i to traje itezivo) sve do "
8/21/2019 Psihologija religije
27/69
Psihologija religije
dispozicija) trag kolektivih iskustva ljudske vrste) asljeda esvjesa
dispozicija# 4aj arhetip je trascedetala pojava u svi! kultura!a#
'eligiozo iskustvo je ajvredije iskustvo) jer zahvaća čovjeka u jegovu
dubiu postaje izvor životog s!isla i ljepote) doosi čovjeku !ir i
povjereje# .jera je kariz!a za oog tko ju i!a) ali oa ije put za ooga
tko ju pokušava razu!jeti prije ego uzvjeruje# /aže +ug da je za
suvre!eog čovjeka jako važo shvatiti jezik si!bola#
5va su na'ina kako se postaje religiozan:
"# Preko eposredog iskustva vlastite utrie
,# Preko susreta s učeje!) dog!a!a) obredi!a i djelatosti!a koje
udi već orgaizirai vjerski sustav 8opasost od izvajskoga;# Ia +uga
iskustvo @oga je prvestveo iskustvo sa!og sebe# +ug) /ristu daje
središju važost jer je utjelovljea @ožja slika !eđu ljudi!a# /rist je
arhetip istiskog čovjeka#
&aklju'no
Iasluža je za pozitiviji pristup pre!a ljudskoj aravi i religiozosti#
Daa !u je jer je previše subjektiva i ro!atiča u iterpretaciji
religijskih feo!ea# Aekad esustava i previše autoo!a# 1 sve!u)
jegova iterpretacija dopriijela je bolje! razu!ijevaju !ogih
poj!ova# Potakuo je eku!eski duh u svijetu i otvorio je vrata po!ireju
psihoaalize i religije# Dotivator je !ogi! kasiji! psiholozi!a i
teoretičari!a#
Gordan 0llportl 6789. ; 79
8/21/2019 Psihologija religije
28/69
Psihologija religije
(!ao je sa!o jedo dijete# &bjavio je "9Cak kjiga) ali iza jega stoje
!oge publikacije) zastvei radovi i sl#
$dnos prema religiji
@udući da je dugo vre!ea bio vodeći svjetski stručjak u svijetu#
& s!atra da je svaka osoba posebost i jedistveost svoje vrste# Pridaje
religiozosti veliku i eza!jejivu ulogu u životu svakog pojedica# 'ekao
je da se psihologija !ora više baviti religiozošću# (!a s!isla u psihologiji
proučavati religiozost jer ljudska !isao !ora dati „ujedinjuju$u“ lozoju
koja !u daje s!isao života i odgovara a te!elja pitaja# 6olazi do 7
vrijedosih tipova) koji se odose a ljude) !ogu se pri!ijeiti a svakog
čovjeka) a svaki pojediac predstavlja jeda određei vrijedosi tip#
.rijedosi tipovi su5
"# 4eoretske vrijedosti 0 pripada itelektuala želja za otkrivaje! istie i
usostaljivaje! zaja#
,# 3koo!ske vrijedosti 0 briga za ekoo!sku podlogu) za !aterijalo)
oo što je koriso i praktičo#
=# 3stetske vrijedosti 0 radi se o aglasku a uživaju oblika) har!oije)
svega što je lijepo) sve što je u!jetičko#
M# *ocijale vrijedosti 0 astojaje da čovjek bude oaj koji voli svoga
bližjega) i astoji biti volje od svoga bližjega) astoji biti da se e
za!jeri drugi!a#
?# Političke vrijedosti 0 težja za !oći) težja za vlašću# 4o se e !ora
odositi sa!o a politiku#
7# .jerske vrijedosti 0 podloga i! je !ističa želja za odoso! s @ogo!#Eovjek !ože !ijejati ljestvicu vrijedosti# *vaki čovjek je određei
vrijedosi tip koji već u skladu s određei! vrlia!a) !aa!a) gradi sebi
vrijedosu ljestvicu# Di kao ljudi ositelji s!o jedog vrijedosog tipa#
(-uškarci su 'eš$e ekonomski tipovi& a žene estetski)# 3stetsko! tipu je
ajvažije da to sve sklado izgleda) pa će čak dati i više ovca) dok
ekoo!ski tip će paziti da to e košta puo# Politički tip e gleda a cijeu)
,>
8/21/2019 Psihologija religije
29/69
Psihologija religije
ego gleda a statusi si!bol# 6a se !ože hvaliti da steke eki ugled#
6o!iata vrijedost !u je !oć#
Ollportl s!atra da religiozost jača osobu od razočaraja i
aksiozosti# &!ogućuje !u da se pravilo odosi pre!a cjelii
egzistecijale proble!atike# Psihologija e !ože dokazati) ali i ijekati
religijske kocepte# *vaka osoba i!a vlastiti određei propriu!) oo što bi
!i azvali osobi idetitet) osobi stil svake osobe# (detitet teži za
sa!opotvrđivaje! zbog osjećaja zadovoljstva i poosa# $to se tiće te
težje za zadovoljstvo!) religiozost je začaja faktor jer i!a vlastitu
dia!iku koja čovjeka opskrbljuje sago! za razvoj ličosti# 1 to!
kotekstu religiozost i!a raze stupjeve razvoja5
"# $iri iteres izva
,# 1čeje iz iskustva
=# (tegracija sebe sa!oga
1veo je poj!ove ekstriziče i itriziče religiozosti i upućivao je
a opasost od krivo shvaćee religiozosti#
&aklju'no(stiče potecijal religije) egativo je to što previše precjejuje važost
pojedica# Ae kaže!o da je pojediac evaža) ali i skupia i!a svoj
utjecaj#
Viktor . rankl679>?. ; 799.=.iktor 3# Lrakl rodio se u beču "
8/21/2019 Psihologija religije
30/69
Psihologija religije
godie u psihijatrijskoj bolici J m .teinho6“) gdje je vodio odjel za tzv#
„ženesamoubojice“# "
8/21/2019 Psihologija religije
31/69
Psihologija religije
terapeut astoji po!oći pojedicu da os!isli svoj život i prihvati sebe i
svoje postojaje kao dio opće cjelie#
#misao i njegova uloga
4ragaje za s!islo! u svo! životu) koji spada u trascedetalu
kategoriju i za zadaća!a koje treba ispuiti dovode čovjeka u svezu s
religijski! vrijedosti!a) dakle i s poj!o! @oga i općeito
trascedecije# Pre!a Lraklu svaki čovjek teži cilju) želi dati svo!
življeju što veći s!isao) te što više vrijedosti ostvariti djelovaje! i
doživljavaje!# Eovjekova volja za s!islo! te!elji !otiv jegova
postojaja) jegov !otivacijskoCteoretski kocept# 4o astojaje oko
tražeja i ispujeja s!isla svog življeja i jegovih zadaća) upućuje i a
ljude koje vrijedi sresti i voljeti# 1 ispujeju takvog s!isla) osjeća čovjek
strast) sreću i zadovoljeje) a to su zapravo posljedice) glave ili sporede)
ispujeog s!isla i susreta „s bitkom“# -iveći tako) čovjekov život biva
„ispunjen“ i s!islo! i svi! prateći! pojava!a i djelovaji!a jedoga
os!išljeog života) a to su sreća) duševi !ir i duševo zdravlje#
*a! život postavlja čovjeku pitaja i o a jih !ora odgovoriti#
&dgovor a ta pitaja i alažeje s!isla leži u ispujeju zadaća koje
čovjek postavlja čovjeku) od !alih svagdašjih do oih ajvećih# /arakter
životih zadaća i!a dvostruki aspekt5
"# *vaki čovjek je svojevrsta origiala i !ora sebi svojstveo odgovoriti
a pitaja s!isla# Ae !ože a! eki drugi odgovoriti a pitaje o s!islu
života# *vatko sa! sebi !ora aći odgovor a s!isao života#
,# Iadaće se !ijejaju iz daa u da) oviso o situaciji# Pre!a to!es!isao i odgovorost se odose i kao ad persoa! (što me usre$uje) i ad
situatioe! (ako ste si nešto u životu organizirali da se onda prema tome i
odnosimo tako)#
Aadalje) Lrakl upozorava da isključivaje s!isleog odosa leži u
osovi e sa!o eksperi!etale psihoze ego i kolektive euroze# Disli!
ti!e a oaj osjećaj bes!isleosti koji) čii se) sve više obuzi!a čovjeka
daašjice) a koji aziva! egzistecijski! vakuu!o!# Lrakl odbija
="
8/21/2019 Psihologija religije
32/69
Psihologija religije
Lreudov pricip užitka i Odlerovog pricipa !oći (seksualna strast i težnja
za mo$i nisu ciljevi& nego popratni e6ekti življenja)F tek kada je čovjek
frustrira zbog eispujeja s!isla) dolazi do pretjerae tedecije pre!a
ispujavaju seksualih strasti i do težje za !oći#
#misao i Nadsmisao
2ogoterapija i religiozost se susreću upravo a pitaju s!isla i
života 8s!isao ije idetiča poj!u @oga;# (pak) kako je to trascedeti
poja!) kako s!isao stoji u s!jeru trascedecije) do jega se dolazi
pute! vjere) jer sa!o se pute! vjere čovjek !ože probiti jo!e u ultraC
hu!au di!eziju# O s!isao je čovjeku vidljiv tek oda kada uvidi da
izad jega (ali ne za njega) postoji jeda edokučivi svijet koji je u staju
dati s!isao čak i jegovoj ajgoroj esreći i ajgoroj patji i to Lrakl
aziva Aads!islo!# 4aj korak u „ultrahumanu dimenziju“ !ože se sa!o
vjero! ostvariti) koja je očito ešto različito od puke psihoaalitičke teorije
o @ogu kao i!ageu vlastitog oca i religiji kao prisiloj kolektivoj euroziT
Religioznost i kon@esionalni okviri 4ražeje s!isla je u vezi s jedi! trascedetali! Aalagatelje!
8Ouftraggeber; i kaže doživljavaje tog trascedetalog Aalagatelja je
te!elj vjere) o ije bezliča istaca) o ije eka sve!irska eergija) o
je osoba i to božaska# 4a osoba) taj trascedetali Aalagatelj) čovjeku
se udi kao !ogućost !eđusobog odosa i svega oog što iz tog
odosa !ože proizići# Lrakl e zaboravlja istakuti da religiozost i
kofesija idu utoliko jedo uz drugo) ukoliko kofesioala tradicija dajereligiozo! čovjeku !ogućost očitovaja) u koje! će jegova
religiozost doći do izražaja# 4o praktički zači) sa svojo! religiozošću
aći se egdje „u svojoj ku$i“# Lrakl aglašava da sve kofesije i!aju u
biti idetiča te!elji sadržaj i pokretačku sagu (oga)) ali ih ipak e
treba spajati u jedu općeljudsku uifor!u religiju#
Vjerni+i i nevjerni+i
=,
8/21/2019 Psihologija religije
33/69
Psihologija religije
Poja! @oga e !ora biti užo teistički) krajja iskreost i pošteje
vrijede više od svega# Oko @og postoji) eće se prepirati s oi!a koji ga e
pozaju ili krivo tu!ače# 2ogoterapija je okreuta i evjerici!a jer joj
religiozost ije polazište ego pred!et# & je poovo hu!aizirao
psihijatriju i !ediciu) te je o svjedok sa! sebi logoterapija# 1 pitaju
s!isla religiozost za Lrakla i!a veliku ulogu#
&aklju'no
Lraklova su djela već više od pola stoljeća pred aši! oči!a) ali e
prestaju privlačiti pažju) uditi određee ovosti i kvalitete svi! koji su
otvorei i za eortodokse poglede a području psihologije) religiozosti i
duševog zdravlja općeito# Aaglašava važosti us!jereosti čovjeka
pre!a s!islu) vrijedosti!a i ispujeju životih zadaća !ožda i ije
ajvažije oružje „koje je možda ikada postojalo“ u psihoterapijsko!
arsealu) ali je siguro da „egzistencijski vakuum“ ugrožava čovjeka) a da
je čovjekova pozitiva us!jereost pre!a s!islu) vrijedosti!a i
ispujeju životih zadaća ajčešće garacija duševog zdravlja ili
sredstvo ozdravljeja#
P#*A$L$B4 5*MN&*- RL*G*$&N$#%* 5-!C ML05*A *
$5R0#L*A *L* L-U5#4* R0&V$- * RL*G*$&N$#%
6osta dobro je razradila taj dio) i!a!o broja istraživaja koja
upućuju a !odele poašaja i sl# 6jetijstvo je obilježeo željo! za
odrastaje!# Proble! je što e !ože!o strogo geeralizirati posebo
djetijstvo i !ladeačku dob# Ae !ože!o poistovjetiti dijete u M ili ? godii
ili s djeteto! "" ili "? godia# 1 svako! slučaju treba!o i!ati a u!u da!ora!o cjepkati te faze razvoja#
7. 5jetinjstvoC mladena)tvo i zrele godine
.eć godia!a psihološke studije o vjersko! razvoju djece i !ladeži)
kao i oe rjeđe o odrasli!a) privlače veliku pažju roditelja) učitelja)
svećeika) odgojitelja) psihologa) sociologa i teologa# .ažo je pri!ijetiti
upravo tu važost djetijstva za razvoj te religiozosti# /ažu !ogi
==
8/21/2019 Psihologija religije
34/69
Psihologija religije
psiholozi da je rođeje prva psihološka kriza od koje se čovjek eće ikada
potpuo oporaviti# 'ođeje je potpuo iskustvo separacije) odvajaja i
počije faza djetijstva u koje! dijete pokušava preživjeti kao zaseba
osoba# Aaj!aje su = faktora u djetijstvu a koje dijete pokušava
odgovoriti a pitaje „9ko sam ja:“5
"# 6jetijstvo je ozačeo dra!atiči! i epizodi! pro!jea!a# &o se
odvija u aiz!jeiči! !lazovi!a bure i zatišja) stresa i kosolidacije) dok
se djeca bore da proađu tko su oi u to! svijetu) koji su) rodivši se u
je!u) bili prisiljei prihvatiti# 1pravo ta čijeica daje okvir za rai
religiozi razvoj# 'oditelji su u takvi! prilika!a uključujući i Hrkvu skloi
podržavati u djetetu !ira razdoblja) a biti estrpljivi pre!a oi!
stresi!# Prihvaćaje stresa i !ira važo je za razvoj religiozosti
(tolerancija prema dje'jim eksperimentiranjima)# 1 kotekstu religiozosti
ovdje u ovo! faktoru treba!o i!ati toleraciju pre!a ti! dječji!
eksperi!etiraji!a) jer ukoliko se to kod djeteta potiskuje) ukoliko se ta
spotaost e guši rađati će se ovi! ideja!a) osjećaju sigurosti# /od
djeteta se !ože !ijejati karakter# 4aj okvir će djetetu dati oe spozaje
koje će !u o!ogućiti idetikaciju s religijsko! tradicijo! i jezio
čuvaje#
,# @ogatstvo religijskog iskustva !ože se uspješo preositi a djecu u toj
„upijaju$oj 6azi“# .elika sposobost djeteta za učeje strateški je vrlo
važo za religiju# 4o se osobito događa u rao! djetijstvu) kad dijete
prihvaća svijet u koje! se rodilo i kao suha spužva upija sve iz svoje
okolie# 1pravo takvo poašaje djeteta potaklo je ideju) da je životi
pravac čvrsto zacrta upravo u ti! prvi! godia!a# /arakter i ličostdjeteta !ože!o !ijejati ako treće) sed!e ili bilo koje avođee
!agiče godie#
=# Aajvažiji aspekt odosa djetijstva i religiozosti svakako je traja
kakvoća iskustva djeteta s važi! odrasli!a 8roditeljima)# Lreudov
izvitoperei zaključak da @og ije išta drugo ego projekcija vlastitog
roditelja) e s!ije zasjeiti jegovu toču opasku da je) ilustrativo
rečeo) djetetov prvi bog roditelj) češće !ajka ego otac# .aža su
=M
8/21/2019 Psihologija religije
35/69
Psihologija religije
iskustva koje dijete dobiva) prvestveo afektiva kvaliteta odosa dijeteC
roditelj često i!a veću težiu ego kasije kogitive i svjese poduke# 1
toj raoj fazi dijete uči da li ga @og prihvaća) je li @og dobar) je li o za
@oga vrijeda) !ože li oo ili e !ože iskusiti svoju vlastitu vrijedost bez
obzira a svoje uspjehe i euspjehe) bez obzira a svoju dobrotu ili zloću#
4raja ozaka tih prvih !eđuodosa je oo što čii djetijstvo ključi!
razdoblje! za religiozost# (stia) kasije pro!jee i adgradje su
!oguće) ali čii se da sve što se poslije u osobo! odrastaju dogodi) ili
učvršćuje ili !odicira iskustva djetijstva# Aajvažiji aspekt u to! razvoju
je odos roditelja s djeteto!#
4arakteristike religioznosti u djetinjstvu
Aije religiozost izdvojea crta ašeg odrastaja# 'eligiozost osi
sve karakteristike djetijstva općeito (borba za samostalnost i
oblikovanje identiteta) izijeti će!o glave crte dječje religiozosti5
"# 3gocetriča orijetacija 0 ajupadljivija karakteristika dječje
religiozosti koja je dobro ilustriraa u pozato! istraživaju +# Piageta o
jeziku djece u dobi od treće do sed!e godie# Piaget je otkrio da dječji
govor e!a isti s!isao kao oaj odraslih# 6ječji jezik e zači
socijaliziraje već je to egocetriči jezik koji se sastoji od !oologa i
„kolektivnih monologa“# 6jeca vode !oolog) a e dijalog# 4o ije
preošeje ideja i ifor!acija) ego više kao potvrđivaje sebe pre!a
drugi!# 6ijete je egocetričo ti je djetetov habitus) e !iješaj!o
egocetriza! s pore!ećaje! ličosti# +ezik djetetu služi kao govor) služi
!u za sa!opotvrđivaje# $to se tiče !olitve) oa kod djece od ?C:# god#sa!o !aglovito i!aju poja! @oga# Eak i aučee for!ule kod djece)
rijetko to dovode u vezu s @ogo!# &d :C
8/21/2019 Psihologija religije
36/69
Psihologija religije
ajčešće i!itatorska) bez reWeksivosti# Poželja je razvoj avika za
kasije poašaje#
,# Otropo!orstička kokretost 0 dijete preosi religijske riječi i opise u
poj!ove svojih bliskih iskustava i pozatih osoba# 6ijete često daje oblike
bliskih osoba) osoba koje pozaje poj!ovi!a koji koleriraju s religijo!#
1vijek djeca gledaju te likove) kao pozate osobe više kao a e!ocijalo!
plau# @og je atropo!orfa) jega se doživljava kao oca) djeda) pogotovo
kada se to podržava s u!jetički! slika!a# Eesto se to upotrebljava preko
određeih svetaca (sv! *ikole)# 6akle) @og je taj koji i!a oči (og te vidi ;
re'e 'ovjek djetetu)# Otropo!orz!i služe kao čuvari začeja) oi
utjelovljuju osobie i poašaje oih koje doživljavaju kao autoritet
8ježost) strah) sigurostN;# ( Piaget kaže da to ostaje za cijeli život) to se
pojavljuje već u drugoj godii# 4a atropo!orstička kokretost
pojašjava i fukciju vjerske !itologije) koja čuva traje vrijedosti u
izravi! i eko!plicirai! oblici!a#
=# 3ksperi!etiraje) iicijativa i spotaost 0 djetetov svijet se brzo širi
preko obiteljskog kruga) pojavljuju se ovi ele!eti djetije potrebe za
separacijo!# Eetvrta) peta i šesta godia su ključe5 u ji!a se dijete
otvara pre!a va) preuzi!a iicijativu i počije se dokazivati u prostoru za
koji se „natje'u“ jegovi vršjaci i odrasli izva roditeljskog kruga (ulasci u
vrti$ predstavlja pravu avanturu u tom 'udnom novom svijetu)# 6ijete i!a
potrebu sve sa!ostalo obavljati) dijete počije bivati sa!ostalo# Počije
se događati jedo određeo eksperi!etiraje a području religiozosti# 4o
se pokazuje i u religiozosti ta kreativost) iicijativa) poi!aje @oga
e!a racioalu precizost) ključi ele!eti su !ašta i e!ocije# 1 ovo!kotekstu te!eljitije se uči e!ocioali osjećaj pripadosti) prihvaćaja)
opraštaja kroz pokušaje i pogreške (puno manje kroz 6ormalni pristup)#
.ažo je da dijete !ože ekoliko puta pokušati) ali da !ože i pogriješiti i
da !u se to oprosti#
Goldmanove i o1lerove teorije religioznog razvoja
=7
8/21/2019 Psihologija religije
37/69
Psihologija religije
&vdje će!o avesti teorije religiozog razvoja '# Rold!aa i +#
Lowera kao pri!jer oih koje su prvestveo povezae s kogitivi! i
opći! psihozički! razvoje! djeteta i općeito čovjeka) a pri!jere oih
koje su još bliže rastu sa!e religiozosti kao zdrave i itegrirae određee
kvalitete ličosti doosi!o u poglavlju „
8/21/2019 Psihologija religije
38/69
Psihologija religije
3rikso je u više svojih djela dobro ozačio krizi karakter
!ladeačke borbe za vlastiti idetitet i posebo istakuo jihovu potrebu
da izađu iz je s dovolji! osjećaje! vlastite vrijedosti i vlastite uloge)
kako bi se vjero i pouzdao !ogli odositi pre!a drugi! ljudi!a i
ideologija!a# /orije krize idetiteta pre!a 3riksou) alazi se u prekidu s
dječji! svijeto!) a rješeje za izlaz iz te !uče krize alazi se u stvaraju
osjećaja eporo!jejivosti i kotiuiteta) a u koji!a su čvrsto i kohereto
povezai prošlo djetijstvo) sadašje !ladeaštvo i buduća zrelost# 4o
!ladeaštvo eće trajati vječo# Postizaje vlastitog idetiteta događa se
u sklopu itezivog stresa) za koji broji istraživači tvrde da je sažiji od
oog u djetijstvu i u zrelosti#
Proble! kod !ladog čovjeka je prebrzi razvoj apstraktih kogitivih
sposobosti u odosu a ostale faktore zrelosti C osjećate da ste već stariji)
odrasli) da sve zate) o to ije tako) roditelji va! postaju starci) oi koji su
prije bili sve zali sada su zatucaiF biološka) ali e i sociološka zrelost 0
uostalo! daas je veliki proble! što je sve veći raz!ak iz!eđu biološke i
sociološke zrelostiF esuglasje iz!eđu !ladeačkih vrijedosti i vrijedosti
svijeta odraslih 0 to va! je klasičo pitaje oo idi a !isu) a zašto ti e
idešB & to!e se radi) odjedo! !lad čovjek uviđa etičku edosljedost#
Pre!a to!e tu je a testu svijet as odraslih i počije se rađati eki but)
zašto vi ešto e raditeB Pre!a to!e (susovi! riječi!a !i tovari!o terete
koje sa!i e !ože!o ositi# 6ogađa se povlačeje u jedu subkulturu#
6akle) a to treba biti jako opreza i zato 3rikso kaže da se !ladi!a da
psihosocijali !oratorija) takozvao uvođeje psihosocijalog !oratorija#
6a i! se e uzi!a sve za zlo) da i! se progleda kroz prste i opravda ih sepo ooj izreci !ladost ludost) a sve zbog toga astupa izvaredih
okolosti# Pre!a to!e govori!o o to! psihosocijalo! !oratoriju#
Dladi su za pastoral ajezahvalija skupia) svi govore doći će!o)
jih ?9) o a kraju ako ih dođe "9 bude dobro# 6akle) potrebo je
razu!ijevaje za !lade) uvažavaje tog psihosocijalog !oratorija) ali e i
spuštaje a jihovu raziu kao odgojitelj# Dladi vas ikada eće prihvatiti
kao jede od svojih) bez obzira izgledalo to tako) o eće vas ikada
=>
8/21/2019 Psihologija religije
39/69
Psihologija religije
prihvatiti# Pre!a to!e) !ože!o se poašati kao ri!ljai) pre!da !i to
is!o# Dladić će zati prepozati vrijedosti i izva svoga kruga) ali je
ključo da i! oe a pri!jere i ji!a prihvatljiv ači budu pouđee#
/aso !ladeaštvo je izbor vrijedosog sustava i orijetiraosti# Dladež
traži uzore koji će i! pokazati s!isao# Iapa!tite pricip) e !ože dati
oaj koji e!a# 1loga Hrkve je eotpisivati !lade) vidi se ljude koji su
otpisai# Auditi !ladeži prihvatljive vrijedosti#
&RL0 5$/ * RL*G*$&N$#%
Irela dob je ostala ajzapostavljeije područje u psihologijsko!
istraživaju# Eak i sa! razvoj ličosti u zreloj dobi ije i blizu proučava
koliko djetijstvo i adolesecija# Irela dob i!a svoje speciče
karakteristike i psihosocijalu dia!iku# Prva faza je !lada zrela dob
(nakon adolesencije) počije rast osobe odgovorosti) ulazak u odos s
drugi! bez straha da će se izgubiti dio vlastitog idetiteta 8proaći balas
iz!eđu idetiteta i parterstva zači ljubiti;# 4u se javlja strah od gubitka
vlastitog idetiteta# *ve veća razia osobe odgovorosti) a s druge strae
težja spajaja vlastitog idetiteta s eči! drugi!# Postići zrelost u ovoj
fazi zači proaći balas iz!eđu vlastitog idetiteta i parterstva)
utapaje idetiteta u dvojako ja# 2jubiti zači shvatiti da se !oj idetitet
eće izgubiti ulasko! u eki stvari odos) a stvari koje ču !orati
reducirati isu bite u odosu a !oj idetitet#
*redja zrela dob (=>! ; ?>!g!) obilježea je stjecaje! zrelog itegralog
svjetovog azora u koje! se !ože kozisteto doositi odluke) tu
!ože!o doositi određee odluke koje će!o doijeti puo lakše o prije)razdoblje ajveće produktivosti za društvo u toj fazi čovjek je ajviše
produktiva) !ože dati ajviše za društvo i obitelj) for!ira druge
geeracije) ljude s koji!a radi u toj dobi vi oblikujete buduće araštaje)
i!ate brigu za slijedeću geeraciju) ako to edostaje ta zrelost) javlja se
osjećaj stagacije i egocetriz!a# 3gocetriza! u koje! jedostavo sve
!jeri pre!a sebi) sa!o !oje ja je a prvo! !jestu#
=
8/21/2019 Psihologija religije
40/69
Psihologija religije
'eligiozi ljudi zdravi! sadržaji!a svoje religiozosti !ogu uspješo
izbjeći !oguću stagaciju i bes!isao) i to shvaćaje! i us!jeravaje!
vlastitog djelovaja pre!a produžavaju života i kulture i ako svog
života) što je @og svakako a!ijeio ljudi!a) a bića koja ispujavaju tu
svoju sudbiu e briu se sa!o za budućost svojih poto!aka) već i svih
stvoreja#
4i!e dolazi!o do koačog stupja zrele dobi) do starosti) čija je središja
zadaća aći zadovoljstvo u životu kakav je bio) te uživati i adahjivati se
u jegovu svekoliko! ispujeju i postiguću# Pri to!u je važo da osjećaj
itegriteta do kojeg se dolazi spo!euto! reWeksijo!) obvezo bude
!akar !alo jači od osjećaja razočaraja) a koji prvestveo dolaze od
u!ajee produktivosti i svijesti o prekratko! preostalo! vre!eu#
Aajgore za starog čovjeka je kada vide da isu uspjeli) pre!a to!e dolazi
do svijesti pre!a u!ajeoj produktivosti) i zato je važo stjecaje
!udrosti u s!islu da !lađi! ljudi!a pokažu što je bito u životu#
Postaju li ljudi religioziji u starostiB /aže autor udžbeika da e) radi se o
drugačije! !odelu religiozosti i o to zove da je religiozost
!ladeaštva i religiozost sredje dobi ozačeo takozvao!
!esijasko! religiozošću koja je obilježea 8B;# Dlađi zreo čovjek sklo je
cijeiti i prihvatiti takvo shvaćaje osobe vjere kao svoje trajo
raspoložeje) jer je i sa! okreut pre!a ostvareju svojih želja i plaova u
budućosti# Deđuti!) autoritet a ovo! području proučavaja P# Daves
utvrđuje) da se postupo često epri!jeto !ijejaju raspoložeja zrele
dobi# Dladi zreo čovjek i!a !esijasku religiozost) gajeje opti!iz!a dase u životu !ože !ogo apraviti već a ze!lji# &d!icaje! dobi postiže
se stalost) učvršćuju se i stabiliziraju obveze) s!ajuju se alterative i
osjetljivost za odluke u radikalo drugo! s!jeruF stabilost !ogu prekiuti
jedo veće društvee ili osobe krize# /asa zrela dob je ostalgiča
religiozost 8stara dobra vre!ea;# Aostalgija ije sa!o vapaj za prošli!
vre!ei!a) ego i izvor autetiče osobe sage i reosiguraje u sve
M9
8/21/2019 Psihologija religije
41/69
Psihologija religije
kraćoj daašjici# Rleda se a prošlost da se što kvalitetije odredi
sadašjosti 8zbog !ajka vre!ea to je sasvi! razu!ljivo;#
M$R0LN* R0&V$-C U#V0-0N- VR*-5N$#%* * 0U%$R*%%
*vaka religija i!a jeda određei !orali kosezus) kodeks) us!ei
ili pis!ei) u koačici !ože!o vidjeti da !oral i!a svoje izvorište
ajčešće u religiji) oa je vrlo bliska s !oralo!# 1 religiji i!a!o oo što
jest) a usko je vezao s oi! što !ora!# *vaka religija i!a svoj dekalog#
(zevjeriti taj dekalog je grijeh# *vi kodeksi reguliraju dvojaku stvarost)
odos čovjeka pre!a božastvu i odos čovjeka pre!a čovjeku# (zevjeriti
zapovijed zači počiiti prekršaj) počiiti grijeh kako osobi tako društvei
i zbog toga sositi posljedice kako osobe tako i društvee) ali i osjećati
krivju#
'azi autori i raze psihologijske škole i!aju različite pristupe i
objašjeja a svo! području# PsihoCaalitičari će upozoriti da je savjest
8superego; oa saga koja po!aže da pojediac zadrži osobu !oralost#
4a savjest je astala pod utjecaje! roditelja i društvee sredie) pa je oa
tako zastupik društva i !orali sudac poašaja koji sprečava !oguće
kršeje !orala# /ada se rađa osjećaj krivjeB /ada izevjeri!o kvalitete#
4eoretičari društvee teorije kao @adura i Qalters otkrivaju da se !orala
ačela stječu učeje! po !odelu i i!itaciji# 'oditelji i drugi za dijete važi
odrasli jegovi su glavi !odeli) uzori# 6jeca auče od!ah spočetka)
ravajući se pre!a agradi i kaze) koje poašaje zadržati) a koje
izbjegavati# 6jeca od autoriteta 8e!ocioalo bliskih; uče poašaje koje
treba prihvatiti) u kotekstu agrade i kaze# 'oditelji) koji verbaloobrazlažu razloge svoga slagaja ili eslagaja s određei! poašaje!
djece) a zdrav ači po!ažu djeci da shvate što se od jih očekuje i da
budu svjesi posljedica svojih čia# *uvišak kotrole i roditeljska
agresivost produciraju atidruštveo i agresivo poašaje# 6jeca iz tople
obiteljske sredie) u kojoj je bilo puo razu!ijevaja i ljubavi) a !alo
kažjavaja) i gdje su sukobi rješavai razgovoro!) i!at će !aje
proble!atičo poašaje# 6odata faktor pri odrastaju je odos s
M"
8/21/2019 Psihologija religije
42/69
Psihologija religije
vršjaci!a) u koji!a !ladi traže podršku i sa!opotvrđivaje# 6akako) i
odos pre!a !ediji!a je važa) jer !ediji su daas graditelji vrijedosti#
*pozajo razvoja teorija !oralog razvoja 8/ohlberg;# Pridoosi
proširivaju spozaje o stalo! rastu i razvoju sposobosti !oralog
prosuđivaja# /ohlberg kaže da se !orali razvoj odvija kroz = stupja5
"# PredC!orala ili pretkovecioala razia sposobosti prosuđivaja
astupa oko četvrteCpete godie života# Prosuđivaja i zaključci u prvo!
stupju tog razdoblja doose se a te!elju izbjegavaja kaze ili
dobivaja agrade) a u drugo! a te!elju aiz!jeičosti 0 učiiš ti !ei)
učii! ja tebi 0 ili zadovoljavaje! osobih potreba#
,# /ovecioala razia počije iz!eđu os!e i desete godie# Dorali
sudovi doose se a te!elju ugađaja drugi!a 8cilj je biti Jdobar dečkoK i
Jdobra curaK;) u prvo! stupju prvestveo izbjegavajući jihov
kriticiza!) a u drugo! respektirajući autoritet i poštujući zakoe sa!o
zato što su zakoi#
=# Postkovecioala ili ačela razia počije običo oko petaeste
godie# 4e!elji se u prvo! stupju a osobi! pravi!a i stadardi!a koji
vrijede za cijelo društvo) a u drugo!e a osovici etičkih pricipa kao što
su pravda) jedakost) te!elja ljudska prava i poštivaje ljudskog
dostojastva# 4u se pojavljuju ačela ezaviso od autoriteta ljudi koji ih
zastupaju#
/ohlberg objašjava da je glavo sredstvo za oblikovaje !oralih
ačela oo što se aziva prihvaćaje uloge# 'oditelji ajbolje !ogu po!oći
taj razvoj budu li poticali svoju djecu a sa!ostalo prihvaćaje različitih
uloga i odgovorosti) da bi tako bila izložea što veće! broju pogleda aživot koji će ih ukati da upotpujuju ili čak !ijejaju svoje stavove) ali i da
stječu ove# 'ačuajući a izložeost utjecaju jihovih vršjaka) roditelji će
astojati uvijek biti otvorei za razgovore i rasprave s !ladi!a o svi!) pa i
opreči! pogledi!a) kao i o praktiči! situacija!a# 6obro je i
JajsigurijeK stvari preispitivati i bacati a jih uvijek ovo svjetlo s
!ladeačkih stajališta# 4akav kritički stav pridoosi !oralo! i
itelektualo! razvoju !ladih#
M,
8/21/2019 Psihologija religije
43/69
Psihologija religije
4valitativne promjene
6olazi do itelektualog dozrijevaja) dolazi do sa!osvijesti)
oblikovaje slike o sa!o! sebi) dolazi do !ladeačkog egocetriza!#
Posljedji stupaj itelektualog razvoja) azva stupaj for!alih
operacija) svakako je jeda od važih uvjeta visokog !oralog razvoja#
Ajegovo postizaje o!ogućava !ladi!a da steku svestraije poj!ove o
svijetu oko sebe) da otkriju ova i alterativa rješeja proble!a) te da
osjete sažu e!ocioalu privržeost apstrakti! ideja!a) kreativosti)
itezivi! vjerski! osjećaji!a i svi! vredota!a# Deđuti!) treba i!ati
a u!u rezultate istraživaja a to! području koji pokazuju da ??U
!ladih e dostige tu posljedju i važu raziu i itelektualog i
!oralog razvoja) a =?U odraslih ikad e dohvati i jedu i drugu#
6rugi! riječi!a) e !ože!o ipošto očekivati od svih !ladih) a i od svih
odraslih) da budu sposobi doositi isprave !orale sudove# &čekuje!o
li to) oda očekuje!o e!oguće#
Aadalje) već s!o spo!euli kako je 3rikso upozorio da !ladeačke
godie vrije!e kada se itegracijo! !ogih vidova ličosti dolazi do
suvisle i saže svijesti o svo!e JjaK) do svoga idetiteta# Dladi traže
odgovore i objašjeja za sve oko sebe) uključujući pitaja istie) pravde)
ljepote i dobra# &sobe sa slabijo! sago! svoga JjaK !aje pokušavaju i
riskiraju) a lakše i ekritičije podliježu zahtjevi!a oko sebe) pa i
ezdravi!a#
4ako u'enjem pomoći usvajanju vrednota.rijedosti isu ešto što se !ože jedostavo proučavaje! usaditi
u čovjeka# *tručo proučavaje iskustva ipak potvrđuje da su ajuspješiji
Jprogra!iK !oralih ačela oi koji e ude gotove odgovore za
kokrete proble!e) već oi koji potiču i razvijaju sposobosti za jihovo
kritičko rješavaje) koji produbljuju čovjekovo !išljeje) te stavljaju u
pokret proces svestraog ispitivaja i otkrivaja rješeja# 4reba točo
ocijeiti raziu !oraloCitelektualog razvitka oih s koji!a radi!o#
M=
8/21/2019 Psihologija religije
44/69
Psihologija religije
Aaslovici !oraju biti i fukcioalo uključei u teorijski progra!# .ažost
fukcioalog odgoja je presuda za budućost zajedice ije isto hoće li
se oi koje odgaja!o deklarativo držati !oralih pricipa ili će u životu
djelovati po ji!a bez obzira a tržiše potrebe)
Poslu)nost autoritetu
Poslušost je poja! koji je vrlo često predviđe u proučavaji!a
socijale psihologije) iako se bez pozavaja jezie uloge e !ože
razu!jeti važa dio ljudskog djelovaja i poašaja# .elika je psihološka
razlika iz!eđu djela učijeog po aredbi i oog spotaog#
&dređei sustavi poslušosti autoritetu svakako su potreba
zajedičkog života) ali ovdje govori!o o feo!eu e!oralih aredaba
podložici!a s pozicija autoriteta i vlasti# Eii se da oo što čovjek ikada
e bi učiio sa! po sebi) a zapovijed određeog autoriteta čii bez većeg
oklijevaja# 6akle) ovdje se želi skreuti pažja a !oralost izvršitelja
čia u kokreto! slučaju) kad se pojediac toliko podčii autoritetu da e
gleda više sebe kao odgovorog za svoje e!orale čie#
Ili pri!jeri su ratovi) srboCčetička agresija) psihologija !aseF zlo se
češće čii u i!e zakoa i poslušosti) ego u i!e bezakojaT 1bojice sa!o
rade svoj posao# Posljedice toga su5
.iše odgovorost vlasti ego sebi
Aekritičko podlijegaje autoriteti!a
Oktivije destrukcije lakše je pod utjecaje! autoriteta
&biča čovjek često postaje zločiac
Aevjerojato brzo stjecaje vlastite odgovorosti
.ećia ljudi osjeća savjest) ali e!a hrabrosti odbiti autoritet
Va3nost kriti'kog mi)ljenja
1koliko pojediac dopušta kritiku a svoj raču to pokazuje da je o
zreo# *posobost i sloboda kritičkog !išljeja je zak zdravog društva#
&bveza je društva poticaje zaja) ali i osposobljavaje za jegovu
pri!jeu# *trategija kritičkog !išljeje je5
MM
8/21/2019 Psihologija religije
45/69
Psihologija religije
"# 6eirati proble! 0 što je proble!
,# (zabrati ifor!acije za rješavaje proble!a
=# 'azabrati potvrđee i epotvrđee pretpostavke
M# Lor!ulirati pri!jejivu hipotezu
?# 6oijeti valjae zaključke
Pri razvijaju kritičkog !išljeja vrlo važu ulogu igraju zaje i
iskustvo) itelektuale sposobosti i strategije) poašaje i stavovi) te
zička) društvea i itelektuala sredia#
RL*G*$&N$#% * 5UBVN$ &5R0VL-
Počije!o govoriti o religiozosti i duševo! zdravlju# 1staovili
s!o koliko religiozost i!a utjecaja a razvoj ličosti i koačici daas
će!o to produbiti s jedi! aročiti! seg!eto!) a to je pogled a
duševo zdravlje# *ituacija je tu kvatitativo vrlo dobro obrađea#
Po!aže li religiozost u aši! kriza!a) koWikti!a) euroza!a ili čak
psihoza!a#
4ratak povijesni presjek .eliki iteres za odos religije i duševog zdravlja# 1 svako! slučaju
kreuti će!o od Q# +a!esa koji kaže da religiozost pridaje duševo!
zdravlju) kaže da postoje , tipa religiozosti jer postoji , tipa ličosti# 1z
prvi tip) zdravi tip) o spo!ije i !elakoliču religiozost) a koja je
vezaa uz psihopatologiju i koja je u biti ozačea radikali! pesi!iz!o!#
& tvrdi da do potoje religiozosti dovodi) predispoira je) čovjekova
eurotska građa) a što zači da čovjek svojo! eurozo! oboji i svojureligiozost# Ia Lreuda je religiozost psihička bolest# 4u ideju je preuzeo
od pesi!ista Aietschea i ugradio je u svoj psihoaalitički sustav#
Prihvaćaje vjere je vraćaje i poavljaje 3dipova ko!pleksa i
podčijavaje volji ovog oca) tj# @ogaCoca# 'eligiozost je zapravo prisila
euroza čovječastva# 1sporediva je s eurozo! u djetijstvu) a
čovječastvo će) pre!a je!u) ovu eurotiču fazu i iluziju vrlo dobro
prevladati) kao što djeca prevladavaju svoju# +ug kaže da je religiozost
M?
8/21/2019 Psihologija religije
46/69
Psihologija religije
pretpostavka za duševo zdravlje# Eovjek treba opće ideje koje će davati
s!isao jegovu životu#
5eDni+ija du)evnog zdravlja:
(!a ekoliko tj# seda! deicija duševog zdravlja5
"# &dsutost duševe bolesti 0 tko e pokazuje ikakve psihopatološke
si!pto!e bolesti koji su avedei u 6*D taj je duševo zdrav i or!ala#
,# Pri!jereo društveo poašaje 0 bez obzira a ovisost ove deicije u
različitoj kulturi pri!jereo poašaje pripada važeći! duševi!
zdravlje!# /ocept je preuzet od biheviorista#
=# *loboda od tjeskobe) krivje) koWikata 0 to su faktori koji ajviše
sprečavaju čovjekove sposobosti 0 ljubiti i raditi# /ocept je preuzet iz
Lreudova psihoaalitičkog shvaćaja#
M# &soba ko!petecija i sposobosti sa!okotrole) asuprot staloj
bespo!oćosti i edostatku sa!okotrole) kao pokazatelji!a duševe
bolesti# /ocept je preuzet iz ovije !otivacijske psihologije#
?# Prihvaćaje sa!og sebe i sposobost sa!oostvarivaja5 prihvaćaje
sa!og sebe stoji u sukladosti s vlastito! i idealo! sliko! o sa!o!
sebi) te u sukladosti ravoteže svoga JjaK i svijeta oko as# /ocept je
preuzet od 'ogersa#
7# (tegritet ličosti 0 s!atra se da duševo zdravlje lii pravila
hijerarhijska struktura psihozičkih sustava ličosti) koji su itegrirai u
jedu do!iirajuću cjeliu# /ocept je prihvaće od Ollporta#
:# &tvoreost za ove ifor!acije 0 tko otvoreo i Weksibilo reagira a
ovo s!atra se psihički zato zdraviji! ego oaj tko je u to!e rigida i
duhovo zatvore# /ocept je preuzet od dijela socijalih psihologa#Aako toga autori su se pozabavili ajčešći! operativi!
kocepti!a religiozosti) te također postupko! !etaCaalize došli do šest
skala operativih kocepata religiozosti5
"# Pripadost asuprot epripadosti određeoj religiji
,# Eestoća sudjelovaja u liturgiji
=# (zjavljei iteres za religiju
M# *tupaj jačie religiozog stava
M7
8/21/2019 Psihologija religije
47/69
Psihologija religije
?# *tupaj jačie religiozih vredota
7# *tupaj jačie ortodoksog 8Xasljedovaje svih or!i) stavova)
vjerovaja koje zastupa jegovo vjerovaje; religiozog vjerovaja
&aklju'+i uspored(e i metaEanalize
(triziča religiozost i pobožost vodi pre!a oslobođeju od
tjeskobe) krivje i pre!a osoboj ko!peteciji) s druge strae istraživaja
pokazuju kako su redovito ljudi koji i!aju aglašeu itriziču religiozost
i!aju !aju Weksibilost glede vjerovaja i glede toleracije tuđeg
vjerovaja# 3kstriziča religiozost i!a egativa odos pre!a
duševo! zdravlju# 4ragaje za religiozošću i!a ajbolju pozitivu
korelaciju s kategorija!a J&tvoreost za ove ifor!acije i sposobosti
prilagodbe ovi! iskustvi!aK) J&soba ko!petecija i sa!oC
kotrolirajeK) te JPrihvaćaje sa!og sebe i sposobosti sa!oC
ostvarivajaK#
Religioznost kao svagdanja i terapijska pomoć
'eligiozost i!a višestruku fukciju) bare! u ovoj do!ei !ože!o
ju pro!atrati kao psihološku po!oć u svagdaje! životu# Aa religiju i
religiozost često ailazi!o kao a ele!et po!oću kojeg čovjek svladava
krize) teškoće i svoje straho! ispujee teške situacije# 'eci!o da se to
odosi a uutarju obradu tih staja i oda a operativu) vajsku
obradu# 'eligiozost po!aže u tražeju životog s!isla) i svakako
religiozost daje jedu određeu adu) adu kao određeu teologalu
vrliu u kojoj očekuje!o ešto što e vidi!o# 'eligiozost često služi za
uutrašju obradu proble!a 8suočavaje;) ali i s društveo uvjetovai!poašaje! 8s!rt djeteta ili bračog druga;# /od zdravo religiozih ljudi
loše stvari se prihvaćaju kao @ožja volja# 'eligiozost je često sigura
osloac za suočavaje s evolja!a# 'eligiozost je uključeja u poticaj u
Jživot ako s!rtiK# 'eligiozost je začaja po!oć u socijalizaciji 8kroz
priz!u jedog etičkog sadržaja; i itegraciji u društvo 8pogotovo kod
psihički labili! osoba!a po!aže cjelokupa religiozoCetički sustav;#
&si! etičkog sustava za socijalost i uutarju izgradju religiozost a!
M:
8/21/2019 Psihologija religije
48/69
Psihologija religije
po!aže i u !etaetički) !etazički) eshatološki 8@ožja ljubav) vječi život i
sl#; 0 utječe a sa!okotrolu# religiozost zacrtava i daje određeu
sa!okotrolu# 'eligija također udi jeda doreče sustav pravila koja kod
pojedica popri!aju osobi karakter 8opoašaje i sociološki obrasci;#
Dalo dijete uči od roditelja) popri!a određei sustav vrijedosti) etički
sustav i kada odraste tako će i dalje gledati a to# 6akle) !ora!o reći da
je sociološki obrazac jako važa# 1utar religiozih sustava tolerira se
određea abor!alost 8glosalija) sidro! sktupula;# *ve u sve!u)
religijski sustav treba biti otvoreiji od društveog i dati terapijsku širiu#
Proble! je kad religija pojedicu postaje isključivo terapija# 'eligijska
skupia bi uvijek !orala biti toleratija) otvoreija# Dogi ljudi isu krivi
što su se ašli u takvoj situaciji i oda ih !ora!o prihvaćati kao takve) o
ukoliko to šteti zajedici to e treba oda tolerirati# Iadaća religijske
zajedice jest da te osobe pri!i) ali istovre!eo da po!oge čovjeku da
shvati da ešto u je!u ije uredu#
*po!euti će!o da u krilu većie religijskih sustava alazi!o
prihvaćaje određeih abor!alosti koji iače u svjetovoj kulturi i
civilizaciji isu prihvaćei# 4u se uglavo! radi o ekoj vrsti JeC
or!alogK !išljeja i poašaja) ali koje se u određeoj !jeri uklapa u
sa!oCrazu!ljivu toleraciju sa!oga religiozog sustava# Aavodi!o dva
pri!jera#
Psiholozi a ovo! području zaju ajprije spo!euti feo!e
govoreja jezika 8glosalija;) koji se dovodi u vezu sa psihopatološki!
si!pto!i!a# Iai!ljiv je podatak da je tu pojavu ajčešće potrebo jako
bavljeje uutarji! koWikti!a i duševi! potreseosti!a) te da je oko>?U glosalista prošlo kroz saže krize straha# &o što začuđuje
stručjake svakako je čijeica da su glosalisti u običo! životu or!ali i
eupadljivi) ali jesu pasivi) sugestibili i običo zavisi od duhovog
autoriteta#
+eda od očito eurotskih JeCor!alostiK je i tzv# *idro!
skrupula# &bičo se pojavljuje u dvije for!e# Prva je) stala strah da e
učii ešto krivo) a druga je) trajo prisilo su!jaje) u koje! se prisili!
M>
8/21/2019 Psihologija religije
49/69
Psihologija religije
ispujavaje! rituala i propisa otklaja strah# /od ovakvih osoba alazi!o
slabu sliku o sebi s osjećaji!a krivje) povezau s poj!o! strogog @oga
koji kažjava#
enomen ispovijedi i njene terapijske uloge
Ia ispovijed je ajprikladiji aziv za sakra!et po!ireja ili pokora)
i kako svjedoči kršćaska pra