PROSTORNI PLAN općine ŽIVINICE...PROSTORNI PLAN OPĆINE ŽIVINIE 9 Sadržaj Prostornog plana općine Živinice I – Tekstualni dio 1. iljevi prostornog uređenja 2. Projekcija prostornog

PROSTORNI PLAN OPĆINE ŽIVINICE

OPĆINA ŽIVINICE

TUZLANSKI KANTON


ZA PERIOD 2012 – 2032. godine

IPSA INSTITUT, SARAJEVO


2

PROSTORNI PLAN OPĆINE ŽIVINICE za period 2012 - 2032. godine

Nosilac pripreme

Nosilac izrade

OPĆINSKI NAČELNIK OPĆINE ŽIVINICE

IPSA INTITUT

Alije Izetbegovića br.28 75 270 Živinice 037 31 60 40 [email protected]

Put života bb 71000 Sarajevo 033 27 63 40 [email protected]

Stručni planerski tim:

Odgovorni planer i koordinator: mr. Lejla Hajro, dipl.ing.arh.

Prostorni planeri i saradnici: mr. Lejla Hajro, dipl.ing.arh. Jasmin Meškić, Ma, dipl.ing.arh. Vladimir Levašev, dipl.ing.arh.

Damir Lukić, dipl.ing.arh. Adna Bećar, Ma, dipl.ing.arh. Ilma Begović, Ma, dipl.ing.arh.

Biljana Tanović, dipl.ing.el. Elvir Alić, dipl.ing.građ. Muhamed Kapetanović, dipl.ing.građ.

Jasmin Burzić, dipl.ing.maš. Jasmina Marić, Ma, dipl.ing.arh. Almas Trtovac, Ma, dipl.ing.arh.

Mirela Kolig, tehnički crtač

Savjetnik na izradi plana: Vladimir Levašev, dipl.ing.arh.

Direktor IPSA Instituta: Enko Hubanić, dipl.ing.građ.

Sarajevo, februar 2016.godine

mailto:[email protected]


3

Opći dio

SADRŽAJ:

Ovlaštenje Federalnog Ministarstva prostornog uređenja za obavljanje stručnih poslova izrade

planskih dokumenata;

Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana Općine Živinice.


4


5


6


7


8

SADRŽAJ PLANA:


za period 2012 - 2032. godine

I. Tekstualni dio

II. Grafički dio


9

Sadržaj Prostornog plana općine Živinice

I – Tekstualni dio

1. Ciljevi prostornog uređenja

2. Projekcija prostornog razvoja

3. Projekcija razvoja prostornih sistema

4. Odluka o provođenju

II – Grafički dio

1. Izvod iz prostornog plana Tuzlanskog Kantona

2. Sintezni prikaz stanja prostornog uređenja

3. Sistem naseljenih mjesta

4. Urbana i ruralna područja sa ograničavajucim faktorima razvoja

5. Urbana područja i građevinska zemljišta van urbanih područja - namjena zemljišta

6. Urbana područja i građevinska zemljišta van urbanih područja sa režimima građenja

7. Poljoprivredno zemljište

8. Šumsko zemljište

9. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura

10. Mineralne sirovine i privredna infrasruktura

11. Elektro i termoenergetska infrastruktura

12. Saobraćajna i telekomunikacijska infrastruktura

13. Prirodno, kulturno - historijsko nasljeđe i turizam

14. Društvena i komunalna infrastruktura

15. Ugrožena područja

16. Sintezni prikaz korištenja prostora

17. Projekcija razvoja prostornih sistema naselja

18. Projekcija razvoja prostornih sistema privredne javne infrastrukture

19. Projekcija prostornih sistema razvoja okoline


10

SADRŽAJ

1. Ciljevi prostornog uređenja ................................................................................................................ 17

1.1. Opći ciljevi razvoja Općine Živinice: ............................................................................................ 18

1.2. Posebni ciljevi razvoja Općine Živinice ........................................................................................ 19

2. Projekcija prostornog razvoja ............................................................................................................. 26

2.1. Stanovništvo i stambena izgradnja ............................................................................................. 26

2.2. Sistem naseljenih mjesta i hijerarhija centara ............................................................................ 30

2.3. Urbana i vanurbana područja ..................................................................................................... 32

2.3.1. Korištenje površina urbanih područja ................................................................................. 32

2.3.2. Vanurbana područja............................................................................................................ 36

2.3.3. Režimi građenja ................................................................................................................... 40

2.3.4. Komunalna opremljenost i društvena infrastruktura urbanih područja ............................ 41

2.3.5. Ograničavajući faktori razvoja urbanih područja ................................................................ 42

2.4. Šume i šumska područja ............................................................................................................. 47

2.4.1. Bilansi i kulture šumskog zemljišta ..................................................................................... 47

2.4.2. Osnovne karakteristike šumskoprivrednog područja na osnovu Šumsko – gospodarske

osnove Sprečko – sažetak ................................................................................................................... 48

2.4.3. Zaštitne i zaštićene šume .................................................................................................... 52

2.5. Poljoprivredno zemljište ............................................................................................................. 54

2.6. Vode i vodne površine ................................................................................................................ 58

2.6.1. Rijeke i vodeni tokovi .......................................................................................................... 58

2.6.2. Izvori i izvorišta.................................................................................................................... 59

2.6.3. Akumulacije i prirodna jezera ............................................................................................. 60

2.6.4. Hidrogeologija ..................................................................................................................... 62

2.7. Vodna infrastruktura ................................................................................................................... 63

2.7.1. Postojeći sistemi vodosnabdjevanja i raspoložive količine ................................................. 63

2.7.2. Potrebe stanovništva za vodom za piće .............................................................................. 67

2.7.3. Sistemi vodosnabdjevanja .................................................................................................. 69

2.7.4. Odvodnja otpadnih voda .................................................................................................... 70

2.7.6. Zaštita od štetnog djelovanja vode ........................................................................................... 73

2.7.5. Hidrotehničke melioracije ................................................................................................... 75


11

2.8. Mineralne sirovine ...................................................................................................................... 76

2.8.1. Energetske mineralne sirovine............................................................................................ 76

2.8.2. Metalične mineralne sirovine ............................................................................................. 80

2.8.3. Nemetalične mineralne sirovine ......................................................................................... 80

2.8.4. Voda kao mineralni resurs .................................................................................................. 82

2.8.5. Eksploataciona polja ........................................................................................................... 82

2.9. Energetska infrastruktura ........................................................................................................... 84

2.9.1. Elektroenergetika ................................................................................................................ 84

2.9.2. Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost ............................................................... 98

2.9.3. Toplifikacija ....................................................................................................................... 101

2.10. Saobraćaj i veze ..................................................................................................................... 104

2.10.1. Cestovni saobraćaj ............................................................................................................ 104

2.10.2. Željeznički saobraćaj ......................................................................................................... 108

2.10.3. Vazdušni saobraćaj ............................................................................................................ 108

2.10.4. Telekomunikacije i predajnici RTV-a ................................................................................. 108

2.11. Privreda ................................................................................................................................. 113

2.11.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja .......................................................................... 113

2.11.2. Orjentacija i razmještaj privrede u prostoru ..................................................................... 114

2.11.3. Ocjena privrednih aktivnosti sa stanovišta uticaja na okoliš ............................................ 117

2.11.4. Poljoprivreda ..................................................................................................................... 118

2.11.5. Razvoj industrijskih zona ................................................................................................... 118

2.11.6. Zaposlenost i stepen zaposlenosti .................................................................................... 119

2.12. Društvena infrastruktura ....................................................................................................... 120

2.12.1. Obrazovanje i socijalna zaštita .......................................................................................... 120

2.12.2. Administracija, javne službe i poslovne prostorije ........................................................... 123

2.12.3. Zdravstvo ........................................................................................................................... 123

2.12.4. Kultura ............................................................................................................................... 126

2.12.5. Sport i rekreacija ............................................................................................................... 127

2.12.6. Ostala infrastruktura ......................................................................................................... 128

2.13. Posebno zaštićeni prostori .................................................................................................... 129

2.13.1. Područja od posebnih obilježja od značaja za Kanton ...................................................... 129


12

2.13.2. Posebno vrijedna područja kulturno – istorijskog značenja ............................................. 137

2.13.3. Turizam.............................................................................................................................. 141

2.13.4. Ugrožena područja ............................................................................................................ 142

2.13.5. Područja posebne namjene .............................................................................................. 144

2.14. Područja planirana za daljnji razvoj ...................................................................................... 146

2.15. Upravljanje otpadom ............................................................................................................ 147

2.15.1. Deponije ............................................................................................................................ 147

2.16. Zaštita i unaprijedjenje okoliša ............................................................................................. 150

2.16.1. Sprječavanje negativnih uticaja na okoliš ......................................................................... 150

2.16.2. Mjere zaštite od zagađivanja vazduha, vode i tla ............................................................. 150

2.16.3. Mjere zaštite od zagađivanja vode ................................................................................... 151

2.16.4. Upravljanje čvrstim otpadom ........................................................................................... 152

2.17. Zaštita i revitalizacija naslijeđa.............................................................................................. 154

2.17.1. Kulturno – historijsko naslijeđe ........................................................................................ 154

2.17.2. Prirodno naslijeđe ............................................................................................................. 154

2.18. Ugroženost područja ............................................................................................................. 156

2.18.1. Mine .................................................................................................................................. 156

2.18.2. Prirodne nesreće ............................................................................................................... 156

2.18.3. Tehničke i tehnološke nesreće .......................................................................................... 159

2.18.4. Ostale nesreće ................................................................................................................... 163

2.19. Osnovna namjena prostora i pojedinih područja – Sintezna projekcija i obavezni prostorni

pokazatelji ............................................................................................................................................. 165

2.19.1. Obavezni prostorni pokazatelji ......................................................................................... 166

3. Projekcija razvoja prostornih sistema ............................................................................................... 168

3.1. Osnova prostornog razvoja sistema naselja ............................................................................. 168

3.1.1. Odnos prostora i transporta ............................................................................................. 170

3.1.2. Upotreba urbanih područja .............................................................................................. 170

3.1.3. Razvoj naselja na eksploatacionim poljima....................................................................... 171

3.1.4. Opremanje građevinskog zemljišta ................................................................................... 171

3.1.5. Sanacija degradiranih površina ......................................................................................... 172

3.2. Osnova prostornog razvoja privredne javne infrastrukture ..................................................... 173


13

3.2.1. Smjernice za razvoj saobraćajnog sistema ........................................................................ 173

3.2.2. Smjernice za razvoj telekomunikacija ............................................................................... 174

3.2.3. Smjernice za razvoj energetske infrastrukture ................................................................. 174

3.2.4. Smjernice za razvoj komunalne infrastrukture ................................................................. 176

3.2.5. Smjernice za opremanje vanurbanih područja osnovnom komunalnom infrastrukturom

177

3.2.6. Smjernice za razvoj sistema upravljanja otpadom ........................................................... 178

3.3. Osnova prostornog razvoja okoline .......................................................................................... 180

3.3.1. Smjernice za upotrebu i razvoj vanurbanih područja ....................................................... 180

3.3.2. Smjernice za razvoj područja poljoprivrede, stočarstva i šumarstva ................................ 180

3.3.3. Smjernice za razvoj poslovno – proizvodnih i industrijskih zona ...................................... 182

3.3.4. Smjernice za razvoj rudarstva i eksploatacije mineralnih resursa .................................... 183

3.3.5. Smjernice za razvoj turizma na bazi prirodne baštine ...................................................... 183

4. Odluka o provođenju ........................................................................................................................ 185

I – OPĆE ODREDBE ................................................................................................................................ 185

Granica područja i namjena površina ............................................................................................... 187

II – PROGRAM MJERA PROSTORNOG UREĐENJA I AKTIVNOSTI ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA

.............................................................................................................................................................. 190

Mjere ekonomske politike ................................................................................................................ 190

Mjere za provođenje zemljišne politike ............................................................................................ 191

Obaveze u pogledu planiranja uređenja prostora ............................................................................ 191

Obaveza izrade izvještaja u prostoru ................................................................................................ 192

III – UREĐENJE PROSTORA I NAMJENA POVRŠINA ............................................................................... 192

Građevine od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i Tuzlanski kanton .................................. 192

Uslovi za uređenje prostora .............................................................................................................. 195

Namjena površina ............................................................................................................................. 200

Karakter naselja ................................................................................................................................ 206

Odnos prema postojećim građevinama ............................................................................................ 207

Uslovi smještaja privrednih sadržaja u prostoru............................................................................... 207

Uslovi smještaja društvene infrastrukture u prostoru ...................................................................... 209

Uslovi korištenja poljoprivrednog zemljišta ...................................................................................... 212

Uslovi korištenja šuma i šumskog zemljišta ...................................................................................... 212


14

Uslovi korištenja prostora na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima ...... 213

Uslovi korištenja prostora na eksploatacionim i istražnim poljima mineralnih sirovina .................. 221

Mjere očuvanja kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa ......................................................... 221

Mjere unapređenja turizma .............................................................................................................. 221

Komunalna higijena/prikupljanje, uklanjanje i deponovanje otpada ............................................... 225

Mjere sprečavanja nepovoljnih uticaja na okoliš .............................................................................. 226

Mjere za očuvanje kvaliteta zraka ..................................................................................................... 226

Mjere za očuvanje kvaliteta voda ..................................................................................................... 226

Mjere za očuvanje kvaliteta tla ......................................................................................................... 227

Mjere za očuvanje kvaliteta prirodnih resursa i biodiverziteta ........................................................ 227

Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih

nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja ......................................................................................... 228

Mjere zaštite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima .............................................................. 228

IV – USLOVI ZA IZGRADNJU I KORIŠTENJE PROSTORA .......................................................................... 229

V – MJERE PROVEDBE PLANA ............................................................................................................... 233

Literatura .................................................................................................................................................. 234

Pregled korištene literature .................................................................................................................. 234

Pregled tabelarnih prikaza .................................................................................................................... 235


15

UVODNE NAPOMENE Prostorni plan BiH je urađen 1981. godine (za period 1980 - 2020. godine) od strane Instituta za

arhitekturu i urbanizam Sarajevo, a 1987. godine je urađen Nacrt plana opštine Živinice od strane

Opštinskog zavoda za urbanizam iz Tuzle.

Od istog Zavoda za urbanizam urađen je i Prostorni plan TK-a i usvojen 2006. godine čime su se stekli svi

preduslovi za izradu Prostornog plana Općine Živinice. Izrada ovog plana u roku od godinu dana od dana

usvajanja Prostornog plana Kantona regulisana je čl. 81 Zakona o prostornom uređenju (Sl. novine TK-a,

br. 03/05).

Granice obuhvata ovog plana utvrđene su administrativnim granicama općine, a ukupna površina iznosi

298 km².

Sva izgradnja na širem području općine reguliše se Odlukom o prostornom uređenju teritorije opštine

Živinice (iz 1981. godine) ali s obizirom na vremensku distancu od donošenja ove odluke i promjenu

društveno-političkog uređenja BiH, ona ne odgovara postojećem stanju na terenu. Ova odluka je

donesena kao prelazno rješenje do usvajanja Prostornog plana opštine Živinice ali s obzirom da nikada

nije došlo do usvajanja ovog plana Odluka je ostala na snazi do danas.

Sva prostorna dokumentacija općine Živinice (izuzev RP „Riba“, RP „Ciljuge II“ i RP „Jezero II“) nije

prenesena na elektronsku podlogu čime je praktično onemogućen rad sa istom u sadašnjim tehničkim

uslovima.

U prethodnom periodu Služba za geodetske i imovinsko-pravne poslove je uspjela sve geodetske

podloge područja općine Živinice skenirati na elektronski medij čime je omogućena izrada prostorne

dokumentacije općine na elektronskim podlogama kao što je učinjeno kod gore navedena tri regulaciona

plana.

Da bi se adekvatno implementirao prostorni plan TK-a na području općine Živinice (koji je rađen u

mjerilu 1:25.000) neophodno je izvršiti digitalizaciju svih geodetskih podloga u mjerilu 1:1000 i 1:2500 te

pristupiti izradi prostornog plana općine Živinice na ovim podlogama ali u kompatibilnom

kompjuterskom programu u kojem je rađen plan Kantona.

Sve službe općine Živinice su izvršile obuku kadrova na navedenim planovima, podlogama i programima

čime su se stekli svi uslovi za izradu plana općine.

Izradom ovog Plana stekli bi se svi uslovi za održiv razvoj, život i rad stanovnika općine, plansko

korištenje kao i zaštita i upravljanje prostorom općine.

Služba za stambeno – komunalne

i urbanističke poslove


16


17

1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

Baza za utvrđivanje općih ciljeva za potrebe izrade Prostornog plana Općine Živinice, oslanja se velikim

dijelom na ciljeve zadate i determinisane planovima višeg reda, prvenstveno, ciljevima koje određuje

Prostorni plan FBiH, kao niti išta manje važnim ciljevima Prostornog plana Tuzlanskog kantona.

Kako su ovi planovi svoje razvojno uporište našli u dokumentima evropskih prostorno – planerskih

institucija, ciljevi su svakako uvijek nastojali biti usklađeni sa njima, te adekvatno odgovoriti na moderan

pristup tematici koju obrađuju.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona dosljedno slijedi ove smjernice, jasno inkorporira evropske i svjetske

zaključke iz oblasti prostornog planiranja, te stvara dobru podlogu za kreiranje i implementaciju

općinskih prostornih planova.

Evropska prostorno – planska regulativa donijela je niz dokumenata koji usmjeravaju prostorne planere

na univerzalne vrijednosti planiranja, od kojih se posebno izdvajaju:

• Evropska perspektiva prostornog razvoja – ESDP

• Vodeći principi za održivi razvoj evropskog kontintenta.

Evropska perspektiva prostornog razvoja , upućuje na:

• Razvoj uravnoteženog i policentričnog sistema gradova;

• Uspostavljanje novog odnosa između urbanog i ruralnog područja;

• Obezbjeđenje jednakopravnog pristupa korisnika počevši od infrastrukture, do

obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite;

• Osmišljeno upravljanje i očuvanje prirodne i kulturne zaštite.

Vodeći principi za održivi razvoj evropskog kontinenta, odnose se na:

• Prostornu strategiju u duhu održivog prostornog razvoja, koja se oslanja na prijedloge

prostorno razvojnih mjera za urbana područja, poljoprivredno i šumsko zemljište i

evropske koridore;

• Potrebu aktivnog učešća građana u procesu prostornog planiranja, posebno ukljućivanje

mlađih generacija u proces planiranja, čime oni utiču na stvaranje uslova koji oblikuju

njihove živote; ovo je preduvjet za prihvaćanje evropejskih ideja od strane građana i

istovremeno preduvjet za poštivanje planskih rješenja.

Ocjenom postojećeg stanja, došlo se do sublimarnog prikaza prednosti i nedostataka u prostoru, koji su

glavni faktori tzv. karaktera prostora općine, a čija je pozicija i hijerarhijski, kao i uticajni stav, presudan

za određivanje smjera razvoja, kako ovog planskog dokumenta, tako i Općine Živinice u narednim

epohama.


18

Ovim korakom se ustanovilo sljedeće:

• Pokretačka snaga razvoja je trgovina, rudarstvo i prerađivačka industrija;

• Stanovništvo bilježi pozitivan rast, uz tendenciju smanjenja broja članova porodice;

• Urbanitet centara se povećava, te migracije ruralnog stanovništva su povećane;

• Važnost geoprometnog položaja Općine, kao i pretenzija na povećanje urbaniteta u

odnosu na ostale općine u Kantonu (osim grada Tuzle), traži rekonstrukciju i dopunu

postojećih infrastrukturnih kapaciteta.

Na osnovu zaključaka izvedenih iz ocjene i analize postojećeg stanja, a sukladno važećoj zakonskoj

regulativi i planovima višeg reda, te evropskim smjernicama razvoja, mogu se istaknuti opće ciljeve

razvoja.

1.1. OPĆI CILJEVI RAZVOJA OPĆINE ŽIVINICE:

• Jačanje procesa urbanizacije, koji ima dobre stope kretanja u Općini, gledano na prosjek

Tuzlanskog kantona.

• Osiguranje jednakog pristupa društvenim, komercijalnim, infrastrukturnim, kulturno –

obrazovnim, privrednim i drugim sadržajima svakoj zajednici u Općini.

• Ostvarivanje konkurentskog položaja Općine u odnosu na kanton i regiju, a u domenu

razvoja privrede, poštujući savremena dostugnuća tehnologija i procesa, koji se oslanjaju

na zaštitu čovjekove okoline.

• Određivanje jasnog odnosa naseobinskog sistema, kroz jačanje policentričnog modela,

koji podrazumijeva odgovarajuću infrastrukturnu pozadinu, kako materijalne, tako i

intelektualne vrijednosti i stanja.

• Zaštititi prirodna blaga Općine, kroz zakonske dokumente i strategije, koje će definisati

pravilan pristup njihovom korištenju, kao i njihovo uvođenje u infrastrukturne mreže,

neophodne za podizanje kvaliteta života stanovnika.

• Jačanje svijesti stanovnika o važnosti zaštite životne sredine i održivog razvoja, bez

obzira na ograničenja administrativno – pravnih odrednica.

• Razvoj programa koji u svojim temeljnim postavkama imaju za cilj očuvanje prirodne i

kulturne baštine, a ujedno obrazujući koncept po kom će se ravnati buduće generacije u

svom odnosu prema okolišu i zaštiti sredine u kojoj žive i djeluju.


19

1.2. POSEBNI CILJEVI RAZVOJA OPĆINE ŽIVINICE

Posebnim ciljevima konkretizujemo razvojne komponente i definišemo stvarnu problematiku na

posmatranom prostoru, dajući upute za tretman cjelokupne teritorije, sa svim njenim karakteristikama,

a u planskom periodu.

Ovi ciljevi su obavezujući za sve segmente prostornog obuhvata i predstavljaju polaznu tačku za

usmjeravanje pravca kojim će ići projekcija prostornog razvoja.

Posebne ciljeve definišemo po slijedećim oblastima:

Zemljišna politika

- Utvrđivanje strategije zemljišne politike, prema važećim propisima višeg nivoa (kantonalni,

federalni), što će za cilj imati uvođenje tržišnog sistema u korištenju građevinskog zemljišta,

formiranje adekvatnih evidencija prometa i korištenja zemljišta.

- Istražiti varijante zemljišne rente, kao tržišne kategorije i na osnovu toga donijeti propise o

renti, kao jednom od regulatora korištenja prostora.1

Poljoprivreda i stočarstvo - Očuvanje postojećih poljoprivrednih resursa mora biti prioritet u načinu korištenja

raspoloživog zemljišta, uz maksimalne napore u pravcu obogaćivanja zemljišta i njegove

adekvatne pripreme za uzgoj različitih kultura, kako bi se dobili optimalni rezultati.

- Zaustavljanje bespravne gradnje i neopravdane transformacije poljoprivrednog zemljišta u

građevinsko, bez obzira na bonitetnu kategoriju.

- Usitnjavanje poljoprivrednih gazdinstava svesti na podnošljivu mjeru.

- Poljoprivredno dobro “Spreča” potrebno je iskoristiti u punom kapacitetu za proizvodnju

zdrave hrane.

- Nastaviti i intezivirati procese tehničke i biološke rekultivacije uz primjenu savremenih

tehničko-tehnoloških metoda koje uključuju i stalnu saradnju sa relevantnim stručnim

naučno-istraživačkim institucijama.

- U narednom planskom periodu nastaviti uzgoj, proizvodnju i preradu voća, uzgoj i preradu

ljekovitog, medonosnog i aromatičnog bilja i vršiti unapređenje pčelarstva.

- Izgradnja rasadnika u cilju proizvodnje ukrasnog, parkovskog bilja, rasada, autohtonih vrsta

voća i cvjeća.

- Na području Općine Živinice razvijati stočarstvo bazirano na uzgoju krava i sitne stoke, na

principu stajskog i pašnjačkog uzgoja.

- Uzgoj i proizvodnja ribe na bazi kaveznog uzgoja šarana, soma i drugih vrsta toplovodnih riba

putem postojećih hidroakumulacija.

1 Prostorni plan Tuzlanskog Kantona za period 2005 - 2025


20

Šume i šumsko zemljište

- Zaštita šumskog bogatstva Općine Živinice, od bespravne gradnje, neplanske sječe šuma i

drugih aktivnosti, koje uzrokuju nepovratnu destrukciju prirodnog bogatstva.

- Potrebno je formiranje zelenih zona u urbanim područjima, posebno uz saobraćajnice, u cilju

smanjenja buke i zagađenja zraka, kao i povećanja vizuelno – estetske komponente, što će

doprinijeti povišenju kvaliteta života u naseljenim sredinama.

- Vršiti očuvanje i unapređenje stanja postojećih šumskih površina i provoditi pošumljavanje

devastiranih područja, područja ugroženih sječom, goleti, klizišta kao i područja podložna

eroziji.

- Stavljanje pod zaštitu vrijednih šumskih kompleksa i drugih prirodnih vrijednosti, tu svakako

spadaju površine koje su u sklopu zaštićenog područja na planini Konjuha.

Rudna i mineralna bogatstva

- Eksploatacija rudnih i mineralnih resursa Općine, mora se odvijati uz obaveznu zaštitu

okoliša i programe rekultivacije eksploatisanih površina, u skladu sa standardima EU.

- Utvrditi područja odlaganja otpadnih materijala, sa obaveznim planom sanacije po

zatvaranju odlagališta.

- Privesti namjeni turizma, izvorišta mineralnih i termomineralnih voda, čija bi eksploatacija

bila ekonomski opravdana, a ona koja se već koriste dalje unaprijediti razvijajući zdravstveni

turizam i zdravstvenu zaštitu stanovništva.

- Utvrditi mogućnost eksploatacije magnezita na području Konjuha.

Putna infrastruktura

- Uključivanje drumskog saobraćaja Općine Živinice u transportni koridor Vc i valorizacija

položaja Tuzlanskog kantona u odnosu na multimodalni transportni koridor Vc. U principu

potrebno je obezbjediti kvalitetne putne veze sa saobraćajnicama visokog ranga koje se

planiraju na području Tuzlanskog kantona. Priključenje na planirane saobraćajnice ostvarilo

bi se u Općini Tuzla a u nastavku date su planirane trase autoceste koje prolaze kroz

Tuzlanski kanton.

- Izgradnja trase autoceste Tuzla - Brčko (veza na koridor DDS) - Orašje - granica sa R.

Hrvatskom (veza na koridor X) u funkciji priključivanja na međunarodne komunikacije.

- Izgradnja trase autoceste Orašje - Tuzla - Žepče, veza Tuzlanskog kantona sa autocestom na

koridoru Vc Svilaj - južna granica sa Hrvatskom.

- Izmještanje postojećeg dijela magistralne ceste M-18 izvan urbanog dijela grada, sa ciljem

poboljšanja horizontalnih i vertikalnih elemenata puta odnosno povećanja računske brzine i

smanjenja vremena putovanja. Izgradnjom ove obilaznice tranzitni saobraćaj bi se izmjestio

izvan užeg gradskog područja.


21

- Izmještanje dijela regionalnog puta R-469 istok, čime bi se regionalni put izmjestio izvan

naseljenih mjesta a ujedno ostvarila znatno povoljnija komunikacija sa Međunarodnim

aerodromom ''Tuzla''.

- Izmiještanje dijela regionalne ceste R-455 zapad u dužini od cca 7600 m' gdje bi se izbjegao

prolaz regionalne ceste kroz naselja Barice, Šerići i Priluk, a znatno popravili elementi trase.

- Modernizacija i poboljšanje kvaliteta lokalnih saobraćajnica.

- Planiranje novih lokalnih saobraćajnica sa ciljem što boljeg povezivanja naselja unutar Općine Živinice.

- Smanjenje impakata na okolinu kroz povećanje ispravnosti motornih vozila, preferiranje javnog prevoza, pješačenja i biciklističkog saobraćaja kao i povećanje pješačkih zona (ulica).

- Propisati i ozakoniti zaštitne pojase - koridore za sve saobraćajnice koje se tretiraju Prostornim planom, a posebno za osnovnu mrežu saobraćajnica Općine.

- Povezati na adekvatan način sve prostorno - funkcionalne cjeline tako da pospješe ostvarenje općih i posebnih ciljeva društveno - ekonomskog i prostornog razvoja (ekonomija, turizam, ekologija, kvalitet življenja itd).

- Osposobljavanje pružnih postrojenja, uz elektrifikaciju pruge Banovići - Tuzla - Brčko i njeno stavljanje u funkciju pune eksploatacije.

- Modernizacija i uspostavljanje željezničkih stanica u Općini. - Poboljšanje sigurnosti na ukrštanjima (pružnim prelazima) sa lokalnim saobraćajnicama.

Najbolje bi bilo ukoliko bi se ovi prelazi uradili u dva nivoa.

Telekomunikacijska infrastruktura

- Praćenje trendova razvoja telekounikacijske infrastrukture i usluga.

- Razvoj postojeće fiksne i mobilne telekomunikacijske infrastrukture za isporuku triple play

usluga (isporuka video sadržaja, paketski prenos govora i isporuka internet sadržaja).

- Praćenje zahtjeva korisnika za propusnim opsegom i njihovo ponašanje.

- Dostupnost širokopojasnih usluga svim stanovnicima općine Živinice.

- Umrežavanje obrazovnih institucija (osnovne i srednje škole, edukacijske ustanove,

biblioteka itd.), zdravstvenih institucija (dom zdravlja i ambulante).

- Povezivanje velikih, srednjih i malih preduzeća (privatni i javni sektor) sa dovoljno velikim

brzinama kako bi se omogućilo neometano poslovanje.

- Omogućiti do 2020. po domaćinstvu mogućnost širokopojasnog pristupa internetu od 30

Mb/s ili više, te pokrivenost 50 % stanovništva vezama brzine 50 Mb/s ili više u skladu sa

ciljevima Evropske komisije.

Elektroenergetika

- Napajanje električnom energijom područja Općine Živinice treba obezbijediti preko

elektroenergetskog sistema Fedaracije BiH iz dvije postojeće transformatorske stanice TS

110/35/6 kV Đurđevik i TS 110/35/6 kV Dubrave i preko buduće TS 110/10(20) kV Živinice.

- Za jedanaest dalekovoda visokonaponske mreže od 110 kV do 400 kV, koji prelaze preko

teritorije Općine Živinice potrebno je u cilju zaštite ljudi, imovine kao i objekata i opreme


22

elektroprenosnog sistema obezbjediti širinu područja zone sigurnosti horizontalne ravnine

prema tabeli:

Nazivni napon dalekovoda Širina područja sigurnosti

400 kV 40 m 220 kV 30 m 110 kV 20 m

- Sprovođenje Strateške odluke JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 1997. godine o

zaustavljanju razvoja 35 kV naponskog nivoa i uvođenju tronaponskog sistema 110 kV, 20 kV i

0,4 kV.

- Stvaranje uslova za izgradnju transformatorske stanice 110/x kV, čijom izgradnjom bi se

izbjegli sadašnji problemi i obezbjedio prelazak sa 35 kV naponskog nivoa, na području

Elektrodistribucije Tuzla, na tronaponski sistem 110 kV, 20 kV i 0,4 kV.

- Za potrebe priključenja novoplaniranih potrošača u promatranom planskom razdoblju za

potrebe distribucije električne energije treba planirati izgradnju nove TS 110/10(20) kV

Živinice, po mogućnosti na lokaciji TS 35/10 kV Živinice II.

- Za obezbjeđenje rezervnog napajanja potrošača treba planirati i dogradnju trećeg

distributivnog trafoa 110/10(20) kV u TS 110/35/6 kV Đurđevik. Ovim bi se ujedno

obezbjedilo postizanje dozvoljenih padova napona kod dugih 10 kV izlaza, kao što je npr. DV

Kovači 2.

- Elektroenergetsku osnovu za određivanje budućeg elektroenergetskog sistema odrediti na

bazi vršnog opterećenja dobijenog iz podataka o postojećim i planiranim urbanističkim

kapacitetima i normativima jediničnog opterećenja za pojedine sadržaje, odnosno kategorije

potrošača.

- Na bazi proračuna budućeg opterećenja mreže definisati temeljne smjernice budućeg razvoja

srednjenaponskog sistema koji se sada napajaju iz TS 110/35/6 kV Đurđevik i TS 110/35/6 kV

Dubrave.

- Razvijenost mreže 35 kV i transformacije 35/10 kV s jedne strane, te niski udio opreme 20 kV

s druge strane predodređuju u razdoblja do 2021. godine daljnje korištenje naponskih nivoa

110 kV, 35 kV, 10 kV i 0,4 kV sistema distribucije električne energije na području ED Tuzla.

Nakon 2021. godine treba se preći na direktnu transformaciju 110/10(20) kV.

- Postupna realizacija sistema elektrosnabdijevanja kao dijela jedinstvenog sistema

Elektrodistribucije Tuzla, čiju temeljnu strukturu predstavljaju postojeći objekti i električna

mreža 35, 10 i 0,4 kV, koje treba pripremati za novi distributivni napon 20 i 0,4 kV.

- Prilikom rekonstrukcije postojećih elektrodistributivnih objekata na 10 kV naponskom nivou

kao i kod izgradnje novih, treba ugrađivati opremu za 20 kV naponski nivo.

- Dugoročno posmatrano treba se vršiti etapni prelazak postojećeg sistema nazivnog napona

10 kV na napon 20 kV, čime bi se postigao veći kapacitet mreže, poboljšale naponske prilike,

smanjili gubici i kreirala energetska rješenja i strukture mreže prema uslovima koncepta dvije

izvorne tačke 110 kV međusobno povezane 20 kV-tnim vodovima. Budući razvoj mreže

srednjeg napona temeljiti na sljedećim načelima:


23

o Zamjena postojeće opreme nivoa 10 kV na 20 kV

o Postepeno uvođenje direktne transformacije 110/10(20) kV

o Ukidanje mreže 35 kV

o Dati prognozu budućeg opterećenja po različitim kategorijama potrošača kao što su:

individualne i stambene zgrade, prateći objekti, industrija, javna rasvjeta i slično.

o Osigurati maksimalnu sigurnost elektrodistributivne mreže i kvaliteta isporučene

električne energije i naponskih prilika.

o Realizovati koridore, trase i površine elektroenergetskih infrastrukturnih sistema u

skladu sa rješenjima iz Prostornog plana, planova šireg područja i planova užeg

područja. U sistemi energetike koridore, trase i površine elektroenergetskig

infrastrukturnih sistema čine: građevine, trase kablova i dalekovoda.

- Sve trafostanice 10(20)/0,4 kV, osim stupnih izgraditi kao slobodnostojeće montažno-

betonske ili u sklopu planiranih građevinskih objekata. Za transformatorske stanice formira

se posebna građevinska čestica za sve građevine elektroenergetskog sistema. Do svake

elektroenergetske građevine obavezna je izvedba odgovarajućeg cestovnog pristupa.

Udaljenost od granice građevinske čestice može iznositi minimalno 1.0 m, a od javne površine

minimalno 3.0 m.

- Građevine u sastavu elektroenergetske infrastrukture ne mogu biti locirane na kvalitetnim

poljoprivrednim površinama.

- Infrastrukturu voditi tako da se prvenstveno koriste postojeći koridori i formiraju zajednički

za više vodova, kako bi se izbjegle površine šume, vrijedno poljoprivredno zemljište, kulturno-

historijske i prirodne baštine, kao i vrijedne prirodne strukture.

- Električnu mrežu naponskog nivoa 10(20) kV u području grada Živinica treba raditi kao

podzemnu kablovsku mrežu.

Termoenergetska infrastruktura

- Unaprijediti sistem zaštite zagađenja zraka od individualnih kotlovnica u gradu Živinice.

- Uspostaviti sistem daljinskog grijanja u gradu Živinice sa izvedbenim projektima po fazama

obuhvata.

- Monitoring primjene uslova propisanih u ekološkim dozvolama za sve industrijske

kapacitete.

- Povećavanje energetske efikasnosti na postojećim objektima (toplifikacija, utopljavanje

zgrada, uvođenje obnovljivih izvora energije).

Vodoprivreda

- Prioritetni cilj prostornog razvoja je osiguranje potrebne količine pitke vode do kraja

planskog perioda kroz optimizaciju postojećih i obezbjeđenje novih izvorišta pitke vode.


24

- Potrebne količine vode za privredu i poljoprivredu osigurati iz lokalnih izvorišta ili iz jezera

Modrac, kao npr. korištenje vode izvorišta Toplica za potrebe poljoprivrede.

- Zaštita kvaliteta voda na području Općine izgradnjom kanalizacionih sistema i postrojenja za

tretman otpadnih voda naselja i industrije, sanacijom nekontrolisanih odlagališta

komunalnog i industrijskog otpada (PK Višća, pepeo iz RMU Đurđevik), te kroz saradnju sa

susjednim općinama na području kojih dolazi do zagađenja uzvodnog dijela vodotoka

Oskove i Spreče.

- Regulacija korita rijeka Spreče i Oskove i melioracija poljoprivrednog zemljišta u gornjem

Sprečkom polju izgradnjom sistema odvodnje.

- Korištenje voda jezera Modrac i drugih jezera na području Općine za rekreaciju, turizam, te

za očuvanje kvaliteta voda kroz izgradnju vještačkih močvara za tretman različitih vrsta

otpadnih voda.

Komunalna infrastruktura

- Uspostava i zaživljavanje integralnog sistema upravljanja otpadom na nivou općine kao dijela

integralnog sistema upravljanja otpadom Bosne i Hercegovine.

- Stvaranje svijesti kod stanovništva o važnosti adekvatnog upravljanja otpadom da bi se

obezbijedilo funkcionisanje integralnog sistema upravljanja otpadom.

- Proširenje područja odvoženja otpada sa Živinica i okolnih naselja na prostor cijele Općine.

- Rekultivacija prostora devastiranih aktivnostima vezanim za eksploataciju uglja i drugih

sirovina.

- Iznalaženje rješenja za deponovanje komunalnog otpada.

Sistem naseljenih mjesta i hijerarhija centara

- Usklađivanje broja naseljenih mjesta prepoznatih od planova višeg reda, sa stvarnim stanjem

na terenu.

- Utvrđivanje internih sprega između naselja, kao i hijerarhijske strukture i gravitacionog

obuhvata naselja pojedinačno, u odnosu na parametre urbaniteta.

- Jačanje policentričnog prostornog sistema, kroz osiguranje adekvatne infrastrukturne

pozadine.

Privreda

- Postojeće i nove predviđene industrijsko-poslovne zone staviti u punu funkciju.

- Obezbjediti skladišne površine za potrebe trgovine na veliko.

- Formirati turističku zajednicu koja će podsticati razvoj raznih vidova turističkih djelatnosti.

- Razvoj lovnog i ribolovnog turizma kao vrlo perspektivne privredne grane Općine Živinice.

- Obezbjediti podsticajne mjere za potencijalne investiture, kroz povoljne kredite i druge

vidove olakšica.


25

- Provesti sukcesivno opremanje i aktiviranje predviđenih privrednih zona saobraćajnom i

komunalnom infrastrukturom.

- Rezervisane privredne zone koje su predviđene za planski period adekvatno zaštititi od

drugih vidova izgradnje i zauzimanja prostora.

Društvena infrastruktura

- Pravilna distribucija i dimenzioniranje potrebnih društvenih kapaciteta, u odnosu na

definisan sistem prostorne organizacije naseobinskih sistema.

- Jednak pristup sadržajima i usložnjavanje postojećeg društvenog kompleksa funkcija, u cilju

razvoja urbanizacije.

- Preispitivanje potreba za komercijalnim djelatnostima, turističkim kapacitetima i drugim

sadržajima potrebnim za razvoj, uz adekvatnu prezentaciju i edukaciju djelatnika i poslovnih

subjekata.

Zaštita životne sredine

Sanacija narušenih prostornih cjelina, kroz najviše svjetske standarde i saznanja u domenu

okolišnog očuvanja i razvoja.

Donošenje mjera sanacije i prevencije od klizišta i poplava.

Uspostavljanje sistema zaštite od buke, zagađenja zraka i vodotoka.

Rekultivacija, revitalizacija i inkorporacija napuštenih rudničkih i industrijskih kompleksa u

savremene urbane tokove.

Donošenje potrebne planske i zakonske dokumentacije za područje slivnog područja jezera

Modrac, kao i potrebnih regulacionih planova za uža urbana područja sekundarnih centara,

značajnih privrednih zona i sportsko - rekreativnih zona.


26

2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

Na osnovu postavljenih ciljeva u okviru Prostorne osnove, provedenih analiza za tematske oblasti

tretirane dokumentom, ocjene stanja, te uvažavanje stavova koji su predstavljeni kroz planove višeg

reda, kao što su Prostorni plan Tuzlanskog kantona i Prostorni plan Federacije BiH (Nacrt Prostornog

plana Federacije BiH), te prioritetnih potreba iskazanih od strane Nosioca pripreme, formulisana je

projekcija prostornog uređenja Općine Živinice za period 2012 – 2032. godine.

Ozbiljnost procesa koji se odnose na tretman korištenja prostora, te pravac razvoja Općine Živinice,

dodatno je naglašen zbog trenutno narušenih prostornih odnosa, a koji su posljedica nepostojanja

ažurne prostorno – planske dokumentacije. Svaka od predstavljenih oblasti Plana treba biti

sagledana, analizirana i, po potrebi, korigovana, u skladu sa stavovima iskazanim od strane Nosioca

pripreme, ali i javnosti – stanovništva, čije uključenje u izradu ovog dokumenta je posebno važno i bit

će konstantno poticano.

Projekcija prostornog uređenja Općine Živinice podrazumijeva da će pojedini elementi korištenja,

uređenja i razvoja u prostoru, do 2032. godine imati slijedeće karakteristike:

2.1. STANOVNIŠTVO I STAMBENA IZGRADNJA

Procjena broja stanovnika, izvedena na osnovu preliminarnih rezulata popisa stanovništva, za 2013.

godinu, prema kojim broj stanovnika Općine Živinice iznosi 61 201 stanovnika. Uzimajući u obzir

kontinuiran rast stanovništva, koji je uočen u Statistici Tuzlanskog kantona, kao i Statistici Federacije

BiH, a kroz vremenski period od nekoliko godina, naravno, ne zanemarujući činjenicu da Općina

privlači populaciju iz drugih područja Kantona, zbog privrednih potencijala, Nosilac izrade plana daje

slijedeću procjenu rasta stanovništva u planskom periodu:

Prostorni plan Općine Živinice 2012 - 2032. god.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 - 2025. god.

Prostorni plan Federacije BiH 2008 - 2028. god.

2013 2032 2005 2025 2008 2028

61 201 65 484 53 031 58 056 54 734 58 842 TABELA 1 - PROCJENA RASTA STANOVNIŠTVA U PLANSKOM PERIODU

Povećanje broja stanovnika u periodu od 20 godina iznosi 6,99 %, dok je godišnji prirast procjenjen na

214 st/g, što je u skladu sa statističkim podacima, ali i procjenom prirodnog prirasta Općine Živinice,

koju je predvidio Prostorni plan Tuzlanskog kantona.

Nastanjivanje stanovništva u Općini je bilo određeno, prvenstveno, prirodnim resursima, mineralima,

tj. rudnicima i industrijskim pogonima, oko kojih su i nastajala naselja. Obzirom da je i saobraćajna

infrastruktura pratila položaj ovih resursa, glavnina stanovništva je locirana uz aksu sjever – jug,

magistralnog puta M 18, u pojasu od 2 – 5 km od osovine akse. U planskom periodu se ne očekuju

odstupanja, već samo proširenje pojasa nastanjivanja, u već postojećem obuhvatu.

Druga velika koncentracija se pruža pravcem zapad – sjeveroistok, gdje je smještena i željeznička

pruga.


27

Projekcija prostorne distribucije stanovništva i brojnosti stanovništva u pojedinim naseljenim

mjestima, data je u tabeli u nastavku:

Naseljeno mjesto Broj stanovnika 2013. god.

Broj stanovnika 2032. god.

Gustina naseljenosti Procjena 2035

Površina naseljenog mjesta

Bašigovci 2630 2814 3,38 st/ha 830,74

Brnjica 398 426 0,62 st/ha 689,12

Djedino 758 811 0,61 st/ha 1326,66

Dubrave Donje 2301 2462 3,02 st/ha 814,70

Dubrave Gornje 3508 3754 1,40 st/ha 2673,42

Dunajevići 23 25 0,08 st/ha 312,28

Đurđevik 3319 3551 4,07 st/ha 871,80

Gračanica 2220 2375 1,24 st/ha 1906,67

Kovači 4105 4392 4,77 st/ha 919,02

Kršići 390 417 0,78 st/ha 531,18

Kuljan 483 517 0,50 st/ha 1021,09

Lukavica Donja 1375 1471 1,57 st/ha 933,69

Lukavica Gornja 1456 1558 1,94 st/ha 800,82

Odorovići 1143 1223 0,79 st/ha 1544,14

Priluk 2319 2481 2,70 st/ha 916,26

Spreča 746 798 1,65 st/ha 482,16

Suha 2048 2191 1,59 st/ha 1376,68

Svojat 749 801 1,70 st/ha 471,05

Šerići 2855 3055 2,52 st/ha 1209,89

Tupkovići Donji 636 681 0,89 st/ha 764,78

Tupkovići Gornji 1389 1486 1,63 st/ha 906,43

Višća Donja 1249 1336 2,24 st/ha 595,65

Višća Gornja 421 450 0,15 st/ha 2910,01

Vrnojevići 470 503 2,32 st/ha 216,38

Zelenika 757 810 1,85 st/ha 435,90

Zukići 881 943 2,34 st/ha 402,26

Živinice Donje 2311 2473 4,42 st/ha 559,42

Živinice Gornje 2766 2960 2,21 st/ha 1337,39

Živinice Grad 17495 18720 9,14 st/ha 2045,97

Ukupno 61 201 65 484 2,2 st/ha 29806 TABELA 2 - PROJEKCIJA PROSTORNE DISTRIBUCIJE I BROJNOSTI STANOVNIŠTVA

Prema prikazanoj procjeni, gustina naseljenosti u 2032. godini će iznositi 2,2 st/ha, što se smatra

gustom naseljenošću.

Prema procjeni broja domaćinstava, Općina u ovom trenutku ima 18 582 domaćinstava, a prosječni

broj članova domaćinstva je 3,5. U planskom periodu, broj domaćinstava će rasti do 19 844, dok će

prosječan broj članova iznositi i dalje 3,5 članova.


28

Iako je na području općine trenutno u najvećoj mjeri zastupljen vid individualnih stambenih objekata

(objekti kolektivne stambene gradnje locirani u gradu Živinice), naredni planski period očekuje porast

stepena urbanizacije, što će uz izraženu mogućnost za razvojem privrede, turizma i jačanje položaja

unutar Kantona, stvoriti potrebu za ulaganjem u stambenu gradnju. Standard stanovanja očekuje

blagi rast, što je prikazano u tabeli koja slijedi:

Individualni stambeni objekti (m2/st)

Kolektivni stambeni objekti (m2/st)

2011. 2032. 2011. 2032.

25,6 29,0 16,6 18,5 TABELA 3 – TIPOVI STANOVANJA

Novi stambeni fond, koji će prema procjeni Nosioca izrade Plana, u planskom periodu zahtijevati

obezbjeđenje novih 252 452 m2, formirat će se putem izgradnje individualnih i kolektivnih stambenih

objekata i objekata u nizu, koji mogu biti raspoređeni prema slijedećim procjenama:

Naseljeno mjesto

Br. stanova potrebnih u kolektivnoj gradnji

Broj objekata

%

Br. kuća potrebnih u individualnoj gradnji

%

ŽIVINICE GRAD 169 7 35 316 65

ĐURĐEVIK 34 – nizovi 8 35 63 65

DUBRAVE G. 89 – nizovi 12 100 - - TABELA 4 - PROCIJENJENI POTREBNI STAMBENI FOND

Treba imati na umu da je ovo samo procjena, te da će isključivo od investitora i zahtjeva tržišta

zavisiti brojnost i kvadratura stanova u kolektivnim objektima i objektima u nizovima.

Prilikom izgradnje kolektivnih stanova, osim u gradu Živinice, potreba se treba ostvarivati preko tzv.

nizova, a ne visokih stambenih zgrada, koje nisu tipične za ovo područje, te se ne u klapaju u sliku

naselja. Spratnost kolektivnih stambenih objekata treba biti maksimalno P + 4, gdje će se u prizemlju

razvijati poslovni sadržaji, kao i smještati ostave i garaže, što će smanjiti potrebu za podrumskim

etažama. Iako je u urbanim područjima težnja stanovnika za kolektivnom stambenom gradnjom

izražena, treba imati na umu činjenicu da se te investicije danas finansiraju, gotovo isključivo, od

strane privatnog sektora. Intenzitet interesa za ulaganja i izgradnju može biti u sjeni trenutnih

gospodarskih prilika, ali se cijeni da će već u toku planskog perioda ti uticaji slabiti.

Ostala naselja Općine će svoj stambeni fond povećavati kroz izgradnju individualnih stambenih

objekata, njih procjenjenih 1.054, što je prikazano u narednoj tabeli:


29

Naseljeno mjesto Broj potrebnih stambenih jedinica

Naseljeno mjesto

Broj potrebnih stambenih jedinica

Barice 19 Priluk 56

Bašigovci 53 Stari Đurđevik 78

Dubrave Donje 71 Suha 48

Brnjica 21 Svojat 21

Djedino 20 Šahići 17

Vrnojevići 9 Šerići 74

Dunajevići 3 Šišići 45

Gračanica 45 Tupkovići Donji

17

Kovači 19 Tupkovići Gornji

41

Litve 51 Višća Donja 53

Lukavica Donja 29 Odorovići 26

Lukavica Gornja 31 Višća Gornja 16

Oskova 68 Zelenika 13

Podgajevi 17 Spreča 15

Zukići 17 Kršići 10

Kuljan 14 Živinice Gornje 34

UKUPNO: 1054 TABELA 5 - PROCIJENJENI POTREBNI STAMBENI FOND OSTALIH NASELJA U OPĆINI ŽIVINICE

Veličine parcele su date sukladno tipologiji naseljenih mjesta, te se kreću u slijedećem omjeru:

Urbano (m2) Mješovito (m2) Ruralno (m2)

500 800 1000 TABELA 6 - VELIČINE PARCELA SUKLADNO TIPOLOGIJI NASELJA

U konačnici, ukupna površina potrebnih građevinskih parcela, na kojima će se izgrađivati stambeni

objekti će iznositi, okvirno, 135,2 ha. Širenje građevinskog zemljišta će biti kontrolisano, te će se

nedostatak nadomjestiti spajanjem postojećih građevinskih parcela, a ne širenjem na uštrb

poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

Problematika bespravne gradnje, zbog svih već prije navedenih faktora, treba biti stavljena pod

kontrolu, a pri tome posebno voditi računa o prirodnim resursima Općine, zaštićenom području

planine Konjuh i vrijednom poljoprivrednom zemljištu.


30

2.2. SISTEM NASELJENIH MJESTA I HIJERARHIJA CENTARA

Sistem naseljenih mjesta u Općini Živinice tvori 29 naseljenih mjesta. Sistem naseljenih mjesta Općine

karakterišu, u najvećoj mjeri veličinske klasifikacije od 2.000 – 4.999 stanovnika, koja čine 37,9 %

ukupnog broja naseljenih mjesta. Slijede naseljena mjesta od 500 – 999 stanovnika, koja uzimaju 27,6

%. U planskom periodu, a u odnosu na očekivano povećanje broja stanovnika, razvoj privrede i slično,

očekuje se slijedeća tipologija naseljeneih mjesta:

Naseljeno mjesto Tip naseljenog mjesta trenutno stanje

Tip naseljenog mjesta projekcija

Dubrave Donje mješovito mješovito

Odorovići ruralno mješovito

Višća Donja ruralno mješovito

Višća Gornja ruralno mješovito

Bašigovci ruralno ruralno

Brnjica ruralno ruralno

Djedino ruralno ruralno

Dunajevići ruralno ruralno

Gračanica ruralno ruralno

Kovači ruralno ruralno

Kršići ruralno ruralno

Kuljan ruralno ruralno

Lukavica Donja ruralno ruralno

Lukavica Gornja ruralno ruralno

Priluk ruralno ruralno

Spreča ruralno ruralno

Suha ruralno ruralno

Svojat ruralno ruralno

Šerići ruralno ruralno

Tupkovići Donji ruralno ruralno

Tupkovići Gornji ruralno ruralno

Vrnojevići ruralno ruralno

Zelenika ruralno ruralno

Zukići ruralno ruralno

Dubrave Gornje urbano urbano

Đurđevik urbano urbano

Živinice Donje mješovito urbano

Živinice Gornje mješovito urbano

Živinice Grad urbano urbano TABELA 7- RAZVOJ I TIPOLOGIJA NASELJENIH MJESTA

Ono o čemu treba posebno voditi računa, jeste kontrolisanje administrativne podjele na teritoriji

Općine. Naime, kako je već prethodno analizirano i zaključeno, postojećih 26 mjesnih zajednica je

iznad optimalnog prosjeka za Općinu. Prosječan broj stanovnika od 2.860, je ispod minimuma za


31

formiranje mjesne zajednice, a takav usitnjen administrativni aparat, prema opredjeljenju planera,

usporava razvoj.

Kako je ustanovljeno prilikom analize hijerarhije centara, mnoga naseljena mjesta svoj gravitacioni

radijus pružaju neovisno o administrativnoj organizaciji, te naselja jedne mjesne zajednice imaju

snažne veze sa naseljem potpuno druge mjesne zajednice.

Govoreći o hijerarhiji centara, jasno su izraženi polovi razvoja, tj. primarni i sekundarni centri.

Primarni centar Sekundarni centri

Živinice Grad

Dubrave Gornje Đurđevik Gračanica Šerići

TABELA 8 - HIJERARHIJA CENTARA

U planskom periodu se očekuje stabilizacija ovih centara, poboljšanje infrastrukturne opremljenosti,

te jačanje policentrične strukture naselja u Općini, što je jedan od zadatih ciljeva razvoja ovog Plana.

Policentricitet u Općini Živinice već ima svoje temelje, koji su zasnovani na spontanom jačanju

lokalnih zajednica, potpomognuto razvojem privrede u proteklom vremenu. Položaj mineralnih

resursa je i ovdje, još jednom, odigrao važnu ulogu u davanju karaktera Općini Živinice, te su

stanovnici, koncentrisani unutar tih zona, mogli ostvarivati svoje potrebe i u drugim razvijenim

naseljenim mjestima, pored grada Živinica.

Planersko je opredjeljenje da se sistem naseljenih mjesta razvija ravnomjerno i proporcionalno

mogućnostima za svako naseljeno mjesto, jača položaj naselja u ukupnom sklopu, ali uz maksimalno

očuvanje prirodnih resursa i postojećeg fonda, čime će se voditi razvojna politika. U narednom

periodu, kroz niz jasnih mjera, može se postići konkurentski položaj naselja općine u odnosu na svoje

šire okruženje, što je i cilj razvoja.


32

2.3. URBANA I VANURBANA PODRUČJA

Prostornim planom Tuzlanskog kantona usvojeno je 17 urbanih područja. Preklapanjem kartografskih

podloga PPTK – a, sa ažurnim podlogama koje su se formirale putem orto - foto snimaka, te

katastarskih podloga, ustanovljena su manja odstupanja granica urbanih područja, u odnosu na

stvarno stanje, te se pristupilo korekcijama. Urbana područja općine Živinice prikazana su u tabeli:

Urbano područje Površina (ha)

Struktura u odnosnu na ukupnu površinu Općine %

Bašigovci 137,85 0,46

Đurđevik 244,14 0,82

Dubrave 473,97 1,59

Gračanica 174,46 0,59

Kovači 511,26 1,72

Lukavica Donja 121,27 0,41

Lukavica Gornja 184,25 0,62

Priluk 324,79 1,09

Šerići 262,83 0,88

Suha 143,58 0,48

Svojat 113,50 0,38

Tupkovići 139,06 0,47

Višća Gornja 94,06 0,32

Živinice Donje 140,80 0,47

Živinice Gornje 157,47 0,53

Živinice Grad 1.399,00 4,69

Zukići 181,84 0,61

UKUPNO 4.804,13 16,21 TABELA 9 - URBANA PODRUČJA OPĆINE ŽIVINICE

2.3.1. KORIŠTENJE POVRŠINA URBANIH PODRUČJA

Urbana područja čine 16,21 % ukupne površine Općine Živinice. Struktura osnovnih vidova korištenja

zemljišta planiranih urbanih područja prikazana je u narednim tabelama:

URBANO PODRUČJE BAŠIGOVCI Površina (ha)

Poljoprivredno zemljiste

Građevinsko zemljište - planirano

Građevinsko zemljište - postojeće

Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

25,19 65,23 36,72 8,80 1,91

UKUPNO 137,85 TABELA 10 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA BAŠIGOVCI


33

URBANO PODRUČJE ĐURĐEVIK Površina (ha)

Poljopri redno zemljiste



Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

Vodne povrsine

Zeljeznicki saobracaj

Privredne zone

38,52

64,88

91,34

14,5

3,49

7,78

1,88

21,71

UKUPNO 244,14 TABELA 11 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ĐURĐEVIK

URBANO PODRUČJE DUBRAVE Površina (ha)




Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj


27,12 221,52 203,85 12,15 5,10 1,20

UKUPNO 473,97 TABELA 12 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA DUBRAVE

URBANO PODRUČJE GRAČANICA Površina (ha)

Poljopri redno zemljiste



Sumsko zemljiste

Cestovni saobraćaj

10,40 102,80 55,91 1,31 4,14

UKUPNO 174,46 TABELA 13 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA GRAČANICA

URBANO PODRUČJE KOVAČI Površina (ha)




Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj


55,71

204,71

198,16

44,74

6, 2

1,62

UKUPNO 511,26 TABELA 14 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA KOVAČI


34

URBANO PODRUČJE LUKAVICA DONJA Površina (ha)




Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

31,86

49,57

30,63

7,79

1,42

UKUPNO 121,27 TABELA 15 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA LUKAVICA DONJA

URBANO PODRUČJE LUKAVICA GORNJA Površina (ha)




Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

39,9

95,25

34,12

13,84

1,14

UKUPNO 184,25 TABELA 16 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA LUKAVICA GORNJA

URBANO PODRUČJE PRILUK Površina (ha)


Građevinsko zemljiste - planirano

Građevinsko zemljiste - postojeće

Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

132,25

94,45

8 ,17

15,18

2,65

UKUPNO 324,70 TABELA 17 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA PRILUK

URBANO PODRUČJE ŠERIĆI Površina (ha)


Građevinsko zemljiste - planirano

Građevinsko zemljiste - pos ojeće

Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

85,12

93,12

76,87

5,04

2,68

UKUPNO 262,83 TABELA 18 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ŠERIĆI

URBANO PODRUČJE SUHA Površina (ha)

P ljoprivredno zemljiste



Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

27,33

61,83

50,69

0,96

2,77

UKUPNO 143,58 TABELA 19 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA SUHA


35

URBANO PODRUČJE SVOJAT Površina (ha)


Građevinsko zemljište – planirano


Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

50,69

28,34

17,73

16,15

0,59

UKUPNO 113,50 TABELA 20 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA SVOJAT

URBANO PODRUČJE TUPKOVIĆI Površina (ha)




Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

28,03

63,84

43,46

2,41

1,32

UKUPNO 139,06 TABELA 21 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA TUPKOVIĆI

URBANO PODRUČJE VIŠĆA GORNJA Površina (ha)

Poljoprivredno zem jiste

Građevinsko zemljište - planiranp


Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

Odlagališta

41,42

32,1

11,56

6,5

0,17

2,31

UKUPNO 94,06 TABELA 22 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA VIŠĆA GORNJA

URBANO PODRUČJE ŽIVINICE DONJE Površina (ha)


Građevinsko zemljište – planirano


Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

49,49

48,72

32,33

9,03

1,23

UKUPNO 140,80 TABELA 23 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ŽIVINICE DONJE

URBANO PODRUČJE ŽIVINICE GORNJE Površina (ha)




Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj

Vodne povrsine - vodotoci

57,3

48,93

42,08

6,07

2,32

0,77

UKUPNO 157,47 TABELA 24 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ŽIVINICE GORNJE


36

URBANO PODRUČJE ŽIVINICE GRAD Površina (ha)




Sumsko zemljiste

Privre ne zone

Cestovni saobracaj



263,72

94,64

555,66

156,87

56,7

23,53

41,43

6,45

UKUPNO 1399,00 TABELA 25 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ŽIVINICE GRAD

URBANO PODRUČJE ZUKIĆI Površina (ha)


Građevinsko zemljiš e - planirano


Sumsko zemljiste

Cestovni saobracaj


61,89

38,21

28,88

47,14

1,94

3,78

UKUPNO 181,84 TABELA 26 – STRUKTURA OSNOVNIH VIDOVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA URBANOG PODRUČJA ZUKIĆI

Kod planiranja urbanih područja posebna je pažnja posvećena zaštiti kvalitenog poljoprivrednog i

šumskog zemljišta, te ograničavajućim faktorima razvoja, što je prikazano u grafičkom dijelu Plana.

Urbana područja planirana su na stabilnom terenu, sa nekoliko izuzetaka (Zukići, Dubrave, Kovači i

Đurđevik), gdje manje enklave nestabilnih terena ulaze unutar urbanih područja.

2.3.2. VANURBANA PODRUČJA

Na području Općine Živinice prepoznat je veći broj građevinskih zemljišta koja ne ulaze u urbana

područja, zbog nedostatka prostornih infrastrukturnih i drugih potrebnih kapaciteta. Građevinsko

zemljište izvan urbanih područja ulazi u granice naseljenih mjesta koja su utvrđene ovim planom.

Ovim planom utvrđeno je 100 građevinskih zemljišta izvan urbanih područja, a koja se nalaze unutar

granica 25 naseljenih mjesta općine Živinice. U granicama Zaštićenog pejzaža „Konjuh“, građevinsko

zemljište je definisano na lokalitetu Zlača, unutar kojeg su planirane zone društvene infrastrukture -

D2, sporta i rekreacije - R2, stanovanja - S2, turizma i ugostiteljstva - T2.


37

Pregled zemljišta izvan urbanih područja prikazan je u tabeli:

Građevinska zemljišta izvan urbanih područja Ukupna površina

(ha) Naziv

Površina (ha)

Centroidi

NM Bašigovci X Y 64,87

GZ Bašigovci 64,87 6555848,36 4920059,15

NM Brnjica X Y

47,18

GZ Berići 5,65 6550656,47 4916260,66

GZ Brnjica 1 3,33 6550584,08 4914843,07

GZ Brnjica 2 10,02 6551333,27 4915717,44

GZ Brnjica Donja 20,20 6552911,43 4916980,78

GZ Dubrava 2,40 6550079,40 4915448,10

GZ Parnjače 5,58 6549525,99 4915456,99

NM Djedino X Y

29,00 GZ Djedino 1 24,05 6552976,89 4914346,63

GZ Djedino 2 4,95 6551829,58 4914573,65

NM Dubrave Donje X Y 6,43

GZ Lučići 6,43 6555787,49 4925191,06

NM Dubrave Gornje X Y

73,40

GZ Begići 34,18 6558690,38 4925100,02

GZ Derviši 9,39 6558819,12 4926086,68

GZ Kadrići 17,10 6558386,66 4926698,02

GZ Sofići 1,92 6558035,23 4926797,89

GZ Turijanci 10,81 6556597,25 4926627,87

NM Dunajevići X Y

14,62 GZ Dunajevići 5,17 6555053,28 4915932,69

GZ Kotornica 9,45 6553762,85 4915646,46

NM Đurdevik X Y

161,95

GZ Živčići 11,73 6552640,87 4917540,34

GZ Aljići 120,17 6552658,22 4919478,51

GZ Husinovače 2,36 6551922,05 4919550,32

GZ Šahići 27,69 6550984,88 4917130,81

NM Gračanica X Y

29,08 GZ Brezik 1 15,50 6561958,19 4917664,28

GZ Gračanički lug 2 3,08 6561623,20 4918184,12

GZ Gračanički lug 2 10,50 6561516,71 4918758,26

NM Kovači X Y

9,02 GZ Boškovići 2,35 6553304,67 4916209,45

GZ Gaj 2,23 6554366,43 4918119,71

GZ Juroševići 4,44 6552783,07 4916716,59

NM Kršići X Y 17,65


38


(ha) Naziv

Površina (ha)

Centroidi

GZ Kršići 17,65 6555745,45 4913939,49

NM Kuljan X Y

36,4 GZ Džebari 4,46 6559548,39 4912528,53

GZ Gladojevići 10,65 6558685,87 4912815,74

GZ Kuljan 21,29 6557752,93 4913923,08

NM Lukavica Donja X Y

26,08

GZ Brodić 1,32 6557390,57 4919812,45

GZ Husići 6,16 6556833,75 4917732,46

GZ Šibovi 1 6,80 6557783,94 4918754,61

GZ Prisadi 1 5,09 6556803,32 4919197,94

GZ Prisadi 2 6,71 6557322,47 4919270,37

NM Lukavica Gornja X Y

20,34 GZ Luke 1,85 6559137,67 4918317,51

GZ Šibovi 2 18,49 6558499,28 4918636,13

NM Odorovići X Y

81,60

GZ Đuvelika 2,94 6547330,86 4917136,36

GZ Kazalj 32,68 6548203,39 4918866,27

GZ Odorovići 32,47 6547989,49 4916989,65

GZ Repišta 13,51 6546072,26 4919412,38

NM Priluk X Y

10,34 GZ Kiseljak 6,09 6545377,13 4927280,30

GZ Luke 4,25 6541707,47 4924008,31

NM Spreča X Y

141,53

GZ Gajevi 10,33 6556077,76 4927458,98

GZ Petrovići 2,79 6556189,22 4928046,88

GZ Spreča 23,95 6554360,52 4926909,54

GZ Tadići 104,46 6552896,81 4925756,06

NM Suha X Y

53,77 GZ Bajrići 4,60 6547697,67 4922607,58

GZ Džuderije 5,10 6547791,78 4922236,84

GZ Džulovići 44,07 6547872,52 4924011,33

NM Svojat X Y 5,57

GZ Krivača 1 5,57 6560427,80 4919517,07

NM Šerići X Y

26,55

GZ Alagići 2,35 6546165,44 4923756,14

GZ Beganovići 10,11 6545402,00 4924060,42

GZ Hodžići 2,69 6544111,26 4924405,39

GZ Rijeka 11,40 6544969,45 4922993,86

NM Tupkovići Donji X Y

39,84 GZ Brezik 2 8,18 6562168,49 4917843,29

GZ Filipovići 2 10,36 6563682,49 4918280,25


39


(ha) Naziv

Površina (ha)

Centroidi

GZ Glavica 6,84 6562801,22 4918803,64

GZ Nabrežak 1,57 6563738,63 4918721,28

GZ Repuh 2 10,10 6564986,12 4918318,62

GZ Samardžije 2,79 6563247,81 4919043,91

NM Tupkovići Gornji X Y

32,59 GZ Culjage 1,67 6564023,21 4917616,95

GZ Filipovići 1 8,73 6564181,23 4918057,21

GZ Repuh 1 22,19 6564904,55 4918093,43

NM Višća Donja X Y

115,21

GZ Ćenda 11,30 6549645,49 4917143,42

GZ Požar 70,55 6550560,48 4919837,12

GZ Višća Donja 3 2,07 6549550,83 4916073,87

GZ Višća Donja 1 15,40 6550275,42 4917910,96

GZ Višća Donja 2 6,91 6550242,34 4918755,21

GZ Jahići 8,98 6550071,61 4917335,09

NM Višća Gornja X Y

14,19

zona društvene infrastrukture na lokalitetu Zlača - D2

0,62 6544756,48 4914382,00

zona sporta i rekreacije na lokalitetu Zlača - R2

8,84 6544756,48 4914382,00

zona stanovanja na lokalitetu Zlača - S2

0,009 6544756,48 4914382,00

zona turizma i ugostiteljstva na lokalitetu Zlača -T2

4,73 6544756,48 4914382,00

NM Vrnojevići X Y

41,77 GZ Okletnice 1 27,82 6553133,13 4916028,32

GZ Okletnice 2 3,44 6553430,63 4915032,15

GZ Vrnojevići 10,51 6552617,56 4915510,09

NM Zelenika X Y

37,62 GZ Bučje 3,24 6560306,89 4915840,41

GZ Krivača 2 2,83 6560883,78 4919723,17

GZ Zelenika 31,55 6560238,68 4916818,09

NM Zukići X Y

20,76 GZ Gajevi 3,07 6554419,35 4913029,88

GZ Zukići 17,69 6554593,88 4913826,37

NM ŽIvinice Donje X Y

105,98

GZ Živinice Donje 19,20 6550139,86 4922817,63

GZ Barakovac 10,11 6550124,30 4924163,64

GZ Barice 53,99 6548562,25 4923704,77

GZ Brezik 16,80 6548234,10 4921989,25

GZ Lužići 5,88 6549758,85 4923414,39


40


(ha) Naziv

Površina (ha)

Centroidi

NM Živinice Gornje X Y

94,87

GZ Altić Mahala 1 12,23 6548353,15 4921173,58

GZ Altić Mahala 2 4,32 6547849,80 4921278,81

GZ Bare 1 16,07 6549303,78 4919360,09

GZ Bare 2 4,09 6547556,78 4919096,53

GZ Dolovi 1,86 6550680,33 4921192,18

GZ Gosci 10,89 6546485,05 4919305,41

GZ Grabik 19,72 6549748,21 4921961,70

GZ Odžak 14,34 6549108,53 4921817,31

GZ Omerovići 1 2,16 6548972,26 4920625,01

GZ Omerovići 2 2,38 6549159,82 4920266,40

GZ Petrovići 6,81 6548801,56 4920865,39

NM Živinice Grad X Y

12,03

GZ Bare 2,62 6548871,08 4925826,12

GZ Maline 1,49 6549601,05 4926771,04

GZ Polja 2,90 6551091,49 4926696,62

GZ Salkičići 5,02 6551721,53 4926794,96

UKUPNO: 1.339,50 TABELA 27- GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA IZVAN URBANIH PODRUČJA

Ukupna površina građevinskih zemljišta izvan urbanih područja iznosi P=1.430,24 ha, odnosno 4,79%.

ukupne površine Općine Živinice.

2.3.3. REŽIMI GRAĐENJA

Intenzitet i karakter građenja na pojedinim područjima Općine Živinice određuje se kroz izradu

planskih dokumenata, kojim se određuju sljedeći režimi građenja:

Režim zabrane građenja - na područjima od značaja za budući razvoj na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekućeg održavanja i građevinskih zahvata s ciljem osiguranja osnovnih higijenskih uslova, promjene namjene unutar postojećih gabarita građevina, a samo izuzetno se dozvoljava podizanje novih građevina i uređaja koji podržavaju postojeću funkciju tih područja (objekti neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti za snabdijevanje i sl.).

Režim građenja I stepena - na urbanom području na kojem se planira građenje, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima područja sa zaštićenim kulturno – istorijskim i prirodnim naslijeđem, turističkim naseljima, sportskim, rekreacijskim i zdravstvenim područjima na kojima se planira građenje; na privrednim zonama većim od 5 ha, za koje se uslovi za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu zoning plana, regulacionog plana, odnosno urbanističkog projekta izrađenog na osnovu regulacionog plana, te na manjim dijelovima užeg urbanog područja koje je već građeno i na kojem ne predstoji intenzivno građenje, rekonstrukcija ili sanacija za koje se uslovi za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu urbanističkog projekta, ako nije donesen regulacioni plan.

Režim građenja III stepena - na urbanim područjima za koja se uslovi za odobravanje građenjautvrđuju na osnovu prostornog plana i plana parcelacije.


41

Režim građenja IV stepena - na urbanim i drugim područjima za koja nije utvrđena obaveza donošenja plana parcelacije, a za koja se uslovi za odobravanje građenja određuju po postupku koji je utvrđen zakonom.

U općini Živinice, a prema grafičkim prilozima ovog Plana, određeni su režimi građenja, a kako slijedi:

Režim građenja I stepena - za sve prostorne cjeline - područja na kojima je obavezna izrada detaljnih planskih dokumenata (zoning plan, regulacioni plan, urbanistički projekat) i to:

- Za sve prostorne cjeline na užem urbanom području grada Živinice, - Za sve prostorne cjeline na urbanom području grada Živinice na kojima se planira

izgradnja kolektivnih ili individualnih objekata, rekonstrukcija ili sanacija postojećih objekata definirane kao stambeno-poslovne zone, zone kolektivnog stanovanje i zone mješovitog kolektivnog i individualnog stanovanja,

- Za poslovne zone, - Za rekreacione zone, - Za sve privredne zone čija je površina veća od 5 ha, - Za zone društvene infrastrukture, sporta i rekreacije, turizma i ugostiteljstva na lokalitetu

Zlaća,

Režim građenja III stepena – na područjima na kojima se uslovi za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu Prostornog plana i Plana parcelacije, tj. do donošenja plana parcelacije, uslovi za odobravanje građenja se izdaju na osnovu Prostornog Plana Općine. Ovaj režim građenja vrijedi za:

- Za prostorne cjeline unutar urbanog područja Živinice grad koje nisu obuhvaćene I režimom građenja, a na kojima je planirana ili je već realizovana individualna stambena izgradnja,

- Za sve prostorne cjeline – područja koje se nalaze u okviru ostalih urbanih područja općine Živinice, na kojima je planirana ili je već realizovana individualna stambena izgradnja,

- Za sve privredne zone površine manje od 5 ha,

Režim građenja IV stepena – za sva građevinska zemljišta izvan urbanih područja. Granice detaljnih planskih dokumenata određuje Općinsko vijeće na osnovu potreba i observacije na

terenu.

2.3.4. KOMUNALNA OPREMLJENOST I DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA URBANIH PODRUČJA

Potrebe za opremanjem urbanih područja ovise u velikoj mjeri od postojeće infrastrukture i stanja u

kojem se nalazi, projiciranog broja stanovnika i položajem naselja u sistemu naselja općine Živinice.

U skladu sa metodologijom za izradu planskih dokumenata, obrađena je i planirana potrebna

infrastruktura i suprastruktura, koja se detaljno opisuje u tematskim cjelinama ovog Plana, grafički i

tekstualno.

Na površinama namijenjenim za razvoj i uređenje naselja predviđene su namjene stanovanja, te

javnih i društvenih sadržaja. U sastavu tih površina moguća je i poslovna namjena, turistička namjena,

sportska i rekreativna namjena, kao i sve one namjene koje se planiraju u urbanim područjima, a koje

nisu u suprotnosti s funkcijom stanovanja.


42

U urbanim područjima iskazane su i površine koje ostaju kao neizgrađeni dio zemljišta, kao što su

zelene površine, poljoprivredno zemljište, šumske površine, eksploatacije, vodne površine, površine

namijenjene za postplanski razvoj itd. Razgraničenje će se, po namjeni, unutar naselja vršiti ovim

Planom ili detaljnom provedbenom dokumentacijom, ako je tako predviđeno.

Na građevinskim zemljištima izvan urbanih područja, kao površine namjenski određene, predviđaju

se područja ili zone sa izgradnjom proizvodnih, prerađivačkih i servisnih funkcija, ili rekreacijskih

namjena na neizgrađenim građevinskim zemljištima.

U područjima izvan građevinskih zmljišta, zadržavaju se izvorne kategorije namjena: poljoprivredno

tlo i šumsko zemljište, a izgradnja je moguća samo u funkciji osnovne namjene prostora.

U predjelima ili pojasevima namijenjenim izgradnji cesta, željezničkih pruga, mostova, dalekovoda,

drugih infrastrukturnih vodova i građevina (uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, različita

komunalna postrojenja i građevine, i sl.), utvrđuju se koridori sa zaštitnim pojasevima na kojima je

dozvoljena izgradnja i aktivnosti isključivo u funkciji planiranih infrastrukturnih sistema. Koridori su

određeni Odlukom o provođenju, koja je usklađena sa zakonskom regulativom na snazi.

2.3.5. OGRANIČAVAJUĆI FAKTORI RAZVOJA URBANIH PODRUČJA

Stabilnost terena općine Živinice je tretirana na osnovu Prostornog plana Tuzlanskog kantona, te

parcijalnih podataka o klizištima unutar općine, a koji su dostavljeni od strane Nosioca pripreme

Plana.

Tereni se prema aspektu stabilnosti kategorišu u tri osnovne kategorije: stabilni tereni, uslovno

stabilni tereni i nestabilni tereni.

Upoređivanje prostora sa aspekta stabilnosti sa granicama urbanih područja, a u kojima se očekuje i

planira najveća aktivnost i izgradnja u narednom periodu od nekoliko desetljeća, ukazuje na

određena ograničenja u prostoru.

Sa aspekta stabilnosti terena, prostor Općine je kategorisan u tri osnovne kategorije:

• I kategorija/stabilni tereni – predstavljaju najpogodnije terene za građenje, te se na njima

mogu graditi saobraćajnice, stambeni objekti i sl., bez ikakvih ograničenja. Tereni iz ove

kategorije zauzimaju 22.684,62 hektara, odnosno čine 76,1 % od ukupne površine Općine.

• II kategorija/uslovno stabilni tereni – predstavljaju terene na kojima je prije građenja

obavezno sprovesti detaljna ispitivanja fizičko - mehaničkih svojstava tla. Tereni iz ove


• III kategorija/nestabilni tereni – predstavljaju najlošije terene sa aspekta mogućnosti

izgradnje, odnosno, na njima je izgradnja vrlo otežana ili nije moguća. Tereni iz ove kategorije

zauzimaju 1.630,08 ha ili 5,4%.

Klizišta su prema istom izvoru podataka, Prostornom planu Tuzlanskog kantona, detektovana na 29

lokaliteta, te svojom površinom većom od 100 ha, zauzimaju cca 0,4% od površine općine. Prema

navedenim podacima, urbana područja planirana su na stabilnom terenu, sa nekoliko izuzetaka


43

(Zukići, Dubrave, Kovači i Đurđevik), gdje manje enklave nestabilnih terena ulaze unutar urbanih

područja.

Podaci o detektovanim klizištima, koji su dostavljeni od strane Nosioca pripreme Plana, znatno se

razlikuju u odnosu na podatke koje je iznio Kantonalni prostorni plan. Naime, prema Nosiocu

pripreme Plana to je posljedica i poplava koje su poharale ovaj dio naše zemlje u maju i augustu 2014.

godine, a koje su dovele do aktiviranja velikog broja klizišta, čak i na terenima koja prije nisu bila

ocijenjena kao ugrožena.

Klizišta su registrovana na 147 lokaliteta, od čega je pogođeno 199 stambenih objekata, 4 lokalna

vodovoda, 18 lokalnih puteva, 4 mezarja, 2 elektromreže, više poljoprivrednih zemljišta, te na 6

lokaliteta je došlo do erozije obale rijeka.

Nosiocu izrade Plana nisu dostavljeni prostorni pokazatelji klizišta, već samo podaci o naseljima u

kojima se javljaju i mikrolokalitetima prema vlasničkim odnosima, tj., navedeno je ime i prezime

vlasnika objekta u naselju u kojem je došlo do klizišta.

Ipak, može se dati pregled brojnosti klizišta po pojedinim naseljima:

Naseljeno mjesto

/lokalitet Broj klizišta Vrsta objekata koji su pogođeni

Priluk 2 Stambeni objekti

Šerići 10 Stambeni objekti, lokalni put, poljoprivredno zemljište

Suha 3 Stambeni objekti, lokalni put, poljoprivredno zemljište

Dubrave Gornje 11 Stambeni objekti, vrtić, lokalno mezarje

Dubrave Donje 5 Stambeni objekti

Đurđevik Stari 5 Stambeni objekti, lokalni put

Đurđevik Dom 7 Stambeni objekti, lokalni put, dalekovodna mreža,

poljoprivredno zemljište

Podgajevi 42 Stambeni objekti, lokalni put, lokalna mezarja, dalekovodna

mreža

Kovači 1 Stambeni objekti

Bašigovci 5 Stambeni objekti

Lukavica Donja 3 Stambeni objekti

Lukavica Gornja 5 Stambeni objekti, lokalni put, poljoprivredna površina

Zelenika 3 Stambeni objekti, izvorište Sinanovac

Gračanica 12 Stambeni objekti, lokalni vodovod, lokalno mezarje, regionalni

put R 455a

Svojat 3 Stambeni objekti

Barice 2 Stambeni objekti

Šahići 3 Stambeni objekti, lokalni put, poljoprivredno zemljište

Višća Donja 1 Stambeni objekti

Višća Gornja 21 Stambeni objekti, lokalni putevi, erozija obale, poljoprivredne

površine

Litve 3 Riječno kotiro, vodovodna i kanalizaciona mreža

TABELA 28 - KLIZIŠTA DETEKTOVANA NAKON POPLAVA 2014. GODINE


44

Površine koje su utvrđene kao klizišta nisu pogodna za gradnju bez prethodne sanacije terena, ako je

ona uopće i moguća. Postojeći objekti na klizištima, a na osnovu stručne ocjene, se eventualno

napuštaju i unutar njih nije moguće stanovanje i boravak ljudi. Ako sanacija objekata nije moguća, niti

isplativa u ekonomskom smislu, tada se trebaju osigurati zamjenski objekti, a lokacije klizišta

osigurati, kako ne bi došlo do ugrožavanja ljudskih života i materijalnih dobara.

Pored morfološke komponente, koja igra veoma važnu ulogu u budućem planiranju prostora,

antropogeni faktor ima ponekad i odlučujuću ulogu. Naime, nesavjesno korištenje prostora,

neusaglašeno sa planskom dokumentacijom i zakonskom regulativom, dovodi do značajnih promjena

u mogućnostima razvoja. Zbog tih i drugih faktora, kao što su prirodne pojave, javljaju se klizišta, koja

često ugrožavaju živote ljudi i materijalna dobra. Nepostojanje katastra klizišta na nivou općine je

veliki nedostatak, posebno u situaciji kada je prisutan vrlo veliki broj klizišta, kao što je to slučaj u

općini Živinice.

Posljedice aktivacije i nesanacije klizišta mogu biti katastrofalne, te osim velike materijalne štete,

prijetnja su bezbjednosti i životu stanovnika. Klizanje zemljišta, tj. vrijeme trajanja klizanja i

odronjavanja je relativno kratko, ali nakon obilnih padavina – iznenadno, te na već aktivnim klizištima

stvara sve veću opasnost po život i zdravlje ljudi i uništavanje materijalnih dobara. Područja pod

klizištima potrebno je sanirati i zabraniti bilo kakvu gradnju. Da bi se znao stvarni stepen ugroženosti

terena klizištima, u planskom periodu potrebno je uspostaviti katastar klizišta za područje čitave

Općine.

Pogodnost za urbanizaciju područja ne determiniše isključivo stabilnost terena, već je cijeli niz faktora

koji se analiziraju i uzimaju u obzir. Tako se pristupilo analizi površina nagiba terena, koje su

dobivene pomoću izometrijske analize 3D modela terena. Kao izvorni podatak, korišten je digitalni

model terena, rezolucije 50 x 50 m, a klasifikacija je izvršena na osnovu morfološke analize prema 6

klasa za padove zemljišta, a kako slijedi:

• Ravno zemljište s padom 0 – 2 % - vrlo pogodno za gradnju

• Mali nagib 2 – 4 % - pogodno za gradnju

• Umjereni nagib 4 – 10 % - povoljno za gradnju uz manje troškove

• Strmo 10 – 20 % - povoljno za gradnju uz veće troškove

• Vrlo strmo 20 – 30 % - nepovoljno za gradnju

• Strmi uspon > 30 % - ograničavajući faktor u planiranju.

Na osnovu izometrijske analize se može uočiti da je zapravo uspostavljen „koridor“ u pravcu

sjeverozapad – jugoistok, a u većinom središnjem dijelu općine, gdje se nalaze najpovoljniji tereni za

gradnju, dok su rubni dijelovi općine sa većim nagibima, koji mjestimično imaju nagibe i do 80°.

Upravo su dijelovi koji su najpovoljniji za gradnju s aspekta nagiba terena oni koji su već najviše

naseljeni, ali i koji se nalaze u zonama gdje je evidentirano kvalitetno poljoprivredno zemljište, u

aluvijumima rijeka Gostelje i Oskove, kao i uz najznačajniji putni pravac u općini – magistralni put M

18, koji je izuzetno opterećen okolnom izgradnjom.

Također, koincidencijski najveća eksploataciona i istražna polja mineralnih resursa se nalaze upravo u

tom području. Znajući kakav uticaj eksploatacija ima po stabilnost terena, to se može zaključiti i da

tereni koji iskazuju najveću stabilnost, odnosno, oni koji su okarakterizirani kao vrlo pogodni za


45

gradnju, imaju tendenciju gubljenja svojih osnovnih svojstava stabilnosti, što još jednom nameće

potrebu za pravilnom sanacijom napuštenih kopova i davanja nove namjene tim područjima, a nakon

završetka eksploatacije.

Problem poplava na području Općine Živinice sezonskog je karaktera. Nastaje uslijed izlijevanja

velikih vodotoka, poput Spreče, Gostelje i Oskove, te prirodnih i vještačkih akumulacija, poput HA

Modrac, zbog prelijevanja vode preko odbrambenih nasipa i brana, a najčešće uzrokovano velikim

količinama padavina i topljenjem snijega.

Visok nivo podzemnih i površinskih voda, kao i pojava bujičnih i brdskih voda nakon jakih pljuskova,

opterećuje vodotoke koji ih ne mogu u potpunosti prihvatiti, što za posljedicu ima izlijevanje vode iz

korita vodotoka. Ovakvom stanju neuređenost i nereguliranost korita, koja su, gotovo u pravilu,

zapuštena, zarasla u vegetaciju, zatrpana muljem i ugljenom prašinom, što je najizraženije upravo na

vodotocima Spreče, Oskove i Gostelje.

Međutim, problem izlijevanja rijeka nije rezerviran samo za neuređena korita rijeka, već i na uređene

vodotoke, koji, zbog navike ispuštanja otpada i korištenja rijeka kao „tečnih deponija“, bespravne

izgradnje uz i preko vodotoka, se u gotovo pravilnim intervalima izlijevaju, plave velike površine i

izazivaju opasnost za okolno stanovništvo.

Dodatan problem nastaje zbog prekomjerne sječe šuma, posebno u slivnim područjima vodotoka, što

dovodi do erozije zemljišta, umanjuje njegovu apsorbnu moć, te stvara preduslove za poplave. Loša

drenažna mreža, neuređenost kanala za prihvat površinskih i podzemnih voda, neozgrađenost glavnih

i pomoćnih nasipa upotpunjuju negativno stanje u domenu poplava Općine Živinice.

Tok rijeke Spreče, kao glavnog i najznačajnijeg vodotoka na području Općine, može se zbog svoje

dužine i akumulacije Modrac podijeliti na dva dijela: dio uzvodno od akumulacije Modrac (dio koji

pripada Općini Živinice), te dio nizvodno od akumulacije. Poplavno područje rijeke Spreče zauzima

površinu od 21,44 km2, a odnos poljoprivrednog područja koje je plavljeno, te nivoa velikih voda,

prikazan je u tabeli:

Dolina rijeke Rang Područje Poljoprivredna plavljena površina (ha)

V.V. 1/20 V.V. 1/100 V.V. 1/500

Spreča 3 Dolina uzvodno od akumulacije Modrac

3.517,00 4.121,00 4.240,00

TABELA 29 - POPLAVNO PODRUČJE RIJEKE SPREČE

Prema procjeni ugroženosti, najugroženija je, među ostalim, Općina Živinice. Ovo je posebno izraženo

u porječju rijeke Spreče i njenih pritoka, Oskove i Gostelje, te manjih vodotoka koji im pripadaju, gdje

je i glavnina stanovništva Općine raspoređena. Prema grafičkom prilogu, na kome je prikazano

poplavno područje rijeke Spreče, evidentirana je opasnost od poplave u granicama urbanog područja

Živinice Grad i tehnološkog parka Ciljuge.

Poplave posebno ugrožavaju poljoprivredna zemljišta, uništavajući usjeve, što ima dalekosežne

posljedice. Šteta se manifestira i na stambenim, poslovnim, privrednim i drugim objektima, koritima


46

vodotoka, putevima i dr. infrastrukturi. Sekundarna opasnost su zagađenje vode za piće, što je glavni

uzročnik zaraznih bolesti.

Nije potrebno ni napominjati aktivaciju klizišta, uzrokovanih poplavama. Iz navedenog je jasno da

problem poplava u Općini Živinice se smješta visoko na listi uzročnika degradacije prostora i utiče na

ranjivost cjelokupne Općine.

Pored navedenog, kao ograničavajući faktor razvoja urbanih područja Višća Gornja i Đurđevik,

predstavlja njihov položaj koji djelomično ulazi unutar granica eksploatacionog polja mrkog uglja

(rudnik „Đurđevik“). Takođe, urbana područja Živinice Grad i Dubrave djelomično ulaze unutar

granica eksploatacionog polja lignita (rudnik „Dubrave“). Izgradnja i uređenje prostora unutar granica

eksploatacionih polja uslovljeno je posebnom procedurom.


47

2.4. ŠUME I ŠUMSKA PODRUČJA

2.4.1. BILANSI I KULTURE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

Šumsko zemljište zauzima površinu od 15 088,61 ha i čini 50,62 % ukupne površine Općine Živinice.

Kategorizacija i površine šumskog zemljišta prikazane su u tabelarnom prikazu u nastavku. Šumske

površine kojima gazduje d.d. Šume Tuzlanskog kantona, odnosno, državne šume, zauzimaju glavninu

od ukupnog fundusa šuma u Općini Živinice.

Šume koje se nalaze unutar granica Općine, pripadaju ŠPP Konjuh i ŠPP Sprečko, sa sjedištem u

Živinicama. Ovo područje zauzima teritorije i sedam okolnih općina2, te ukupno nosi P = 30 937,3 ha

od područja kojim gospodari d.d. Šume Tuzlanskog kantona, što je cca 43%. ŠPP Sprečko se nalazi u

sjeveroistočnom dijelu BiH, te graniči sa ŠPP Majevičko, ŠPP Vlaseničko, ŠPP Konjuh i Krivanjsko, te

ŠPP Natron.

Postojeći Plan poslovanja i proizvodnje za d.d. Šume Tuzlanskog kantona nije precizirao podatke za

samo područje koje ulazi u općinu Živinice, već se podaci daju skupno za ŠPP Konjuh i ŠPP Sprečko, te

će kao takvi, a u pogledu planiranog obima sječa i sadnje, biti i ovdje interpretirani.

Podaci koji se tiču samih površina šuma unutar granica općine, sa kategorizacijom, mogli su biti

interpretirani za područje općine Živinice, obzirom da su dati u grafičkom obliku.

Kategorizacija šuma je izvršena na osnovu planova višeg reda, u kojima je data šira i uža

kategorizacija, sa korekcijom na područjima na kojma je nastupila izmjena namjene zemljišta, uslijed

antropogenog faktora. Potom je izvršena analiza dostavljene Studije upotrebne vrijednosti zemljišta3,

te su tom prilikom utvrđena određena odstupanja od činjeničnog stanja, (provjerenog kroz ortofoto

snimke i katastarske podatke) i podataka o prostornom i kvantitativnom odnosu šumskih površina

datih kroz pomenutu Studiju. U cilju ažuriranja stvarnog stanja, kategorizacija data planovima višeg

reda je poslužila kao osnova za utvrđivanje kategorija na činjeničnom, provjerenom šumskom

zemljištu, a prostori koji su na osnovu gore opisanih koraka ocijenjeni kao šumsko zemljište, ali se

nisu „poklapali“ sa površinama datim kroz pomenutu Studiju, nisu mogle biti kategorisane, te su u

ovom Planu opisane kao „aktualizacija šumskog zemljišta prema orto foto snimku“, odnosno, ono

zemljište za koje će tek trebati utvrditi kategoriju.

Šira kategorija Površina (ha)

1000 - Visoke šume sa prirodnom obnovom 6.766,35

3000 - Šumske kulture 695,44

4000 - Izdanačke šume 4.902,05

5000 - Goleti ispod gornje granice privredne šume 234,92

6000 - Neproduktivne površine u šumarskom pogledu 752,11

7000 - Sporne površine - uzurpacije 204,46

Ostale šume 1.533,24

UKUPNO 15.088,61 TABELA 30 - KATEGORIZACIJA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

2 Živinice, Banovići, Kladanj, Lukavac, Maglaj, Gračanica, Tuzla, Kalesija 3 Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Općine Živinice,


48

Nejveće površine šuma zauzimaju visoke šume sa prirodnom obnovom, slijede ih izdanačke šume, a

najmanje ima neproduktivnih površina u šumarskom pogledu.

Privatne šume u ukupnom bilansu šuma i šumskog zemljišta imaju površinu od P = 7.895,78 ha ili cca

52% ukupnog šumskog zemljišta, dok državne šume zauzimaju površinu od P = 7.192,80 ha ili cca 48%

ukupnog šumskog zemljišta na prostoru općine Živinice.

Korištenje šuma i šumskog zemljišta se oslanja na očuvanje i unapređenje stanja postojećih šumskih

površina , kao i pošumljavanje devastiranih područja, goleti, klizišta kao i područja podložna eroziji.

Obzirom na velike površine na kojima se vrši eksploatacija uglja, kao i planirana istražna područja za

eksploataciju mineralnih sirovina, šumske površine, kao i poljoprivredne površine, su podložne stalnoj

promjeni i degradaciji.

Također, određeni nedostaci i ograničenja javljaju se zbog miniranih dijelova ŠPP Sprečko.

Prema ekološko-vegetacijskoj reonizaciji (Stefanović V., Beus V., Ekološko – Vegetacijska rejonizacija

Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1983. god.), područje općine Živinice karakterišu ekosistemi šuma

bukve i jele (Abieti - Fagetum), šume hrasta kitnjaka (Querco - Ostryetum carpinifoliae), šume

kitnjaka i graba (Querco – Cerpinetum), šume lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum

roboris), šume bukve (Fegutum montanum), kao i šume kitnjaka i cera (Quercetum petraeae –

Cerris).

Šumskoprivredne osnove su izrađene principima gospodarenja prema kojima će se osigurati prirodno pomlađivanje, bioraznolikost, u cilju uspostavljanja prirodne strukture, kao i važne općekorisne funkcije. U nastavku teksta prikazane su osnovne karakteristike šumsko privrednog područja Sprečko, na osnovu Šumsko gospodarske osnove, čiji je period važenja od 2013. do 2022. godine. Period važenja šumsko privredne osnove za šumsko privredno područje Konjuh je istekao 2013. godine, te prema tome nije dat opis osnovnih karakteristika za ovo područje.

2.4.2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ŠUMSKOPRIVREDNOG PODRUČJA NA OSNOVU ŠUMSKO –

GOSPODARSKE OSNOVE SPREČKO – SAŽETAK

Izvršno vijeće NR BiH, svojom odlukom broj 88/61 (Sl. list NR BiH br.31/61), formiralo je ŠPP Sprečko,

koje je sa manjim izmjenama dato na upravljanje i korištenje tadašnjem ŠIP Tuzla, a kasnije RO Šipad

– Konjuh OOOUR Svatovac Živinice.4

Tada formirano područje, u periodu nakon 90-ih godina doživjelo je određene izmjene, kako svojih

granica, tako i načina upravljanja, što je dovelo do stanja u kojem današnje ŠPP Sprečko obuhvata

sljedeće GJ i odjele:

Oskova, odjeli 1 – 154,

Rudenik – Svatovac, odjeli 1 – 53,

Turija, odjeli 1 – 29, 31 – 33, 36 – 136, 138 – 142,

4 http://jpsumetk.ba/content/files/planiranjeiproizvodnja/Sa%C5%BEetak%20%C5%A0PO%20SPRE%C4%

8CKO.pdf

http://jpsumetk.ba/content/files/planiranjeiproizvodnja/Sa%C5%BEetak%20%C5%A0PO%20SPRE%C4%25


49

Šemunica, odjeli 1 -30, 32 – 47,

Majevica – Jala, odjeli 1 – 58,

Gornja Spreča, odjeli 1 – 98, 185,

Mala Spreča, odjeli 1 – 7, 9 – 18, 20 – 27, 41 – 44, 46 – 64.

Unutar općine Živinice, nalaze se:

Općina Gospodarska jedinica Odjeli

Živinice

Oskova 1 – 54, 150 – 154

Gornja Spreča 16 – 18, 20 – 27, 41 – 44, 46 – 64

Mala Spreča 16 – 18, 20 – 27, 41 – 44, 46 – 64

Rudenik – Svatovac 1 – 40 TABELA 31 - GOSPODARSKE JEDINICE UNUTAR OPĆINE ŽIVINICE, ŠPP SPREČKO

Prema Planu poslovanja za 2014. godinu, obim sječa u neto drvnoj masi iznosi za ŠPP Sprečko 65 766

m2 ili 30,98% od ukupno planiranih sječa na području kojim gazduje d.d. Šume Tuzlanskog kantona.

Zaliha drvnih masa (cijelo stablo), na površinama koje nisu minirane, procijenjena je 2002. godine u

sklopu ŠGO Sprečko, te su dati i uporedni podaci u odnosu na raniji period gazdovanja:

Kategorija šuma Uređajni period

Drvna zaliha m3/ha

Zaliha na cijeloj površini u m3

Ukupno Četinari Lišćari

1000 – Visoke šume sa prirodnom obnovom

1983 233,70 4 384 314 1 415 022 2 969 292

2002 281,00

3000 – Šumske kulture 1983 152,10 174 082 156 279 17 803

2002 187,00

4000 – Izdanačke šume 1983 86,10 814 848 11 753 803 095

2002 124,00

Ukupno 2002. 5 373 242 1 583 054 3 890 190 TABELA 32 - ZALIHA DRVNIH MASA

Iz tabele se uočava da je zaliha drvnih masa u 2002. godini u odnosu na 1983. godinu veća za cca 20%

u visokim šumama sa prirodnom obnovom, 20% u šumskim kulturama i 44% u izdanačkim šumama.

Međutim, u sažetku ŠGO Sprečko stoji da se iz analize uslova na terenu uočava da je uzgojno tehnički

i tehnički kvalitet značajno opao, te da je učešće prve klase i po uzgojno tehničkoj i tehničkoj

vrijednosti u odnosu na isti posmatrani period.

U odnosu na planirani obim sječa za period 1994 – 2002. godina, u visokim šumama sa prirodnom

obnovom posječeno je 56,2% četinara u odnosu na plan, te 49,3% lišćara, tako da je za tu kategoriju

plana izvršenje bilo 47,8%. U kategoriji izdanačkih šuma, na površini 32,5% etat je realizovan sa

126,1%.

Prema planu šumsko – uzgojnih radova za period 1994 – 2002. godina, prema planu je trebalo biti

pošumljeno 1296 ha, a pošumljeno je svega 598,5 ha.


50

Prema planu za period do 2014. godine, ukupni obim sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom je

trebao biti u granicama postavljene amplitude za četinare i lišćare, kao i za sve vrste zajedno. Drvne

zalihe u svim šumama sa prirodnom obnovom povećat će se na kraju turnusa kod četinara za 40

m3/ha ili 106,6%, a kod lišćara za 3,3 m3/ha ili 101,4 %, dok su sve vrste drvnih zaliha trebale biti veće

za 7,3 m3/ha ili 103,1 %, što ostaje da se procijeni na kraju perioda.

U istom dokumentu se daje planirani obim sječa za desetogodišnji period:

ŠIRA KATEGORIJA: 1000 – VISOKE ŠUME SA PRIRODNOM OBNOVOM

ŠIRA KATEGORIJA: 3000 – ŠUMSKI ZASADI


51

ŠIRA KATEGORIJA: 4000 – IZDANAČKE ŠUME

Plan šumsko uzgojnih radova, je pored pravilnog provođenja plana sječa, koje je i osnovna uzgojna

mjera, neophodan za funkcioniranje šumarstva.

U gazdinskim klasama visokih šuma sa prirodnom obnovom, u kojima je tehničkim ciljem predviđen

skupinasti sistem sječa, obim šumsko – uzgojnih radova se planira prema površinama na kojima će se

sprovoditi sječe obnove kombinacijom prirodne i vještačke obnove na formiranim skupinama.

Kod gazdinskih klasa postojećih šumskih zasada bez procijenjene drvne mase, planirano je

popunjavanje i njega, a kod novopodignutih šumskih kultura na šibljacima i goletima, predviđa se

pošumljavanje na predviđenoj površini.

Vrste šumsko – uzgojnih radova se predviđaju kako slijedi:

Pošumljavanje sadnjom sadnica u:

Visokim šumama sa prirodnom obnovom, gdje će se primjenjivati skupinasti i skupinasto

preborni sistem sječa sa ciljem kompletiranja prirodne obnove, te se ne smatraju

gazdinskim klasama, odnosno, kategorijama šumskih zasada.

Na šibljacima i goletima u pojasu različitih staništa na kartama će se izdvojiti kao sastojine

šumskih zasada.

Popunjavanje prirodnog podmlatka i priprema zemljišta za prirodnu obnovu u:

Visokim šumama sa prirodnom obnovom, gdje je planiran sistem skupinastih sječa prema

opisanom sistemu i ciljevima gospodarenja.

U visokim šumama sa prirodnom obnovom, gdje će se primjenjivati sistem prebornih i

skupinasto prebornih sječa na nedovoljno podmlađenim površinama.

Popunjavanje zasada provodit će se u:

Visokim šumama sa prirodnom obnovom, gdje je vršeno pošumljavanje opisano pod

prvim stavom.

Novopodignutim zasadima na šibljacima i goletima.

Postojećim zasadima bez procijenjene drvne mase.


52

Njega zasada provodit će se u različitim razvojnim stadijima u:

Visokim šumama sa prirodnom obnovom na svim površinama gdje je izvršeno

pošumljavanje i popunjavanje prirodnog podmlatka i popunjavanje zasada.

Njega prirodnog podmlatka provodit će se u visokim šumama sa prirodnom obnovom na

odabranim površinama.

U narednim tabelama je dat pregled plana šumsko – uzgojnih radova za period od 10 godina, na ŠPP

Sprečko, po gazdinskim klasama i širim kategorijama:

VISOKE ŠUME SA PRIRODNOM OBNOVOM

ŠIBLJACI PODESNI ZA POŠUMLJAVANJE

„Za realizaciju planiranog obima šumsko uzgojnih radova neophodno je obezbjeđenje adekvatnog

sadnog materijala četinara i lišćara,od čega zavisi uspjeh sadnje.“5

2.4.3. ZAŠTITNE I ZAŠTIĆENE ŠUME

Zaštićene šume zauzimaju površinu od P = 691,58 ha i pripadaju zaštićenom pejzažu Konjuh.

5 Trogodišnji plan poslovanja ŠTK


53

U sklopu ŠPP Sprečko, a prema Forest Stewardship Council sistemu, definisano je više kategorija

visoke zaštitne vrijednosti šuma, od kojih u općinu Živinice ulazi Zaštićeni pejzaž Konjuh, odnosno,

kategorija VZV – 1 Šumska područja koja sadrže globalno, regionalno ili državno važne koncentracije

biodiverziteta.

Zaštićeni pejzaž Konjuh je ustanovljeno od strane Skupštine Tuzlanskog kantona, kao zaštićeno

područje – zaštićeni pejzaž, a na osnovu Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh

zaštićenim pejzažom Konjuh, Sl. novine TK, broj 13/09.

Sa stanovišta zaštite prirodnog naslijeđa, više o tome je obrazloženo u tematskoj cjelini u nastavku

ovog dokumenta, dok se sa stanovišta šuma i šumskog zemljišta utvrđuju mjere zaštite i ograničenog

gazdovanja u tom području:

Zona A – strogo zaštićeno područje, na površini od 529,35ha U prvoj zaštićenoj zoni (zoni A), dozvoljene aktivnosti su:

Sječa stabala uzgojno – sanitarnog karaktera, a u cilju očuvanja i unaprjeđenja zdravstvenog stanja sastojina, koju vrše kantonalno šumsko – privredno društvo i vlasnici privatnih šuma, u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja.

Zona B – blago zaštićeno područje, na površini od 162,23ha U drugoj zaštićenoj zoni (zoni B) dozvoljene aktivnosti su:

Sječa u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, koju vrše kantonalno šumsko – privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja.

Zona C – turističko-rekreaciona zona, na površini od 23,93ha U trećoj zaštićenoj zoni (zoni C) dozvoljene aktivnosti su:

Sječa šume u skladu sa šumsko – privrednom osnovom, koju vrše kantonalno šumsko – privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja.

Upravljanje Zaštićenim pejzažom Konjuh povjerarva se Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž Konjuh, koju

osniva Skupština Tuzlanskog kantona, a nadzor nad provođenjem odredbi Zakona i propisa donesenih

na osnovu zakona vrši Ministarstvo.

Stavljanje pod zaštitu vrijednih šumskih kompleksa i drugih prirodnih vrijednosti uvjet je da se osigura

trajnost uz stalno povećanje prinosa, prirasta i opće korisnih funkcija šuma. Obzirom na veliki broj

izvorišta na području šumskog kompleksa Dubrava, kojima se snabdjeva približno 10.000 stanovnika i

koja imaju značaj za održivi razvoj naselja Šerići, Priluk i Suha, predlaže se stavljanje ovog šumskog

kompleksa pod zaštitu.

Sve nevedeno treba biti u cilju održivog razvoja što podrazumjeva očuvanje i unapređenje prirodne

sredine te očuvanje sveukupnog biodiverziteta u skladu sa evropskim i svjetskim direktivama, uz

istovremeno korištenje šuma kao privrednog kapaciteta.

Ovi stavovi trebaju biti iskazani i u praksi, provedeni putem šumsko privredne osnove, kako u

području državnih tako i u području privatnih šuma.


54

2.5. POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Poljoprivredno zemljište zauzima površinu od 7.358,61ha ili 24,7% od ukupne površine općine

Živinice. Utvrđivanje poljoprivrednog zemljišta je izvršeno na osnovu Studije upotrebne vrijednosti

zemljišta za područje općine Živinice6, koja je upoređivana sa orto – foto snimcima i katastarskim

podacima, te je izvršeno ažuriranje poljoprivrednog zemljišta.

Uz pomoć tih „alata“ izvršene su i klasifikacije na agrozone i bonitetne kategorije, s napomenom da je

za zemljište koje je utvrđeno kao poljoprivredno na osnovu orto – foto snimaka i katastra, a za koje

nije postojao podatak o bonitetu, takva klasifikacija izostala.

Tako je zastupljenost pojedinih bonitetnih kategorija kako slijedi:

Bonitetna kategorija Površina (ha) Struktura

II 122,00 1,65 %

III 947,40 12,87 %

IVa 1.989,51 27,03 %

IVb 1.762,05 23,94 %

V 1112.08 15,11 %

VI 923,85 12,55 %

VII 129,24 1,75 %

Površine isključene iz sfere biljne proizvodnje (močvare) 218,60 2,97 %

Aktualizacija poljoprivrednog zemljišta prema orto foto

snimku 153,83

2,09 %

UKUPNO 7.358,61 TABELA 33 - BONITETNE KATEGORIJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, IZVOR: STUDIJA UPOTREBNE VRIJEDNOSTI ZEMLJIŠTA7

Prednjače bonitetne kategorije zemljišta IVa , IVb i V bonitetne kategorije.

Kako je prikazano u tabeli poljoprivredno zemljište u bonitetnim kategorijama I i VIII na prostoru

Općine Živinice nije zastupljeno.

Kada je riječ o agrozonama, postoji određena neusaglašenost podataka koji su izneseni u Studiji

poljoprivrednog zemljišta. Naime, IVb bonitetna kategorija zemljišta se u toj studiji svrstava u I

agrozonu, što do sada nije bila praksa, već je ta bonitetna kategorija zemljišta bila svrstavana u II

agrozonu.

Prilikom utvrđivanja agrozona, Nosilac izrade Plana se vodio utvrđenim, činjeničnim stanjem površina

koje nisu izgrađene, nisu utvrđene kao šume i šumsko zemljište ili kao neki drugi vid namjene

zemljišta, različitog od poljoprivrednog. Korekcije postojeće analitičko – dokumentacione osnove,

načinjene od planova višeg reda, izvršene su na osnovu ortofoto snimaka. Potom je izvršena analiza

dostavljene Studije upotrebne vrijednosti zemljišta, koja je izvršila kategorizaciju površina na

agrozone i bonitetne kategorije. Tom prilikom su utvrđena određena odstupanja od činjeničnog

7 Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području Općine Žvinice, Poljoprivredno – prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2012. godine


55

stanja, provjerenog kroz ortofoto snimke i podataka o prostornom i kvantitativnom odnosu

poljoprivrednih površina datih kroz pomenutu Studiju. U cilju ažuriranja stvarnog stanja,

kategorizacija data Studijom je poslužila kao osnova utvrđivanje kategorija na činjeničnom,

provjerenom poljoprivrednom zemljištu, a prostori koji su na osnovu gore opisanih koraka ocijenjeni

kao poljoprivredno zemljište, ali se nisu „poklapali“ sa površinama datim kroz Studiju, nisu mogle biti

kategorisane, te su u ovom Planu opisane kao „aktualizacija poljoprivrednog zemljišta prema orto

foto snimku“, odnosno, ono zemljište za koje će tek trebati utvrditi agrozonu i bonitet.

Ovdje će se podaci prezentovati na način da je IVb bonitetna kategorija zemljišta uključena u II

agrozonu.

Tako je bilans poljoprivrednog zemljišta u odnosu na agrozone u koje se svrstava sljedeći:

Zemljišta od II do IVa kategorije boniteta svrstava u agrozonu ,,I“

Zemljišta od IVb do VI kategorije boniteta svrstava u agrozonu ,,II“

Zemljišta od VII do VIII kategorije boniteta svrstava se u agrozonu ,,III“.

Kategorizacija i površine poljoprivrednog zemljišta prikazane su u tabeli:

Agrozona Površina (ha)

I Agrozona 3058,91

II Agrozona 3797,98

III Agrozona 129,24

Površine isključene iz sfere biljne proizvodnje (močvare)

218,60

Aktualizacija poljoprivrednog zemljišta prema orto foto snimku

153,83

UKUPNO 7.358,61 TABELA 34 - KATEGORIZACIJA I POVRŠINE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Govoreći o strukturi poljoprivrednog zemljišta, a koja je utvrđena u Prostornom planu Tuzlanskog

kantona, najveće učešće imaju oranice sa 60,3 %, zatim livade sa 18,2 %, voćnjaci sa 10,8 % i pašnjaci

sa 10,7 %. Klasifikacija poljoprivrednog zemljišta u Općini Živinice i Tuzlanskom kantonu prikazane su

u tabeli:

Oranice (ha) Voćnjaci (ha) Livade (ha) Pašnjaci (ha) Ukupno (ha)

Živinice

4971,89

893,07

1499,56

881,08

8245,61

Tuzlanski kanton

59524,9 15860,9

12105,6

11560,7

99052,1

TABELA 35 - KLASIFIKACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO KULTURAMA, IZVOR: PROSTORNI PLAN TUZLANSKOG KANTONA

Poljoprivredno zemljište kojim raspolaže Općina Živinice predstavlja jedan od najznačajnijih resursa

za dugoročni razvoj ovog kraja. Primjenom odgovarajućih mjera donesenih od strane općine,

zakonske regulative i prostorno planske dokumentacije, neophodno je spriječiti nekontroliranu

uzurpaciju i trajno uništavanje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Dakle potrebno je zaustaviti

dosadašnji trend da se poljoprivredno zemljište transformiše u građevinsko za potrebe izgradnje

stambenih i privrednih objekata, saobraćajnih površina, eksploataciju sirovina, hemijsku industriju i

sl.


56

Usitnjavanje poljoprivrednih gazdinstava problem koji je prisutan gotovo u svim sredinama, potrebno

je svesti na podnošljivu mjeru, kako bi se omogućio savremeni pristup obrade zemljišta i unapređenja

poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredno dobro “Spreča” sa zemljištem I klase, predstavlja značajan

faktor kao žitnica za proizvodnji zdrave hrane, iz tog razloga neophodno je poljoprivredno dobro

iskoristiti u punom kapacitetu.

Na području Općine Živinice 6316,14 ha odnosno 85,8% poljoprivrednog zemljišta je u privatnom

vlasništvu, dok je 1042,21 ha odnosno 14,2% u državnom vlasništvu tj. javno dobro. Kompleksi

državnog poljoprivrednog zemljišta nastali su programima komasacije i arondacije zemljišta, čiji je

onovni cilj bio okrupnjavanje zemljišnih posjeda. Trenutno je ovo zemljište dato u zakup

poljoprivrednim proizvođačima.

U narednom planskom periodu potrebno je nastaviti uzgoj, proizvodnju i preradu voća, te nastojati

uvesti nove proizvodne programe na bazi uzgoja i prerade ljekovitog, medonosnog i aromatičnog bilja

i vršiti unapređenje pčelarstva u svrhu proizvodnje meda, matične mliječi, voska i dr.

Također treba nastaviti i intezivirati procese tehničke i biološke rekultivacije uz primjenu savremenih

tehničko-tehnoloških metoda i saradnje sa relevantnim stručnim naučno - istraživačkim institucijama.

Rekultivacijom obuhvatiti aktivnosti počev od oblikovanja odlagališta do niza bioloških mjera koje

imaju za cilj da degradiranom zemljištu ponovo daju oblik prvobitnog ekosistema i degradirani

prostor osposobiti za buduću ekonomsku namjenu. Na taj način zaokružiti prirodnu cjelinu na kojima

će se formirati voćnjaci za uzgoj šljive, jabuke i drugog voća, stvaranje uslova za proizvodnju

odgovarajućih plasteničkih kultura koja uključuje uzgoj paradajza, paprike i sl.

Na širem prostoru Općine Živinice kao i na rekultivisanom prostoru i prostorima bivše kasarne

“Ljubače” i tehnološkog parka Ciljuge (kasarna “Ciljuge”), obezbjediti gradnju novih objekata ili

adaptaciju postojećih za proizvodnju i uzgoj krava, tov junadi, pilića, ćurki i sl. Podsticaji za razvoj

stočarstva na ovom području su tržišno opravdani, postoje povoljni uslovi za prodaju mlijeka,

mliječnih proizvoda i proizvoda od mesa, kako na užem tako i na širem prostoru susjednih Općina.

Na području Općine Živinice već je inicirana proizvodnja ribe i postoje realni uslovi za proširenje ove

djelatnosti na bazi kaveznog uzgoja šarana, soma i drugih vrsta toplovodnih riba putem postojećih

hidroakumulacija.

Upotrebna vrijednost zemljišta po agrozonama je data kroz Studiju ranjivosti prostora općine Živinice:

Agr

ozo

na

Bo

nit

et

Du

bin

a tl

a (m

)

Teks

tura

Stru

ktu

ra

Pro

pu

sno

st

Pla

vlje

nje

Nag

ib (

%)

Ske

letn

ost

%)

Kam

en

ito

st %

)

Bro

j d

ana

vege

tac.

pe

rio

da

I

I > 120 Ilovača zrnasta Dobra Nikad 0-2 5 0 240

II 90-120 Prelazne klase ilovače

Sitno i krupno zrnasta

Srednja Rijetko 3-5 5-10 5 200-240

III 60-90 Ilovaste prelazne klase

Orašasta mrvičasta krupno poliedrična

Slaba Povremeno

6-8 10-25 15 160-200


57

Agr

ozo

na

Bo

nit

et

Du

bin

a tl

a (m

)

Teks

tura

Stru

ktu

ra

Pro

pu

sno

st

Pla

vlje

nje

Nag

ib (

%)

Ske

letn

ost

%)

Kam

en

ito

st %

)

Bro

j d

ana

vege

tac.

pe

rio

da

IVa IV IVb

40-60 Pjeskuša glinuša

Poliedrična prizmatična

Vrlo slaba Često (IVa)

10-12 25-50 30 140-160

II

V <40 Teška glinuša

Prizmatična stubasta

Nepropusno

Redovno

17-20 50-75 50 100-140

VI <25 - - - - 25-30 75-80 60 60-100

III

VII <15 - - - - 30-40 >80 80 <60

VIII Bez tla i urbane površine

- - - - >40 - >80 -

TABELA 36 - UPOTREBNA VRIJEDNOST ZEMLJIŠTA

Prema preporukama koje daje Prostorni plan Tuzlanskog kantona, način korištenja i sadnje unutar

pojedinih agrozona, trebao bi se odvijati na slijedeći način:

Agrozona I: uz tehničko - tehnološko uređenje predstavlja potencijal za organizovanje intenzivne

poljoprivredne proizvodnje. Korištenje zemljišta u ovoj agrozoni bi se usmjerilo na intenzivno

ratarstvo, a to su, prije svega, proizvodnja krmnih kultura za proizvodnju mlijeka, intenzivna

proizvodnja povrća, te proizvodnja industrijskog bilja.

Agrozona II: S obzirom na prirodni brdsko brežuljkasti ambijent otežano je korištenje mehanizacije za

intenzivnu ratarsku proizvodnju, tako da je agrozona II namijenjena za poluintenzivnu poljoprivrednu

proizvodnju. Na ovim površinama zemljišta organizovala bi se proizvodnja intenzivnih zasada voća

visokostablašica i jagodastog voća, zatim uzgoj povrća i to pogotovu za industrijsku preradu. Također,

u ovoj agrozoni korištenje zemljišta bi bilo usmjereno i za proizvodnju krme i sijena, kako bi se

organizovala proizvodnja mlijeka i mesa.

Agrozona III: Struktura proizvodnje u ovoj agrozoni namijenjena je paši, te proizvodnji sijena i krme,

zatim ljekovitog bilja i jagodastog voća.8

8 PPTK-a, Projekcija prostornog razvoja, str.62


58

2.6. VODE I VODNE POVRŠINE

2.6.1. RIJEKE I VODENI TOKOVI

Područje Općine Živinice sa svojim vodnim resursima pripada riječnom slivu rijeke Bosne, dok u

smislu upravljanja vodama pripada vodnom područje rijeke Save u F BiH.

Sve površinske vode na području Općine Živinice prema značaju koji imaju za upravljanje vodama

spadaju u vode II kategorije. 9

Najznačajniji vodotok na području Općine Živinice je rijeka Spreča koja izvire ispod planine Velja Glava

u RS i protiče Općinom u dužini od oko 33 km. Uljeva se u rijeku Bosnu u Doboju. Spreča je

ravničarska rijeka koja na ušću u jezero Modrac formira ljevkastu deltu.10 Veće pritoke rijeke Spreče

na području općine Živinice su Mala Spreča i rijeka Oskova sa pritokom Gosteljom.

Rijeka Oskova nastaje spajanjem Velike i male Zlače, a uljeva se u rijeku Spreču kao lijeva pritoka

nizvodno od Živinica. Površina sliva rijeke Oskove iznosi 387.60 km2, a njene pritoke Gostelje 217,20

km2.11

Rijeka Gostelja nastaje spajanjem rijeka Zatoče i Suhe, a uljeva se u rijeku Oskovu kao njena desna

pritoka.3

U narednoj tabeli, osim navedenih, prikazani su i ostali značajniji vodotoci na području Općine

Živinice:

Sliv Vodotok Dužina (km) Površina (km2)

Bosna Spreča 32.72 0.49

M. Spreča

Duboki p. 2.31 0.03

Repuški p. 3.39 0.04

Culjaga 5.44 0.06

Gračanička rijeka 6.92 0.09

Gračanička rijeka Kršćanac 3.20 0.04

Spreča

M. Spreča 9.92 0.07

Gostelja 12.58 0.19

Oskova 24.39 0.37

Krivača 9.84 0.11

Brod 4.67 0.05

Lukavička rijeka 6.04 0.08

Meminovac 4.66 0.05

9 Zakon o vodama F BiH („Sl. novine F BiH“, br. 70/06)

10 Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja Tuzlanskog kantona, Kantonalna uprava civilne

zaštite TK, Tuzla, april 2005. godine

11 Studija hidroenergetskog iskorištenja sliva rijeke Spreče I – Pritoka: Oskova i Gostelja, Energoinvest,

Energoinženjering – Higra, Sarajevo, Novembar 2001. godine


59

Sliv Vodotok Dužina (km) Površina (km2)

Bukovac 5.93 0.07

Jablanica 4.27 0.05

Sušica 8.78 0.10

Ljubača 1.00 0.01

Krivača 9.26 0.10

Lješnica 3.31 0.04

Bukovac Buk 2.55 0.03

Sušica Hadžijin p. 2.14 0.02

Hadžijin p. Markovača 1.55 0.02

Krivača Velikovac 1.57 0.02

Lješnica Brndić 2.12 0.02

Oskova

Višća 1.15 0.01

Vodica 3.36 0.04

Bjelivoda 2.58 0.03

Brestovica 3.49 0.04

Gostelja

Smrljak 5.17 0.06

Kotornica 5.14 0.06

Ljuca 2.19 0.02

Hajdučki p. 3.46 0.04

Rijeka 2.39 0.03

Brnjica 2.26 0.02

Brestovica Inaković p. 2.19 0.02

Jezero Modrac

Mauča 2.80 0.03

Ribac 2.10 0.02

Rijeka 4.95 0.05

Ukupno: 179.64 2.11 TABELA 37 - VODOTOCI OPĆINE ŽIVINICE

Na području Općine Živinice postoji i veći broj povremenih potoka (oko 60 većih), čija pojava i

obilnost variraju sezonski.

2.6.2. IZVORI I IZVORIŠTA

Na teritoriji Općine Živinice postoje dva značajnija izvora termo - mineralnih voda: Toplica Spreča i

Slanac na rijeci Sušici, lijevoj pritoci Spreče.

Vrelo Toplica sa izdašnošću od 200 - 250 l/s i temperaturom od oko 28OC uključeno je u regionalni

sistem vodosnabdijevanja Tuzle, Živinica i Lukavca.2

Kao izvorišta vode za piće u Odluci o prostornom uređenju Općine Živinice8 proglašeni su izvori

navedeni u tabeli broj 50 (izvori označeni plavom bojom i danas se koriste za vodosnabdijevanje

prema podacima iz Registra mjesnih vodovoda12).

12 REGISTAR o grupnim vodovodima, mjesnim vodovodima i javnim bunarima, Općina Živinice, Živinice.


60

Izvorišta vode za piće

1. Toplica 19. Suhodanj 1 37. Obijak 55. Pištaline

2. Bujakovac 20. Suhodanj 2 38. Vrelo 56. Duginovića 2

3. Lijepa voda 21. Studena vodica 39. Pužovica 57. Duginovića 1

4. Zukići 22. Kadinovac 40. Vjerovi 58. Svinjevi

5. Čaušak 23. Jasenov krš 1 41. Bučje 59. Vojne pošte

6. Jablanica 24. Jasenov krš 2 42. Bukvik 60. Zmajevac 1

7. Vidnjevi 25. Krčevina 43. Kruška 61. Zmajevac 2

8. Palučak 26. Jasen 44. Buban 62. Močilo

9. Pejšinac 27. Sinac 45. Grabovik 63. Bučje

10. Ravine 28. Dunojević voda 46. Vodica 64. Ravine

11. Ravine br. 2 29. Planina 47. Jazavac 65. Aličića bunar

12. Njivice 30. Orlova kosa 48. Bijela zemlja 66. Mala rijeka

13. Korito 31. Zaravan 49. Vrelo kod Veljke M. kuće 67. Bijele vode

14. Dolinica 32. Ravan 50. Vrelo 68. Podvodi

15. Stupnica 33. Brdo 51. Bukva 69. Čamčaruša

16. Njivice 34. Džafer voda 52. Numanovića poljane

17. Studenac 35. Crvena voda 53. Muharemovića

18. Bukovac 36. Hatipovaća 54. Svinjevi TABELA 38 - IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE

Izvorište Studešnica sa izdašnošću 30l/s nalazi se prostoru Zaštićenog pejzaža Konjuh i služi za

vodosnabdijevanje Banovića.

Osim navedenih, Općina Živinice raspolaže sa više od 300 izvora vode čiji kapacitet i stalnost nisu

poznati i trebalo bi ih utvrditi iz razloga procjene vrijednosti i mogućnosti eksploatacije.

2.6.3. AKUMULACIJE I PRIRODNA JEZERA

Najznačajnije vještačko jezero na području općine je akumulacija Modrac nastala izgradnjom objekta

brane na rijeci Spreči na lokaciji tjesnaca Modrac u blizini Lukavca u Općini Lukavac 1964. godine. 13

Akumulacija se prostire uzvodno od objekta brane u dolinama vodotoka Spreča i Turija i na teritoriji

Općina Lukavac, Tuzla i Živinice. Kota uspora brane je 200 m.n.v sa ukupnom površinom akumulacije

nakon izvođenja od 17,10 km2. Površina akumulacije na teritoriji Općine Živinice iznosi 5.97 km2. Novi

podaci govore da je od vremena izgradnje do danas došlo do zasipanja jezera te da se prvobitna

zapremina akumulacije smanjila sa 100 x 106 m3 na 50 x 106 m3. U isto vrijeme došlo je i do znatne

eutrofikacije akumulacije.

Ova višenamjenska akumulacija izgrađena je radi rješavanja problema snabdijevanja tehnološkom

vodom industrijskih kapaciteta, ublažavanja talasa velikih voda, razblaženja otpadnih voda u sušnim

periodima i navodnjavanja Sprečkog polja.14

13 PP TK, Studija Vodoprivrede, I faza, Institut za hidrotehniku građevinskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo 2004.

godine.


61

Od 2006. godine, a s obzirom na nedostatak vode za snabdijevanje stanovništva u cijelom

Tuzlanskom kantonu, akumulacija Modrac se povremeno (u ljetnim mjesecima) koristi za

vodosnabdijevanje nakon tretmana membranskom filtracijom u postrojenju Cerik. Kapacitet ovog

zahvata je 300 l/s. U nedostatku drugih rješenja, a s povećanjem potreba za vodom u planskom

periodu, jezero Modrac je važećom zakonskom regulativom na nivou Tuzlanskog kantona predviđeno

u prvom redu za izvorište pitke vode15, ali ovakvo rješenje je krajnje upitno, ne samo po pitanju

kvaliteta nego i po pitanju kvantiteta voda, uz sadašnju maksimalnu kotu uspora, tj. korisnu

zapreminu akumulacije.16 Isti stav je izražen i u poglavlju Dugoročnog programa snabdijevanja17 pod

naslovom „Analiza akumulacije Modrac sa stanovišta sigurnosti vodosnabdijevanja“.

Zbog složene problematike vezane za ovaj važni resurs, koji se nalazi na području više općina Kantona, donesena je Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja dijela Slivnog područja akumulacije Modrac (Službene novine Tuzlanskog kantona, broj 15/12), čime je započeo proces izrade navedenog dokumenta. U skladu s tim, cijelo područje koje je označeno u navedenoj Odluci, u sklopu ovog dokumenta se ne tretira u pogledu planiranja i iskorištenja, već se štiti do konačne izrade plana višeg reda. Prostornim planom Tuzlanskog kantona 2005-20025, planirana je izgradnja akumulacije Mačkovac, na rijeci Oskovi. Ova akumulacija je planirana za snabdijevanje vodom općina: Tuzla, Banovići, Živinice i Lukavac. Brana koja formira akumulaciju „Mačkovac“ na rijeci Oskovi kod Banovića, locirana je na oko 700 m nizvodno od sastava Velike Zlače i Oskove. Sliv akumulacije iznosi 40 km2, kota normalnog uspora je 460 m.n.m., ukupna zapremina akumulacije iznosi 17 hm3, a površina akumulacije je 40 ha. Topografija terena nije povoljna, te je za predviđenu zapreminu akumulacije potrebna relativno visoka brana – 60 m, a sam profil na mjestu brane je širok tako da brana ima 387 m u kruni. Predviđena je nasuta – kamena brana sa glinenim jezgrom.18 Osim navedenog, na području Općine egzistira veći broj manjih prirodnih jezera (oko 40) površine do 10 ha nastalih zaostajanjem tekućih voda u proširenjima riječnih korita ili punjenjem depresija nastalih eksploatacijom mineralnih sirovina (kod površinskog kopa Brezje i na mjestu jalovišta Potočari). Najveći broj ovakvih jezera skoncentrisan je između naselja Gornje Živinice i Đurđevik u trouglu što ga čine rijeke Oskova i Gostelja u centralnom i zapadnom dijelu općine. Jezera uz riječna korita imaju određeni značaj pri ublažavanju poplavnih voda, a jezera nastala u depresijama koje su proizvod čovjekovog djelovanja mogla bi dobiti na značaju njihovim uređenjem.

14 Plan aktivnosti za JP za vodoprivrednu djelatnost d.d. „Spreča“ Tuzla u postupku pribavljanja okolinske

dozvole za pogone i postrojenja, JP za vodoprivrednu djelatnost „Spreča“ d.d. Tuzla, Tuzla, oktobar 2008.

godine. 15 Zakon o zaštiti akumulacije Modrac („Sl. novine TK“, br. 5/06). 16 Dugoročni program snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede na vodnom području slivova rijeke

Save u F BiH na kantonalnom i podslivovskom nivou Tuzlanski Kanton, Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo,

Sarajevo, septembar 2003. godine. 17 Odluka o prostornom uređenju Općine Živinice Prostornog plana Općine Živinice iz 1987. godine. 18 Prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićeni pejzaž „Konjuh" 2010 – 2030., Tuzla, juli 2013. godine


62

2.6.4. HIDROGEOLOGIJA

Hidrogeološki posmatrano, Općina Živinice leži dijelom na nevodonosnim područjima, a dijelom na

akviferima intergranularne poroznosti, čiji je odnos prostornog obuhvata naveden u tabeli:

Hidrogeološki kompleks %

Akviferi intergranularne poroznosti 16,45

Akviferi pukotinske poroznosti 2,41

Hidrogeološki kompleksi pretežno bez akvifera 20,57

Hidrogeološki kompleksi sa akviferima intergranularne

poroznosti

25,94

Izrazito karstni akviferi 1.18

Nevodonosne stijene (akvitardi) bez akvifera 33,45

UKUPNO: 100,00 TABELA 39 - HIDROGEOLOŠKA PODLOGA


63

2.7. VODNA INFRASTRUKTURA

2.7.1. POSTOJEĆI SISTEMI VODOSNABDJEVANJA I RASPOLOŽIVE KOLIČINE

Infrastrukturu za snabdijevanje vodom stanovništva i privrede na području Općine Živinice sačinjava:

a) sistem vodosnabdijevanja grada Živinice sa okolnim naseljima (Rudar Živinice, Donje Dubrave, Gornje Dubrave, Donja Višća, Litve, Oskova) kao dio regionalnog vodovoda

b) veći broj mjesnih vodovoda (oko 70) za snabdijevanje ostalih naselja na teritoriji Općine.

Stanovništvo grada Živinice i okolnih naselja priključeno je na pomenuti Regionalni vodovod Tuzla –

Živinice – Lukavac koji se vodom napaja sa tri izvorišta:

a) Izvorište „Sprečko polje“ na teritoriji Općine Živinice, aluvijalne podzemne vode (8 bunara), ukupna izdašnost 120 – 200 l/s

b) Izvorište „Stupari“ na teritoriji Općine Kladanj, vrela (Zatoča, Tarevčica i Sedam vrela), ukupna izdašnost 220 – 300 l/s

c) Izvorište „Toplice“ na teritoriji Općine Živinice, uzlazni termalni izvor ukupne izdašnosi 140 – 230 l/s.

Pošto kvalitet vode na izvorištu „Sprečko polje“ ne zadovoljava (sadržaj Fe, Mn, NH3, SO2, NO2,

NO3), voda se potiskuje cjevovodom profila ø250, ø300, ø350 i ø400 do postrojenja za

kondicioniranje kod P.S. „Spreča“ i nakon tretmana transportuje do sabirnog rezervoara kod P.S.

„Spreča“.

Kvalitet vode na izvorištu „Stupari“ također ne zadovoljava (mutnoća), pa se voda kondicionira u

postrojenju u Stuparima i transportuje gravitacionim cjevovodom profila ø450 i ø500 mm do sabirnog

rezervoara kod P.S. „Spreča“.

Voda na izvorištu „Toplice“ ne zadovoljava po pitanju temperature od cca. 28oC pa se i ona

transportuje gravitaciono cjevovodom profila ø600 mm do sabirnog rezervoara kod P.S. „Spreča“ gdje

joj se miješanjem sa vodom iz dva prethodna izvorišta snižava temperatura.

U sabirnom rezervoaru kod P.S. „Spreča“ izmješana voda iz sva tri izvorišta se transportuje potisnim

cjevovodima prema gradskim rezervoarima u Tuzli, Lukavcu i Živinicama.

Iz sabirnog rezervoara kod P.S. „Spreča“ količina vode od oko 55 l/s pumpa se prema rezervoaru

„Meštrići“ (V=2x1000 m3) cjevovodom profila ø350 (L=1000 m) i ø300 (L=500 m) od LŽ prvo do šahta

„Hornica“, a od šahta „Hornica“ do rezervoara „Meštrići“ profilom ø400 mm GGG cjevovodom.

Iz rezervoara „Meštrići“ voda se odvodi cjevovodom ø500 mm nazad do šahta „Hornica“ gdje se

priključuje na gradsku mrežu profila ø300 mm.

Prema informacijama prikupljenim od strane JKP Komunalno Živinice ukupna dužina vodovodne

mreže iznosi oko 125 km. U mreži postoje dionice izgrađene od AC cijevi (oko 16 km), a njihova

zamjena nije planirana zbog nedostatka sredstava. Od ukupnog broja priključaka cca. 6.850, oko 90%


64

imaju ugrađene vodomjere. Gubici u sistemu se procjenjuju na oko 50%. Redukcije u snabdijevanju su

svakodnevne i traju duže od 12 sati dnevno.

Ostala naselja na teritoriji Općine Živinice snabdijevaju se vodom iz lokalnih vodovoda. Najstariji od

njih izgrađeni su osamdesetih godina prošlog stoljeća, dok su noviji izgrađeni nakon 1995. godine

sredstvima samih mještana ili sredstvima iz humanitarne pomoći. Uvidom u Registar10 ovih vodovoda

dostavljen od strane Općine Živinice, vidljiv je njihov značajan broj:

Redni broj

Mjesni vodovod/ javni bunar

Mjesna zajednica

Raspoloživi podaci o izdašnosti (l/s)

Broj priključenih domaćinstava / stanovnika

1. Lijepa voda Priluk 2.00 400 domaćinstava

2. Bujakovac Priluk 3.20 265 domaćinstava

3. Zukići Priluk 1.50 44 domaćinstava

4. Šerići Šerići - 600 domaćinstava

5. D. Bučik Šerići - 200 domaćinstava

6. Bunari Šerići - 30% stanovništva MZ

7. Vidnjevi Suha 12.00

350 domaćinstava

8. Jablanica Suha 200 domaćinstava

9. Stublovi Barice 1.80 250 domaćinstava

10. Pješinac G. Živinice 2.00 310 domaćinstava

11. Bunar Studenac 0.60 60 domaćinstava

12. Pješinac Šišići, G. Živinice

2.30 1200 domaćinstava

13. Bunar Stubo Šišići -

14. Beširovići - Jahići

G. Višća - 110 domaćinstava

15. Ćenda G. Višća - 44 domaćinstava

16. Ćenda - Jahići G. Višća - 5 domaćinstava

17. Smajići G. Višća - 20 domaćinstava

18. Bajrami G. Višća - 17 domaćinstava

19. Kupjerusi G. Višća - 75 domaćinstava

20. Hadžije G. Višća - 110 domaćinstava

21. Đuvelika G. Višća - 15 domaćinstava

22. Kažalj G. Višća - 38 domaćinstava

23. Kudinjovača G. Višća - 25 domaćinstava

24. Polja G. Višća - 30 domaćinstava

25. Brza voda Šahići - 80 domaćinstava

26. Goranovac Šahići - 30 domaćinstava

27. Močila Šahići - 35 domaćinstava

28. Jasenov krš Šahići - 22 domaćinstava

29. Gaj Šahići - 25 domaćinstava

30. Radašnica Podgajevi - 260 domaćinstava

31. Džafer voda Podgajevi - 135 domaćinstava

32. Brgulska voda Podgajevi - 210 domaćinstava

33. Jelah Podgajevi - 35 domaćinstava

34. Sinac - rijeka Đurđevik - 2200 domaćinstava


65

Redni broj


Mjesna zajednica



35. Djedinski vodovod

Đurđevik - 184 domaćinstava

36. Arzina voda Đurđevik 100 domaćinstava

37. Zmajevac Đurđevik 50 domaćinstava

38. Fazlićka voda Đurđevik 30 domaćinstava

39. Sinac - Rijeka

St. Đurđevik, Kovači, Đurđevik

oko 420 stanovnika (oko 105 domaćinstava)

40. Toplice Bašigovci, D. Lukavica

oko 4000 stanovnika (oko 1000 domaćinstava)

41. Crvena vodica Bašigovci oko 50 domaćinstava

42. Toplice D. Lukavica 400 korisnika

43. Fetina voda D. Lukavica 70 korisnika

44. Izvor Junac D. Lukavica 2000 korisnika po potrebi

45. Šumska voda D. Lukavica 70 korisnika

46. Toplica G. Lukavica 325 učesnika

47. Džebarka G. Lukavica 85 učesnika

48. Sarajlićka G. Lukavica 45 učesnika

49. Gajevci G. Lukavica 7 učesnika

50. Čugan G. Lukavica 20 učesnika

51. Ćehajići G. Lukavica 8 učesnika

52. Korito G. Lukavica 15 učesnika

53. Lastavice G. Lukavica - 30 učesnika

54. Čugan (II) G. Lukavica - 3 učesnika

55. Voda Rasima Ć. G. Lukavica - 1 učesnika

56. Voda Hamze K. G. Lukavica - 1 učesnika

57. Džebarka Svojat

2,70

108 domaćinstava

58. Hreljac Svojat 30 domaćinstava

59. Mala rijeka Svojat 55 domaćinstava

60. Čančaruša Svojat 5 domaćinstava

61. Gračanička rijeka

Gračanica 428 domaćinstava

62. Puževice Gračanica 70 domaćinstava

63. Vrelo Gračanica 40 domaćinstava

64. Mjesni vod. sa izvorištem u Džebarima

Zelenika 0,58 30 domaćinstava

65. Ravan Zelenika 120 domaćinstava

66. Tupković 300 domaćinstava





71. Trojanski bunar Tupković 60 domaćinstava


66

Redni broj


Mjesna zajednica



72. Bunar kod kuće M. Salihović

Tupković 30 domaćinstava

Ukupno: 28.68 11369 domaćinstava

TABELA 40 - LOKALNI VODOVODI OPĆINE ŽIVINICE

Upravljanje lokalnim vodovodima nije pod ingerencijom JKP „Komunalno“ Živinice, već je

odgovornost mjesnih zajednica ili pojedinaca i grupa pojedinaca, što može predstavljati problem u

pogledu kvaliteta vode. Podaci o izdašnosti pojedinih izvorišta mjesnih vodovodnih sistema dobiveni

su u komunikaciji sa predstavnicima mjesnih zajednica u decembru 2011. godine.

Zaštita izvorišta Sprečko polje (izvorište u aluvijalnom akviferu intergranularne poroznosti) i izvorišta

Toplice (izvorište u akviferu pukotinsko-karstne poroznosti) od zagađenja i štetnih uticaja na njihove

kvalitativne i kvantitativne karakteristike provodi se u skladu sa:

a) Odlukom o uspostavljanju i održavanju zaštitnih zona izvorišta (bunara) u Sprečkom polju (Skupština opštine Živinice, 30.07.1985. godine)

b) Odlukom o uspostavljanju i održavanju zaštitnih zona izvorišta „Toplice“ (Skupština opštine Živinice, 27.02.1981. godine).

S obzirom da su ove odluke donesene prije 25 i više godina19, te je vjerovatno došlo do promjena u

prostoru, te imajući u vidu da je na snazi novi Pravilnik o zonama sanitarne zaštite, bit će nužno u

narednom periodu provjeriti granice zona zaštite i stepen provođenja propisanih mjera u zaštitnim

zonama, te prilagoditi ih novonastalom stanju.

Pored navedenih izvorišta, koja služe za vodosnabdijevanje Općine Živinice, na području općine Živinice egzistira i izvoriše Studešnica, a koje služi u vodosnabdijevanju Banovića. Područje izvorišta Studešnice još nije dovoljno istraženo. U narednom periodu će se vršiti dodatna istraživanja kojima će se utvrditi da li postoje dovoljne količine vode u akviferima u sjevernom dijelu obuhvata. Radi rješavanja ovog problema potrebno je izvršiti dodatne istražne radove na području Zaštićenog pejzaža, te nakon provedenih istražnih radova, omogućiti izgradnju vodovodnih objekata i infrastrukturne mreže. U cilju osiguranja zaštite izvorišta od zagađenja i drugih nepovoljnih uticaja na zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost izvorišta, Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama izvorišta vode za piće „Studešnica“, utvrđene su zone sanitarne zaštite izvorišta i mjere zaštite izvorišta od zagađenja: 1. Prva zaštitna zona, koja se dijeli na: - Ia – zona najstrožeg režima zaštite – zona izvorišta - Ib – zona strogog režima zaštite 2. Druga zaštitna zona – zona ograničenog režima zaštite 3. Treća zaštitna zona – zona blagog režima zaštite

19 Rješenje o vodnoj dozvoli broj UP-I/25-40-717-7/08 izdato JKP „Vodovod i kanalizacija“ Tuzla kao

korisniku od strane „Agencije za vodno područje rijeke Save“ Sarajevo dana 07.07.2009. godine.


67

Ia zaštitna zona se utvrđuje radi zaštite objekata i uređaja za zahvatanje vode i njegove neposredne okoline od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja vode, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih uticaja. Ova zona se utvrđuje na lokalitetu kaptiranog izvora, te obuhvata površinu od 0,785 ha oko izvora. Navedena zona mora biti ograđena čvrstom ogradom radi zabrane pristupa neovlaštenim licima i provođenja kontrole kretanja i na njenom prostoru su zabranjene sve aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem sistema za vodosnabdijevanje. Ib zaštitna zona se utvrđuje na dvanaest lokaliteta i obuhvata ponore koji su obilježeni brojevima 1 -12, ukupne površine 18,76 ha. Predviđeno je da se Ib zona obezbijedi obodnim kanalima radi sprječavanja zamućenja vode i zaštite od eventualnih drugih zagađenja. Navedena zona mora biti ograđena čvrstom ogradom radi zabrane pristupa neovlaštenim licima i provođenja kontrole kretanja. Druga zaštitna zona obuhvata područje ukupne površine 1.160,46 ha. Na području druge zaštitne zone zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorišta. Treća zaštitna zona je zona blagog režima zaštite i obuhvata prostor površine 2.076,14 ha. Na području ove zone zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorišta. Sanitarna sječa šume u drugoj i trećoj zaštitnoj zoni može se realizovati isključivo u zimskom periodu kada je debljina snijega takva da potpuno štiti tlo od razaranja, a eventualno i u veoma sušnom periodu ljeta, uz odobrenje Korisnika vodozahvatnog objekta. Isti je dužan da izvede sve radove da se obilježe i zaštite zone sanitarne zaštite.20

2.7.2. POTREBE STANOVNIŠTVA ZA VODOM ZA PIĆE

Trenutne potrebe stanovništva Općine Živinice za vodom i deficit vode utvrđeni su na osnovu

procijenjenog broja stanovnika, vrijednosti specifične potrošnje vode usvojene u Dugoročnom

programu snabdijevanja7, vrijednosti koeficijenta dnevne neravnomjernosti preuzete iz DPS,

procijenjenog koeficijenta obuhvata i podataka o trenutno raspoloživim količinama vode na području

Općine.

Ukupna specifična potrošnja sastoji se iz specifične potrošnje tri kategorije:

a) Potrošnja vode u domaćinstvima

b) Potrošnja privrede priključene na gradski vodovod, institucionalna i javna komunalna potrošnja

c) Neoprihodovana potrošnja, tj. gubici.

U Dugoročnom programu snabdijevanja dat je procijenjeni koeficijent obuhvata stanovništva

vodovodnim sistemima, specifična potrošnja vode i koeficijenti dnevne neravnomjernosti u

tabelarnim prikazima koji slijede.

20 Prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićeni pejzaž „Konjuh" 2010 – 2030., Tuzla, juli 2013. godine


68

Kategorija potrošača

Procijenjeni koeficijent obuhvata u planskom periodu, (%)

2000. 2010. 2020. 2030.

Općinski centar 97 100 100 100

Ostala naselja 60 60 65 65 TABELA 41 - OBUHVAT VODOVODNOG SISTEMA U PLANSKOM PERIODU


Specifična potrošnja vode u planskom periodu, qspec (l/stan,dan)

2000. 2010. 2020. 2030.

Općinski centar 290 300 320 330

Ostala naselja 250 260 280 300 TABELA 42 - VRIJEDNOST SPECIFIČNE POTROŠNJE VODE U PLANSKOM PERIODU


Procijenjeni koeficijent neravnomjernosti u planskom periodu, %

2000. 2010. 2020. 2030.

Općinski centar 1.50 1.50 1.40 1.40

Ostala naselja 1.60 1.60 1.50 1.50 TABELA 43 - KOEFICIJENT DNEVNE NERAVNOMJERNOSTI U PLANSKOM PERIODU

Obzirom na probleme u vodosnabdijevanju cijelog Tuzlanskog kantona i trenutni deficit vode za piće,

kako po kvantitetu tako i po kvalitetu, u Općini Živinice prioritetni cilj prostornog razvoja je osigurati

potrebne količine pitke vode za potrebe stanovništva i industrije do kraja planskog perioda. U

sljedećoj tabeli su iskazane potrebe za pitkom vodom i deficiti vode do kraja planskog perioda:

Područje Grad Živinice i prigradska naselja

Ostala naselja Ukupno

Procjena broja stanovnika 2013. 22167 39034 61201

2022. 22942 40400 63342 2032. 23718 41766 65484

Koeficijent obuhvata (%) 2013. 100 60

2022. 100 65 2032. 100 65

Specifična potrošnja Vode qsp

(l/stan, dan) 2013. 300 260 2022. 320 280 2032. 330 300

Koeficijent dnevne neravnomjernosti kd 2013. 1.50 1.60

2022. 1.40 1.50 2032. 1.40 1.50

Raspoloživa količina vode Qrasp (l/s)

55 28.68 83.68

Potrebna količina vode Qdn, max (l/s)

2013. 140.83 137.51 278.34 2022. 145.09 155.64 300.73 2032. 154.70 172.41 327.11

Deficit vode (l/s) 2013. 85.83 108.83 194.66

2022. 90.09 126.96 217.05


69

Područje Grad Živinice i prigradska naselja

Ostala naselja Ukupno

2032. 95.68 172.41 239.41 TABELA 44 - POTREBE ZA PITKOM VODOM DO KRAJA PLANSKOG PERIODA

Sva poznata značajnija izvorišta vode za piće na teritoriji Općine su već zahvaćena (Sprečko polje 120

– 200 l/s i Toplice 140 – 230 l/s, ukupno 260 – 430 l/s) i samo manjim dijelom se koriste za

vodosnabdijevanje u Općini Živinice (oko 13 - 21 %), dok ostatak koriste potrošači susjednih Općina.

2.7.3. SISTEMI VODOSNABDJEVANJA

Opredjeljenje da se stanovništvo Općina Živinice, Tuzla i Lukavac snabdijeva vodom iz jezera Modrac,

i uz izgrađeno postrojenje za pripremu vode za piće Cerik kapaciteta 300 l/s koje se po potrebi koristi,

te usvojeni Zakon o zaštiti akumulacije Modrac na području TK, ipak predstavlja problematično

rješenje. Problemi su vezani za nadvišenje brane Modrac, reviziju i preraspodjelu trenutnih količina

vode potrebnih za industriju, te zaštitu akumulacije Modrac od zagađenja i eutrofikacije kroz tretman

otpadnih voda svih zagađivača čiji je recipijent jezero Modrac. U isto vrijeme bila bi značajno

reducirana rekreaciona i turistička aktivnost, koja se razvila u značajan privredni resurs, što je u koliziji

sa korištenjem vode jezera Modrac za vodosnabdijevanje stanovništva.

Prostornim planom Tuzlanskog kantona 2005-2025, planirana je izgradnja akumulacije Mačkovac, na

rijeci Oskovi. Ova akumulacija je planirana za snabdijevanje vodom općina: Tuzla, Banovići, Živinice i

Lukavac. Dokumentacijom iz 1975. godine procijenjeno je da bi ista mogla da obezbijedi, prosječno

500 l/s. Prema selektivnim mjerenjima provedenim u 2000. godini, ova akumulacija mogla bi

obezbijediti oko 800 l/s vode. Kada je ova akumulacija planirana, sliv akumulacije je bio pogodan za

izgradnju objekta koji bi služio za snabdijevanje pitkom vodom. U slučaju opredjeljenja za gradnju tog

objekta, biće potrebno provesti sva potrebna istraživanja: hidrološka, geološka, hidrogeološka i

druga.21

Pored navedenog, za Općinu Živinice (kao i za još neke Općine TK) moguće dugoročno rješenje je

dovođenje potrebnih količina pitke vode iz susjednog sliva rijeke Krivaje izgradnjom regionalnog

sistema vodosnabdijevanja, u saradnji sa susjednim Općinama.

Vodovodni sistem tuzlanske regije sa prevođenjem voda iz rijeke Krivaje razmatran je u dvije

varijante:

VARIJANTA I

Prevođenje voda iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke Oskove, tj. Spreče tunelom kroz planinu Konjuh. Na

rijeci Krivaji, na lokaciji Careva Ćuprija predviđen je vodozahvat otvorenog tipa i dovodni kanal

dimenzija 1.5 x 1.0 m, L = 3.7 km do tunela prečnika 3.5 m, dužine L = 13 km, sa cjevovodom unutar

tunela prečnika 1.1 m. Po izlazu iz tunela u dolini rijeke Oskove planirana je izgradnja postojenja za

tretman vode sa rezervoarom čiste vode i pumpnom stanicom Oskova odakle bi se voda distribuirala

do rezervoara u Općinama Živinice, Tuzla, Lukavac, Kalesija, Banovići i Srebrenik.

21 Prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićeni pejzaž „Konjuh" 2010 – 2030., Tuzla, juli 2013. godine


70

VARIJANTA II

Druga varijanta je specifična jer predstavlja dio hidro - energetskog postrojenja na rijeci Krivaji.

Zahvat vode bio bi iz akumulacije Buk odakle bi se pumpala u gornji kompenzacioni bazen na planini

Konjuh na potoku Mala Maoča zapremine 3.81 hm3 sa gravitacionim tunelom do sliva rijeke Oskove

dugim oko L = 555 m (prva podvarijanta) ili gornji kompenzacioni bazen iznad potoka Rahmanovac

zapremine 3.34 hm3 sa gravitacionim tunelom do sliva rijeke Oskove dugim oko L = 2115 m (druga

podvarijanta). Ovakvo rješenje bilo bi dio višenamjenskog sistema izravnanja proticaja na rijeci Krivaji,

vodosnabdijevanja tuzlanske regije, vodosnabdijevanja centralne Bosne iz akumulacije Buk i

proizvodnje vršne električne energije.

2.7.4. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Grad Živinice tek u novije vrijeme sveobuhvatnije rješava pitanje evakuacije i tretmana otpadnih

voda. U 2011. godini završena je izgradnja više kanalizacionih kolektora ukupne dužine L= 9055,00 m

na koje su priključeni sekundarni kanali. Dužina sekundarne kanalizacione mreže iznosi cca. 46 km. U

tabeli koja slijedi prikazani su novoizgrađeni kolektori sa profilima i dužinama.

Kolektor Vrsta i profil cijevi (mm) Dužina (m)

Kolektor I PEHD KOR. KAN. CIJEVI 22DN 600 334

PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 1000 2000

Kolektor II PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 500 221

Kolektor III




Kolektor III – Krak za Litve PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 400 170

Kolektor IV - Sjever PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 400 2300

Kolektor Lug - Karaula PEHD KOR. KAN. CIJEVI DN 400 830

UKUPNO: 9055 TABELA 45 – NOVOIZGRAĐENI KOLEKTORI

U toku je izgradnja „Faza 0 – Objekti predtretmana“ postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Živinice kapaciteta ES 25 000. U prvoj fazi postrojenje je projektovano za ES 25000, a u drugoj fazi za

ES 40 000.23 U tabelarnom pregledu koji slijedi je prognoza procenta obuhvata kanalizacionim

sistemom do 2032. godine, na osnovu koje je i dimenzionirano postrojenje u izgradnji10:

R.b. Mjesna zajednica

Obuhvat kan. sist. 2012 (%)

Br. stan. priklj. na PPOV 2012





1. G. Živinice 0 0 0 0 30 1004

2. Šišići 0 0 0 0 30 737

3. Oskova 50 1850 70 2750 90 3716

22 PEHD korugirane kanalizacione cijevi 23 Projekat: Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Živinice – 25000 es, faza 1 – objekti biološkog

tretmana i tretmana mulja. Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo. Sarajevo 2010. godine


71

R.b. Mjesna zajednica







4. Litve 70 1260 80 1529 100 2009

5. D. Višća 40 720 50 956 70 1406

6. Podgajevi 0 0 0 0 60 2009

7. Đurđevik 0 0 0 0 50 1674

8. Stari Đurđevik

0 0 0 0 40 1741

9. Kovači 0 0 0 0 40 580

10. Rudar Živinice

80 3840 90 4586 100 5357

11. Živinice Centar

95 9975 100 11148 100 11718

UKUPNO: 17645 20969 31951

TABELA 46 - OBUHVAT KANALIZACIONOG SISTEMA U PLANSKOM PERIODU

Pri dimenzioniranju postrojenja, u obzir su uzete i otpadne vode industrije. Naredna tabela prikazuje

procijenjeno opterećenje od industrije, te ukupan zbir opterećenja od stanovništva i industrije.

Opterećenje Ekvivalentni broj stanovnika (EBS) u

planskom periodu

2012. 2022. 2032.

Stanovništvo 17645 20969 31951

Industrija 4300 4971 6165

UKUPNO: 21945 25940 38116 TABELA 47 - OPTEREĆENJE POSTROJENJA

Prikupljanje i dispozicija otpadnih voda izvan obuhvata kanalizacije grada Živinice obavlja se

individualno, uglavnom putem septičkih jama nepoznatih karakteristika i stanja.

Uzimajući u obzir da su već izgrađeni kanalizacioni kolektori za šire područje grada Živinice, da je u

toku izgradnja početne faze postrojenja za tretman otpadnih voda, te da se planski period postrojenja

poklapa sa planskim periodom ovog prostornog plana, smatra se da je u planskom periodu problem

tretmana otpadnih voda stanovništva za grad Živinice adekvatno riješen. Radi postizanja cilja zaštite

kvaliteta voda na području Općine potrebno je obezbijediti tretman otpadnih voda stanovništva za

ostala naselja i tretman otpadnih voda industrije.

Prema EU Direktivi o otpadnim vodama naselja 91/271/EEC potrebno je obezbijediti tretman

otpadnih voda svih naselja sa opterećenjem većim od 2000 ES koja svoje otpadne vode ispuštaju u

osjetljiva područja. U skladu s tim planira se tretman otpadnih voda naselja nabrojanih u narednoj

tabeli i tretman otpadnih voda svih naselja koja svoje otpadne vode ispuštaju direktno u jezero

Modrac:


72

Naselje Procijenjeni broj stanovnika

2013. 2022. 2032.

Prioriteti do kraja prvog planskog perioda 2022. Šerići 2855 2955 3055 Priluk 2319 2400 2482 Đurđevik 3319 3435 3551 Dubrave Gornje 3508 3631 3754 Dubrave Donje 2301 2381 2462 Ukupno: 14302 14802 15304

Prioriteti do kraja planskog perioda 2032. Bašigovci 2630 2722 2814 Višća Donja 1249 1293 1336 Suha 2048 2120 2191 Gračanica 2220 2298 2375 Ukupno: 8147 8433 8716

% od ukupnog broja stanovnika općine

36.68

TABELA 48 - PRIORITETNA NASELJA ZA TRETMAN OTPADNIH VODA

Za nabrojana naselja u prethodnoj tabeli potrebno je izraditi dokumentaciju za usvajanje koncepta

prikupljanja, tretmana i dispozicije otpadnih voda, a nakon usvajanja koncepcije pristupiti izradi

projektne dokumentacije, obezbjeđivanju sredstava i provođenju procedura za dodjelu ugovora o

nabavci, te realizaciji planiranih radova.

Tretman otpadnih voda za ova naselja obezbijediti izgradnjom tipskih uređaja konvencionalnog

tretmana otpadnih voda adekvatnog kapaciteta ili u cilju smanjenja troškova i kada potrebna

dokumentacija pokaže opravdanost takvih rješenja, izgradnjom energetski efikasnijih, za izgradnju i

održavanje jednostavnijih i jeftinijih uređaja kakvi su npr. vještačke močvare (posebno imajući u vidu

postojanje na području Općine većeg broja depresija u terenu nastalih eksploatacijom mineralnih

sirovina koje se eventualno mogu na ovaj način privesti korisnoj svrsi). Isti koncept predlaže se i za

naselja sa manjim brojem stanovnika koja ovdje nisu navedena kao prioritet, ali gdje zbog lokalnih

okolnosti postoji izražena potreba za tretmanom otpadnih voda, što bi općinu približilo evropskim

kretanjima u ovoj oblasti.

Kao prelazno rješenje, u cilju smanjenja negativnih uticaja otpadnih voda stanovništva manjih naselja

na kvalitet površinskih i podzemnih voda, planiraju se na nivou općine aktivnosti podizanja svijesti i

davanja uputstava o pravilnoj izgradnji i održavanju (prije svega adekvatnom pražnjenju) trokomornih

vodonepropusnih septičkih jama za individualne stambene objekte. Planira se izrada jednostavnog

besplatnog priručnika o pravilnom izboru lokacije, ispravnoj izgradnji i održavanju sa tipskim

rješenjem trokomorne vodonepropusne septičke jame.

Kada je u pitanju tretman otpadnih voda industrije prije ispuštanja u prirodni recipijent ili sistem

javne kanalizacije, ovo pitanje se rješava u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i

štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije,

odnosno, u drugi prijemnik (Sl. novine F BiH, br. 50/07).


73

2.7.6. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODE

Poplave 2014. godine, koje su zahvatile velike dijelove naše zemlje, još jednom su dokazale ranjivost

prostora Bosne i Hercegovine kada je riječ o ovoj prirodnoj nepogodi, kao i manjak sistema za

odbranu od poplava. Nažalost, općina Živinice je bila jedna od općina koje su bile i najviše pogođene.

Općina Živinice spada u najugroženije općine Tuzlanskog kantona kada je u pitanju štetno djelovanje

voda.2 Sliv rijeke Spreče sa pritokama pokriva skoro cijelu teritoriju Općine. Do poplava na ovom

području dolazi dominantno zbog nereguliranosti i obraslosti riječnih korita, zatrpanosti muljem i

ugljenom prašinom, nekontrolisane sječe šuma i pojave erozije i bujica, te visokog nivoa podzemnih

voda.

Dominantni vodotok, rijeku Spreču, na teritoriji Općine Živinice karakteriše usko korito sa niskim

obalama, obraslo vegetacijom sa pojavom meandriranja, jednom riječju, mali kapacitet prirodnog

korita zbog kojeg pri nailasku velikih voda dolazi do plavljenja okolnog, uglavnom poljoprivrednog

zemljišta.

U dijelu ušća rijeke Spreče u jezero Modrac, poplavama doprinosi i uspor samog jezera. Ravničarski

teren uslovljava da i pri malo većim nivoima dolazi do plavljenja značajnih površina terena. Situaciju

dodatno otežava smanjenje korisne zapremine akumulacije usljed zatrpavanja nanosom i

eutrofikacije. Pri ekstremno velikim proticajima rijeke Spreče, uzvodno od jezera Modrac dolazi do

plavljenja do 3000 ha uglavnom poljoprivrednih površina.

Grad Živinice i manja naselja u dolinama Oskove i Gostelje stalno su ugrožena od poplava velikim

vodama ovih rijeka.

Karakteristične vrijednosti hidroloških parametara za najznačajnije vodotoke na području općine

prikazane su u tabeli:

Vodotok VS Period

obrade

Orografski

sliv (km2)

Qsr,god

(m3/s)

Qmax,regist

(m3/s)

Qmin,regist

(m3/s)

Gostelja Živinice 1968-1990 210 3.74 160 0.151

Oskova Donja Višća 1975-1990 162 2.92 110 0.209

Spreča Osmaci 94 1.19 13.8 0.042

Spreča Krivača 1958-1981 302 4.29 49.8 0.151

Spreča Modrac 1958-1977 1176 16.3 301 0.068 TABELA 49 - HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE VODOTOKA NA PODRUČJU OPĆINE

U narednoj tabeli date su površine plavljenja velikim vodama rijeke Spreče različitih vjerovatnoća

pojave:

Vjerovatnoća pojave Plavljene površine (ha)

1/20 4184

1/100 4787

1/500 5067 TABELA 50 - POVRŠINE PLAVLJENJA


74

Odbrana od poplava na području gornjeg Sprečkog polja u Općini Živinice do sada se uglavnom

sastojala iz podizanja lokalnih nasipa radi zaštite manjih poljoprivrednih površina. Postojeći zaštitni

nasipi u sklopu poljoprivrednog dobra su ranga zaštite i stanja koji ne zadovoljavaju kriterije koji važe

za vodoprivredne objekte u pogledu dimenzija i visine nadvišenja.

Radi povećanja kapaciteta korita rijeka Spreče i Oskove do 2008. godine urađeno je čišćenje korita

rijeke Spreče od utoka Oskove u dužini od cca. 4450 m nizvodno i čišćenje korita rijeke Oskove od

ušća u Spreču u dužini od cca 1500 m uzvodno.

Kao i područje čitavog kantona, područje Općine Živinice izloženo je procesima površinske i dubinske

erozije koji su u novije vrijeme intenzivirani pretvaranjem šumskog u poljoprivredno i

nepoljoprivredno zemljište, stihijskog naseljavanja i povećanog broja grla stoke čija se hrana dijelom

osigurava kresanjem lisnika. Proces erozije na području općine posebno je interesantan s aspekta

zaštite jezera Modrac od zasipanja nanosom. Nakon izvršenih istraživanja zaključeno je da sa slivnog

područja rijeke Spreče (831.60 km2) prosječno godišnje u jezero Modrac dospije oko 560 m3 nanosa

po km2 slivne površine.

Kao moguća zaštita od poplava, predviđena su dva varijantna rješenja.

U prvoj varijanti predlaže se izgradnja zaštitnih nasipa duž vodotoka rijeke Spreče sa različitim

rangom zaštite. Za potez od granice Općine do Živinica predviđen je rang zaštite 1/20 sa nadvišenjem

od 30 cm. Za dionicu od Živinica do jezera Modrac predviđa se rang zaštite 1/100 sa nadvišenjem od

80 cm.

U drugoj varijanti predlaže se regulacija vodotoka kontinuirano sa dvogubim trapeznim koritom.

Minor korito je dubine 2 m sa nagibom kosina 1:2, a major ima bermu od 5 m i nagib kosina do

terena 1:3.

Osim dva navedena rješenja ranije je razmatrano i rješenje sa izgradnjom akumulacije Osmaci na

rijeci Spreči u blizini istoimenog naselja na teritoriji Općine Kalesija, ali je ovo rješenje danas upitno

jer bi se tijelo brane nalazilo na teritoriji F BiH, a akumulacioni bazen na teritoriji RS. Ova akumulacija,

osim regulisanja vodnog režima rijeke Spreče, imala bi i funkciju obezbjeđenja potrebnih količina

vode za navodnjavanje u gornjem Sprečkom polju, vodosnabdijevanje industrije i eventualno

stanovništva uz vodotok, te poboljšanja stanja u akumulaciji Modrac za vrijeme velikih voda.

U cilju kontrole zasipanja jezera Modrac i vodotoka Spreče, Oskove i Gostelje nanosom i sprječavanja

buičavosti i erozije potrebno je spriječiti smanjenje šumskog fonda kroz kontrolisanu sječu šuma u

skladu sa dugoročnim planovima i redovne inspekcijske kontrole, te pošumljavanje i pretvaranje

izdanačkih šuma u srednje i visoke.


75

2.7.5. HIDROTEHNIČKE MELIORACIJE

Na području Tuzlanskog kantona, značajniji sistemi za odvodnjavanje poljoprivrednih površina

izgrađeni su uz obale rijeke Spreče, u gornjem Sprečkom polju. Nizvodno od Kalesije odvodnjava se

oko 520 ha, nizvodno od Prnjavora oko 80 ha i kod Krušika oko 260 ha poljoprivrednog zemljišta, ali

se ne raspolaže podacima o hidromelioracionim mjerama isključivo na teritoriji Općine.

Poznato je da dolina rijeke Spreče ima značaj za organizovanje proizvodnje različitih poljoprivrednih

proizvoda. Svojevremeno je planiranjem akumulacije Modrac i predviđeno da se vremenom realizuje

niz projekata iz oblasti melioracionih radova, radi intenziviranja poljoprivrednih aktivnosti. Koliko je

poznato, do toga nije došlo u obimu koji je planiran. Dio tzv. gornje Spreče od jezera Modrac

uzvodno, što obuhvata i dobar dio Općine Živinice, prema pedološkim karakteristikama posjeduje

fundamentalne uslove za intenzivnu obradu i osavremenjavanje procesa poljoprivredne proizvodnje.

Pri ovome je primarni zadatak odvodnjavanje zemljišta kao dio melioracionih aktivnosti.

Površine prikladne za kultiviranje na kojim je potrebno izvršiti melioracione radove radi poboljšanja

kategorije tla i stvaranja uslova za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju prikazane su u sljedećoj

tabeli24.

Površina poljoprivrednog zemljišta (ha)

Agrozona I %

Agrozona II %

Agrozona IIII %

7.358,61 41,56 51,61 1,75

TABELA 51 - POVRŠINE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA POGODNE ZA KULTIVACIJU

24 Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 – 2025. godina, Projekcija prostrornog razvoja. Zavod za

urbanizam Tuzla, juli 2008. godine


76

2.8. MINERALNE SIROVINE

Prema dosadašnjim saznanjima, na području Općine Živinice zastupljene su sljedeće mineralne

sirovine: ugalj, krečnjak, tehnički i ukrasni kamen, kvarcni pijesak, cementni laporac, nafta, plin,

željezovito – kobaltno – niklonosna ruda, šljunak, te termalne i mineralne vode. Važno je pomenuti

da je određeni broj pomenutih mineralnih sirovina, odnosno njihova ležišta, tek u fazi istraživanja ili

predstavljaju potencijalne prostore za istraživanje, što je prikazano u grafičkom dijelu plana. Sve

navedene mineralne sirovine grupisane su u tri glavne grupe: energetske mineralne sirovine,

metalične mineralne sirovine, te nemetalične mineralne sirovine.

2.8.1. ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE

Na području Općine Živinice zastupljeni su: mrki ugalj i lignit.

2.8.1.1. MRKI UGALJ

Ugljeno područje Đurđevičkog bazena ima približno trouglasti oblik, a izduženo je u pravcu SZ - JI.

Dužina basena je cca 5,5 km, širina varira od 1 do 2,5 km. Zahvatna površina Đurđevičkog ugljenog

basena je oko 13 km2 i nalazi se na oko 4 km istočno od centralnog Banovićkog basena.

Ugalj u Đurđeviku se javlja u vidu jednog glavnog sloja, koji je jasno odvojen od podinskih i krovinskih

sedimenata. Debljina ovog sloja je 12 - 25 m. Pružanje ovog sloja je približno I - Z sa padom prema J

do 30º. Dubina zalijeganja dostiže 450 m. Dubina zalijeganja ugljenog sloja nije ista. Na sjevernom

obodu je dubina zalijeganja manja i u tim područjima se vrši površinska eksploatacija, a u dubljim

dijelovima jamska. Unutar sloja se sreće nekoliko proslojaka jalovine koji ne prelaze debljinu od 40

cm. Podinu ugljenog sloja čine laporovito - pjeskovite gline koje prelaze u slojeviti ugalj, a mogu se

javiti konglomerati, pješćari, glinovito-laporovite gline i ugljevite gline. Krovinu čine debela serija

laporaca i krečnjakih laporaca debljine mjestimično do 40 m. Debljina laporovite serije u ovom dijelu

basena iznosi 240 - 300 m. procenat CaCO3 je u prosijeku 70 % i znatno su tvđi od laporaca Banovića.

Ukupna debljina krovine u Đurevičkom dijelu basena je oko 450 m. Jama Đurđevik je metanska.

Postoje pretpostavke za mogućnost pojave sumporvodonika kao i pojave azotnih gasova kao

produkata miniranja na pripremnim i otkopnim radilištima.

Ugljena serija u Đurđeviku ima oblik basena, raskinutog ka J i diferencijalno spuštenog ka S i SZ.

Rasjedi pravca JI - SZ imaju podređen značaj. Dominantni su longitudinalni rasjedi pružanja I - Z,

transverzalni S - J i dijagonalni SI - JZ. Duž ovih rasjeda izvršena su znatna kretanja sa relativno

vertikalnim spuštanjem. Rasjedna tektonika nije ravnomjerno zastupljena u basenu. Najveći rasjed je

gravitaciono normalni rasjed, a pruža se sredinom basena pravca I - Z sa padom prema J, od kopa

Brezje do Višće.

Podzemne vode do sada nisu pravile veće probleme u procesu eksploatacije. Podzemni režim voda

uslovljen je uglavnom strukturno - tektonskim stanjem krovinskih laporaca i serije sedimenata iznad

njih. Na ovom ternu je moguć pukotinsko tektonski tip izdani u laporcima, afreatski u završnim

sedimentima. Rezerve podzemne vode su male. U ugljenom sloju nema prisustva vode sa izuzetkom

rasjednih zona. Podinska serija pretežno ima glinoviti karakter i nema uslova za sakupljanje


77

podzemnih voda. Ovaj teren dreniraju rijeke Oskova i Gostelja. Ukupan dotok vode u jamu vezan je za

padavine. Maksimalan dotok vode u jamu je 4.83 m3/min, a minimalan 1.7 m3/min.

Pomjeranje tla su registrovana najčešće u otkopanom prostoru površinskih kopova, radi širokog

fronta zasjecanja u etažnim radovima. Teren nad jamom je oštečen kao posljedica slijeganja tla iznad

otkopanog prostor, ili usljed odlaganja mase sa PK, pri čemu se povećava debljina mase iznad jame.

Ugalj u Đurđeviku pripada grupi mrkih ugljeva sa pojedinim elementima kamenog uglja, tamnomrke

do crne boje, a javlja se kao sjajan i mat. Gornji dio ugljenog sloja je sastavljen od čistog drvenastog

dijela biljke u vidu crne staklaste mase tzv. vitrenski ugalj. Prema podini kvalitet uglja opada zbog

pojave tankih jalovih proslojaka i postaje više mat.

Eksploatacija ugljenih rezervi vrši se površinskim i podzemnim putem. Površinskom eksploatacijom

obuhvaćeni su reviri „Potočari“ i „Višća II“. Podzemnom eksploatacijom obuhvaćeni su reviri: jama

„Đurđevik“, jama „Đurđevik II“ i jama „Potočari“. Bilansne rezerve uglja prikazane su u narednoj

tabeli:

Bilansne rezerve A B C1 A+B+C1

PK „Potočari“ 2.749.537 10.564.748 398.676 13.712.961 PK „Višća II“ 2.447.558 14.004.687 - 16.452.245

Jama „Đurđevik“ 3.266.000 827.000 - 4.093.000

Jama „Đurđevik II“ - 8.362.000 - 8.362.000

Jama „Potočari“ - 15.015.000 1980.000 16.995.000

Ukupno 8.463.095 48.773.435 2.378.676 59.615.206

TABELA 52 - BILANSNE REZERVE UGLJA RUDNIKA ĐURĐEVIK

Basen Banovići zauzima prostor oko 27 km² (zajedno sa Đurđevikom, Bašigovcima, Željovom i

Seonom) i nalazi se u SI Bosni između sprečanske doline na S i planine Konjuh na J. Basen ima elipsast

izdužen oblik pravca I - Z u dužini oko 12 km, a po širini oko 6 km. Pregradna greda pravca I - Z dijeli

basen na dva dijela: južni i sjeverni dio. Južni dio je manji, plići i skoro otkopan. U njemu su postojale

jame: Radina, Mušići i Ćubrići, PK Ćubrić i Brestica. U sjevernom dijelu banovičkog basena su jama

Omazići, Pk Turija, Grivice i Banovići. Banovičkom basenu je sličan basen Seona. Basen Banovići je

povezan željezničkom prugom (Brčko - Banovići) i asfaltnim putevima sa ostalim dijelovima u zemlji.

Od separacije do proizvodnih pogona izgrađena je rudnička mreža željeznica sa duplim kolosijekom

na pojedinim pravcima. Asfaltni put Banovići - Živinice spaja magistralni put Županja - Sarajevo i

asfaltnim putem Banovići - Ribnica - Maglaj, povezje se na magistralni put Sarajevo - Doboj.

Ugalj u Banovićima se javlja u vidu jednog, glavnog sloja, koji je jasno odvojen od podinskih i

krovinskih sedimenata. Debljina ovog sloja je 10-25 m, prosječna debljina je 18 m. Pružanje ovog sloja

je približno I - Z sa padom prema J, pod uglom od 14-20º. Dubina zalijeganja dostiže 550 m. Unutra

sloja se sreću manji proslojci jalovine, naročito u podinskom dijelu ugljenog sloja. Učešće jalovine u

glavnom ugljen. sloju je oko 7%, a izražena je kroz 2-3 jalova proslojka koji ne prelaze debljinu veću

od 30 cm. U krovini glavnog sloja postoji razviće mlađeg ugljenog sloja, u sjevernom dijelu banovičkog

basena i području Tulovića. Ovo mlađe organsko nagomilanje u vidu šmirovitog uglja debljine je 1m.

Ova pojava prati završne sedimente krovine zapadne Grivice i istočne Turije, te nema ekonomsku

vrijednost. U području Bešina pojavljuje se ovaj sloj uglja, za koji se ranije smatralo da je glavni uglj.


78

sloj, tektonski izdignut od ostalog dijela. Bušenjem 2 bušotine ispod ovog sloja (apsolutne visine oko

350 m), nabušen je glavni sloj uglja. Iznad glavnog ugljenog sloja nataložena je laporovita serija

krovine.

Ležište je poremećeno rasjedima. Pružanje i pad rasjeda osim par većih nije stalan. Veći rasjedi

dijagonalno presjecaju baseni oni su na rastojanju 200-300 m, sa skokom do 200 m, i sa dugim

rasjedima grade sistem parketne strukture. Pojedini dijelovi banovićkog basana imaju sinklinalni

manji oblik basana, sa nagibom ugenih slojeva prema centru kao u Radini ili Omazićima, dok su mlađi

sedimenti nagnuti prema J. U ležištu mogla bi se izdvojiti Grivička i Turijska sinklinala.

Podzemna voda u južnom basenu do sada nije pravila veće probleme u procesu eksploatacije.

Sjeverni basen ima dvojake hidrogeološke karakteristike:

Neeksploatacioni tereni sa nedirnutom površinom i podzemnom hidrologijom;

PK Grivice, PK Turija i jama Omazići su poremetili h.g uslove tog dijela terena. Za intenzivnije

kretanje podzemnih voda u jamske prostorije mogu poslužiti rasjedi, veće pukotine kaverne.

Ispitivanja su pokazala da će presudan uticaj na dotok vode u PK imati količina padavina

(2300 m³ vode godišnje na 1 ha otvorenosti kopa). Najveći priliv vode je po količini na PK:

Turiji, Čubrić i Grivice (1988. godine). Količina jamske vode po rudničkoj evidenciji 1988.

godine iznosila je 642 283 m³.

Pomjeranje tla su registrovana najčešće u otkopanom prostoru PK. Veća kretanja tla su registrovana

duž južne granice južnog dijela basena, gdje je udnos ugljenog basena i oboda tektonski, odnosno

sasjedni koji se aktivirao u momentu rasterečenja sjevernog produktivnog krila. Kretanja su

privremena i bivaju zaustavljana odlaganjem krovine sa drugih terena, poslije vađenja uglja. Teren

pod jamama je oštećen kao posljedica slijeganja tla iznad otkopanog prostora. U sjevernom dijelu

postoji kretanje terena duž sjevernog oboda kopa Turija. Na prostoru grivičkog odlagališta zapažena

su manja kretanja laporovite mase.

Važno je pomenuti da se eksploatacija ugljenih rezervi rudnika Banovići ne vrši na teritoriji Općine

Živinice, ali obzirom da postojeće granice eksploatacionog polja ulaze u prostor Općine, potrebno je

dati nekoliko osnovnih podataka. Bilansne rezerve uglja prikazane su u narednoj tabeli:

Bilansne rezerve

A B C1 A+B+C1

PK „Turija“ 7.729.589 26.985.380 22.101.709 56.816.678 Jama „Turija“ - - 14.457.196 14.457.196 Jama „Tulovići“ - 13.810.062 12.697.345 26.507.407 PK „Grivice“ 10.671.001 29.858.089 1.090.771 41.679.861

Jama „Omazići“ 3.468.117 7.815.199 22.777.447 34.060.763 PK „Odžak“ 672.810 1.998.375 - 2.671.185 PK „Čubrić“ 1.164.735 1.325.277 565.774 3.055.786 PK „Breštica“ 5.128.384 11.840.655 646.928 17.615.957

UKUPNO 28.834.636 93.633.037 74.337.170 196.804.843 TABELA 53 - BILANSNE REZERVE UGLJA RUDNIKA BANOVIĆI


79

2.8.1.2. LIGNIT

Rudnik Dubrave je smješten u sjeveroistočnom dijelu Općine, a zauzima područje ograničeno rijekom

Sprečom i njenim pritokama Rijekom i Gribajom. Rudnik ima povoljan geoprometni položaj, obzirom

da južnu granicu površinskog kopa čini odvojak pruge normalnog kolosjeka Ljubače-Dubrave, koja

ujedno predstavlja željezničku vezu za Termoelektranu Tuzla, dok su zapadni i južni dijelovi rudnika

asfaltnim putem direktno povezani na regionalni put Tuzla – Zvornik.

Ugljeno ležište pripada južnoj sinklinali krekanskog bazena, a zauzima površinu od cca 185 ha. Ležište

ima oblik nepravilne poluelipse sa dužom osom u pravcu istok-zapad. Površina kopa iznosi cca 323 ha.

Razvojem kopa predviđena je maksimalna dubina kopa na koti k-100, što iznosi 325 m od najviše kote

terena k-425 u ograničenom polju površinskog kopa. U okviru eksploatacionog polja izdvaja se pet

lignitskih slojeva, a u eksploataciji se nalaze tri sloja, i to: glavni sloj, I krovni sloj i II krovni sloj.

Antiklinalom Ravna Trešnja odvojen je sjeverni od južnog sinklinorijum krekanskog ugljenog basena.

Južni sinklinorijum se prostire od potoka Bistarac na Z do sela Capardi na I. U njemu su razvijeni

ugljeni slojevi: podinski, glavni , I krovni, II krovni i III krovni ugljeni sloj koji se javlja samo u u ovom

dijelu basena. Podinski ugljeni sloj većinom je sa malo jalovih proslojaka, dok je veliko raslojavanje

ovog sloja prisutno kod Tovarnice. Ponegdje je podinski sloj podijeljen na podinski i povlatni, koji su

razdvojeni jalovinom debljine 20 - 50 m. Debljina ovog ugljenog sloja je promjenjiva ( I podinski 3.7 –

19 m, II podinski 4.9 - 39.9 m). Glavni ugljeni sloj razvijen je u Dubravskoj (92% rezervi uglja ovog

sloja) i Kovačević sinklinali. Debljina ovog sloja najčešće je 15-20 m, a najveća je u okviru sinklinale

Kovačević 25 m. I krovni ugljeni sloj razvijen je od Bos. Poljane do Par Sela prosječne debljine 12 m

(čistog uglja 7 m), a na području Par Selo - Tojšić prosječna debljina je 21.5 m, a čistog 15 m. II krovni

ugljeni sloj razvije je u okvru okviru sinklinala Bos. Poljana i Par Selo sa prosječnom debljinom

ugljenog sloja 11.2 m, a čistog oko 6 m i Dubrave sa prosječnom debljinom ugljenog sloja 17.5 m, a

čistog oko 11.5 m. III krovni ugljeni sloj razvijen je na malom području debljine 2.7 - 27.87 m, a čistog

uglja 2.36 - 9.66 m.

Podinski ugljeni sloj leži preko panonskih sedimenata pjeska, pjeskovitih glina, glina i bjeličastih

laporaca, a krovinu III krovnog ugljenog ugljenog sloja čine pleistocen + holocenski sedimenti (šljunak,

pijesak, alevriti i drobina).

U južnom sinklinorijumu prisutne su plikativne strukture dinarskog pravca pružanja i to: husinska i

dubravska sinklinala. Na sjevernom krilu dubravska sinklinale idući od Z prema I, nagib slojevaod

blago nagnutih (15-20º) postepeno prelazi u vertikalan položaj, da bi kod Tojšića zadobio prevrnut

položaj sa padom prema SI, što je uslovljeno formiranjem polegle prema JZ antiklinale Tovarnice. Od

tektonskih struktura značajne su još: sinklinala Kovačević i antiklinala Torovac.

Nevezani i slabo vezani pijeskovi čine kolektore, a glina i ugalj izolatore. Postoji pet vodenih

horizonata, a šesta se javlja sporadično u aluvijonima. U ovim horizontima voda se nalazi pod snažnim

hidrostatičkim pritiscima. Podzemne vode ugrožavaju eksploataciju i potrebno je stalno

odvodnjavanje. Višestepenim bunarima zahvačeni su svi vodeni slojevi. Rijeka Spreča može imati

hidrauličku vezu sa pjeskovitim horizontima u ležištu.


80

IG karakteristike ležišta su nepovoljne. U površinskim dijelovima terena, gdje u građi dominiraju gline

i ugalj registrovane su pojave klizišta, puzišta i tecišta. Ugalj u površinskim uslovima sklon je

samozapaljenju i pretvaranje u brant, a zbog smanjenja mase ovim procesom dolazi do slijeganja i

stvaranja depresionih lijevaka na površini terena. U rastresitim pjeskovima može doći do

vodozasičenja i nastanka hidrauličkog sloma, što izaziva tečenje vodozasičenog pjeskovitog materijala

zajedno sa blatno-kašastom masom. Analizom stabilnosti radnih etaža određen je dozvoljeni nagib

kosine za svaki član litološke serije 2 - 6º i za razne slučajeve kod visine etaže 7-15 m. Bilansne rezerve

uglja prikazane su u narednoj tabeli:

Bilansne rezerve Ukupno

Dubravska sinklinala

sinklinala

411.986.000 t Kovačevićeva sinklinala 37.363.000 t

UKUPNO 449.662.000 t TABELA 54 - BILANSNE REZERVE UGLJA RUDNIKA DUBRAVE

2.8.1.3. NAFTA I PLIN

Na osnovu postojećeg stepena istraženosti, smatra se da na području Tuzlanske regije postoje

rezerve procjenjene na 14,3 miliona tona. Područje mjesnih zajednica Dubrave Gornje i Dubrave

Donje, u svom sjevernom dijelu, predstavlja istražni prostor nafte i plina, koji se proteže i preko

Općinskih granica, na područje Općine Tuzla, što u narednom periodu može biti od značaja za šire

područje regiona.

2.8.2. METALIČNE MINERALNE SIROVINE

2.8.2.1. ŽELJEZOVITO – NIKLONOSNO – KOBALTNA RUDA

Na ležištima Brezik – Tadić, utvrđen je mali sadržaj nikla, ali zastupljenost kobalta u rudi odgovara

srednje bogatim ležištima.

2.8.3. NEMETALIČNE MINERALNE SIROVINE

2.8.3.1. KREČNJAK

Ležište krečnjaka "Kotornica" nalazi se na desnoj obali potoka Kotornice oko 500 m od njegovog ušća

u rijeku Gostelju, odnosno oko 8 km južno od Živinica i 3 km od Đurđevika. Ležište se makadamskim

putem dužine oko 0,4 km uključuje na regionalni asfaltni put Sarajevo - Kladanj - Tuzla. Ležište je

potokom Koritnicom podijeljeno na sjeverni i južni dio. Sjeverni dio ležišta otvoren je sa dvije etaže,

južni je u toku otvaranja, ali je u ovom dijelu ležišta debljina deluvijalnih glina veća. Ispod deluvijalnog

pokrivača leže tankoslojeviti, žutosivi, krečnjaci debljine 2 - 5 m sa elementima 180-200/520, sa

pukotinama upravnim na zalijeganje, o čemu treba voditi računa pri miniranju i zaštiti radnika u toku

eksploatacije. Ispod ovih krečnjaka leže masivni krečnjaci sive do tamnosive boje. Utvrđena debljina

ovah krečnjaka od 30 - 50 m.U pojedinim dijelovima ležišta ovi krečnjaci javljaju se i u vidu slojeva

debljine 20 - 40 cm, te kao bancima debljine do 1 m. U rasjednim zonama su prekristalisali i

ispresjecani žilicama kalcita. Tektonika u ovom ležištu je izražena.


81

Potok Kotornica teče po rasjedu pravca I - Z sa padom 78° prema jugu. Pored ovog rasjeda utvrđeni

su i rasjedi pružanja SI - JZ i SZ - JI. Uz rasjede su formirane brojne pukotine, prsline i uže kaverne, ali

nisu uočene veće dislokacije. Radne etaže hipsometrijski su iznad doline potoka Kotornice, u kojeg se

sabiru sve površinske vode sa šireg područja ležišta. Krečnjaci ovog ležišta su hidrogeol. kolektori sa

izrazito pukotinsko-kaveroznom poroznošću, kroz koje se oborinske vode procijeđuju podzemnim

tokovima prema potoku Kotornici.

Jedan izvor nalazi se zapadno od kamenoloma sa desne strane potoka Kotornice u koji utiće i on je

pukotinsko kaveroznog tipa čiji kapacitet varira od 1 l/s u sušnom periodu i do 20 l/s u

hidrogeološkom maksimumu. Iako su krečnjaci na ležištu zdrobljeni i poremećeni oni spadaju u grupu

stabilnih terena. Bilansne rezerve iznose 1 411 410 t (podaci iz 2002. godine).

Ležište krečnjaka „Oštro Brdo“ prostire se na istočnoj strani istoimenog brda čija je najviša kota 748

m.n.v. Kamenolom se nalazi oko 3,5 km južno od sela Gračanice, na lijevoj obali Zabojskog potoka,

koji se ulijeva u rijeke Suvaju. Od magistralnog put Tuzla - Sarajevo odvaja se asfaltni put do sela

Gračanice, a do ležišta vodi makadamski put dužine oko 2 km. Ležište je prestavljeno sivim, slojevitim,

bankovitim i masivnim krečnjacima, koji su naročito u njegovim sjevernim dijelovima brečoidni i

tektonizirani. Tektonizirani krečnjaci su dijelom prekristalisali i ispresjecani milimetarskim kalcitnim

žilicama. Debljina slojeva se kreće u intervalu od 20 - 60 cm, a sreću se i banci debljine do 1 m.

Generalno zalijeganje slojeva je u pravcu SI sa relativno strmim uglovima zalijeganja od 40 - 650.

Tektonika na ležištu je izražena. Sa zapadne i istočne strane ležišta određena su dva rasjeda. U JZ

dijelu ležišta zapadno od rasjedne zone slojevi su blago ubrani u dekametarske nabore čija je

vergencija u pravcu JI. Od rasjednih struktura registrovani su dijagonalni rasjedi pravca pružanja SZ -

JI, sa rasjednim površinama strmog zalijeganja od 70 - 900. Povoljne, nema izvora. Tretirani krečnjaci

predstavljaju hidrogeološke kolektore u kojima se voda kreće duž pukotina i kaverne i ponire u dublje

dijelove zemlje. Sa aspekta stabilnosti padina i zasjeka ovi krečnjaci spadaju u grupu stabilnih terena.

Projektovana visina etaža je od 15 - 20 m, a nagib etaže do 80°. Na ležištu i bližoj okolini nisu

primjećena klizanja terena. Bilansne rezerve iznose 2 478 850 t (podaci iz 2008. godine).

Ležište krečnjaka "Ravni Bor" nalazi na desnoj obali rijeke Oskove , na udaljenosti oko 2,7 km od

magistralnog puta Tuzla - Banovići. Najbliži veći grad su Banovići. Najniža kota terena je na obali

rijeke Oskove 320 m.n.v., a najviša 450 m.n.v. Ležište je makadamskim putem dužine oko 400 m,

udaljen od asfaltnog puta Banovići - Mačkovac - Omazići. Na lokalitetu "Ravni Bor" razvijeni su

bijeličasto - sivi, jedri krečnjaci, koji su u površinskom dijelu nešto slabijeg kvaliteta, zbog površinskog

raspadanja. Sama krečnjačka serija usljed nabiranja je prekristalisala i na uglačanim površinama odaje

brečoliku teksturu. Prekristalisala masa u odnosu na osnovnu masu je čisto bijele boje sastavljena od

kristala kalcita. Širi prostor ovog ležišta krečnjaka predstavlja jedno krilo manje antiklinale, čija osa

ide duž južnog potoka, gdje je bilo tijeme antiklinale, koje je jako razlomljeno. Osnovni pravac

pružanja krečnjaka na ovom području je SZ - JI, sa pretežnim padom prema SI pod uglom od 18-30º .

Na ležištu nema pojava stalnih izvora. Krečnjaci predstavljaju dobru vodopropusnu sredinu, zbog

brojnih rasjeda i kaverni, kojima se površinske vode dreniraju prema rijeci Oskovi . IG karakteristike

ležišta su zadovoljavajuće, a pri eksploataciji trebalo bi se pridržavati propisanih nagiba kosina

rudarskim projektom. Na ležištu i u njegovoj okolini nisu primjećene pojave klizišta. Bilansne rezerve

iznose 3 163 280 t (podaci iz 2005. godine).


82

2.8.3.2. ŠLJUNAK I PIJESAK – RIJEČNI NANOS

Sa aspekta ekonomski rentabilnih ležišta, jedno od najinteresantnijih ležišta je „Begove Maline“ kod

Živinica. Geološke rezerve istraženog prostora šljunkare iznose oko 684.000 m3.

2.8.4. VODA KAO MINERALNI RESURS

Na području Općine Živinice poznata su sljedeća ležišta:

Ležište mineralne vode sa CO2 (kiseljak) se nalaze na lokalitetu Višće. Ove vode spadaju u

kategoriju nisko mineralizovanih ugljično - dioksidnih kiselih voda, magnezijsko -

hidrokarbonatnog tipa, s tim da im nedostatak sulfata daje poseban kvalitet.

Izvorište rječice Toplice, sa stalnom temperaturom od 22°C.

Slanac na rijeci Sušici.

Kiseljak Barice – u naselju Barice je nabušen ovaj kiseljak sa povećanim sadržajem jona

Mg i Fe.

U Živiničkom kraju u naselju Maline, te pored puta Živinice – Toplice na izlazu iz Živinica, bušenjem su

registrovane kisele vode.

Na teritoriji općina Tuzla i Živinice nalazi se istražno polje mineralne vode na području Živinice –

Ljubače – Kiseljak, za koja su vršena detaljna hidrogeološka istraživanja (granice istražnog polja

prikazane su u grafičkom dijelu plana).

2.8.5. EKSPLOATACIONA POLJA

Obzirom da je eksploatacija mineralnih sirovina veoma značajna grana privrede Općine, ovom

sektoru je važno posvetiti posebnu pažnju. Na području Općine djeluju dva rudnika i to: Rudnik lignita

Dubrave i Rudnik mrkog uglja Đurđevik, zatim kamenolomi: „Kotornica“, „Oštro Brdo“, a u planskom

periodu će se vršiti istraživanja ležišta krečnjaka „Ravni Bor“, čime će se utvrditi mogućnosti

eksploatacije. Pored navedenog, na području općine Živinice, registrovano je i istražno polje

mineralne vode.

Prema Prostornom planu Tuzlanskog Kantona 2005 – 2025, vanjsko odlagalište eksploatacionog polja

„Dubrave – Istok“, definirano rješenjem ministarstva za energetiku i rudarstvo, ne može se planirati

na zacrtanom prostoru, jer je u suprotnosti sa planiranim namjena (visokovrijedno poljoprivredno

zemljište, blizina vodozahvata Sprečkog polja), te u skladu sa navedenim nije uneseno u Prostorni

plan Kantona, niti u Prostorni plan Općine. Kako bi se zadovoljila potreba za dodatnim prostorom za

odlaganje jalovine, ovim Prostornim planom predloženo je proširenje granica eksploatacionog polja

„Dubrave“. U okviru proširenja predloženo je formiranje odlagališta „Potok Rijeka“.

U dijelu eksploatacionog polja rudnika mrkog uglja Banovići, a koji ulazi u prostor općine Živinice –

lokalitet Riljače, evidentirana je degradirana povšina nastala odlaganjem jalovine. Sa ciljem očuvanja

prirodnih vrijednosti i zaštite od nepovoljnih uticaja na okolinu, ovim prostornim planom predlaže se

stavljanje pod zaštitu šume na lokalitetu Riljače.


83

Površine eksploatacionih polja preuzete su iz katastra mineralnih sirovina, a u nastavku je dat

tabelarni prikaz eksploatacionih i istražnih polja sa pripadajućim površinama unutar općine Živinice.

Mineralna sirovina Naziv Status Površina (ha)

Mrki ugalj Rudnik mrkog uglja

„Đurđevik“

Postojeće 1333,41

Mrki ugalj Rudnik mrkog uglja

„Banovići“

Postojeće 938,92

Lignit Rudnik lignita

„Dubrave“

Postojeće 1456,13

Lignit Rudnik lignita

„Dubrave“

Prijedlog proširenja 132,93

Krečnjak Kamenolom „Kotornica

Bučje Đurđevik“

Postojeće 5,49

Krečnjak Kamenolom „Oštro

Brdo“

Postojeće 16,46

Mineralna voda Istražno polje ležišta

mineralne vode na

podrčju Živinice –

Ljubače - Kiseljak

Postojeće

1361,49

Tehnički i ukrasni kamen Istražno polje ležišta

krečnjaka „Ravni bor“

Postojeće 85,58

TABELA 55 – EKSPLOATACIONA I ISTRAŽNA POLJA UNUTAR OPĆINE ŽIVINICE

Eksploataciona i istražna polja u općini su zastupljena sa 17,88%, što tako posmatrano i ne predstavlja

veliki procenat. Međutim, potencijalni prostori za istraživanje mineralnih sirovina zauzimaju mnogo

veće površine, što potencijalno mijenja namjenu zemljišta.


84

2.9. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

2.9.1. ELEKTROENERGETIKA

Osnovu za određivanje perspektivnog (budućeg) elektroenergetskog sistema, predstavlja prognoza

vršnog opterećenja na konceptu planirane izgradnje prostora i urbanističkih kapaciteta i normativima

jediničnog opterećenja za pojedine sadržaje, odnosno kategorije potrošača. Također planirana

električna mreža je određena brojem potrebnih trafostanica i njihovim razmještajem, ali i

konfiguracijom samog prostora.

Podružnica ED Tuzla je jedno od pet distribucijskih područja (elektrodistribucija) u sklopu JP

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Ostale distribucije su: ED Sarajevo, ED Zenica, ED Bihać i ED

Mostar.

Elektrodistribucija Tuzla ima oko 157.000 kupaca u 12 poslovnica: Banovići, Čelić, Gračanica,

Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Živinice, Sapna Tuzla, Teočak i Živinice. Glavne napojne tačke

elektrodistributivne mreže za područje Općine Živinice su TS 110/35/6 kV Đurđevik i TS 110/35/6 kV

Dubrave. Transformatorske stanice 110/35/6 kV Đurđevik i Dubrave raspolažu sa po dva energetska

trafoa 110/35/6 kV snage 31,5/21/21 MVA.

Prema podacima iz Prostornog Plana FBiH sigurnost pogona 110 kV mreže, uz postizanje vršnog

opterećenja, Tuzlanskog kantona je nezadovoljavajuća (male prenosne moći pojedinih vodova i

provizorna rješenja zaostala nakon ratnih razaranja). Kriterij sigurnosti (n-1) u većini scenarija nije

zadovoljen ni sa aspekta naponskih prilika. Pri ispadu DV 110 kV Đurđevik – TS Tuzla u većini

razmatranih scenarija ugrožen je naponi u transformatorskoj stanici 110 kV Đurđeviku.

Distributivna mreža Općine Živinice obuhvata sve objekte i mrežu naponskog nivoa 35, 20, 10 kV

(srednji napon) i 0,4 kV (niski napon).

Prema podacima JP Elektroprivreda BiH podružnica ED Tuzla, PJD Živinice, napajanje potrošača na

području Općine Živinice se realizuje preko četiri čvorne transformatorske stanice :

- ČTS 35/10 kV Živinice I

- ČTS 35/10 kV Živinice II

- ČTS 35/10 kV Ljubače

- ČTS 35/10 kV Dubrave.

Sa ovih čvornih transformatorskih stanica (ČTS) se nadalje preko 26 izlaza 10 kV vrši snabdijevanje

svih naselja na teritoriji Općine. Četiri izlaza u ČTS 35/10 kV Ljubače napajaju područje Ljubača koje se

nalazi van Općine Živinice. Potrošači se dalje napajaju preko NN vodovima sa TS 10/0,4 kV lociranim u

samim naseljima. Kod ČTS 35/10 kV Živinice I i II trenutno su u pogonu oba transformatora.

Ove četiri ČTS putem 278 srednjenaponskih trafostanica 10(20)/0,4 kV i 26 izlazna 10 kV se

snabdijeva električnom energijom 23.356 potrošača u kategoriji „domaćinstva“ (21.336 domaćinstava

u Općini Živinice, ostalo van granice općine) i 1.833 potrošača u kategoriji „ostala potrošnja“

(privredni subjekti, javna rasvjeta i slično). Ukupna instalisana snaga TS 10/0,4 kV koje senapajaju iz

ČTS iznosi 61 MVA, od čega za Općinu Živinice otpada 57 MVA. Ukupna izmjerena snaga u 2010.


85

godini za sve četiri ČTS 35/10 kV iznosila je 26,3 MW. Prosječni faktor snage za ove ČTS može se uzeti

da je 0,94. Prostorni obuhvat sadašnjeg napajanja ove četiri ČTS 35/10 kV dat je u grafičkom dijelu

Plana. Analiza postojećih podataka elektroenergetske mreže prikazana je u narednoj tabeli:

PODACI ČTS 35/10 kV ŽIVINICE I

ČTS 35/10 kV ŽIVINICE II

ČTS 35/10 kV LJUBAČE

ČTS 35/10 kV DUBRAVE

Izmjereno vršno opterećenje [kW] 8.200 9.600 5.800 2.700 Instalirana snaga [kVA] 8+8 8+8 8 8+8 faktor snage cos φ 0,97 0,94 0,94 0,95 Izmjerena snaga na 10 kV izlazima [kW]

9740 9600 6255 2835

Prividna snaga [kVA] 10.041 10.213 6.654 2.984 faktor istovremenosti opterećenja 0,84 1,00 0,93 0,95 Broj SN odvoda [kom] 8 8 6 4 Opterećenje po SN odvodu [kVA] 1.218 1.200 1.043 709 TS 10/0,4 kV stanica [kom] 86 105 70 17 Prosječan broj TS 10/0,4 kV po SN odvodu

11 13 12 4

Prosječna dužina SN odvoda [m] 6.496 7.932 7.050 2.568 Instalirana snaga TS 10/0,4 kV [kVA]

61.000

Odnos izmjerene i instalirane snage 0,45 Prosječna inst. Snaga po TS 10/0,4 kV [kVA]

219

Dužina mreže 35 kV [m] 51.870 Prosječna udaljenost između TS 35/10 kV [m]

12.968

Dužina SN-mreže 10 kV [m] 168.000 Prosječna udaljenost između TS 10/0,4 kV [m]

604

Ukupna dužina NN mreže [m] 1.067.000 Dužina NN mreže po TS 10/0,4 kV [m]

3.838

Prosječni broj NN odvoda u TS 10/0,4 kV

6 odvoda urbano pod. i 4 ruralno pod.

Prosječna snaga iz TS 10/0,4 kV po NN odvo. [kVA]

44

Prosječna dužina NN mreže u TS 10/0,4 kV po NN odvodu [m]

768

Broj domaćinstava 5.271 9.869 6.431 1.785 Broj kupaca ostala potrošnja 849 618 281 85 Izmjereni maksimum u večernjim satima[kW]

7.800 9.600 5.800 2.200

Prosječna potrošnja po domaćinstvu-svedena na 10 kV izlaze [kVA]

1,53 1,03 0,96 1,30

TABELA 56 - ANALIZA ELEKTROENERGETSKE MREŽE

Maksimalno strujno opterećenje kao i najveći dopušteni pad napona su osnovni elementi za

projektovanje elektrodistributivne mreže. Pored toga treba se uzeti u obzir i godišnji rast potražnje

kao i potrebni rezervni kapacitet u odnosu na taj rast. Pogotovo u SN - oj mreži mora se uzeti u obzir

rezerva u kapacitetu tako da, u slučaju kvara jedne komponente ili planiranog održavanja mreže, ne


86

dođe do prekida napajanja. SN - mreža treba da bude projektovana po principu (n-1), što znači da

sistem još uvijek može normalno raditi iako je jedna komponenata sistema u kvaru.

Za projektovanje distributivnih mreža potrebno je imati dobro utemeljene pretpostavke o potrebama

potražnje kapaciteta i energije u budućem razvoju. Temeljne odrednice budućeg razvoja sistema

snabdijevanja električnom energijom Općine Živinice ćemo zasnivati na sljedećim elementima:

Konceptu prostornog razvoja Općine Živinice.

Na osnovu globalnih trendova budućeg razvoja potrošnje električne energije datim na

teritorijalnoj raspodjeli planiranog konzuma električne energije.

Na bazi novih konceptualnih postavki i tehničko-tehnoloških inovacija razvoja i izgradnje

električnih srednjenaponskih i niskonaponskih mreža.

Globalni trendovi budućeg razvoja konzuma električne energije određuju se po dvije

različite metode:

- Strukturnoj metodi, koja se temelji na konceptu planirane izgradnje prostora i

strukturnih urbanističkih planova.

- Statističkoj metodi, koja se temelji na dosadašnjim elektroenergetskim trendovima

razvoja.

Prema strukturnoj metodi za planiranu izgradnju prostora odgovarajuće vrijednosti potrošnje

električne energije nekog korisnika mogu se odrediti prema sljedećim načelima projektovanja

distributivne mreža i transformatorskih stanica. Za svakog korisnika ova načela obuhvataju tri

vrijednosti u projektovanju:

"Početno opterećenje" (istovremeno maksimalno opterećenje po priključku), opterećenje

na početku razmatranog perioda (sadašnje stanje);

Porast, odnosno postotak povećanja za godinu;

"Krajnje opterećenje" (istovremeno maksimalno opterećenje po priključku), to je najveće

opterećenje tj. prognoza na kraju razdoblja uzetog u obzir.

Planiranje buduće mreže možemo izvršiti na osnovu analize postojeće potrošnje Općine Živinice, a

koja je data u prethodnom poglavlju. Sadašnja prosječna potrošnju električne energije po

domaćinstvu iznosi cca 3.200 kWh godišnje. Ovaj podatkak uzimamo kao osnovu za proračun buduće

potrošnje.

I - Procjenu maksimalne jednovremene snage za domaćinstva možemo izračunati uz pomoć Strand -

Axelssen metode (CIRED-kongres iz 1975. godine). Uzimajući prosječnu potrošnju jednog

domaćinstva u godini od Epoč=3.200 kWh dolazimo do potrebne potrošnje nakon perioda od 30

godina, uzevši pri tome prosječni porast potrošnje domaćinstva u energiji od 1,5 % po godini.

E30G= 5000 kWh (nakon 30 godina sa 1,5 % porastom) Ova relacija glasi: Pmax1=α*E1+β*√E1

Gdje je:

Pmax – maksimalno opterećenje jednog domaćinstva

E – potrošnja energije jednog domaćinstva u godini


87

α i β – empirijski koeficijenti dati u tabeli 25 (uzeto za proračun: α=0,1847*10-3 i

β=0,0437)

Za više priključaka ovaj izraz glasi: Pmax(n)=α*n* E30G +β√n* E30G

Vrsta stambenog prostora α x 10-3 β

Slobodnostojeće kuće 0,2319 0,0234 Kuće u nizu 0,2332 0,0159 Etažni stanovi 0,189 0,0325 Domaćinstva 0,1847 0,0437 Kombinacija 0,1524 0,0533

TABELA 57 - EMPIRIJSKI KOEFICIJENTI

Sve to proračunato na kVA, pri tome uzimajući odgovarajuće sigurnosne rezerve (30% za kućni

priključak, 25% za NN mrežu, 20% za TS i 15% za SN mrežu), dobijamo sljedeće vrijednosti

maksimalne jednovremene snage po nivoima distributivne mreže, koje se koristiti za planiranje

buduće mreže:

kućni priključak (jedan priključak): 5,2 kVA po priključku

NN-mreža ( 40 priključaka): 1,8 kVA po priključku

SN/NN stanica (275 priključaka) 1,4 kVA po priključku

SN-mreža (1100 priključaka): 1,2 kVA po priključku

II - Procjenu maksimalne jednovremene snage za ostalu potrošnju dobićemo uz pomoć usvojenih

specifičnih vrijednosti za vršne snage po jedinici aktivne (bruto) površine objekta (VA/m2), po

pojedinim vrstama objekata.

Djelatnost

Specifično opterećenje za određenu djelatnost [VA/m2]

od do

Škola, dječija ustanova, univerzalna dvorana 10 25

Robna kuća, samoposluga, prodavnica 25 60

Zdravstvo 10 35 Male poslovne zgrade 15 30 Administracija, poslovni objekti 25 60

zanatstvo 25 60 Sportski centri 10 50

TABELA 58 - USVOJENE SPECIFIČNE VRIJEDNOSTI ZA VRŠNE SNAGE PO JEDINICI AKTIVNE POVRŠINE OBJEKTA

III - Procjenu maksimalne jednovremene snage za industriju dobićemo uz pomoć usvojenih

specifičnih vrijednosti za vršne snage po hektaru površine parcele (VA/ha) i ona se iskustveno kreće u

rasponu od 80 do 160 kVA/ha.


88

2.9.1.1. PRORAČUN VRŠNOG OPTEREĆENJA PLANIRANOG STANJA

Vršno opterećenje za planirani stambeni prostor do i sa 2032. godinom na nivou TS 10/0,4 kV

prikazano je u narednoj tabeli:

R.b. Mjesne zajednice Naselje Broj novih domaćinstava

Specif. potroš. po domać. [kVA]

UKUPNO kVA

1 Priluk 49 1,4 68,6

2 Šerići 66 1,4 92,4

3 Suha 42 1,4 58,8

4 Barice 17 1,4 23,8

5 Živinice Gornje 34 1,4 47,6

6 Šišići 40 1,4 56

7 Oskova 60 1,4 84

8 Litve 45 1,4 63

9 Višća Donja 47 1,4 65,8

10 Višća Gornja Višća Gornja 14

1,4 51,8 Odorovići 23

11 Šahići 15 1,4 21

12 Podgajevi

Podgajevi 15

1,4 72,8 Zukići 15

Kršići 9

Kuljan 13

13 Đurđevik

Đurđevik 98

1,4 203

Brnjica 18

Djedino 18

Dunajevići 3

Vrnojevići 8

14 Stari Đurđevik 69 1,4 96,6

15 Kovači 17 1,4 23,8

16 Bašigovci 47 1,4 65,8

17 Lukavica Donja 26 1,4 36,4

18 Lukavica Gornja 28 1,4 39,2

19 Svojat 19 1,4 26,6

20 Gračanica 39 1,4 54,6

21 Zelenika 12 1,4 16,8

22 Tupković

Tupkovići Donji

15 1,4 71,4

Tupkovići Gornji

36

23 Dubrave Gornje 89 1,4 124,6

24 Dubrave Donje 62 1,4 86,8

25 Rudar Živinice Živinice Grad 445 1,4 623

26 Živinice Centar Spreča 13 1,4 18,2

UKUPNO 1.566 2.192 TABELA 59 - VRŠNO OPTEREĆENJE ZA PLANIRANI STAMBENI PROSTOR DO I SA 2032. GODINOM NA NIVOU TS 10/0,4 KV


89

Vršno opterećenje javne rasvjete na nivou TS 10/0,4 kV (postojeća + novoplanirana) prikazano je u

tabeli:

R.b. Mjesne zajednice Površina [ha]

Spec. potr. javne rasvjete [kVA/ha]

UKUPNO [kVA]

1 Priluk 916 0,015 14

2 Šerići 1.210 0,015 18

3 Suha 1.376 0,015 21

4 Barice 560 0,015 8

5 Živinice gornje 961 0,015 14

6 Šišići 376 0,015 6

7 Oskova 319 0,015 5

8 Litve 161 0,025 4

9 Višća donja 595 0,015 9

10 Višća gornja 4.455 0,015 67

11 Šahići 481 0,015 7

12 Podgajevi 1.955 0,015 29

13 Đurđevik 2.591 0,015 39

14 Stari Đurđevik 344 0,015 5

15 Kovači 920 0,015 14

16 Bašigovci 830 0,015 12

17 Lukavica donja 934 0,015 14

18 Lukavica gornja 810 0,015 12

19 Svojat 472 0,015 7

20 Gračanica 1.311 0,015 20

21 Zelenika 435 0,015 7

22 Tupković 1.555 0,015 23

23 Dubrave gornje 2.673 0,015 40

24 Dubrave donje 1.296 0,015 19

25 Rudar Živinice 525 0,025 13

26 Živinice centar 1.040 0,025 26

UKUPNO 29.101 454 TABELA 60 - VRŠNO OPTEREĆENJE JAVNE RASVJETE NA NIVOU TS 10/0,4 KV


90

Vršno opterećenje društvene infrastrukture na nivou TS 10/0,4 kV prikazano je u tri naredne tabele:

Rb

Mjesne zajednice

Administracija [BGP]

Zdravstvo [BGP] Kultura [BGP]

P (

m2 )

Spec

. op

t.

[VA

/m2

]

UK

UP

NO

[kV

A]

Am

bu

lan

te P

(m2

)

Ap

ote

ke

P

(m2

)

Spec

.op

t.

[VA

/m2

]

UK

UP

NO

[kV

A]

P (

m2 )

Spec

.op

t.

[VA

/m2

]

UK

UP

NO

[kV

A]

1 Priluk 13 50 0,6 126 38 30 4,9 253 35 8,8

2 Šerići 17 50 0,8 167 50 30 6,5 335 35 11,7

3 Suha 11 50 0,5 108 32 30 4,2 216 35 7,6

4 Barice 51 50 2,6 43 13 30 1,7 86 35 3,0

5 Živinice Gornje

105 50 5,3 88 26 30 3,4 175 35 6,1

6 Šišići 613 50 30,7 102 31 30 4,0 204 35 7,2

7 Oskova 920 50 46,0 153 46 30 6,0 307 35 10,7

8 Litve 694 50 34,7 116 35 30 4,5 231 35 8,1

9 Višća Donja 12 50 0,6 120 36 30 4,7 240 35 8,4

10 Višća Gornja 9 50 0,5 93 28 30 3,6 185 35 6,5

11 Šahići 45 50 2,2 37 11 30 1,5 74 35 2,6

12 Podgajevi 159 50 8,0 133 40 30 5,2 265 35 9,3

13 Đurđevik 442 50 22,1 368 111 30 14,4 737 35 25,8

14 Stari Đurđevik 211 50 10,6 176 53 30 6,9 352 35 12,3

15 Kovači 52 50 2,6 43 13 30 1,7 87 35 3,0

16 Bašigovci 12 50 0,6 120 36 30 4,7 241 35 8,4

17 Lukavica Donja

7 50 0,3 66 20 30 2,6 132 35 4,6

18 Lukavica Gornja

7 50 0,4 71 21 30 2,8 141 35 4,9

19 Svojat 5 50 0,2 48 14 30 1,9 96 35 3,4

20 Gračanica 10 50 0,5 101 30 30 3,9 201 35 7,0

21 Zelenika 3 50 0,1 30 9 30 1,2 59 35 2,1

22 Tupković 13 50 0,7 130 39 30 5,1 261 35 9,1

23 Dubrave Gornje

271 50 13,6 226 68 30 8,8 452 35 15,8

24 Dubrave Donje

191 50 9,6 159 48 30 6,2 319 35 11,2

25 Rudar Živinice 6.808 50 340,4 1.135 340 30 44,3 2.269 35 79,4

26 Živinice Centar 202 50 10,1 34 10 30 1,3 67 35 2,4

10.884 544,2 3.993 1.198 155,7 7.986 279,5 TABELA 61 - VRŠNO OPTEREĆENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NA NIVOU TS 10/0,4 KV


91

Rb

M

jesn

e

zaje

dn

ice

Jasl

ice

BG

P

Vrt

ić

BG

P

Pri

hv.

za

žrtv

e p

or.

nas

ilja

BG

P

Pri

hv.

za

od

ra. l

ica

BG

P

Osn

ovn

e šk

ole

BG

P

Sred

nje

šk

ole

BG

P

Spec

.op

te

reće

nje

UK

UP

NO

(m²) (m²) (m²) (m²) (m²) (m²) [VA/m²] [kVA]

1 Priluk 126 265 42 85 2.121 947 25 89,7

2 Šerići 167 351 56 112 2.811 1.255 25 118,8

3 Suha 108 227 36 72 1.813 809 25 76,6

4 Barice 43 90 14 29 718 321 25 30,4

5 Živinice Gornje 88 184 29 59 1.470 656 25 62,1

6 Šišići 102 215 34 68 1.717 767 25 72,6

7 Oskova 153 322 51 103 2.577 1.151 25 108,9

8 Litve 116 243 39 77 1.943 867 25 82,1

9 Višća Donja 120 252 40 80 2.013 899 25 85,1

10 Višća Gornja 93 194 31 62 1.555 694 25 65,7

11 Šahići 37 78 12 25 626 279 25 26,4

12 Podgajevi 133 278 44 89 2.226 994 25 94,1

13 Đurđevik 368 774 123 247 6.191 2.764 25 261,7

14 Stari Đurđevik 176 370 59 118 2.957 1.320 25 125,0

15 Kovači 43 91 15 29 730 326 25 30,9

16 Bašigovci 120 253 40 81 2.022 903 25 85,5

17 Lukavica Donja 66 139 22 44 1.113 497 25 47,0

18 Lukavica Gornja 71 148 24 47 1.188 530 25 50,2

19 Svojat 48 101 16 32 805 359 25 34,0

20 Gračanica 101 211 34 67 1.690 754 25 71,4

21 Zelenika 30 62 10 20 498 222 25 21,0

22 Tupković 130 274 44 87 2.191 978 25 92,6

23 Dubrave Gornje 226 475 76 152 3.799 1.696 25 160,6

24 Dubrave Donje 159 335 53 107 2.677 1.195 25 113,2

25 Rudar Živinice 1.135 2.383 380 760 19.063 8.510 25 805,8

26 Živinice Centar 34 71 11 23 566 253 25 23,9

3.993 8.385 1.338 2.675 67.082 29.947 2.835,5 TABELA 62 - VRŠNO OPTEREĆENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NA NIVOU TS 10/0,4 KV


92

Rb

Mjesne zajednice

Usluge Spec. opter.

UKUPNO

Trgo

vin

a

Ugo

stit

eljs

tvo

BG

P (

m2)

Serv

is

usl

. d

jela

tno

sti

BG

P(m

2 )

Zan

at.s

ervi

si

BG

P (

m2)

Fin

ansi

je B

GP

(m

2 )

[VA/m²] [kVA]

1 Priluk 1.010 101 0 101 0 50 60,6

2 Šerići 1.339 134 0 134 0 50 80,3

3 Suha 863 86 0 86 0 50 51,8

4 Barice 641 34 0 34 9 50 35,9

5 Živinice Gornje 1.313 70 0 70 18 50 73,5

6 Šišići 818 82 0 82 0 50 49,1

7 Oskova 2.301 123 0 123 31 50 128,9

8 Litve 1.735 93 0 93 23 50 97,2

9 Višća Donja 959 96 0 96 0 50 57,5

10 Višća Gornja 741 74 0 74 0 50 44,4

11 Šahići 298 30 0 30 0 50 17,9

12 Podgajevi 1.060 106 0 106 0 50 63,6

13 Đurđevik 4.694 295 0 295 50 50 266,7

14 Stari Đurđevik 2.640 141 0 141 35 50 147,8

15 Kovači 348 35 0 35 0 50 20,9

16 Bašigovci 963 96 0 96 0 50 57,8

17 Lukavica Donja 530 53 0 53 0 50 31,8

18 Lukavica Gornja 566 57 0 57 0 50 33,9

19 Svojat 383 38 0 38 0 50 23,0

20 Gračanica 805 80 0 80 0 50 48,3

21 Zelenika 237 24 0 24 0 50 14,2

22 Tupković 1.043 104 0 104 0 50 62,6

23 Dubrave Gornje 3.392 181 0 181 45 50 190,0

24 Dubrave Donje 2.390 127 0 127 32 50 133,9

25 Rudar Živinice 28.368 908 2.723 908 3.404

50 1.815,6

26 Živinice Centar 270 27 0 27 0 50 2,7

59.706 3.194 2.723 3.194 3.646

3.609,7

TABELA 63 - VRŠNO OPTEREĆENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NA NIVOU TS 10/0,4 KV


93

Vršno opterećenje privrede na nivou TS 10/0,4 kV prikazano je u narednoj tabeli:

Rb Mjesna zajednica

Privreda - naziv Površina kompleksa [ha]

Specifična potrošnja kVA/ha

UKUPNO [kVA]

1. MZ Višća Donja

Površinski kop Višća II i Potočari-industrijska zona (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

20 80 1.600

Naseljeno mjesto Višća donja- 1 privredni kompleks (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

20 100 2.000

UKUPNO MZ 3.600

2. MZ Višća Gornja

Plato separacije Višća- industrijska zona (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

20 80 1.600

UKUPNO MZ 1.600

3. MZ Đurđevik

Urbano područje Đurđevik- 1 privredni kompleks (prerađivačka ind. I usluž.djel.)

17 100 1.700

Plato separacije Đurđevik- industrijska zona (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

20 80 1.600

UKUPNO MZ 3.300

4. MZ Bašigovići

Industrijska zona (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

8,5 80 680

Urbano područje Kovači- 1 privredni kompleks (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

5,5 100 550

UKUPNO MZ 1.230

5. MZ Dubrave Gornje

Naseljeno mjesto Dubrave Gornje- 1 privredni kompleks (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

7,5 100 750

Dio površinskog kopa Dubrave Industrijska zona (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

20 80 1.600

UKUPNO MZ 2.350

6. MZ Rudar Živinice

Urbano područje Živinice grad-4 privredni kompleks (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

30 100 3.000

UKUPNO MZ 3.000

7. MZ Živinice Centar

Naseljeno mjesto Živinice grad-3 privredni kompleks (prerađivačka ind. i usluž.djel.)

43 100 4.300

UKUPNO MZ 4.300

UKUPNO ZA PRIVREDU 211,5 19.380 TABELA 64 - VRŠNO OPTEREĆENJE PRIVREDE NA NIVOU TS 10/0,4 KV


94

Ukupno vršno opterećenje za novoplanirane sadržaje općine Živinice prikazano je kako slijedi:

Rb Mjesne zajednice

Do

mać

inst

va

[kV

A]

Jav.

ras

v. [

kVA

]

TS z

a d

om

. i ja

v.

rasv

j.

Dru

štve

na

infr

astr

ukt

ure

[kV

A]

TS-d

ruš.

Infr

a.

Po

tro

šnja

pri

vre

de

[kV

A]

TS-p

rivr

ed

nu

UK

UP

NO

[kV

A]

na

niv

ou

TS1

0/0

,4 k

V

UK

UP

NO

[kV

A]

na

niv

ou

TS3

5/1

0 k

V

(fac

.0,4

5)

Uku

pn

o n

ovi

h T

S

10

/0,4

kV

1 Priluk 68,6 14

18

165

25

43

248 112

86

2 Šerići 92,4 18 218 329 148

3 Suha 58,8 21 141 220 99

4 Barice 23,8 8 74 106 48

5 Živinice Gornje 47,6 14 150 212 96

6 Šišići 56 6 163 225 101

7 Oskova 84 5 301 389 175

8 Litve 63 4 227 294 132

9 Višća Donja 65,8 9 156 3.600 3.831 1.724

10 Višća Gornja 51,8 67 121 1.600 1.839 828

11 Šahići 21 7 51 79 35

12 Podgajevi 72,8 29 180 282 127

13 Đurđevik 203 39 591 3.300 4.134 1.860

14 Stari Đurđevik 96,6 5 303 404 182

15 Kovači 23,8 14 59 97 44

16 Bašigovci 65,8 12 157 1.230 1.465 659

17 Lukavica Donja 36,4 14 86 137 62

18 Lukavica Gornja 39,2 12 92 144 65

19 Svojat 26,6 7 62 96 43

20 Gračanica 54,6 20 131 205 92

21 Zelenika 16,8 7 39 62 28

22 Tupković 71,4 23 170 265 119

23 Dubrave Gornje 124,6 40 389 2.350 2.903 1.307

24 Dubrave Donje 86,8 19 274 382 172

25 Rudar Ž. 623 16 3.085

3.000

6.730 3.028

26 Živinice Centar 18,2 26

40

4.300

4.385 1.973

UKUPNO 2.192 454 18 7.425 25 19.380 43 29.451 13.253 86

ČTS 35/10 kV Živinice II

ČTS 35/10 kV Živinice I

ČTS 35/10 kV Ljubače

ČTS 35/10 kV Dubrave

ČTS 35/10 kV Živinice I i II

TABELA 65 - UKUPNO VRŠNO OPTEREĆENJE NA NOVOPLANIRANE SADRŽAJE


95

Planirana izgradnja prostora i urbanističkih kapaciteta Općine Živinice uzrokuje povećanje snage kao i

potrošnje električne energije koju treba da prati i adekvatna izgradnja, kako distributivne mreže, tako

i transformacije napona. Ovo znači da će povećana potražnja za novim snagama i porast potrošnje

energije usloviti i potrebu za izgradnjom elektroenergetskih objekata, odnosno nabavku nove

opreme. Izbor nove opreme zavisi od analize postojećeg stanja i od planiranog budućeg razvoja

potrošnje električne energije.

Za novoplanirane prostore i urbanističke kapacitete općine Živinice proračunom je dobijeno ukupno

potrebno opterećenje od 29.451 kVA. Ovo opterećenje je proračunato na nivou TS 10(20)/0,4 kV.

Prema dosadašnjem faktoru istovremenosti ČTS od 0,45 (odnos izmjerene maksimatne snage u

visokonaponskoj stanici na sabirnicama 10(20) kV i instalirane snage) možemo izračunati da je

potrebna snaga za nove potrošače u transformatorskoj stanici VN/SN jednaka:

29.451 kVA * 0,45 = 13.253 kVA

Ova snaga od 13.253 kVA predstavlja rast dosadašnjeg opterećenja (26.300 kW odnosno, 28.000kVA)

Općine Živinice u iznosu od cca 2% u godini, što je realno i očekivati.

Proračunata nova snaga za planirano područje raspoređena je u odnosu na dosadašnje područje

napajanja iz ČTS kako slijedi:

Prema dosadašnjem području napajanja UKUPNO [kVA] na nivou TS10/0,4 kV

UKUPNO [kVA] na nivou TS 35/10 kV (fac.istov.0,45)

ČTS 35/10 kV Živinice II 13.550 6.098

ČTS 35/10 kV Živinice I 5.690 2.561

ČTS 35/10 kV Ljubače 576 259

ČTS 35/10 kV Dubrave 2.904 1.307

25 25 ČTS 35/10 kV Živinice I i II 6.731 3.028

UKUPNO 29.451 13.253 TABELA 66 - PRORAČUNATA NOVA SNAGA

Zbog nesigurnog vlasničkog statusa TS 35/10 kV Dubrave, koja je trenutno preuzeta odlaskom SFOR-

a, neće se u budućnosti računati sa mogućnošću većeg iskorištenja njenog slobodnog kapaciteta.

Kako se radi o razvučenom konzumu kao što je npr. DV 10 kV Kovači gdje su izmjereni veliki gubici

napona zbog velike dužine voda (dužina magistralnog voda je cca 14.600 m, a dužina odcjepa je cca

14.600 m) koja ukupno iznosi cca 29.200 m, kao i neadekvatnog presjeka vodiča magistralnog voda

(Al-FE 25mm2) i pored prelaska sa 10 kV na 20 kV naponski nivo ne možu se, bez promjene presjeka

užeta, postići dozvoljeni padovi napona.

Na bazi proračuna budućeg opterećenja mreže mogu se definisati zahtjevi za obezbjeđenjem novih

kapaciteta snage do 2031. godine. Ove zahtjeve kao i poboljšanje napajanja električnom energijom

područja Općine Živinice, mogu se ostvariti:


96

PROGNOZA BUDUĆE POTROŠNJE – VARIJANTA 1

a. do 2021. godine

Kao rješenje u podmirenju novih zahtjeva potrošača do 2021. godine treba se u TS

35/10 kV Živinice II instalirati treći transformator snage 8 MVA.

Poboljšanje napajanja električnom energijom se treba ostvariti i izgradnjom novih i

rekonstrukcijom postojećih 10(20) kV izlaza iz visokonaponskih stanica,

srednjenaponskih i niskonaponskih mreža (promjena presjeka) i trafostanica

10(20)/0,4 kV sa prosječnom instaliranom snagom između 250 i 630 kVA.

Poboljšanje naponskih prilika na 10 kV izlazima, koji su posljedica velike dužine voda

kao što je izlaz Kovači može se ostvariti izgradnjom razdjelne stanice 10(20)/ 10(20)

kV, na udaljenosti od cca 3 - 5 km od napojne visokonaponske stanice, koju bi

napajala 2 do 3 paralelna kabla.

Rješenje za postizanje rezerve distributivne mreže kao i kvalitetnog napajanja

električnom energijom ovako razvučenog konzuma općine Živinice može se postići

dogradnjom trećeg distributivnog trafoa 110/10(20) kV snage 8 MVA u TS 110/35/6

kV Đurđevik.

Ukupno opterećenje po napojnim TS u 2021. godini za Općinu Živinice dato je u tabeli

koja slijedi:

ČTS UKUPNO opterećenje u 2021. godini na nivou TS 35/10 kV-[kVA]

ČTS 35/10 kV Živinice II 12.000

ČTS 35/10 kV Živinice I 7.000

ČTS 35/10 kV Ljubače 6.000

ČTS 35/10 kV Dubrave 3.500

TS 110/10(20) Đurđevik 6.000

UKUPNO 34.500 TABELA 67 - UKUPNO OPTEREĆENJE PO NAPOJNIM TS U 2021. GODINI ZA OPĆINU ŽIVINICE

b. do 2031. godine

Podmirenje potrebne snage do 2031. godine može se jedino ostvariti izgradnjom

nove napojne tačke za 10(20) kV mrežu. Sadašnja mreže 10(20) kV, kao i odluka o

ukidanju 35 kV napona, zahtjevaju izgradnju nove visokonaponske transformatorske

stanice 110/10(20) kV Živinice sa dva transformatorima snage 40 MVA, koja bi se po

mogućnosti gradila na postojećoj lokaciji TS 35/10 kV Živinice II i koja bi zajedno sa TS

110/10(20) Đurđevik napajala područje Općine Živinice. Opterećenje ovih

transformatorskih stanice u 2031. godini iznosilo bi cca 35 MVA (uzimajući u obzir

faktor istovremenosti opterećenja sadašnjih 35 kV stanica).

U konačnom planskom periodu potrebno je kreirati energetska rješenja i strukturu mreže prema

uslovima koncepta dvije izvorne tačke 110 kV međusobno povezane 20 kV-tnim vodovima. Ovo znači

da sadašnje visokonaponskie transformatorskie stanice TS 110/35/6 kV Đurđevik i TS 110/35/6 kV

Dubrave trebaju preći na nivo 110/10(20) kV.


97

PROGNOZA BUDUĆE POTROŠNJE – VARIJANTA 2

Izgradnja nove visokonaponske transformatorske stanice 110/10(20) kV Živinice sa

dva transformatorima snage 40 MVA koja bi se, po mogućnosti, gradila na postojećoj

lokaciji TS 35/10 kV Živinice II i koja bi napajala cijelo područje Općine Živinice i čije bi

opterećenje u 2031. godini iznosilo cca 35 MVA (uzimajući u obzir faktor

istovremenosti opterećenja sadašnjih 35kV stanica).

Dogradnja trećeg distributivnog trafoa 110/10(20) kV u TS 110/35/6 kV Đurđevik.

Prelazak postojećeg sistema nazivnog napona 10 kV na napon 20 kV, čime bi se

postigao veći kapacitet mreže, poboljšanje naponskih prilika, smanjenja gubitaka i

kreirala energetska rješenja i strukture mreže prema uslovima koncepta dvije izvorne

tačke 110 kV međusobno povezane 20 kV-tnim vodovima. Razvoj mreže srednjeg

napona treba da se temelji na sljedećim načelima:

- Zamjena postojeće opreme nivoa 10 kV na 20 kV

- Uvođenje direktne transformacije 110/10(20) kV

- Ukidanje mreže 35 kV.

Analizom sličnih mreža došlo se do zaključka da je neophodan intenzivan prelazak

vangradske mreže 10 kV na napajanje pod napon 20 kV, jer se ovdje distribucija

snage vrši preko postojećih vodova koji su predugački, pa bi se ovim zahvatom

postigli niži gubici i povoljnije naponske prilike mreže.

Sva oprema na sadašnjoj mreži se ugrađuje na novi 20 kV-tni naponski nivo. Ova

oprema radi jedno vrijeme pod naponom 10 kV i prelazi se etapno na napon 20 kV

kada se za to steknu uslovi. Za svaku etapu trebaju se detaljnim planovima definisati

ciljevi, sadržaj i obim rada, potrebna sredstva, vremenski period, prethodno ispunjeni

uslovi realizacije, te očekivani efekti.

Konačan broj srednjenaponskih izlaza i distributivnih trafostanica za područje Općine Živinice, u

obadvije varijante, ovisit će isključivo o prostornom rasporedu potrošača. Okvirno na osnovu

urbanističkih zahtjeva za napajanje potrošača uz postojeće trafostanice bit će do 2031. godine još

locirano cca 86 trafostanica10(20)/0,4 kV.

Lokacije trafostanica za nove stambene objekte i neizgrađena građevinska područja će se odrediti

prilikom izrade planova niže razine. Za trafostanicu treba predvidjeti minimalna parcela od 50m2.

Izgradnja planiranih trafostanica, novih srednjenaponskih vodova i priključenje novih potrošača

odvijat će se kako prema porastu sadašnje potrošnje tako i prema potrebama budućeg konzuma.

Planira se i kabliranje dalekovodne 10 kV mreže na području grada Živinice kablovima XHP 49 1 x 3 x

150 mm2.

Postavljanje srednjenaponskih (zračnih ili podzemnih) vodova, kao i potrebnih trafostanica izvan

gradskog područja, utvrđenih ovim Prostornim Planom, obavljat će se u skladu sa posebnim uvjetima

Elektroprivrede BiH.

Treba vršiti povezivanje srednjenaponske mreža na širem području Općine Živinice jer će to imat

uticaj na smanjenje ukupnih gubitaka u mreži i poboljšanje naponskih prilika. S druge strane ovim se


98

obezbjeđuje rezervno napajanje u slučaju ispada nekih od magistralnih srednjenaponskih izlaza iz

visokonaponskih stanica.

2.9.1.2. JAVNA RASVJETA

Općina Živinice raspolaže sa ukupno 2.672 svjetiljke sa Na-sijalicama snage: 70 W (920 kom), 150 W

(1387 kom) i 250 W (365 kom).

Dobar kvalitet javne rasvjete je jedan bitan element društva. Javna rasvjeta ima za cilj da osvjetli

javne površine i saobraćajnice u noćnim satima i to na što efikasniji način kako bi doprinio socijalnoj

sigurnosti, sigurnosti u saobraćaju i javnom životu. Pod javnom rasvjetom se podrazumijevaju i ulični

znakovi, autobuske stanice (abri), oglasne table, mjerni i razvodni ormari kao i elektroenergetska

mreža.

Općina Živinice treba u budućnosti da sprovedi mjere energetske uštede za postizanje cilja koji je

zacrtala EU (20-20-20), tj. 20 % uštede primarne energije, 20 % energije iz OIE i 20% smanjenje CO2

do 2020. godine. Za postizanje cilja energetske uštede kod javne rasvjete treba se poći od slijedećih

predpostavke:

Korištenje energetski učinkovitih sijalica

Koristenje ekološki prihvatljivih materijala i supstanci.

Elementi koji formiraju kadrove u kojima se izvodi javna rasvjeta su sljedeći:

Prostori koji se moraju osvijetliti u sadašnjoj situaciji i kod planiranih proširenja

Kvalitet javne rasvjete

Zamjena javne rasvjete na principu njene amortizacije

Održavanje javne rasvjete

Dozvoljeni troškovi za javnu rasvjetu

Dobra komunikacija između menadžmenta i njihovih saradnika koji rade na javnoj

rasvjeti, odgovarajućih odjeljenja, planera , realizatora i korisnika javne rasvjete.

Instalacije javne rasvjete treba izgraditi uz planirane saobraćajnice i druge javne površine

(parkirališta, pješačke staze). Napajanje sistema javne rasvjete vršiće se iz razvodnog polja javne

rasvjete u pripadajućim postojećim i novoplaniranim TS 10(20)/0,4kV i/ili iz ormara javne rasvjete.

2.9.2. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ENERGETSKA EFIKASNOST

Općina Živinice treba u budućnosti kod planiranja energetskih potreba sve više primijenjivati održivo

planiranje i korištenje energijskih resursa. U skladu s planom višeg reda i sve jasnijim činjenicama da

se snabdijevanje električnom energijom kao i njenom potrošnjom mora drastično promijeniti,

potrebno je poticati izgradnju obnovljivih izvora energije (OIE). Građevine koje služe iskorištavanju

obnovljivih izvora energije smiju se smještati unutar građevnog područja pod uvjetom da ne

ugrožavaju okoliš, te vrijednosti kulturne baštine i pejsaža.

Široka implementacija OIE u postojećim distributivnim mrežama dovodi do potrebe posebnog

razmatranja utjecaja i davanja smjernica u vezi snage, mjesta i vremena priključenja OIE, a sve u cilju

što efikasnijih i ekonomski opravdanih rješenja mreže.


99

Pri razmatranju poticaja izgradnje OIE i njihovog uticaja na elektrodistributivnu mrežu trebaju se

uzeti u obzir sljedeći elementi:

Postizanje energetske efikasnosti u zgradama (manja potrošnja)

Energetski samoodrživi objekti

Solarni bojleri (grijači PTV)

Toplinske pumpe

Sunčeve PV-ćelije u već izgrađenim i novim naseljima

Električni automobili

Male hidrocentrale (Općina Živinice se nalazi u slivovima rijeka Spreča, Gostelje i Oskova)

Male vjetrenjače

Mikro CHP (Combined heat and power-kogeneracija) i industrijska CHP-kogeneracija

Biomasa

Uskladištenje energije na nivou zgrade ili stambenog okruga.

Budući da se Općina Živinice prostire u području sa prosječnom godišnjom iradijacijom sunca na

horizontalnu površinu koja se kreće između 1350 i 1400 kWh/m2 (ilustracija u nastavku), stvara se

povoljna situacija za iskorištenje ovoga potencijala. Zavisno od tipa PV ćelija može se 1000 W/m2

sunčevog zračenja pretvoriti u 50 do 150 W električne energije s površinom ćelije od 1m2. Povoljne

lokacije za instaliranje sunčevih elektrana su napušteni kopovi Višća i Dubrave. Raspoloživa površina

na kojoj bi se mogli instalirati sunčevi paneli je cca 2 hektara po kopu. Snaga ovih sunčevih elektrana

bi se mogla kretati između 3 i 5 MW po lokaciji.


100

PRIMJERI SOLARNIH ELEKTRANA

Općina Živinice raspolaže i sa hidropotencijalom za izgradnju malih hidroelektrana na manjim

vodotocima u slivu rijeke Spreče. Male hidroelektrane (mHE) su proizvodne jedinice koje u

elektrodistributivnu mrežu isporučuju proizvedenu električnu energiju ili višak proizvedene električne

energije, po podmirenju vlastitih potreba, najveće pojedinačne ili ukupne snage svih generatora do 5

MVA (u BiH). Ispod te granice su mini hidroelektrane, a iznad ovog nivoa snage podrazumijevaju se

velike hidroelektrane.

Prema Zakonu o koncesijama u FBiH, kantoni su nadležni za davanje koncesija za gradnju elektrana

do 5 MW, a iznad 5 MW federalne vlasti. Ono što najviše karakteriše mHE jeste nepostojanje klasične

vodne akumulacije i svakako najveća moguća zaštita životne okoline budući da mHE ne emituju CO2,

SO2, Nox, niti bilo koji drugi tip štetnih plinova i nema nikakvog otpada proizvodnje. Kod nas je

najčešće, kod mHE, prisutan tzv. protočni tip elektrana pri čemu se koristi prirodni pad vodotoka, a

otvoreni kanal (ustava) ne služi za akumuliranje vode već za njeno usmjeravanje (njeno odvođenje)

pomoću cjevovoda – bajpasom na turbinsko kolo. Na slici 3 dat je princip rada i tipovi mHE.

PRINCIP RADA MHE I PRIMJER

Energoinvest je novembra 2001. godine, za naručioca JP Elektroprivreda BiH, uradio “Studiju

hidroenergetskog iskorištenja sliva rijeke Spreče i – pritoka: Oskova i Gostelja”. Nakon analize

odabrano je devet mHE koje bi bile ekonomski isplative. Od ovih devet mHE četiri se nalaze na

području općine. Međutim, proglašenjem dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom, došlo je do

izmjena mogućnosti izgradnje ovih objekata, obzirom da bi se tri od planirane četiri mHE nalazile

upravo u obuhvatu zaštićenog pejzaža.


101

Time je omogućena izgradnja samo jedne minihidrocentrale, i to mHE Kazan, koja se nalazi izvan ZP

Konjuh, na granici općine Živinice i općine Banovići, naravno, ako studije izvodljivosti i uticaja na

okoliš, te ostala zakonom propisana dokumentacija pokaže da je nešto tako i moguće.

Za održavanje zahtjevanog stepena kvaliteta elektroenergetske mreže potrebno je da nove

tehnologije budu kompatibilne sa postojećim. Ponekad se treba birati primjena ovih tehnologija na

sam pojedinačni objekat, a nekada na nivou stambenog okruženja.

Važni parametri za projektovanje buduće mreže sa OIE su: visina potražnje električne energije,

stupanj (penetracija) priključenja OIE na mrežu i izbor centralnih izvora energije.

Novi izvori energije doprinjeli bi ekonomskom razvoju Općine Živinice. Međutim uvođenje OIE ne bi

imalo nikakvog smisla bez paralelnog poduzimanja mjera za povećanje tehničke i društvene

efikasnosti na strani korištenja energije.

Potrebno je ulagati u povećanje efikasnosti korištenja energije, a ne samo u nove izvore energije.

Sektor potrošnje energije neće moći da plaća sve skuplju i skuplju energiju i to će se odraziti na

privređivanje energetskog sektora, odnosno to dovodi do usporavanja razvoja cijele države.

Energetski sektor može opstati na tržištu samo ukoliko on, podpomognut državnom administracijom,

vodi računa da se u sektoru potrošnje smanji specifična potrošnja energije kroz povećanje efikasnosti

njenog korištenja.

2.9.3. TOPLIFIKACIJA

Prostornim planom kantona predviđeni sistem izgradnje vrelovoda za općine unutar Tuzlanskog

kantona, tretirao je i općinu Živinice, kao jednog od najboljih kandidata za ovaj tip osiguranja

toplotne energije za stanovnike ovog područja.

Postojeće stanje toplifikacije Općine i samog grada Živinica karakterišu individualni sistemi grijanja, u

najvećem dijelu to su peći na ugalj i drva, zatim na mazut, lož-ulje, plin (UNP) ili električnu energiju.

Privredni, društveni i javni objekti se griju putem sopstvenih kotlovnica.

Samo pitanje toplifikacije Općine (prvenstvno grada Živinica sa prigradskim naseljima) aktuelno je još

od 80-tih godina prošlog vijeka. Do sada je urađeno niz studija i projekata vezanih za toplifikaciju

grada Živinica. Na osnovu studija i provedenih anketa, javne, kolektivne stambene zgrada, proizvodni

pogoni i veliki broj individualnih stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata imaju

sopstvene kotlovnice, prvenstveno na ugalj. U gradu ima dvadesetak većih i oko stotinu mini

kotlovnica. Pojedine kotlovnice javnih objekata i poslovnih subjekata obezbjeđuju toplotnu energiju i

za okolne stambene zgrade.

Sve novije kolektivne stambene zgrade imaju razvedene instalacije grijanja, ali nemaju priključke, pa

je najveći broj stanova u Živinicama bez grijanja.

To su objekti:

Blok 1, 2, 3 i 5 sa oko 350 stanova,

Sarajka 1 i 2 sa oko 150 stanova,


102

Nekoliko stambenih zgrada u centru,

Zanatski centri Čardaklija, Bosanka, Bezistan, Pijaca, Gimnazija, Apoteka i drugi manji centri.

Objekti koji nemaju uspostavljen sistem centralnog grijanja, uglavnom se zagrijavaju alternativnim

izvorima energije, kao što su termoakumulacione peći, plinske peći, a u najvećoj mjeri, peći na drvni

ogrjev.

Nekoliko novosagrađenih zanatskih centara i poslovnih objekata nemaju riješeno grijanje. Svi objekti i

stanovi koji nemaju centralno grijanje, zagrijavanje vrše alternativnim izvorima energije, kao što su

termoakumulacione peći, plinske peći a najčešće peći na drveni ogrjev.

Individualno centralno grijanje putem vlastitih kotlovnica ima oko 40% stanovništva, dok se ostatak

stanovništva Općine Živinice grije putem individualnih ložišta, pećima na ugalj i drvo.

Od većih objekata koji se zagrijavaju putem vlastitih kotlovnica, to su:

ŠIP KONJUH ima sopstvenu kotlanu koja koristi ugalj i otpadno drvo kao ogrjev. Pored

zagrijavanja svih objekata u krugu preduzeća, ovom kotlovnicom se zagrijava i nekoliko

zgrada na starom trgu. To je upravna zgrada Konjuha i nekoliko stambenih zgrada na starom

trgu, odnosno, preko puta glavne kapije preduzeća.

JZU DOM ZDRAVLJA također ima sopstvenu kotlovnicu na ugalj i pored sopstvenih lamela

zagrijava i nekoliko okolnih stambenih zgrada

OPĆINSKI SUD ima sopstvenu kotlovnicu na ugalj

OPĆINSKA ZGRADA ima sopstvenu kotlovnicu na ugalj

MŠC Živinice ima sopstvenu kotlovnicu na mazut. Ova kotlovnica zagrijava stambene zgrade

preko puta u kojima se nalaze stanovi profesora iz centra.

Prva i Druga Osnovna škola imaju sopstvene kotlovnice na ugalj

Obdanište ima sopstvenu kotlovnicu na ugalj

BKC Živinice ima sopstvenu kotlovnicu na mazut

Hotel KONJUH ima sopstvenu kotlovnicu na ugalj

Robna kuća ima sopstvenu kotlovnicu na ugalj

Zgrada ZPP ima sopstvenu kotlovnicu sa električnim kotlom

Skladišta građevinskog materijala ZH ZOLA i GRAMOG imaju sopstvene kotlovnice na ugalj

Nekoliko manjih javnih i proizvodnih objekata takođe imaju sopstvene kotlovnice kao što su:

Trgovački centar ADEN, Čarapana BOSNATEX, AMD, Stambena zgrada sjeverno od zgrade

općine, stara robna kuća PRECIZA, zgrada ŠUMARSTVA, zgrada POŠTE i sl.

Relativno veliki broj kotlovnica na ugalj je rezultat postojanja nekoliko rudnika uglja na području

općine. Ugalj je najjeftiniji ogrjevni materijal, a i veliki broj građana radi u ovim rudnicima.

Za potrebe izrade Plana, Nosiocu izrade je dostavljen projekat Toplifikacije grada Živinice – izrađivač

Unioinvest Sarajevo.

Dijelovi tekstualnog dijela se prenose u cjelosti, a grafički prilozi su upotpunjeni u odnosu na grafičke

priloge projektne dokumentacije. Treba naglasiti da se toplifikacija putem vrelovoda odnosi

uglavnom na urbano područje grada Živinica, dok ostala naselja nisu tretirana.


103

TOPLOVOD I VRELOVOD

Veliki broj kotlovnica u gradu stvara i veliko zagađenje vazduha koje se u pojedinim danima kreće u

procentu koji je i nekoliko puta veći od dozvoljenog, a ovim načinom daljinskog zagrijavanja, situacija

bi mogla biti znatno poboljšana. U drugim naseljima općine nije izgledno za očekivati da će u

planskom periodu doći do uspostavljanja sistema daljinske toplifikacije iz ovog izvora, što nije

isključeno za postplanski period. Do tada treba uvoditi sisteme zajedničkih kotlovnica u javnim

objektima, višestambenim objektima, preferirati biomasu i druge ekološki prihvatljive energente.

Generalno opredjeljenje je da se na području kantona maksimalno koristi toplifikacija iz daljinskih

izvora. Iz termoelektrane Tuzla moguće je snabdjevanje toplotnom energijom za zagrijavanje gradova

Tuzla, Lukavac i Živinice. Projektom Toplifikacije grada Živinica izrađen je Glavni građevinski projekat

toplovodne mreže. Projekat je izrađen na osnovu podloga i podataka iz Glavnog mašinskog projekta

kojim su definirane trase toplovoda od podstanica do potrošača. Građevinski projekat podjeljen je na

sisteme prema položaju i broju podstanica. Kapacitet magistralnog vrelovoda je predviđen da bude

45 MWh, što je opcija koja zadovoljava potrebe grada Živinica za narednih 20 - 25 godina, dok je

maksimalni predviđeni, odnosno projektirani kapacitet iz TE Tuzla za Živinice 70 MWh. Detaljni

tehnički opis prema kojem je usklađena grafička podloga Plana, dat je u projektu Toplifikacija grada

Živinice.

Toplifikacioni konzum grada Živinica:

Početno toplotni konzum sistema 2003.godine – 25 MWt za grad Živinice,

Krajnji toplotni konzum sistema 2022.godine – 60 MWt za grad Živinice.

Trajanje toplifikacionog perioda je 4560 h/god.

U sastavu Projekta Toplifikacije grada Živinica predviđena je građevinska rekonstrukcija i adaptacija

prostora u postojećim objektima za smještanje opreme za toplinske podstanice ili izgradnja novih

slobodnostojećih objekata. Za podstanice koje su predviđene u postojećim objektima i prostorima

projekat rekonstrukcije i obim radova utvriće se na licu mjesta za svaki konkretan slučaj posebno,

prije početka radova a na temelju mašinskog projekta. Potrebna veličina novih objekata je 4,00 x 4,25

m unutrašnjih dimenzija i svijetle visine 2,60 m. U okviru temeljne konstrukcije projektirani su

ulazni/izlazni šahtovi za toplovodne cjevovode dimenzija kako je to dato u projektu. Mjesta ulaza i

izlaza svih instalacija detaljnije će se odrediti pri izradi izvedbenog projekta i uslovljena su

međusobnim položajem vanjskih prikljkučnih instalacija i lokacije objekta. Objekat podstanice

priključen je na gradsku vodovodnu mrežu preko vodomjernog okna cijevima Ø ¾“. Prilikom

izvođenja radova, za svaki objekat podstanice trebaće izraditi izvedbeni projekat obzirom na položaj

objekta u odnosu na priključne instalacije te ulaz i izlaz vrelovodnih odnosno,toplovodnih cijevi.25

Prema Prostornom planu Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008. do 2028. godine (Nacrt

plana) predviđena je gasifikacija dijela Tuzlanskog kantona. U grafičkom dijelu plana prikazana je

okvirna trasa dijela planiranog gasovoda Kladanj - Tuzla koji prolazi kroz Općinu Živinice. Prirodni gas

u planskom periodu treba da se koristi u industrijske svrhe, te za gasne štednjake u domaćinstvima i

ugostiteljstvu, ukoliku se pokaže da je to ekonomski prihvatljivo.

25 Projekat Toplifikacija grada Živinice, Podstanice, str.1


104

2.10. SAOBRAĆAJ I VEZE

2.10.1. CESTOVNI SAOBRAĆAJ

Grad Živinice sa ostalim gradovima unutar kantona povezan je magistralnim i regionalnim cestama.

Ove ceste se pretežno protežu urbanim područjima gradova što utiče na smanjenje brzine kretanja

na njima odnosno povećanja vremena putovanja.

Magistralna cesta M-18 prolazi kroz zonu grada Živinica i uz istu je formirano niz naselja te ova

saobraćajnica predstavlja glavnu komunikaciju. Izgradnjom naselja duž magistralne ceste došlo je do

smanjenja kapaciteta puta, te znatnog povećanja saobraćajnih nezgoda. Iz navedenog se vidi da je

gradu potrebno izmještanje tranzitnog saobraćaja obzirom da postojeća magistrala prerasta u

gradsku saobraćajnicu i nema svoju prvobitnu namjenu tranzita.

Pored ove saobraćajnice postoje i regionalne ceste koje povezuju grad Živinice sa gradovima Banovići,

Kalesija, Lukavac i Gračanica. Također i regionalne saobraćajnice prolaze izgrađenim prostorom što

utiče na odvijanje saobraćaja. Ovaj problem posebno je izražen na regionalnim pravcima R-455 istok

Živinice - Priluk. Regionalni pravac R-469 istok prolazi kroz naseljeno mjesto Dubrave što utiče na

odvijanje saobraćaja te je na tom dijelu takođe predviđeno da se izmjesti dio saobraćajnice.

Ovim planom daju se potrebni podaci i preporuke za prijedloge sanacije postojećih i uvođenje novih

pravaca. Pri planiranju mreže saobraćaja težilo se zadovoljavanju sledećih uslova:

• Kvalitetna veza grada sa ostalim dijelovima BiH (izlaz na autocesta Orašje – Tuzla - Žepče)

• Izmještanje tranzitnog saobraćaja iz urbanog dijela grada planiranjem obilaznih pravaca

magistralne i regionalnih cesta.

• Rekonstrukcija postojeće magistrale kroz gradsku zonu i pretvaranje iste u gradsku

magistralu.

• Povezivanje manjih naselja međusobno i sa centrom grada planiranjem saobraćajnica nižeg

ranga, reda (regionalnih i lokalnih cesta).

Planirana mreža saobraćaja omogućava gradu Živinice širenje urbanog dijela grada ka periferiji te

kvalitetniju vezu Općine sa susjednim gradovima. U nastavku dat je osnovni koncept za drumski

saobraćaj.

2.10.1.1. SAOBRAĆAJNICE VISOKOG RANGA (AUTOCESTE I BRZE CESTE ) – SPOLJNA POVEZANOST

GRADA I OPĆINE SA MULTIMODALNIM TRANSPORTNIM KORIDOROM

U toku izrade prostornog plana Tuzlanskog kantona na nivou Federacije BiH nije postojao prostorni

plan kao ni definisan prijedlog razvoja mreže autocesta i brzih cesta od strane nadležnih organa. Kako

navedeni planovi nisu postojali izrađivači Prostornog plana Tuzlanskog kantona u vrijeme izrade plana

predvidjeli su trase ovih saobraćajnica prema podacima koji su tada bili dostupni. Tako su u

Prostornom planu Tuzlanskog kantona za razdoblje 2005 - 2025. godine, predviđeni slijedeći pravci:


105

• Autoput Tuzla - rijeka Sava

• Brza cesta relacija Doboj - Tuzla - Zvornik

• Brza cesta Tuzla – Banovići - Zavidovići (veza sa Vc u Zavidovićima)

U novembru 2008. godine od strane Federalnog ministarstva prometa i komunikacije, Federalnoj

direkciji za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta naručen je elaborat pod nazivom ''Prijedlog

strategije i akcionog plana razvoja mreže autocesta i brzih cesta na području Federacije Bosne i

Hercegovine''.

Shodno gore navedenom dati su koridori koji povezuju centre unutar Federacije BiH a među njima je i

trasa koja se odnosi na teritoriju Tuzlanskog kantona:

• Autocesta Orašje – Tuzla - Žepče

Trasa autoceste Tuzla – Orašje (veza na koridor X) je u funkciji priključivanja na međunarodne

komunikacije. Trenutno je u završnoj fazi izrada idejnog projekta. Ova saobraćajnica ne prolazi

teritorijom Općine nego je smještena u dijelu Bosanske Poljane na teritoriji Općine Tuzla. Planirana

petlja na trasi autoceste u tom području predstavlja ujedno i priključak Općine Živinice na autocestu.

Autocesta Orašje - Tuzla - Žepče predviđena je u ''Prijedlog strategije i akcionog plana razvoja mreže

autocesta i brzih cesta na području Federacije Bosne i Hercegovine'', također trasa je uvrštena i u

Nacrt Prostornog plana Federacije BiH. Ova trasa bi ustvari bila veza na koridor Vc.

U planskom periodu na predviđa se realizacija sljedećih cestovnih komunikacija:

• izgradnja i rekonstrukcija pojedinih pravaca sa prekategorizacijom u magistralne ceste I

reda

• dionica magistralne ceste M-18 Jošanica – Olovo – Kladanj – Živinice – Šički Brod –

rekonstrukcija sa gradnjom obilaznica urbanih struktura prema projektnom rješenju

• dionica magistralne ceste M-18 Živinice – Simin Han – izgradnja nove trase tzv. Južne

obilaznice grada Tuzla

• dionica magistralne ceste M-4 Šićki Brod – Živinice – poklapa se sa trasom M-18

• dionica magistralne ceste M-4 Živinice – Dubrave – Kalesija - Granica RS (Zvornik) -

izgradnja nove trase sa izmještanjem saobraćaja izvan naselja.

• rekonstrukcija postojećih regionalnih cesta sa perspektivom njihove prekategorizacije u

magistralne ceste II reda:

• dionica regionalne ceste R-469 Ribnica – Banovići – Živinice sa priključkom Banovića na

autocestu Tuzla – Žepče – rekonstrukcija postojeće trase R-469.


106

2.10.1.2. GRADSKE SAOBRAĆAJNICE I SAOBRAĆAJNICE NIŽEG RANGA – VEZE UNUTAR GRADSKOG

TKIVA ŽIVINICA I VEZE SA SUSJEDNIM OPĆINAMA

MAGISTRALNA CESTA M 18 SARAJEVO – ORAŠJE

Magistralna cesta M-18 je u nadležnosti JP “Direkcije cesta Federacije BiH” d.o.o. Kao što je već

naglašeno trasa ove ceste prolazi kroz gradsko jezgro te je duž Općine izgrađenost uz trasu izrazito

velika. Elementi puta kao i stalna ograničenja brzine, te prisustvo pješaka i stalna priključenja na cestu

degradiraju ovu saobraćajnicu i česta je pojava saobraćajnih nezgoda. Izgradnjom nove saobraćajnice

magistralne ceste (obilaznica oko Živinica) postojeća trasa magistralne ceste pretvorila bi se u

gradsku magistralu.

Izmještanje postojeće magistralne ceste rađeno je na nivou glavnog projekta i ova saobraćajnica

predviđena je da ide desno od postojeće magistrale u pravcu Sarajeva te prolazi između gradskog

tkiva i naselja Donje Živinice, prelazi preko postojeće pruge i regionalne ceste R-469 zapad, za

Banoviće i uklapa se u postojeći magistralni put u području Đurđevika.

Planirani izmješteni put M - 1.8 se ukršta sa postojećim regionalnim putevima u nivou dok na dijelu

ukrštanja sa R-469 zapad zbog prelaza preko pruge i navedenog puta spoj je predviđen polupetljom

tako da su priključenja u nivou sa kanalisanim raskršćima na obje trase. Položajno trasa je sa lijeve

obale rijeke Oskove nizvodno a od centralnog dijela grada udaljena je cca 1200 m'.

Trasa je namjenjena za brzi saobraćaj sa kontrolisanim priključenjima na značajnijim saobraćajnicama

dok se neke lokalne saobraćajnice propuštaju kroz trup planirane ceste. Izgradnjom ove

saobraćajnice izmjestio bi se tranzitni saobraćaj iz gradskog dijela Općine Živinice i ostvarila bi se

povoljnija komunikacija sa Općinom Tuzla odnosno prilazom na predviđene trase autocesta, dok bi se

postojeći magistralni put pretvorio u gradsku magistralu na kojoj bi se rješio problem pješačkog

saobraćaja i raskršća.

REGIONALNA CESTA R 455 ZAPAD ŽIVINICE – PRILUK

Postojeća trasa regionalne ceste priključuje se na postojeću magistralnu cestu semaforiziranim

raskršćem. Od spoja sa raskršćem trasa se cca 350 m' odvaja preko korita rijeke Oskove i pružnog

prelaza te dalje nastavlja prema naseljima Barice, Šerići i Priluk.

Osnovni nedostatak ove trase jeste prelaz preko pružnog prelaza koji nije uređen svjetlosnom

signalizacijom te prestavlja potencijalnu opasnost. Prvi dio trase cca 2500m' prolazi kroz slabije

nenaseljeni dio te se ukršta sa planiranom saobraćajnicom M-18 u dva nivoa.

Glavnim projektom izmještanja M-18 nije predviđen spoj ove dvije saobraćajnice te se predlaže da se

iste spoje obzirom na značaj saobraćajnica. Neposredno iza ukrštanja sa planiranom saobraćajnicom

predviđa se izmještanje regionalne ceste u dužini od cca 7,6 km kako bi se izbjegao prolaz kroz

neselja Barice, Šerići i Priluk.


107

U području naselja Barice trasa u potpunosti izbjegava naseljeni dio i spušta se prema koritu rijeke

Oskove dok se na dijelu naselja Šerići i Priluk trasa izmješta prema padini odnosno udaljava se od

jezera Modrac i navedenih naselja. Dio regionalne ceste koji se napušta, a prolazi kroz naselja trebalo

bi pretvoriti u ulicu a takođe prilagoditi obali jezera Modrac u cilju razvijanja turizma.

LOKALNA MREŽA SAOBRAĆAJNICA

Općenito lokalnu mrežu postojećih puteva treba modernizovati u potpunosti odnosno izvršiti

asfaltiranje istih. Neka od naselja nisu adekvatno povezana, iako ista se nalaze blizu te u cilju

rješavanja takvih problema odnosno boljeg povezivanja naselja predviđeni su novi putni pravci kojima

bi se ostvarila bolja komunikacija.

Mreža lokalnih saobraćajnica na području općine:

L1 Ljubače – Suha

L2 Barice – Živinice

L3 Ciljuge – Dubrave

L4 Bašigovci – Repuh

L5 Bučik – Suha

L6 Lug – Gornja Višća

L7 Karaula – Litve

L8 Barice – Gornja Višća

L9 Đurđevik – Djedino

L10 Dubrave – Aerodrom

L11 Trasa – Bašigovci

L12 Kovači – Bašigovci

L13 Pjeskulje – Brđani

L14 Donja Lukavica – Brodić

L15 Gornja Lukavica – Polje

L16 Bezdan – Filipović

L17 Svojat – Gračanica.

U nastavku navedeni su planirani putni pravci kojima se povezuju naselja međusobno:

DUNAJEVIĆI – BAŠIGOVCI – KOVAČI

Iako su na udaljenosti od 2700 m' komunikacija naselja odvija se preko magistralnog puta u

Đurđeviku odnosno nema direktne veze. Planirana saobraćajnica je dužine cca 3000 m' i ide pretežno

brdovitim nenaseljenim dijelom koristeći dijelom postojeće šumske puteve. Dalje iz Bašigovaca

planiran je put do Kovača čime bi se ostvarila dosta povoljnija komunikacija između ova tri naselja.

KULJAN – GRAČANICA

Također i ova dva naselja nisu međusobno povezana te putovanje iz jednog u drugi mora se vršiti

preko magistralne ceste u Đurđeviku čime se dužina putovanja znatno povećava. Pravac od Naseoca

preko Krmeće glave na Gaj u dužini od 4600 m'.

DONJE DUBRAVE – PAR SELO (SPOJ NA PLANIRANU JUŽNU OBILAZNICU TUZLE) CCA 2500M'


108

Od spoja na regionalnom putu u Dubravama predviđena je saobraćajnica koja bi prolazila kroz naselja

Beširovići i Petrovići i vezala se na novoplaniranu Južnu obilaznicu oko Tuzle neposredno iza granice

Općina. Ovom saobraćajnicom ostvarila bi se povoljnija veza sa Općinom Tuzla.

D. ŽIVINICE – KOPJEVIĆI – SPOJ NA R 469 (NA DIJELU IZMEĐU D. VIŠĆE I OSKOVE)

Na ovom dijelu postoji saobraćajnica koju je potrebno rekonstruisati i obezbjediti kvalitetnije uslove

za spoj na regionalnu cestu R 469 za Banoviće.

LUG – GORNJA VIŠĆAI (NA DIJELU IZMEĐU D. VIŠĆE I OSKOVE)

Postojeća dionica lokalne ceste na dijelu od naselja Šabanovići prema Karauli u dužini cca 900m je

makdamski put koji je potrebno rekonstruisati kako bi se ostvarila povoljnija komunikacija između

naselja.

2.10.2. ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ

U pogledu željezničkog saobraćaja, može se zaključiti da je koncepcija razvoja željezničkih koridora

izuzetno povoljna i da omogućava kvalitetno povezivanje sa susjednim državama i dalje u Evropu.

Međutim, za ostvarenje kvalitetnih veza, te da bi željeznički saobraćaj bio konkurentan ostalim

vidovima saobraćaja, posebno drumskom saobraćaju potrebno je izvršiti osposobljavanje pružnih

postrojenja, elektrifikaciju i modernizaciju pruge sa ciljem povećanja računske brzine, modernizaciju

željezničkog čvora Tuzla (Kreka i Poljane) kao i nabavku modernijih vozova.

Kako bi se ostvarila kvalitetna veza sa planiranim Kargo centrom (Međunarodni aerodrom Dubrave),

Prostornim planom Federacije BiH predviđen je remont pruge Ljubače – Dubrave.

2.10.3. VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

Prema istraživanjima provedenim u okviru „Master plana razvoja aerodroma Tuzla do 2020.“,

Međunarodni aerodrom Tuzla sa „Kargo centrom“ trebao bi preuzeti vodeću ulogu u teretnom

saobraćaju. Prognozirani tokovi teretnog saobraćaja se kreću od 7.500 do 43.000 tona godišnje, a u

pogledu putničkog saobraćaja prognozira se 150.000 putnika godišnje. U grafičkom dijelu Plana

prikazana je postojeća površina kompleksa tj. kasarne i aerodroma „Dubrave“, za koji se u planskom

periodu planira dogradnja Kargo centra, čime će ukupna površina ovog kompleksa zauzimati P =

324,21 ha.

2.10.4. TELEKOMUNIKACIJE I PREDAJNICI RTV-A

Telekomunikacijski saobraćaj na području Općine Živinice odvija se bez većih problema, kako u

pogledu telefonskog saobraćaja, tako i po pitanju prijema i distribucije pošte i paketa. Trenutno je u

funkciji 1 čvorna centrala i 15 krajnjih centrala.

Sva naseljena mjesta na teritoriji Općine su pokrivena telefonskom mrežom, dio podzemno (cca

polovica od ukupne instalirane mreže), a dio nadzemno. Postojeća bakrena mreža je limitirana i

ograničenog kapaciteta i ne može pružiti sve usluge na zadovoljavajućem nivou, te je zbog toga u

posljednjih nekoliko godina intenzivirana rekonstrukcija iste, sa uvođenjem optičkih kablova u


109

sistemu povezivanja između glavnih i lokalnih PTT centrala. U više pravaca položen je optički kabal

kapaciteta 14 000 parica, od čega je trenutno u funkciji 7 000 parica. Upotrebom fiber optičkog

vlakna do svakog doma, bit će omogućen kompletan set usluga baziran na IP sistemu, kao što su IPTV,

brz pristup internetu, razne IP centreks usluge itd..

Na području Općine djeluje javno preduzeće (BH Telecom i BH Pošta Živinice), koja ima nadležnost za

postavljanje i održavanje telekomunikacijskih uređaja i veza. Ukupan broj telefonskih fiksnih

priključaka je oko 11 590. Područje Općine pokriveno je mrežom mobilne telefonije.

Telekomunikacijska infrastruktura cijelog Kantona se treba razvijati u skladu sa savremenim

tehnološkim rješenjima. Prostornim planom Tuzlanskog kantona predviđena je digitalizacija

telefonskih centrala, tamo gdje to još nije učinjeno, a to su prvenstveno općine Lukavac, Živinice i

Srebrenik. Također, istim dokumentom su utvrđene i preuzete trase magistralnih i regionalnih

optičkih kablova.

S obzirom na sve veće zahtjeve i potrebe korisnika za razmjenu informacija kako na globalnom tako i

na lokalnom nivou jedna od osnovnih zadaća lokalne zajednice jeste da stvori uslove u kojima će

brzina protoka i količina informacija biti adekvatna, uz zadovoljavajući kvalitet, u dužem vremenskom

periodu.

Razvoj fiksne i mobilne telekomunikacijske infrastrukture koja treba da omogući isporuku triple play

usluga (isporuka video sadržaja, paketski prenos govora i isporuka internet sadržaja) predstavlja

osnovu za razvoj svih segmenata društva u lokalnoj zajednici. Kako bi se navedeni ciljevi ostvarili

potrebno je sagledati sve činjenice i uzeti u obzir postojeće stanje telekomunikacijske infrastrukture i

dati smjernice budućeg razvoja telekomunikacija u punom obimu.

Prema istraživanju vodećih analitičkih kuća u svijetu zaduženih za projekciju razvoja

telekomunikacijskog tržišta sa aspekta praćenja ponašanja korisnika, proizvodnje pametnih uređaja i

podrške pristupne fiksne i bežične telekomunikacijske infrastrukture uočava se trend povećanja

proizvodnje i isporuke broja prenosnih uređaja (pametni telefoni, tebleti i prenosni računari). Kako bi

se pratili navedeni trendovi jedan od osnovnih zadataka lokalne zajednice jeste stvoriti preduslove za

razvoj telekomunikacijske infrastrukture u skladu sa svjetskim trendovima.

Područje općine Živinice podijeljenjo je na urbana područja kao pokretače razvoja lokalne zajednice.

Unutar tih urbanih područja, u ranijem periodu izgrađena je pristupna telekomunikacijska

infrastruktura sa bakarnim tk vodovima sa aktivnim čvorištem i to: Bašigovci, Donje Dubrave,

Đurđevik, Gornje Dubrave, Gračanica Selo, Kuljan, Kupirusi, Litve, Oskova, Podgajevi, Sjever I, Sjever

II, Suha, Svojat, Šahići, Šerići, Višća, Živinice Centar.

Nabrojane fiksne mreže omogućavaju korisnicima praktično sve širokopojasne usluge od kojih se

posebno izdvajaju IPTV i brzi pristup Internetu. Osnovna namjena ove arhitekture omogućuje

pružanje širokopojasnih usluga prenosa govora, videa i internet sadržaja u urbanim područjima. Za

dio stanovništva koji živi izvan urbanih područja neophodno je omogućiti isporuku triple play usluga

bežičnim putem koristeći resurse 3G i 4G mreže s obzirom na nemogućnost i neisplativost izgradnje

podzemne fiksne mreže. S tim u vezi potrebno je prilikom planiranja prostora voditi računa o izgradnji

antenskih sistema na navedenim područjima. Pokrivenost općine Živinice mobilnom mrežom (GSM


110

signal) je preko 99,5%, a pokrivenost 3G signalom, koji omogućava brzi pristup internetu putem

mobilne mreže, iznosi oko 80% za ukupnu površinu, odnosno, nešto više od 90% za naseljena i urbana

naseljena područja.

Također obzirom na zahtjeve korisnika za velikim brzinama prenosa podataka izvan urbanih područja

potrebno je planirati izgradnju nadzemne pristupne mreže i omogućiti ugradnju drvenih stubova

visine 7 m.

Paralelno je projektovana i izgrađena transportna optička infrastuktura koja povezuje aktivna čvorišta

i agregira ukupan telekomunikacijski saobraćaj prema telekomunikacijskim sistemima višeg reda. S

obzirom na brze promjene telekomunikacijskog tržišta posljednjih godina te zahtjevi korisnika za

većim bitskim protocima primjenom ADSL tehnologije po postojećim bakarnim vodovima stvoreni su

uslovi za pužanje većeg broja usluga. ADSL tehnologija je omogućila isporuku video sadržaja (TV

sadržaj), interneta i paketski prenos govora.

Ograničavajući faktori koji mogu dovesti do ograničene primjene ADSL tehnologije su dužina

bakarnog tk voda, ukupan broj nastavaka na kablu, kvalitet izolacije kabla itd. Kako bi se navedena

ograničenja prevazišla potrebno je planirati određene mjere na načina da se izvrši modifikacija

postojećih pristpnih bakarnih mreža. ADSL tehnologija daje dobre rezultate do 2 km dužine bakarnog

tk voda. Za dužine preko 2 km kvalitet isporuke triple play je problematičan. Kako bi se ovi problemi

otklonili potrebno je izvršiti određene građevinske zahvate na postojećoj telekomunikacijskoj

infrastrukturi.

Na odgovarajućem dijelu telekomunikacijskog voda ugrađuje se vanjska izvedba aktivnog čvorišta

(samostojeći ormar, ulični kabinet) do kojeg je potrebno izgraditi elektroenergetski priključak i do

njega dovesti optički telekomunikacijski vod određenog kapaciteta. Na taj način postojeći bakarni vod

dobija nove karakteristike koje omogućavaju kvalitetniju isporuku usluga i povećanje bitskog protoka

do 50 Mbps uz korištenje VDSL tehnologije.

Vanjska izvedba aktivnih čvorišta (ulični kabineti) su objekti malih gabarita pri čemu bi trebalo voditi

računa prilikom planiranja prostora lokalane zajednice za buduću gradnju. S tim u vezi, s obzirom na

postojeća aktivna čvorišta smještena u urbanim područjima po svakom aktivnom čvorištu otvara se

mogućnost izgradnje uličnih kabineta na gore opisan način (FTTC koncept – optički kabl do kabineta).

Strategija razvoja fiksnih mreža na području općine Živinice je postepeni prelazak na optičku

kablovsku infrastrukturu. Za korisnike to znači praktično neograničene brzine prenosa podataka,

manju učestalost kvarova i brže otklanjanje istih.

Živinice Novi Grad i Živinice Gornje su bakarne pristupne mreže čija je izgradnja u završnoj fazi.

Područja gdje je planirana izgradnja novih pristupnih mreža su: Ciljuge i Strašanj. Prostornim planom

potrebno je predvidjeti planirane trase polaganja cijevi koje je definisano obuhvatima u grafičkim

prilozima.

U 2014. i 2015. planira se rekonstrukcija mreža (FTTC rješenje – ulični kabineti) u naseljima Tupkovići,

Priluk, Barice, Begići, Kadrići, Lukavica, Višća Donja, Vrnojevići.


111

Prostornim planom potrebno je predvidjeti planirane FTTC lokacije koje bi se gradile u narednom

periodu (izgradnja podrazumijeva kupovinu/zakup zemljišta površine do 5 m2, izgradnju temelja za

postavljanje ormara za smještaj opreme, te izgradnju elektroenergetskog priključka za objekat.

Također, u sklopu rekonstrukcije posojećih lokalnih, magistralnih i regionalnih puteva na općini

Živinice planirati na propisnoj dužini od ose puta polaganje cijevi (fi 50 i 110 mm) kao i u sklopu

izgradnje novoplaniranih putnih komunikacija.

Sljedeći korak u razvoju telekomunikacijske infrastukture predstavlja izgranja optičke pristupne

mreže. Mreža koja se bazira na optičkim vlaknima prestavlja posljednju fazu razvoja

telekomunikacijske fiksne infrastukture koja pruža neograničeni kapacitet prenosa informacija i

sadržaja od i prema korisniku (FTTH koncept – optički kabl do domaćinstva).

Obzirom na nešto veću cijenu izgradnje i instalacije ove pristupna mreže u prvoj fazi izgradnje ciljna

kategorija su urbana područja sa najvećom gustinom objekata (domaćinstava) s obzirom na

garantovani povrat investicije. U drugoj fazi optička pristupna mreža bi se gradila u gustim ruralnim

područjima.

Trend izgradnje telekomunikacijske infrastrukture povećanog bitskog kapaciteta primjećuje se kod

privrednih subjekata (privatni i javni sektor), bolnica, ambulantnih stanica i obrazovnih ustanova. To

će omogućiti razvoj i primjenu koncepta e-učenje, e-obrazovanje, e-zdravstvo, e-uprava, e-poslovanje

itd. što je jedan od preduslova za podizanje kvalitete života stanovništva općine Živinice na jedan veći

nivo. Paralelno sa razvojem telekomunikacija potrebno je raditi na kontinuiranom obrazovnju

stanovništva vezano za upotrebu i korištenje savremenih komunikacijskih tehnologija. Za poslovne

korisnike se projektuje P2P (Point to point) topologija mreže, što znači da će ovi korisnici biti povezani

zasebnim optičkim vlaknom sa centralnim čvorištem.

Na osnovu Odluke o usvojenim pripremnim aktivnostima na implementaciji širokopojasnih usluga u

javnom sektoru FBiH Anex 1 i analize postojećeg stanja optičke infrastrukture i širokopojasnih usluga

na području općine Živinice napravljen je plan realizacije optičkih privoda do subjekata javnog sektora

na predmetnom području. U pitanju su: Općina Živinice, MUP TK PU Živinice, Općinski Sud Živinice,

Dom zdravlja Živinice, ZZO TK poslovnica Živinice, sve školske i kulturne ustanove, i dr. Za ove

subjekte vršit će se prioritetno obezbjeđivanje optičkih privoda.

Pokrivenost općine Živinice mobilnom mrežom (GSM signal) je preko 99,5%, a pokrivenost 3G

signalom koji omogućava brzi pristup Internetu putem mobilne mreže iznosi oko 80% za ukupnu

površinu, odnosno nešto više od 90% za naseljena i urbana naseljena područja.

U nastavku su navedene postojeće bazne stanice mobilne telefonije na području općine Živinice:

Berbernjak, Đurđevik, G. Dubrave, Mukanovići, Nišan, Živinice, Maline, Tadići, Višća, Šerići Centrala,

Ciljuge Hrastik, Dubrave Rudnik MIKRO, Tupkovići MIKRO, Gornje Živinice, Ljubače ALFE MI.

U nastavku su navedene planirane bazne stanice mobilne telefonije na području općine Živinice:

Đurđevik (X: 18.6542, Y: 44.3871, h: 382), Dubrave (X: 18.7158, Y: 44.4689, h: 246), Nukići (u fazi

rješavanje IPO kod X: 18.6499, Y: 44.4224, h: 262), Kuljan (u fazi iznalaženja lokacije).

Prostornim planom potrebno je predvidjeti planirane lokacije koje bi se gradile u narednom periodu

(izgradnja infrastrukture bazne stanice podrazumijeva kupovinu/zakup zemljišta veličine 100 – 200


112

m2 za izgradnju, izgradnju temelja za postavljanje kontejnera za smještaj opreme, izgradnju stuba za

smještaj antena visine od 30 m do 44 m u zavisnosti od lokacije, te izgradnju elektroenergetskog

priključka za baznu stanicu).


113

2.11. PRIVREDA

2.11.1. RAZVOJ PRIVREDE I OSNOVNI FAKTORI RAZVOJA

Na području Općine Živinice prema podacima preuzetim iz studije „Informacija o rezultatima

poslovanja privrednih društava na području općine Živinice u 2010. godini“ bilo je registrovano 1.051

aktivnih obrtnika, od toga na oblast trgovine otpada 365 aktivnih, ugostiteljstvo 154 aktivnih i oblasti

obrtnih djelatnosti (zanati, prijevoz i ostali) 241 aktivnih.

Sa aspekta vlasničkih udjela kapitala i oblika organizovanja privrednih subjekata dominantni su:

privatni kapital i društvo sa ograničenom odgovornošću.

Stanje registrovanih društava u proteklom periodu ima određen rast u 2010. godini poslovalo je 328

privrednih društava.

Skoro polovina privrednih društava na prostoru Općine Živinice bavi se trgovinom. Trgovina stvara

više od polovine bruto prihoda privrede i upošljava približno četvrtinu od ukupnog broja uposlenih

radnika.

Može se konstatovati na osnovu prethodnih podataka da je trgovina kao izdvojena privredna grana

na prostoru Općine Živinice dominantna i značajno diktira i utiče na poslovni rezultat same privrede.

Sa stanovišta radnog angažovanja radnika na bazi časova rada, najveći broj radnika nalazi se u

prerađivačkoj industriji gdje je uposleno 36,85 % od ukupnog broja zaposleniha, a slijedi rudarstvo,

koje ima dugu tradiciju na ovim prostorima.

Očekivano je da će u planskom periodu struktura se generalno zadržati prema ovom omjeru. Vrlo je

vjerovatno da će trgovina nastaviti jačati, dok će se javljati postepeni pad prerađivačke djelatnosti,

što je negativan trend u svim dijelovima naše zemlje. Rudarstvo, kao stabilna grana privrede, neće

doživjeti značajnije promjene.

Izgradnjom značajnih putnih pravaca koji su planirani da prolaze kroz ili u blizini općine Živinice

(autocesta Tuzla - Orašje), ali i jakih pravaca u ostatku naše zemlje, kao što je Koridor Vc, očekivano je

da se uticaj ovih infrastrukturnih sistema odrazi i na jačanje privrede. Obzirom da je konkurentnost

privrede direktno povezana sa nivoom razvijenosti saobraćajne mreže, to se on recipročno treba

očekivati sa izgradnjom putnih pravaca.

Time bi i stopa zaposlenosti i rasta BDP–a u planskom periodu bila sve veća, a prema pokazateljima

koje je iznio Prostorni plan Tuzlanskog kantona, do sredine važenja tog plana, BDP se trebao uvećati

za oko 40%. Sadašnje stanje privrede i razvoja ne govori tome u prilog, što je posljedica globalne

svjetske krize, koja je nastupila nakon izrade i usvajanja tog Plana.

Imajući u vidu promjene koje su u međuvremenu nastupile, prognoze ekonomskog razvoja zasnovane

na postojećem stanju i kapacitetima koje općina ima, a što je djelomično obrađeno i u Strategiji

razvoja Tuzlanskog kantona do 2013.godine, osnovni faktori razvoja se mogu deklarisati kao:


114

Izgradnja putne mreže, u cilju povezivanja ljudi i distribucije materijalnih dobara (zasnovanih

na prirodnim resursima općine Živinice) u adekvatnom vremenskom okviru, u cilju razvijanja

konkurentnosti,

Stavljanje postojećih kapaciteta industrijsko – poslovnih zona, posebno prerađivačkih

industrijskih kompleksa, koji više ne rade u punom kapacitetu, u službu novih industrija i

poslovno – proizvodnih subjekata, uz iskorištenje postojeće infrastrukture i adekvatno

opremanje novim tehnologijama,

Revitalizacija degradiranih površina i stavljanje u službu razvoja privrednih kapaciteta,

Usmjeravanje razvoja poljoprivrede na očuvane poljoprivredne površine, udaljene od

trenutnih i planiranih eksploatacionih i istraživačkih polja mineralnih resursa.

2.11.2. ORJENTACIJA I RAZMJEŠTAJ PRIVREDE U PROSTORU

Na području općine Živinice planirano je, u granicama urbanih područja i na građevinskom zemljištu

izvan urbanih područja, veći broj privrednih i industrijskih kompleksa. Utvrđene su poslovno –

proizvodne zone, koje su se prostorno uglavnom koncentrisale uz već postojeće kapacitete, kako bi se

racionalizirala upotreba zemljišta i njegovo opremanje potrebnom infrastrukturom.

Najveća koncentracija Privrednih kapaciteta Općine Živinice je uz glavne putne komunikacije,

magistralni put (M-18 Sarajevo - Orašje) i dva regionalna puta R-469 Istok – Zapad, putni pravac

Zvornik – Kalesija – Živinice – Banovići - Zavidovići i R-455 Istok – Zapad, putni pravac Šekovići-

Gračanica - Živinic e – Poljice - Lukavac.

Ukupna površina namijenjena poslovno – proizvodnim kapacitetima, odnosno, privrednim

djelatnostima u općini Živinice iznosi P = 262,85 ha. Od te površine, već potpuno ili djelomično

formirane zone, a koje u planskom periodu trebaju biti dodatno opremljene potrebnom

infrastrukturom, čine P = 165,54 ha, a potpuno nove dvije zone imaju površinu od P = 97,31 ha.

Odlukom Vlade Federacije BiH, o davanju na privremeno korištenje kasarne Ciljuge i vraćanju u

posjed zemljišta općini Živinice, stvoreni su uslovi za formiranje velike zone od P = 83,21 ha, a na kojoj

se planira tehnološki park Ciljuge.

Do kraja planskog perioda Općina Živinice treba sukcesivno opremati i na taj način aktivirati sve

predviđene privredne zone. Aktiviranje svih površina podrazumjeva i aktivnosti Općine na

obezbjeđenu pristupnih saobraćajnica i komunalne infrastrukture, a od strane zainteresovanih

investitora rješavanje imovinsko pravnih odnosa vezano za građevinsko zemljište.

Prilikom formiranja privrednih zona, vodilo se računa o postojećim kapacitetima unutar posmatranog

područja, tj., tamo gdje su se već počele spontano formirati cjeline pretežno poslovnih sadržaja,

proširivao se obuhvat u kojem se planira smjestiti poslovna zona u planskom periodu.

Naravno, predviđanje pojedinih područja za poslovno – proizvodnu namjenu, ne isključuje buduće

smještanje poslovnih kapaciteta na drugim površinama građevinskog zemljišta, a kako to razvojni

uslovi budu zahtjevali, pa se i u naseljima koja su udaljenija od osovine poslovno – privrednog

razvoja, može očekivati smještanje manjih cjelina pretežno poslovne namjene.


115

Za privredne zone, potrebno je izraditi potrebnu plansku dokumentaciju, koja će osigurati adekvatno

korištenje zemljišta, ali i uputiti na potrebne korake ka njegovom opremanju, kako bi bilo atraktivno i

spremno za buduće investicije.

Postojeće i planirane privredne zone općine su:

Naziv Oznaka Površina (ha)

Večinski rang

Status Nivo potrebne planske dokumentacije

Živinice VI PZ 8 0,44 < 1 ha Postojeća -

Živinice VII PZ 9 0,49 < 1 ha Postojeća -

Gračanički lug PZ 19 1,75 1,0 – 2,0 Postojeća -

Živinice V PZ 7 1,88 1,0 – 2,0 Postojeća -

Živinice I PZ 3 2,33 2,0 – 5,0 Postojeća -

Sprečko polje 1 PZ 11 2,85 2,0 – 5,0 Postojeća -

Bare PZ 18 3,08 2,0 – 5,0 Postojeća -

Sprečko polje 2 PZ 12 3,67 2,0 – 5,0 Postojeća -

Živinice III PZ 5 4,16 2,0 – 5,0 Postojeća -

Živinice IV PZ 6 4,16 2,0 – 5,0 Postojeća -

Tukovi PZ 10 4,66 2,0 – 5,0 Postojeća -

Suhodalje PZ 17 7,01 5,0 – 10,0 Postojeća Regulacioni plan

Industrijski krug Višća

PZ 16 7,33

5,0 – 10,0 Postojeća Regulacioni plan

Industrijski krug Dubrave

PZ 13 7,59

5,0 – 10,0 Postojeća Regulacioni plan

Naftni terminal PZ 14 9,92 5,0 – 10,0 Postojeća Regulacioni plan

Živinice II PZ 4 10,87 10,0 – 15,0 Postojeća Regulacioni plan

Višća PZ 20 14,09 10,0 – 15,0 Planirana Regulacioni plan

Konjuh PZ 2 14,88 10,0 – 15,0 Postojeća Regulacioni plan

Industrijski krug Đurđevik

PZ 15 21,73

> 15,0 Postojeća Regulacioni plan

Maline PZ 1 56,58 > 15,0 Postojeća Regulacioni plan

Tehnološki park CIljuge

PZ 21 83,21

> 15,0 Planirana Regulacioni plan

TABELA 68 - POSTOJEĆE I PLANIRANE POSLOVNE/PROIZVODNE I INDUSTRIJSKE ZONE

Komercijalne djelatnosti zauzimaju značajno mjesto u ukupnoj ekonomiji Općine Živinice, a pretežno

su koncentrisane u Općinskom centru – gradu Živinice. U skladu sa karakterom djelatnosti izvršena

distribucija i procijenjene potrebne građevinske površine kako bi se obezbijedila ravnomjernija

distribucija u prostoru i što ujednačenija pristupačnost korisnika pojedinim sadržajima.


116

Mjesne zajednice

Naselje

Komercijalne djelatnosti

Trgovina Usluge

Svak

od

nev

no

sn

abd

jeva

nje

P

(m

2 )

Per

iod

ičn

o

snab

dje

van

je

P (

m2 )

Van

per

iod

ičn

o

snab

dje

van

je

P (

m2 )

Ugo

stit

eljs

tvo

P

(m

2 )

Serv

isi

P (

m2 )

Zan

atst

vo

P (

m2 )

Fin

ansi

je

P (

m2 )

Barice Barice 340 300 0 35 0 35

Bašigovci Bašigovci 960 0 0 100 0 95 0

Dubrave Donje

Dubrave Donje

1275 1115 0 125 0 125 30

Dubrave Gornje

Dubrave Gornje

1810 1580 0 180 0 180 45

Đurđevik

Đurđevik 1995 1750 0 200 0 200 50

Brnjica 375 0 0 40 0 40 0

Djedino 370 0 0 40 0 35 0

Vrnojevići 155 0 0 0 15 0

Dunajevići 55 0 0 0 0 0

Gračanica Gračanica 800 0 0 80 0 80 0

Kovači Kovači 350 0 0 35 0 35 0

Litve Litve 925 810 0 90 0 90 30

Lukavica Donja

Lukavica Donja

530 0 0 55 0 55 0

Lukavica Gornja

Lukavica Gornja

565 0 0 60 0 55 0

Oskova Oskova 1225 1070 0 120 0 120 30

Podgajevi

Podgajevi 310 0 0 30 0 30 0

Zukići 315 0 0 30 0 30 0

Kršići 180 0 0 20 0 20 0

Kuljan 260 0 0 25 0 25 0

Priluk Priluk 1010 7940 11350 100 0 100 0

Rudar Živinice

Živinice

Grad

9080 910 2725 910 3400

Stari Đurđevik

Stari Đurđevik

1410 1230 0 140 0 140 35

Suha Suha 860 0 0 85 0 85 0

Svojat Svojat 380 0 0 40 0 40 0

Šahići Šahići 295 0 0 30 0 30 0

Šerići Šerići 1340 0 0 130 0 130 0

Šišići Šišići 815 0 0 80 0 80 0

Tupkovići

Tupkovići Donji

310 0 0 30 0 30 0

Tupkovići Gornji

730 0 0 70 0 70 0

Višća Donja

Višća Donja

950 0 0 95 0 95 0

Odorovići 460 0 0 45 0 45 0


117

Mjesne zajednice

Naselje

Komercijalne djelatnosti

Trgovina Usluge

Svak

od

nev

no

sn

abd

jeva

nje

P

(m

2 )

Per

iod

ičn

o

snab

dje

van

je

P (

m2 )

Van

per

iod

ičn

o

snab

dje

van

je

P (

m2 )

Ugo

stit

eljs

tvo

P

(m

2 )

Serv

isi

P (

m2 )

Zan

atst

vo

P (

m2 )

Fin

ansi

je

P (

m2 )

Višća Gornja

Višća Gornja

280 0 0 30 0 30 0

Zelenika Zelenika 340 0 0 25 0 25 0

Živinice Centar

Spreča 270 0 0 30 0 30 360

Živinice Gornje

Živinice Gornje

700 610 0 70 0 70 30

32035 15675 11350 3175 2725 3175 3650 TABELA 69 - DISTRIBUCIJA KOMERCIJALNIH DJELATNOSTI

2.11.3. OCJENA PRIVREDNIH AKTIVNOSTI SA STANOVIŠTA UTICAJA NA OKOLIŠ

Privredni kapaciteti se generalno smještaju uz jake saobraćajne pravce, što podiže nivo zagađenja

okoliša u kontaktnim zonama.

Postojeći privredni kapaciteti, a prije svega oni koji se oslanjaju na ekstraktivnu industriju, odnosno,

rudarstvo, stvaraju veliki pritisak na okoliš. Imajući u vidu da se nalaze i uz saobraćajnice visokog

ranga, opterećenje je tim i veće.

Osim zagađenja zraka i tla, pa posljedično i vodotoka, rudarska djelatnost, koja će se i dalje razvijati

unutar općine Živinice, ima snažan uticaj na degradaciju površina, te pretvaranje zemljišta u

degradirane i zapuštene površine. Situacija u kojoj se tradicionalno vrlo mala pažnja posvećuje

rekultivaciji degradiranog zemljišta, u planskom periodu treba biti stavljena pod kontrolu, jer takvo

zemljište je zapravo potencijal za izgradnju industrijskih kompleksa, deponija, pa čak i ponovo

upotrebljivih zelenih površina, ako se rekultivacija izvrši na pravi način. U suprotnom, nadolazeće

decenije mogu prostor općine Živinice početi pretvarati u kontinuiranu degradiranu površinu, u kojoj

će nivo opterećenja okoliša od strane industrije biti nepodnošljiv.

Rekultivacija iskorištenog zemljišta ne treba se završiti samo na rudarskoj djelatnosti. Naime, prilikom

izrade detaljne provedbene dokumentacije za poslovne i proizvodne komplekse, što je jedna od

obaveza koje proizilaze iz ovog Plana, treba voditi računa o procentualnom učešću zelenila na svakoj

zasebnoj parceli, opremanju komunalnom infrastrukturom sa modernim tehnološkim rješenjima,

odvajanju oborinske i fekalne kanalizacije, formiranju jakog linijskog zelenila uz saobraćajnice,

korištenju alternativnih izvora energije gdje god je to moguće, te drugim elementima kojima se

smanjuje uticaj na okoliš.


118

2.11.4. POLJOPRIVREDA

Prije modernizacije i razvoja drvne industrije i rudarstva u Općini Živinice je bila zastupljena isključivo

poljoprivreda i poljoprivredna proizvodnja. Do 1992. godine nosilac razvoja poljoprivrede je bilo

Poljoprivredno dobro „Spreča“ koja raspolaže sa ukupno 1300 hektara zemljišta I klase, koje je davalo

velike prinose raznih usjeva. U ratnom i poslijeratnom periodu ovo zemljište se nije iskorištavalo u

punom kapacitetu, a danas se svega 20% ovog resursa koristi u poljoprivredne svrhe, dok ostatak

ostaje neobrađen.

Današnje stanje ovog nekadašnjeg giganta nije ohrabrujuće, ali to ne umanjuje činjenicu da u općini

Živinice postoji potencijal i realan resurs za razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Na prostoru Općine Živinice zastupljena je proizvodnja mlijeka (muzne krave), a domaćinstva se bave

i proizvodnjom povrća, prije svega krompira i voća.

Od stočarstva najzastupljenije je govedarstvo, razvijeno je i ovčarstvo, a općina je kad je u pitanju

uzgoj krava i sitne stoke, jedna od vodećih u Tuzlanskom kantonu.

Na prostoru Općine Živinice kao i u Općinama Gradačac, Lukavac, Srebrenik i Tuzla, postoji evidencija

o manjem broju uzgoja svinja. Živinice predstavljaju i vodeću općinu kada je u pitanju peradarstvo. S

tim u vezi, na području današnje vojne baze Ciljuge, pored tehnološkog parka, planira se i farma

pilića.

Voćarstvo se uglavnom svodi na uzgoj i proizvodnju šljive i jabuke, dok je u povrtlarskoj proizvodnji

najznačajniji uzgoj krompira, manje količine pšenice i kukuruza. Iako postoje realni uslovi za razvoj

poljoprivrede u većem obimu, to se do sada nije sistematski razvijalo u općini Živinice.

U planskom periodu potrebno je iskoristiti prednosti i kapacitete Poljoprivrednog dobra Spreča, a

prerađivačke kapacitete u službi poljoprivrede locirati u njegovoj neposrednoj blizini, a uz jake

postojeće i planirane putne pravce. Obzirom da su planirane poslovno – proizvodne zone na toj

razvojnoj osovini, potrebno je izraditi plan razvoja privrede i poljoprivrede, koji će na osnovu tih

ulaznih parametara, dati smjernice za razmještaj pojedinih djelatnosti, što će u konačnici biti

definisano kroz izradu detaljne planske dokumentacije.

2.11.5. RAZVOJ INDUSTRIJSKIH ZONA

Prema odredbama Prostornog plana Tuzlanskog kantona, a na koji se ovaj Plan poziva, za prostorno lociranje industrija, odnosno, za potrebe industrijskih zona na području Tuzlanskog kantona, kao i općine Živinice, pogodni su devastirani i degradirani prostori, nastali kao posljedica rudarskih radova, potom napuštene hale, odlagališta i sl. Prednost korištenja tih prostora u svrhu razvoja industrijskih zona, ogleda se u rekultivaciji inače napuštenih i devastiranih prostornih cjelina, ali i činjenici da ti prostori, u pravilu, imaju razvijen određen oblik prateće infrastrukture. Mogućnost za osnivanje industrijskih zona u općini Živinice se javlja na području:

Platoa separacije Đurđevik i Višća

Dijelu površinskog kopa Dubrave

Prostoru dijela površinskih kopova Višća II, Brezje, te dijelu Potočara.


119

2.11.6. ZAPOSLENOST I STEPEN ZAPOSLENOSTI

Prema Prostornom planu Tuzlanskog kantona, prosječna zaposlenost do 2010. godine, odnosno, njen

godišnji porast, prognozirao se na 2,3%/godišnje. U istom dokumentu, prognozira se da će se u

prerađivačkoj industriji ostvariti najveći rast zaposlenosti, a posljedično i društvenog proizvoda.

Prisjetivši se da je poslije trgovine, prerađivačka industrija najjači pokretač razvoj općine Živinice, ovo

se može uzeti kao činjenica za budući rast i razvoj ovog područja.

U 2014. godini, BDP po glavi stanovnika u općini Živinice je bio 3971 KM, što je 54,1 % od federalnog

prosjeka. Stepen zaposlenosti je u istom periodu bio 20,5 %.

S druge strane, izražena je razlika između zaposlenog broja stanovnika – njih 8055 u tom periodu, te

nezaposlenog stanovništva – 14 248. Ako bi se primijenila projekcija Prostornog plana Tuzlanskog

kantona, od 2,3% povećanja broja zaposlenih godišnje, a na cijeli planski period, te upoređujući te

podatke sa očekivanim porastom broja stanovnika do 2032. godine, mogla bi se dati okvirna

projekcija broja zaposlenih.

Prema ulaznim parametrima, radno sposobno stanovništvo čini cca 35% od ukupnog broja

stanovnika. Ako se kao polazna godina uzme 2014. godina, kada je od radno sposobnog stanovništva

njih 8055 ili 36,11% bilo zaposleno (u ove procjene ne ulaze podaci sive ekonomije), onda bi

povećanje po petogodištima se moglo posmatrati kako slijedi:

Period 2014 2019 2024 2029 2032

Broj zaposlenih

8055 9233 10344 11590 12408

TABELA 70 - PROJEKCIJA BROJA ZAPOSLENIH

Na osnovu ovih procjena, a oslanjajući se na ulazne podatke o radno sposobnom stanovništvu, koje

čini 70% od ukupnog broja stanovnika općine Živinice, stepen zaposlenosti na kraju planskog perioda

bi trebao biti 27,06%.


120

2.12. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Razvoju društvene infrastrukture, kao zbira funkcija koje zadovoljavaju svakodnevne i povremene

potrebe stanovništva, se u proteklom periodu na području Općine Živinice posvećivala odgovarajuća

pažnja. Svakako da se ova pažnja prvenstveno usmjeravala na područja sa najvećom koncentracijom

korisnika, što se i odrazilo na prostornu distribuciju ovih sadržaja, koju karakteriše najveća

zastupljenost u općinskom, primarnom centru, odnosno u gradu Živinice. Ostali sekundarni centri

opremani su ovim funkcijama selektivno i u nešto manjem obimu.

U načelu, društvene djelatnosti su svoje potrebe za prostorom zadovoljile putem slobodnostojećih

građevinskih cjelina, dok su komercijalne djelatnosti nastojale da svoje funkcije obavljaju u okviru

prizemlja višespratnih kolektivnih ili individualnih stambenih objekata, te samostalnih montažnih

objekata, koji često imaju status privremenih.

Centralni dijelovi grada Živinice su najvećim dijelom realizirani i uređivani na osnovama odredbi

provedbene prostorno - planske dokumentacije, pa su i sadržaji društvene infrastrukture opremljeni

sa približno odgovarajućim brojem parking mjesta, pješačkih, pa i ozelenjenih površina.

2.12.1. OBRAZOVANJE I SOCIJALNA ZAŠTITA

PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Jaslice i dječiji vrtići se lociraju prvenstveno u primarnom i sekundarnim centrima. Mogu biti

realizovani kao zasebne arhitektonske i funkcionalne cjeline ili kao kombinovane ustanove. Uočava se

da je ovaj vid socijalne zaštite vrlo pogodan za ulaganje privatnog kapitala sa posebnim naglaskom na

mogućnosti kada je u pitanju zapošljavanje ženske radne snage. Treba napomenuti da Grad Živinice

već danas raspolaže sa dječijim vrtićem kapaciteta 120 korisnika.

Prema normativima u planiranju, analizirane su potrebe za pojedinačnim objektima i ukupno

potrebnoj površini za projicirani broj korisnika pojedinih sadržaja u planskom periodu:

Centar Broj korisnika BGP (m2) Površina građ. zemljišta

Živinice Grad 227 1135 4540 Živinice Gornje 18 85 350 Dubrave Gornje 45 225 900 Đurđevik 50 250 1000 Podgajevi 8 40 150 Barice 9 45 170

Ukupno 357 1780 7110 TABELA 71 POTREBNA POVRŠINA I PROSTORNI RASPORED JASLICA


121

Centar Broj korisnika BGP (m2) Površina građ. zemljišta

Živinice Grad 397 2380 7940 Živinice Gornje 31 185 610 Dubrave Gornje 79 475 1580 Đurđevik 87 525 1745 Podgajevi 13 80 270 Barice 15 90 300

Ukupno 622 3735 12445 TABELA 72 - POTREBNA POVRŠINA I PROSTORNI RASPORED DJEČIJIH VRTIĆA

OSNOVNO OBRAZOVANJE

Zatečena relativno ravnomjerna distribucija objekata osnovnog obrazovanja na području Općine

Živinice, se potencira i u narednom planskom periodu. Ovo podrazumjeva da će postojeći prostorni

kapaciteti prema potrebi biti dograđivani ili izgrađivani novi savremeni školski objekti. Prikaz ukupnih

kapaciteta neophodnih za razvoj ove djelatnosti te neophodne intervencije na prostoru

interpretirane su u tabeli koja slijedi.

OSNOVNE ŠKOLE

P (

m2 )

20

11

.

P (

m2 )

20

32

.

DEF

ICIT

BR

OJ

DJE

CE

20

11

.

BR

OJ

DJE

CE

20

32

.

PO

VEĆ

AN

JE/

SMA

NJE

NJE

BR

OJ

UČ

ION

ICA

P

OTR

EBN

IH

BR

OJ

ŠKO

LA N

OV

IH

1. Druga osnovna škola Živinice 3.168 8.497 5.329 970 1.416 446 15 1 2. O.Š. Šerić 2.308 5.299 2.991 685 883 198 7 -

3. O.Š. Bašigovci 1.782 2.462 680 578 567 -11 - -

4. O.Š. Dubrave 1.624 5.088 3.464 511 848 337 11 -

5. O.Š. Đurđevik 3.934 9.996 6.062 780 1.667 887 29 1

6. O.Š. Gračanica 2.907 5.004 2.907 489 678 189 6 -

7. O.Š. Višća Živinice 1.975 2.802 827 478 468 -10 - -

8. O.Š. Gornje Živinice 1.180 2.504 1.324 388 418 30 1 -

9. Prva osnovna škola 3.816 11.039 7.223 922 1.893 971 32 1

22.694 53.691 30.807 TABELA 73 - PROJEKCIJA RAZVOJA POTREBA POVEĆANJA POVRŠINA NAMIJENJENIH OSNOVNOMO OBRAZOVANJU

Deficit prostora za osnovne škole u Općini Živinice P = 30 807 m2 BGP. Ovo pokazuje da se u planskom

periodu očekuje manjak prostora koji odgovara prostoru tri škole. Povećanje potrebne površine se

može izvršiti kroz nadogradnju i dogradnju postojećih objekata, ako to prostorni parametri dopuštaju,

kao i izgradnju potpuno novih objekata, ako se pokaže za ekonomski isplativije.

SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Prostorni kapaciteti objekata srednješkolskog obrazovanja koncentrisani su u centralnom dijelu grada

Živinica. Prema izraženom dosadašnjem interesu učenika za upis u ove škole može se očekivati u

narednom periodu slabo izražen porast broja upisanih u obrazovnu ustanovu „Gimnazija“, a blagi pad

upisanih u ustanovu „Srednja strukovna škola“. Budući kapaciteti ovih škola i potrebne intervencije u

prostoru da bi se ove potrebe zadovoljile prikazane su u narednoj tabeli:


122

Ustanova Broj upisanih Potrebne intervencije u

prostoru 2011 2032

Gimnazija 511 670 Dogradnja dvije nove učionice

Srednja strukovna škola 1191 1565 Dogradnja šest novih učionica TABELA 74 - KAPACITETI I POTREBNE INTERVENCIJE U PROSTORIMA SREDNJEG OBRAZOVANJA

SOCIJALNA ZAŠTITA

Bez obzira što su danas, u ukupnom građevinskom fondu Općine Živinice, površine namjenjene

socijalnoj zaštiti stanovništva zastupljene u relativno malom obimu, za očekivati je da će do 2032.

godine ovom segmentu društvene infrastrukture biti posvećena daleko veća pažnja. Ovo

podrazumjeva da će i potrebe stanovništva za ovim sadržajima biti daleko više izražene, a posebno

kada su u pitanju objekti koji zadovoljavaju zahtjeve za rješavanje pitanja kao što je:

PRIHVATILIŠTE ZA ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA

Očekuje se da će 2032. godine broj osoba koje će imati potrebu da budu zaštićene i smještene u ovaj

tip prihvatilišta iznositi cca 130. Ovo podrazumjeva izgradnju dva objekta sa po 32 dvokrevetne sobe.

Izgradnja objekata će se graditi sukcesivno, a ovisno o potrebama i na lokalitetima koji će se pokazati

najprihvatljiviji u trenutku iskazane potrebe.

Broj korisnika BGP (m2) Površina građ. parcele (m2)

Objekat A 62 670 1340 Objekat B 63 670 1340

Ukupno 130 1340 2680 TABELA 75 - POTREBNE POVRŠINE ZA OBJEKTE PRIHVATILIŠTA ZA ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA

Lokacija objekata ne može biti precizirana, a preporuka je da se traži unutar sekundarnih centara, a u

kojima postoji ili je planirana ostala društvena infrastruktura, posebice ona koja se tiče zdravstvene

zaštite.

PRIHVATILIŠTE ZA ODRASLA LICA

U 2032. godini broj lica koja će koristiti usluge prihvatilišta za odrasla lica procjenjuje se na cca 270,

tako da će za ove potrebe biti neophodno izgraditi arhitektonsku cjelinu sa cca 100 dvokrevetnih

soba. Pri ovome se računa sa fruktuacijom korisnika i popunjenosti objekta od 80% godišnje. Mikro

lokacija za ovaj objekat će se utvrditi ovisno o prostornim mogućnostima na području naselja Živinice

Gornje.


270 2400 5350 TABELA 76 - POTREBNE POVRŠINE ZA PRIHVATILIŠTE ZA ODRASLA LICA

CENTAR ZA DJECU SKLONU MALOLJETNIČKOJ DEL IKVENCIJI

Ukoliko sa na području Federacije Bosne i Hercegovine, Kantona Tuzla i Općine Živinice ne budu

preduzimane odgovarajuće mjere za sprječavanje maloljetničke delikvencije treba očekivati da će se

do 2032. godine na području Kantona Tuzla registrovati godišnje 500 delikvenata od čega će sudskom

presudom biti ogranićeno kretanje za cca 170 maloljetnika. Za potrebe njihovog smještaja biće


123

potrebno obezbjediti oko 2100 m2 građevinske površine u jednoj ili više građevina unutar jedne

urbanističke cjeline.


170 2100 6000 TABELA 77 - POTREBNE POVRŠINE CENTRA ZA DJECU SKLONU MALOLJETNIČKOJ DELIKVENCIJI

Lokacija Centra, a prema preporuci planera, trebala bi se tražiti u okviru nekog od naselja koja

direktno gravitiraju općinskom centru, ali ne i u samom užem urbanom području grada Živinice.

2.12.2. ADMINISTRACIJA, JAVNE SLUŽBE I POSLOVNE PROSTORIJE

Ukupne potrebe za potrebe uprave i javnih službi procijenjene su na cca 10.900 m2. U okviru ove

površine uvrštene su osim postojećih kapaciteta, dogradnja zgrade opštinske uprave, izgradnja novog

objekta za potrebe Suda za prekršaje i gruntovnice (Općinskog suda), obezbjeđenje neophodnih

prostorija za sve mjesne zajednice i mjesne urede, eventualne potrebe za dodatnim površinama

službi koje pružaju usluge građanima kao što su Zavod za zapošljavanje, Socijalno, Penziono i

Zdravstveno osiguranje, Štab civilne zaštite, Policija i td. Raspodjela ukupno potrebne građevinske

površine u odnosu na pojedine centre prikazana je u narednoj tabeli:

Centar

Živi

nic

e G

rad

Živi

nic

e

Go

rnje

Du

bra

ve

Go

rnje

Đu

rđe

vik

Po

dga

jevi

Bar

ice

Šeri

ći

Baš

igo

vci

Gra

čan

ica

Viš

ća D

on

ja

m2 9240 100 460 670 240 50 40 20 45 25

TABELA 78 - POTREBNA POVRŠINA ZA UPRAVU I JAVNE SLUŽBE

U samom općinskom centru, odnosno, njegovom užem urbanom području, smještena je glavnina

administrativnih i javnih objekata općine. Obzirom na već poprilično visok stepen izgrađenosti tog

prostora, povećanje kapaciteta administrativnih i javnih objekata, treba se tražiti u mogućnosti

nadogradnje ili dogradje već postojećih objekata. Ako prostorni parametri dopuštaju, moguće je

graditi i potpuno nove objekte za tu namjenu, na lokacijama koje će se utvrditi planovima nižeg reda.

2.12.3. ZDRAVSTVO

Na području Općine Živinice egzistira sa radom Dom zdravlja Živinice i 18 područnih ambulanti,

putem kojih se osigurava primarna zdravstvena zaštita stanovnika čitave Općine. Ukupna neto

građevinska površina namijenjena zdravstvenim uslugama iznosi 6 445 m2 ili 0,09 m2/stanovniku.

Zdravstvena zaštita Općine podržana je i sa tri apoteke. Distribucija korisnih površina i broja

registrovanih lica po pojedinim objektima sagledava se u tabeli koja slijedi:


124

Objekat Korisna površina (m2)

Broj registrovanih lica

1. Dom zdravlja 5.300 46.000

2. Ambulante:

Tupkovići 90 2.174

Gračanica 80 2.051

Svojat 80 1.958

Gornja Lukavica 55 631

Kovači 45 3.002

Podgajevi 45 2.006

Donja Lukavica 40 1.756

Đurđevik Dom 70 1.551

Stari Đurđevik 85 1.554

Gornja i Donja Višća 35 - 80 1.465

Šišići 60 1.542

Suha 55 1.889

Gornje Živinice 45 2.016

Priluk 90 2.066

Šerići 65 2.826

Donje Dubrave 70 1.885

Gornje Dubrave 75 3.124

Bučik 60 1.690

Ukupno 6.445 81.186 TABELA 7926 - DISTRIBUCIJA KORISNIH POVRŠINA I BROJA REGISTROVANIH LICA PO POJEDINIM OBJEKTIMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Zdravstvenoj zaštiti na području Općine Živinice je i do danas ukazivana velika pažnja. Dom zdravlja

Živinice i niz ambulanti su relativno ravnomjerno distribuirani u prostoru po pravilu, u skladu sa

koncentracijom stanovništva. U narednom periodu se očekuje dalji razvoj ove djelatnosti kako u

prostornom tako i u organizacionom smislu zdravstva.

26 Izvor: Sekretarijat Doma zdravlja Živinice


125

Hijerarhija centara

Centar i pripadajuća naselja

Mjesne zajednice Ambulante (m2) Apoteke (m2)

Primarni centar

Živinice Grad Rudar Živinice 1130

460

Oskova Oskova 150

Litve Litve 115

Šišići Šišići 100

Spreča Živinice Centar 35

Sekundarni centar

Živinice Gornje Živinice Gornje 85 30

Dubrave Gornje Dubrave Gornje 225

Dubrave Donje Dubrave Donje 160 115

Đurđevik 250

Dunajevići

Brnjica Đurđevik 50

Kovači Kovači 45

Šahići Šahići 40

Stari Đurđevik Stari Đurđevik 180

170 Podgajevi Podgajevi 40

Djedino 45

Vrnojevići Đurđevik

Zukići 40 60 Kršići

Kuljan Podgajevi 30

Barice Barice 45

Šerići Šerići 170

120 Priluk Priluk 125

Suha Suha 110

Bašigovci Šišići 100

Lukavica Donja Lukavica Donja 70 60

Gračanica Gračanica 100

Zelenika Zelenika

115

Lukavica Gornja Lukavica Gornja 70

Svojat Svojat 50

Tupkovići Gornji Tupkovići

90

Tupkovići Donji 40

Višča Donja Višća Donja 120

Višća Gornja Višća Gornja

35 65

Odorovići 60

Ukupno 3925 1196 TABELA 80 - POTREBNA POVRŠINA I PROSTORNI RAZMJEŠTAJ OBJEKATA ZDRAVSTVA U PLANSKOM PERIODU

U prvoj dekadi planskog perioda očekuju se potrebne intervencije na postojećim kapacitetima, dok će

se u drugom periodu vjerovatno realizirati i potpuno nove površine u skladu sa procijenjenim

potrebama.


126

2.12.4. KULTURA

Nosilac kulturnih aktivnosti u Općini Živinice je JU Bosanski kulturni centar, koji pod raznim nazivima

djeluje još od 1966. godine. Objekat ove ustanove smješten je u centru grada, a osnovna djelatnost je

kultura, obrazovanje i informisanje, te ima površinu od cca 3000 m2 . U njemu se nalaze sljedeći

sadržaji:

• Gradska biblioteka sa fondom od 27 000 knjiga • Gradsko pozorište / kino dvorana sa cca 500 sjedišta • Prostori JU RTV Živinice

Važno je pomenuti da je navedeni objekat BKC-a jedini ove vrste na području cijele Općine.

Jačanju kulturnih vrijednosti u Općini doprinose aktivnosti udruženja i nevladinih organizacija, od

kojih su najpoznatije slijedeće:

• Kulturno - umjetničko društvo “Živinice“

• Udruženje građana “Scena“ (amatersko pozorište)

• Bošnjačka zajednica kulture “Preporod“

• Hrvatsko kulturno društvo “Napredak“

• Duvački orkestar “Konjuh“

• Gradski mješoviti hor

Kulturne manifestacije na području Općine Živinice se ogledaju u:

• “Smotra kulturno - umjetničkog stvaralaštva“ učenika osnovnih škola

• “Likovna kolonija“

• “Živiničko ljeto“

• “Međunarodna smotra folklora“

U oblasti informisanja građana djeluje JU RTV Živinice, koja je u 2010. godini emitovala 3 100 h

programa, od čega je 2 880 h činio govorni program, a 220 h muzički program.

Buduća izgradnja i razvoj objekata kulture zasnivaće se na podmirenju postojećih deficita, adaptaciji i

rekonstrukciji postojećih dotrajalih objekata, kako bi se dostigao odgovarajaući nivo usluga. Doprinos

razvoju kulture ostvaruje se i realizacijom objekata predviđenih u okviru regulacionih planova.

Postojeći i planirani objekti na području općine Živinice su:

Dom kulture (kino dvorana, pozorište, radio i televizija)

Gradska biblioteka

Muzej grada – planirano

Teatar – planirano

Umjetnička galerija – planirano

U sekundarnim centrima, a u sklopu objekata mjesnih zajednica, poželjno je da se smještaju

multifunkcionalne sale, u kojima bi se dešavale različite aktivnosti, kojima će stanovnici tih naselja

zadovoljavati osnovne potrebe za kulturnim sadržajima.


127

2.12.5. SPORT I REKREACIJA

Obzirom da je nivo opremljenosti sportskim sadržajima zadovoljavajući u Općinskom centru, dok su

ostala područja zapostavljenija, u narednom periodu je potrebno ulagati u izgradnju sportskih

sadržaja i u ostalim naseljima. Otvoreni sportski objekti uglavnom su zastupljeni u vidu nogometnih

igrališta. Ove objekte je potrebno dopuniti sa svlačionicama, mokrim baterijama, prostorijama za

sudije i upravu. Pored izgradnje novih sportskih sadržaja, potrebno je usmjeravati aktivnosti na

podsticanje razvoja sporta u osnovnim školama, podršku klubovima u takmičenjima i održavanje

sportskih manifestacija. Na prostoru Općine planira se i razvoj novih vidova sportske aktivnosti.

Razvoj vodenih sportova je moguć na jezeru Modrac, što će utvrditi plan višeg reda.

Pod pojmom pasivna rekreacija podrazumjeva se zadovoljenje individualnih sklonosti i psihofizičkih

mogućnosti. U okviru urbanog područja, za pasivnu rekreaciju predviđene su slobodne površine

zajedno sa stambenim i poslovnim zonama. Van granica urbanih područja, najviše potencijala za

organizaciju pasivne rekreacije ima područje Konjuha, te ostali lokaliteti prirodnog i kulturno -

historijskog nasljeđa.

Aktivna rekreacija, za razliku od pasivne rekreacije, zahtjeva odgovarajuće terene. Potreba za

ovakvim objektima prvenstveno se javlja unutar glavnog i sekundarnih centara Općine. Za potrebe

aktivne rekreacije, u narednom periodu predviđa se realizacija terena (odbojka, basket, tenis,

trimovanje i slično) uz postojeća nogometna igrališta. Na ovaj način bi se prateći sadržaji nogometnih

igrališta (svlačionice, kupatila, izdavanje opreme) mogli koristiti za potrebe rekreativaca. Potrebe za

aktivnom rekreacijom će se i dalje zadovoljavati u fiskulturnim salama i poligonima uz osnovne škole.

Pored navedenog, u okviru gradskog i sekundarnih centara javlja se potreba za izgradnjom dječijih

igrališta, u skladu sa normativom na svakih 1000 stanovnika jedno igralište veličine 20x20m (400 m2).

Važno je pomenuti da je veliki dio potrebnih prostora za aktivnu rekreaciju predviđen Regulacionim

planovima. Veći sportsko - rekreacioni kompleksi planirani su u okviru Regulacionog plana „Jezero

Bašigovci“, ukupne površine 34,5ha, zatim sportsko – rekreacioni centar „Toplica“, ukupne površine

3,86ha, te zona rekreacije na lokalitetu Zlača u površini od 36,33 ha (27,49 ha na prostoru Općine

Banovići i 8,84 ha na prostoru općine Živinice). Detaljna namjena i sadražji u okviru zona sporta i

rekreacije definisat će se Planovima nižeg reda.

Osim navedenog, na području Općine planira se izgradnja streljačkog centra. Lokacija centra ne može

biti precizirana, a preporuka je da se traži na površinama napuštenih rudarskih kopova ili odlagališta.

Učešće uređenih zelenih površina u odnosu na broj stanovnika Općine je jako malo. Obzirom na veliki

značaj u pogledu povećanja kvaliteta života stanovnika, ovom segmentu prostorne organizacije

potrebno je posvetiti posebnu pažnju u smislu očuvanja, zaštite i širenja ovih površina.

U planskom periodu potrebno je stvoriti uslove za što masovnije bavljenje stanovništva sportom,

saniranjem i dogradnjom postojećih, te izgradnjom novih sportskih objekata. Postojeći kapaciteti, koji

su izgrađeni unutar općine, uglavnom se koncentrišu na području urbanog područja grada Živinice,

dok druga naselja nisu dovoljno opremljena ovim vidom društvene infrastrukture.


128

U nastavku je dat orijentacioni proračun potrebnih sportskih i rekreativnih površina prema

planiranom broju stanovnika:

o Korisna površina sportsko - rekreativnih objekata: 199.647 m2 (2,5 m2/st)

o Otvorene naseljske sportsko - rekreativne površine: 39.929 m2 (0,5 m2/st)

otvoreni tereni: 159.718 m2 (2,0 m2/st)

naseljski parkovi: 79.859 m2 (1,0 m2/st)

2.12.6. OSTALA INFRASTRUKTURA

Na području Općine je, uz pomoć orto - foto snimka i topografske karte, evidentirano 88 groblja.

Kapaciteti groblja nam nisu poznati, te je u vezi s tim u narednom periodu važno ispitiati potrebu

eventualnog širenja postojećih ili uvođenja novih lokacija za ovu namjenu. Ovo nije moguće izvršiti

bez prethodno urađene studije, koja će detaljno ispitati potrebe za površinama za sahranjivanje u

općini Živinice. Na osnovu kontakta sa Nosiocem pripreme Plana, nije se uočila akutna potreba za

novim površinama u općini.

Pored trgovine na malo, snabdjevanje građana na području Općine Živinice vrši se u skladu sa

Zakonom o komunalnim djelatnostima Tuzlanskog Kantona, preko gradske pijace i specijalizirane

pijace (stočna pijaca) smještenih u gradskom centru. Prostornim planom je predviđeno da se do kraja

planskog perioda obezbjedi 0,27m2 po stanovniku tržno – pijačnog prostora. Pijaca u gradskom

centru treba biti konceptualno i vizuelno riješena kroz izradu detaljnog provedbenog dokumenta,

obzirom da sadašnje stanje narušava izgled.


129

2.13. POSEBNO ZAŠTIĆENI PROSTORI

Pod pojmom prirodno naslijeđe podrazumjeva se dio prirodnog okoliša koji je izdvojen i prepoznat

kao područje od visokog značaja te kao takav zaštićen zakonskim aktima. Pozitivan primjer u pogledu

zaštite prirodnog nasljeđa je proglašenje dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom. Ovo je najbolji

način da se nadoknade gubici u dosadašnjoj neprimjerenoj ophodnji prema prirodnim dobrima,

očuvaju prirodnih ekosistema, osigura opstanak biljnog i životinjskog svijeta i osigura prirodna baština

za buduće generacije.

Neophodno je uraditi kategorizaciju dobara prirodne vrijednosti na osnovu IUCN kategorizacije

(Međunarodne unije za zaštitu prirode) koja je opće prihvaćena kategorizacija u svijetu, a sa čime

postojeći Federalni Zakon o zaštiti prirode nije tematski usklađen.

Kulturno - historijsko nasljeđe predstavlja skup različitih oblika materijalne i duhovne kulture jednog

društva, koji su se sačuvali u svom izvornom obliku ili manifestaciji. Na području Općine Živinice

evidentirani su brojni objekti od kulturno - historijskog značaja, koji datiraju iz različitih perioda.

Međutim, dešavanja tokom proteklog rata, neodržavanje i nebriga uzrokovala su oštećenja

određenog broja ovih objekata. Obzirom da je kulturno - historijsko naslijeđe predstavlja važan dio u

pogledu očuvanja kulturnog identiteta društva, a s druge strane može biti važan faktor opće

društvenog razvoja, svim oblicima ovog nasljeđa bi se trebala posvetiti posebna pažnja. Prioritet se

usmjerava na zaštitu, revitalizaciju i stavljanje u funkciju objekata koji su devastirani ili im prijeti

devastacija.

Posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji i podizanju svijesti o potrebi zaštite i vrijednostima

prirodnog i kulturno - historijskog nasljeđa.

Određena područja su kao visokovrijedna sa aspekta svojih prirodnih i drugih vrijednosti i resursa

prepoznata i kroz planove višeg reda. To su područja posebnih obilježja od značaja za kanton zaštićeni

pejzaž Konjuh i Slivno područje akumulacije Modrac.

Za oba područja je utvrđena obaveza izrade prostornih planova posebnih obilježja od značaja za

Kanton, a za područje Konjuh takav plan je već izrađen i usvojen.

2.13.1. PODRUČJA OD POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA KANTON

ZAŠTIĆENI PEJZAŽ KONJUH

Potreba građana TK, da se prostor dijela planine Konjuh, koji ima posebne i izuzetno velike prirodne i

kulturno-historijske vrijednosti i potencijale, trajno zaštiti, uravnoteženo i samoodrživo koristi,

ispunjena je donošenjem Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh, Zaštićenim pejzažom “Konjuh” ,

čije je upravljanje Zakonom povjereno Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž “Konjuh” Banovići.

Za područje je donesen Prostorni plan posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž „Konjuh“. U nastavku teksta

dat je opis utvrđenih namjena, uslovi i smjernice za korištenje, uređenje i zaštitu dijela Zaštićenog

pejzaža „Konjuh“ u granicama Općine Živinice.


130

Zoniranje prostora Prostornim planom na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh" se utvrđuju tri zaštićene zone, i to:

- Prva zaštićena zona (Zona A) - strogo zaštićeno područje, na površini od 529,35 ha (73,98%)

- Druga zaštićena zona (Zona B) - blago zaštićeno područje, na površini od 162,23 ha (22,67%)

- Treća zaštićena zona (Zona C) - turističko-rekreaciona zona, na površini od 23,93 ha (3,35%)

Lokalitet Zlača U cilju racionalne organizacije prostora, njegovog pravilnog korištenja i definisanja namjena, a u cilju provođenja osnovnih postavki ovog plana koje će obezbijediti planirano uređenje i zaštitu prostora, za sjeverni dio prostora Zaštićenog pejzaža, na teritorijama općina Banovići i Živinice – lokalitet Zlača – Regulacioni plan - površine 75.94 ha (52,16 ha na teritoriji općine Banovići i 23,78 ha na teritoriji općine Živinice). Zona stanovanja definisana je u skladu sa postojećom namjenom površina i korištenja prostora. Nalazi se u obuhvatu prostorne cjeline za koju se utvrđuje izrada detaljnog planskog dokumenta - regulacionog plana, koji će dati odrednice u pogledu intervencija u prostoru, detaljnih urbanističko-tehničkih uslova izgradnje i uređenja građevinskog zemljišta. U okviru definisane stambene zone nalaze se i poljoprivredne površine (voćnjaci, njive i okućnice) namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe ili namijenjene prodaji. U stambenoj zoni potrebno je podsticati unapređenje kvaliteta stanovanja stvaranjem kvalitetnih ambijentalnih cjelina (komunalnim opremanjem i regulisanjem javnog uličnog prostora, uređivanjem parcela, poštovanjem autohtone arhitekture objekata, korištenjem prirodnih materijala, smanjenjem izgrađenosti, te definisanjem uslova ograđivanja objekata i sl.) i povećanjem stepena infrastrukturne opremljenosti (asfaltiranjem ulica i izgradnjom trotoara, izgradnjom kanalizacije i rasvjete, organizovanim odvoženjem otpada i sl.). S ciljem zadovoljenja potreba lokalnog stanovništva, stvaranja dodatnih izvora prihoda i uključivanja seoskih domaćinstava u turističku ponudu posmatranog područja i njegove okoline (tangentnih naselja) moguće je u okviru stambene zone predvidjeti uvođenje društvenih sadržaja, kao i privrednih djelatnosti tipa turizma (pansioni, smještaj i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima i sl.), poljoprivrede i stočarstva (prehrambeni proizvodi karakteristični za područje Konjuha, med, sirevi i namazi, suhomesnati proizvodi, proizvodnja organske hrane za potrebe ponude ugostiteljskih objekata na području Zaštićenog pejzaža), zanatskih radionica (izrada suvenira, manjih komada namještaja, nakita, odjevnih predmeta i sl.). Na osnovu različite atraktivnosti prostora koji su atraktivni npr. zbog prirodnog otvorenog ambijenta livada, proplanaka, a koji predstavljaju privlačne tačke za posjetioce i rekreativce, gdje se reaguje minimalnim mjerama zaštite i opremanja i s druge strane prostora sa kompleksnom ponudom, vaspitno-obrazovnom, turističkom, rekreativnom, a koji uključuju više objekata različite namjene smještenih u sadržajno bogatom okruženju, gdje se interveniše skupom kompleksnih mjera, na prostoru općina Živinice i Banovići planira se Zona rekreacije na lokalitetu Zlača u površini od 36,33 ha (27,49 ha na prostoru Općine Banovići i 8,84 ha na prostoru općine Živinice). U zoni rekreacije planira se izgradnja otvorenih rekreativnih površina namijenjenih stacionarnim i izletničkim posjetiocima u vidu sportskih terena za fudbal (glavni i pomoćni tereni, teren za trening), tereni za tenis, odbojku, rukomet, košarku i sl. kao i staze za jahanje, skijanje i sanjkanje, trim staze, te otvoreni bazen uz hotel Zlača. Rekreativne prostore potrebno je skladno uklopiti u postojeću konfiguraciju terena, sa što manjim intervencijama u smislu sječe drveća, nasipanja i zasijecanja terena i sl. Zatvoreni sportski tereni (hale za košarku i male sportove, bazen, trim sale, fitnes sale, teretane i dr.) predvidjeti u sklopu turističkih objekata - hotela u skladu sa definisanom kategorizacijom i normama propisanim


131

važećim pravilnicima. U zoni rekreacije Zlača predviđa se izgradnja Konjičkog kluba, koji će u svojoj ponudi imati školu jahanja za djecu i odrasle, školu terenskog jahanja, te treninge preponskog i dresurnog jahanja. Potrebno je formirati prostore namijenjene smještaju konja, opreme i ostalih pratećih sadržaja, te otvorene i zatvorene prostore za treninge i sl. Rekreativni sadržaji u vidu staza za pješačenje, trčanje, jahanje, biciklizam i sl. planiraju se u širem prostoru prve i druge zaštićene zone - zona A i B. Avanturistički park bio bi uređen na jednom od šumskih lokaliteta u zoni rekreacije Zlača i podrazumijeva uređenje nekoliko staza za sportske i ekstremne adrenalinske aktivnosti različite težine. Zona društvene infrastrukture na lokalitetu Zlača nalazi se u obuhvatu prostorne cjeline za koju se predlaže izrada detaljnog planskog dokumenta - regulacionog plana, koji će dati odrednice u pogledu intervencija u prostoru i decidno definisati kapacitete i vrste sadržaja. Površinaove zone iznosi 9,25 ha (8,63 ha na prostoru Općine Banovići i 0,62 ha na prostoru općine Živinice). U okviru ovog lokaliteta mogu se predvidjeti sljedeći sadržaji: turistički info-pultovi, prodavnice i prostori za izlaganje rukotvorina lokalnog tradicionalnog zanatstva, suvenirnice, radionice u kojima će se vršiti prezentacija i obuka u tradicionalnim zanatima, ugostiteljski sadržaji sa ponudom jela tradicionalne kuhinje i sl. Moguće je predvidjeti i sadržaje u vidu otvorenih bina ili amfiteatra namijenjenih okupljanju većeg broja posjetilaca u svrhu prezentacija lokalnih dostignuća, održavanja kulturnih priredbi, koncerata, festivala, predavanja i sl. kao i izgradnju objekata manjeg bioskopa, pošte, ambulante, banke i sl. Sadržaji društvene infrastrukture mogu se javiti kao samostalni objekti. U slučajevima izgradnje samostalnih objekata potrebno je da oni budu manjih dimenzija ili raščlanjenih gabarita ukoliko se radi o većoj izgrađenosti tla, maksimalne spratnosti prizemlje i sprat ili potkrovlje. Objekte formirati u okvirima definisanog građevinskog zemljišta, a uz ekološki prihvatljiv način izgradnje i korištenja energije, te primjenu tradicionalnih građevinskih materijala. Naročitu pažnju posvetiti uklapanju objekata u prirodni ambijent i planinsko-seosko okruženje. Obzirom na evidentirano bogatstvo Zaštićenog pejzaža potencijalima za razvoj edukacije u klasičnim obrazovnim i specifičnim programima planira se formirnje nekoliko objekata koji će obezbijediti raznovrsnu ponudu edukativnog i obrazovnog karaktera. Prašuma Studešnica Uzimajući u obzir visoku drvnu zalihu, kao i izvornost, stabilnost i očuvanost, za šume u granicama odjela 54,49,50,53,52,51/1,51/2, a koje pripadaju ŠPP "Sprečko", predlaže se provođenje neophodnih naučnih istraživanja u cilju izdvajanja sastojina prašumskog tipa u zoni A2. Za konačno ustanovljavanje i proglašenje ovog prirodnog rezervata, neophodno je izvršiti niz istraživanja predviđenih važećim propisima, nakon kojih će biti precizno definisane granice i površina buduće prašume Studešnica. U okviru područja prašume, nisu dozvoljene nikakve sječe stabala, kao ni izgradnja objekata u funkciji turizma (nadstrešnica, kolibe, i dr.). Istovremeno, područje predloženo za istraživanje i izdvajanje kao prašuma Studešnica, se nalazi u II zoni sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Studešnica. Utvrđene mjere zaštite u zonama A, B i C Prva zaštićena zona (Zona A), je strogo zaštićeno područja utvrđeno na površini od 529,35 ha, koju odlikuje prostor najviših prirodnih vrijednosti, koje moraju u potpunosti ostati očuvane. Planom se utvrđuju sljedeće mjere zaštite u Prvoj zaštićenoj zoni (Zoni A): a) zabranu svih aktivnosti koje bi mogle narušiti postojeći eko-sistem, b) zabranu sječe šume, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećenje stabala osim uzgojne i sanitarne sječe, c) zabranu eksploatacije mineralnih sirovina, d) zabranu iskorištavanja fosilnih resursa,


132

e) zabranu lova i ribolova, f) zabranu sakupljanja ljekovitih biljaka, g) zabranu sakupljanja gljiva, h) zabranu prikupljanja primjeraka divlje flore i faune, i) zabranu namjernog unošenja invazivnih vrsta, j) zabranu pašarenja, k) zabranu izgradnje, osim objekata koji su u funkciji upravljanja i korištenja zaštićenim područjem i gospodarenja šumama, l) zabranu mijenjanja mreže vodotoka, m) zabranu kaptiranja postojećih vrela, izuzev izvorišta „Muška voda", postojećih kaptiranih izvorišta za vodosnabdijevanje stanovništva, kao i za potrebe vodosnabdijevanje stanovništva, n) zabranu saobraćaja motornim vozilima, osim vozila neophodnih za gospodarenje šumama i vozila u funkciji eksploatacije rude magnezita, zatim vozila za potrebe prevoza organizovanih turističkih posjeta, vozila JP Vodovod i kanalizacija, vozila Elektroprivrede i vozila za potrebe privatnih posjednika uz odobrenje Upravitelja o) zabranu upotrebe otvorenog plamena, osim na posebno obilježenim i uređenim mjestima i p) zabranu upotrebe hemijskih sredstava, osim dozvoljenih i odlaganja otpada. Dozvoljene aktivnosti u Prvoj zaštićenoj zoni (Zona A), utvrđene Planom, su: a) sječa stabala uzgojno-sanitarnog karaktera u cilju očuvanja i unapređenja zdravstvenog stanja sastojina, koju vrše kantonalno šumsko-privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja, b) košenje, c) oplemenjivanje - ekološka restauracija postojećih vodotoka i jezera, d) fizička i duhovna rekreacija, e) unapređenje infrastrukture (staze, klupe) za rekreaciju, f) saobraćaj motornim vozilima neophodnim za gospodarenje šumama i vozila u funkciji eksploatacije rude magnezita, zatim saobraćaj motornim vozilima za potrebe prevoza organizovanih turističkih posjeta, vozilima JP Vodovod i kanalizacija, vozila Elektroprivrede i i saobraćaj vozilima za potrebe privatnih posjednika, uz odobrenje Upravitelja, g) postavljanje informativnih sadržaja od prikladnih materijala, h) razvoj centralizovanog upravljanja otpadom, i) uspostava infrastrukture u formi koja će biti uklopljena u ekološko-prostorni element i j) zahvatanje dodatnih količina vode za potrebe stanovništva iz vodotoka Velika i Mala Zlača k) istraživanje, korištenje, obnova i prezentacija kulturno-historijskog naslijeđa, l) istraživanje i prezentacija prirodnog nasljeđa, m) sanitarni odstrel divljači, fotosafari i praćenje divljači u cilju naučno-istraživačkih aktivnosti Druga zaštićena zona (Zona B), je blago zaštićeno područje utvrđeno na površini od 162,23 ha, sa osnovnim ciljem očuvanja i zaštite izvornog stanja prirode, u cilju konzervacije osnovnih vrijednosti ekosistema, te osiguranja mogućnosti istraživanja, edukaciju, razvoj turizma i fizičku i duhovnu rekreaciju. Planom se utvrđuju sljedeće mjere zaštite u Drugoj zaštićenoj zoni (Zoni B): a) zabranu sječe šume, osim sječe u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, b) zabranu lova i ribolova ako su u suprotnosti sa Zakonom i donesenim planovima - lovnoprivredna osnova, ribolovna osnova i dr, c) zabranu sakupljanja ljekovitih biljaka osim sa odobrenjem i pod nadzorom Javne ustanove Zaštićeni pejzaž „Konjuh" d) zabranu prikupljanja primjeraka divlje flore i faune, e) zabranu unošenja invazivnih vrsta,


133

f) zabranu saobraćaja putničkim vozilima osim osim vozila koja su u funkciji upravljanja zaštićenim područjem, vozila neophodnih za gospodarenje šumama i vozila u funkciji eksploatacije rude magnezita, zatim vozila za potrebe prevoza organizovanih turističkih posjeta, vozila JP Vodovod i kanalizacija, vozila Elektroprivrede i vozila za potrebe privatnih posjednika g) zabranu izgradnje u zonama postojećih vrela, h) zabranu svih ostalih aktivnosti koje mogu remetiti namjenu zone. Dozvoljene aktivnosti u Drugoj zaštićenoj zoni (Zona B), utvrđene Planom, su: a) sječa u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, koju vrše kantonalno šumsko-privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja, b) ekstenzivno pašarenje, c) košenje, d) pčelarstvo, e) edukacija i istraživanje, f) izgradnja edukacionih centara, g) fizička i duhovna rekreacija, h) saobraćaj motornim vozilima koja su u funkciji upravljanja zaštićenim područjem, zatim saobraćaj motornim vozilima za potrebe prevoza organizovanih turističkih posjeta, saobraćaj za potrebe gospodarenja šumama i vozila u funkciji eksploatacije rude magnezita, vozilima JP Vodovod i kanalizacija, vozila Elektroprivrede i kao i saobraćaj vozilima za potrebe privatnih posjednika, i) izgradnja nove i održavanje postojeće saobraćajne infrastrukture, j) izgradnja turističke infrastrukture koja mora biti ambijentalno uklopljena, k) zahvatanje dodatnih količina vode za potrebe stanovništva iz vodotoka Velika i Mala Zlača. Treća zaštićena zona (Zona C), je turističko-rekreaciona zona utvrđena na površini od 23,93 ha. Osnovna namjena ove zone jeste stanovanje, sport, rekreacija, naučno-nastavni rad, i turizam. Planom se utvrđuju sljedeće mjere zaštite u Trećoj zaštićenoj zoni (Zona C): a) zabranu sječe šume, osim sječe u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, b) zabranu gradnje koja nije usklađena sa prostorno-planskom dokumentacijom, c) zabranu svih ostalih aktivnosti koje mogu narušiti postojeći eko-sistem i namjenu zone. Dozvoljene aktivnosti u Trećoj zaštićenoj zoni (Zona C), utvrđene Planom, su: a) izgradnja edukacionih, turističkih, sportskih, kulturnih i rekreacionih objekata za ljetnji i zimski turizam, koji će biti ambijentalno uklopljeni i izgrađeni u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, b) sječa šume u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, koju vrše kantonalno šumsko-privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja, c) poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo, pčelarstvo), d) razvoj male privrede i kućnih radinosti, e) izgradnja stambenih naselja za domicilno stanovništvo, f) Izgradnja objekta za flaširanje prirodne mineralne vode "Muška voda" g) izgradnja vikend objekata h) izgradnja nove i održavanje postojeće saobraćajne infrastrukture i i) izgradnja infrastrukturnih objekata u skladu sa namjenom ovog prostora.


134

SLIVNO PODRUČJE AKUMULACIJE MODRAC

Prostornim planom Tuzlanskog kantona, kao i Odlukom o provođenju Prostornog plana (član 11),

utvrđena je obaveza izrade Prostornog plana posebnih obilježja od značaja za Kanton, Slivnog

područja jezera Modrac.

Također, u proteklom periodu Skupština Tuzlanskog kantona je za navedeno područje donijela i

Zakon o zaštiti akumulacije Modrac (Službene novine Tuzlanskog kantona, broj 5/06).

Obzirom na naprijed navedeno, Skupština Tuzlanskog kantona je u skladu sa svojim nadležnostima

donijela Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana posebnih obilježja dijela Slivnog područja

akumulacije Modrac (Službene novine Tuzlanskog kantona, broj 15/12), čime je započeo proces

izrade navedenog planskog dokumenta.

Prostornim planom područja posebnih obilježja slivnog područja akumulacije Modrac, utvrdit će se,

obzirom na prirodna i druga obilježja, te planirano višenamjensko korištenje akumulacije, temeljna

organizacija prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja, sa aktivnostima koje imaju

prednost, mjere za unaprijeđenje i zaštitu okolice, te po potrebi, obaveza izrade detaljnih planskih

dokumenata za uža područja unutar Plana.27

Prostorni plan područja posebnih obilježja dijela Slivnog područja akumulacije Modrac obuhvata

akumulaciju Modrac, obalu akumulacije, te sva naseljena mjesta u okruženju, na površini od cca

8120 ha.

Od te površine, unutar općine Živinice se nalazi P = 2373,8 ha, od čega na samu akumulaciju odlazi P

596 ha.

Namjena zemljišta unutar obuhvata ovog Plana će se definisati razvojnim dokumentom u izradi, ali se

na osnovu sadašnjih podataka, koji su mogli biti obrađeni, radi o području koje osim vodnog tijela

akumulacije, ima veće površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta, izgrađenih površina i

saobraćajnica. Obale su djelomično s manje ili više uspjeha uređivane u turističke i rekreativne svrhe.

Akumulacija Modrac je najveća i najznačajnija akumulacija Tuzlanskog kantona površine 1710 ha,

maksimalne dubine 18,0 m, smještena na prostoru tri općine: Lukavac (63,69% ukupne površine),

Tuzla (1,40% ukupne površine) i Živinice (34,91% ukupne površine). Akumulacija je formirana 1964.

godine izgradnjom brane u tjesnacu Modrac i formiraju je rijeke Spreča i Turija. Brana Modrac je

višelučna, armirano - betonska brana, koja po svojim tehničkim karakteristikama i zapremini

akumulacije spada u visoke brane. Dužina brane u kruni iznosi l = 191 m, a maksimalna visina h =

27,50 m.

Obale akumulacije su obrasle šumom, a akumulacija sa svojim obalnim područjem i zamočvarenim

dijelovima je kategorisana kao prirodna vrijednost u hidrografskom smislu i kao evidentirano stanište

rijetke vrste bijele čaplje. Kao takva, akumulacija predstavlja značajan turistički resurs, a naselja

smještena neposredno uz obale omogućavaju snabdijevanje turističkih kapaciteta zdravom hranom i

ugostiteljskom podrškom. S druge strane, Prostornim planom akumulacija Modrac je planirana i kao

značajan resurs za javnu vodoopskrbu, koja je namijenjena u prelaznom periodu do 2025. za

27 Dopis Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona, broj 12/05-23-5374-1/13


135

poboljšanje vodosnabdijevanja pojedinih općina Tuzlanskog kantona, a takođe i kao resurs

tehnološke vode za potrebe velikih privrednih subjekata. Naime, akumulacija obezbjeđuje u prosjeku

2,3m3/s tehnološke vode za velike privredne kapacitete Tuzle i Lukavca: TE Tuzla, Fabrika sode

Lukavac, KHK Lukavac, Cementara Lukavac i Rudnik soli Tušanj u Tuzli.

Strategijom zaštite akumulac Modrac, ističe se višenamjensko korištenje akumulacije i navodi da

„Akumulacija rješava više vodoprivrednih i izrazito privrednih aspekata: snabdijevanje stanovništva,

industrijskih i termoenergetskih kapaciteta Tuzle i Lukavca tehnološkom vodom, razblaženje otpadnih

voda koje ispušta tuzlanska i lukavačka industrija, povećanje proticanja rijeke Spreče nizvodno od

Akumulacije u ljetnom periodu, proizvodnju električne energije na malim hidroelektranama,

rasplinjavanje velikih vodnih valova retenzionim dejstvom Akumulacije i sprečavanje ili znatno

smanjenje poplava u dolini rijeke Spreče nizvodno od Akumulacije.“

Prostornim planom područja posebnih obilježja dijela Slivnog područja akumulacije Modrac utvrdit će

se, obzirom na zajednička prirodna i druga obilježja, te planirano višenamjensko korištenje

akumulacije, osnovna organizacija prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s

aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okolice, te po potrebi obaveza

izrade detaljnih planskih dokumenata za uža područja unutar plana područja posebnih obilježja.28

Prihvatajući sve gore navedeno, u okviru ovog Plana se, a do donošenja plana višeg reda, utvrđuje

granica predmetnog područja plana posebnog obilježja, a u kojoj se kroz ovaj Plan ne vrše nikakve

dodatne intervencije i planiranje prostora, već samo detekcija postojećeg, zatečenog stanja. Budući

Prostorni plan posebnog obilježja bit će u potpunosti obavezujući za planiranje prostora na području

općine Živinice, te će predstavljati plan višeg reda u odnosu na općinski prostorni plan.

28 Izvor: Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona


136

2.13.1.1. PRIRODNI PREDJELI LOKALNOG ZNAČAJA

Za područja utvrđena Prostornim planom neophodno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju i izvršiti

valorizaciju prirodnih vrijednosti, te utvrditi odgovarajući stepen zaštite prirodnog nasljeđa u skladu

sa međunarodnim kriterijumima i važećim zakonima FBiH.

U narednoj tabeli prikazana su dobra prirodnog nasljeđa evidentirana na području Općine Živinice.

Kategorizacija Područje/naziv Nivo zaštite

Zaštićena prirodna područja

Područje prve zaštićene zone (Zona A), u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

predlaže se za zaštitu


Prašuma Studešnica, sekundarnog karaktera, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“



Stanište lještarke (Bonasa banasia), u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“


Zaštićeni pejzaž Djedinska planina predlaže se za zaštitu

Zaštićeni pejzaž Dunojevići predlaže se za zaštitu

Zaštićeni pejzaž Toplica predlaže se za zaštitu

Zaštićeni pejzaž Rudine predlaže se za zaštitu

Zaštićeni pejzaž izvor Gračaničke Rijeke, lokalitet Suhaja predlaže se za zaštitu

Spomenik oblikovane prirode

Gradski park predlaže se za zaštitu

Geomorfološki spomenik prirode

Hajdučka pećina predlaže se za zaštitu


pećina Vrela predlaže se za zaštitu


Pećina Studešnica, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“



Kameni luk, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“


Hidrogeološki spomenik prirode

Izvor Studešnice, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“


Hidrogeološki spomenik prirode

svi izvori na području Zaštićenog pejzaža „Konjuh“


Hidrološki spomenik prirode

rijeka Spreča predlaže se za zaštitu


rijeka Gostelja/do Đurđevika/ predlaže se za zaštitu


gornji tok Gračaničke R. predlaže se za zaštitu


potok Suha predlaže se za zaštitu


jezero Modrac predlaže se za zaštitu


svi vodotoci na području Zaštićenog pejzaža „Konjuh“



137

Botanički spomenik prirode

Pojedinačne biljne vrste, i to: bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), bosanska perunika (Iris bosnica), sunovrat (Leucojum vernum), iva (Teuchrium montanum), lincura (Gentiana lutea), hrizantema (Chrysanthemum sp.), u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“


Reliktne i endemske biljne vrste: Aspleniuum cuneifolium, Minuartia bosniaca, Notholaena marantae, Halacsya sendteri, Potentilla visianii, Fumana bonapartei, Haplophyllum bossierianum, Gypsophila spergulaefolia, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“



Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentinitu Pinetum silvestris – nigrae serpoentinicum, Erico-Pinetum nigrae serpentinicum, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“



Rijetka, stara i historijski značajna stabla, evidentirana u Registru rijetkih, starih i historijski značajnih stabala na području Tuzlanskog kantona: jela obična (Abeis alba Mill), bukva (Fagus sylvatica), bijeli jasen (Fraxinus excelsior), divlja kruška (Pyrus pyraster) i divlja trešnja (Prunus avium), u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“


Botanički spomenik prirode rijetke vrste drveća na lokalitetu Djedinske planine


Botanički spomenik prirode skupine stabala u gradskom jezgru predlaže se za zaštitu

Botanički spomenik prirode stara soliterna stabla na lokalitetu Jasik predlaže se za zaštitu

Botanički spomenik prirode stara soliterna stabla na lokalitetu izvor Gračaničke R.


Botanički spomenik prirode stara soliterna stabla na lokalitetu Čitluci predlaže se za zaštitu

Botanički spomenik prirode vrijedne sastojine u gradskom jezgru predlaže se za zaštitu

Područje prirodnih vrijednosti

Šuma na lokalitetu Riljače predlaže se za zaštitu

TABELA 81 - PRIRODNE NASLJEĐE NA PODRUČJU OPĆINE ŽIVINICE

2.13.2. POSEBNO VRIJEDNA PODRUČJA KULTURNO – ISTORIJSKOG ZNAČENJA

Nacionalnim spomenicima u općini Živinice, proglašeni su:

• Drvena džamija u selu Priluk, prirodno graditeljska cjelina,

• Nekropola sa stećcima na lokalitetu Jasik u Gračanici, istorijsko područje.

Na privremenoj listi nacionalnih spomenika nalazi se:

• Nekropola sa stećcima na lokalitetu „Vrpolje“ Đurđevik.


138

Najstariji spomenici kulture na području Općine Živnice datiraju iz srednjeg vijeka, a javljaju se u

obliku nadgrobnih spomenika - stećaka i srednjovjekovnih utvrđenja - gradina.

Danas je sačuvano 25 nekropola i 6 stećaka “samaca“, odnosno oko 250 stećaka, koji su

rasprostranjeni uglavnom u južnim i istočnim dijelovima Općine. Posebno je vrijedna nekropola

“Vrpolje“ u Đurđeviku, koja se nalazi na privremenom spisku Komisije za očuvanje nacionalnih

spomenika.

Vrijedno naslijeđe čine i ostaci rimskog utvrđenja i srednjovjekovna nekropola stećaka Gradina u

Đurđeviku, te veći broj gradina koje je potrebno detaljnije istražiti.

Prostornim planom evidentirani su objekti kulturno – historijskog i graditeljskog značaja koji su

sigurno od interesa za općinu Živinice. To su:

Redni broj Klasifikacija prema periodu nastanka

Naziv Klasifikacija po vrijednostima

1. Srednjevjekovni period

Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Jasik" Gračanica

Nacionalni spomenik


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Vrpolje" Đurđevik

Objekti na privremenoj listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Rimsko utvrđenje i nekropola sa stećcima na lokalitetu "Gradina" Đurđevik

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Topličko polje" Lukavica

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje II" Repuh

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje I" Repuh

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Hadžije" Odorovići

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Hadžije II" Odorovići

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje" Džebari

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Brdo" Gladojevići

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Štitovi" Gladojevići

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Vrhovi" Kršići

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Lučino brdo" Zukići

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Dvorište" Đurđevik

Ostalo

15. Srednjevjekovni Nekropola sa stećcima na lokalitetu Ostalo


139

period "Trijebnik" Đurđevik


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Stupovi" Đurđevik

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Brezje" Đurđevik

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Radašnica" Podgajevi

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mekote" Podgajevi

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Glavica" Djedino

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Veselica" Djedino

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Hrastik" Djedino

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Molitivište" Brnjica

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Manduše“ Brnjica

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Školsko dvorište" Donja Višća

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Petarac" Donja Višća

Ostalo


Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Šarenjak" Živinice

Ostalo


Stećak na lokalitetu "Obljak" Gračanica

Ostalo


Stećak na lokalitetu "Vina" Bašigovci Ostalo


Stećak na lokalitetu "Filipovići" Tupkovići

Ostalo


Stećak na lokalitetu "Niverice" Kuljan Ostalo


Stećak na lokalitetu "Kotornica" Kotornica

Ostalo

33. Osmanski period Drvena džamija u selu Priluk Nacionalni spomenik

34. Osmanski period Džamija u Džebarima Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

35. Osmanski period Stara džamija u Đurđeviku Ostalo

36. Osmanski period Stara džamija u Gornjoj Lukavici Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

37. Osmanski period Groblje uz džamiju u Priluku Ostalo

38. Osmanski period Turbe u Suhoj Ostalo

39. Osmanski period Muslimansko groblje Čardak u Kuljanu

Ostalo


140

40. Austrougarski period

Hram Silaska Svetog Duha u Podgajevima

Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

41. Austrougarski period

Kapela svetog Ante Padovanskog u Živinicama

Ostalo

42. Period poslije Drugog svjetskog rata

Memorijalno spomen obilježje u "Koritima"

Ostalo


Memorijalno spomen obilježje Partizansko groblje u Živinicama

Ostalo


Kuća Zvonkovića u Živinicama Ostalo


Spomen kuća iz NOR-a u Živinicama Ostalo


Spomen bista narodnog heroja Vladimira Nazora (trenutno skinuta sa postolja)

Ostalo


Spomen bista narodnog heroja Midhata Haćama (trenutno skinuata sa postolja)

Ostalo

48. Savremeno doba Džamija u Donjim Bašigovcima Ostalo

49. Savremeno doba Džamija u Gornjoj Lukavici Ostalo

50. Savremeno doba Džamija u Oskovi Ostalo

51. Savremeno doba Džamija u Baricama Ostalo

52. Savremeno doba Džamija u Donjoj Lukavici Ostalo

53. Savremeno doba Džamija u Živinicama Ostalo

54. Savremeno doba Islamski centar u Živinicama Ostalo

55. Savremeno doba Džamija u Đurđeviku Ostalo

56. Savremeno doba Džamija u Djedinom Ostalo

57. Savremeno doba Džamija u Donjoj Višći Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

58. Savremeno doba Džamija u Gračanici Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

59. Savremeno doba Džamija u Gornjim Živinicama Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

60. Savremeno doba Džamija u Gornjim Bašigovcima Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

61. Savremeno doba Džamija u Kovačima Objekti za koje je


141

podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

62. Savremeno doba Džamija u Donjim Dubravama Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

63. Savremeno doba Džamija u Gornjim Dubravama Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

64. Savremeno doba Džamija u Suhoj Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

65. Savremeno doba Džamija u Svojatu Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

66. Savremeno doba Džamija u Tupkoviću Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

67. Savremeno doba Džamija u Šerićima Objekti za koje je podnesena peticija Komisiji za nacionalne spomenike

TABELA 82 – OBJEKTI KULTURNO – HISTORIJSKOG I GRADITELJSKOG ZNAČAJA NA PODRUČJU OPĆINE ŽIVINICE

2.13.3. TURIZAM

Ocjenom stanja u oblasti turizma može se zaključiti da je kvaliteta turističke ponude na nižem nivou

od objektivno moguće. Općina Živinice posjeduje kvalitetnu resursnu osnovu za razvoj turizma, što se

prvenstveno odnosi na prirodna bogatstva i bogato kulturno - historijsko naslijeđe.

Takođe, povoljan prostorni položaj, autohtonost života, običaja i ljudi (gostoprimstvo), predstavljaju

mogućnosti za razvoj raznih oblika selektivnog turizma. Uz unapređenje kvalitete turističke

destinacije direktno je vezan i koncept održivog razvoja. Očuvano kulturno - historijsko i prirodno

naslijeđe, kulturni identitet, te pozitivan odnos stanovnik - turist, čine elemente kvalitete turističke

destinacije za koje se zalaže i koncept održivog razvoja.

Najzastupljeniji motivi putovanja turista za neku turističku destinaciju u FBiH bili su: odmor, vjerski

motivi, poslovni motivi, zabava, upoznavanje kulturne baštine, prirodne ljepote, te odmor i rekreacija

u prirodi. Pretpostavlja se da će navedeni motivi dominirati i u budućnosti, nužno s obogaćivanjem,

povećanjem kvalitete i proširenjem ponude. Općina Živinice nudi mogućnosti za razvoj sljedećih

oblika selektivnog turizma:


142

• Izletničko – rekreativni i vikend turizam (rijeka Gostelja- riječno dolinsko područje Đurđevik,

sportsko-rekreacioni kompleks jezero Bašigovci, područje izvorišta Toplica, područje

Djedinske planine, područje Dunojevići, područje izvorišta Gračaničke Rijeke-lokalitet Suvaja,

područje Rudine, područje planine Konjuh)

• Lovni turizam (područje planine Konjuh, jezero Modrac, rijeka Spreča-riječna terasa)

• Tranzitni i boravišni turizam (jezero Modrac)

• Zdravstveni turizam (izvorište Toplica)

• Vjerski turizam (kulturno – historijski spomenici)

• Zimski turizam (područje planine Konjuh)

• Dnevna psiho – fizička relaksacija (gradski park u Živinicama)

• Kulturni turizam (kulturno – historijsko nasljeđe općine Živinice i kulturne manifestacije)

• Sportsko – avanturistički turizam (područje planine Konjuh, jezero Modrac, )

Pored postojećih smještajnih kapaciteta, hotela Toplice kapaciteta 90 ležaja, te hotela „Konjuh“(u fazi izgradnje) kapaciteta cca 100 ležaja, na prostoru Zaštićenog pejzaža Konjuh, u okviru zone C predviđa se povećanje smještajnih kapaciteta turističko-ugostiteljske ponude, izgradnjom hotela kapaciteta 100 ležaja, te individualnih ili dvojnih smještajnih jedinica tipa bungalova. Takođe, u okviru zone C planirani su, kampovi kapaciteta oko 50 kamp mjesta (oko 100-150 kampista). Ponuda turističkog smještaja u vidu planinarskih i lovačkih kuća, planira se pored postojećih lokaliteta i u manjem broju novih objekata disperzno raspoređenih po prostoru druge zaštićene zone - zone B. Obzirom da područje Općine Živinice obiluje prirodnim i kulturno – historijskim nasljeđem za očekivati je da će u Planskom periodu pored navedenih planiranih smještajnih kapaciteta, doći do povećanja smještajnih kapaciteta i na drugim pogodnim lokalitetima, što se prije svega odnosi na Bašigovačko jezero i jezero Modrac. Da bi se ostvario očekivani razvoj turizma, potrebno je raditi na promociji turizma, educirati i osposobljavati kadrove, unapređivati putnu i turističku infrastrukturu, razvijati svijest stanovništva za održivi razvoj i turizam itd.

2.13.4. UGROŽENA PODRUČJA

Dio minskih polja na teritoriji Općine Živinice je deminiran, a do 2020. godine planira se da se očiste

sve sumnjive površine. U grafičkom dijelu Plana prikazano je stanje minskih polja, sa sljedećom

kategorizacijom:

• Rizična površina – ukupna površina iznosi 56,33 ha

• Tehničko izviđanje – ukupna površina iznosi 5,44 ha

• Očišćena površina – ukupna površina iznosi 3,59 ha

• Površina bez utvrđenog rizika – ukupna površina iznosi 59,35 ha.

Sa aspekta stabilnosti terena, prostor Općine je kategorisan u tri osnovne kategorije:

• I kategorija/stabilni tereni – predstavljaju najpogodnije terene za građenje, te se na njima

mogu graditi saobraćajnice, stambeni objekti i sl., bez ikakvih ograničenja. Tereni iz ove



143

• II kategorija/uslovno stabilni tereni – predstavljaju terene na kojima je prije građenja

obavezno sprovesti detaljna ispitivanja fizičko – mehaničkih svojstava tla. Tereni iz ove

kategorije zauzimaju 5.487,92 hektara, odnosno čine 18,5 % od ukupne površine Općine,

• III kategorija/nestabilni tereni – predstavljaju najlošije terene sa aspekta mogućnosti

izgradnje, odnosno, na njima je izgradnja vrlo otežana ili nije moguća. Tereni iz ove kategorije

zauzimaju 1.630,08 ha ili 5,4%.

Klizišta su prema istom izvoru podataka, Prostornom planu Tuzlanskog kantona, detektovana na 29

lokaliteta, te svojom površinom većom od 100 ha, zauzimaju cca 0,4% od površine općine.

Podaci o detektovanim klizištima, koji su dostavljeni od strane Nosioca pripreme Plana, znatno se

razlikuju u odnosu na podatke koje je iznio Kantonalni prostorni plan. Naime, prema Nosiocu

pripreme Plana. To je posljedica i poplava koje su poharale ovaj dio naše zemlje u maju i avgustu

2014. godine, a koje su dovele do aktiviranja velikog broja klizišta, čak i na terenima koja prije nisu

bila ocijenjena kao ugrožena.

Klizišta su registrovana na 147 lokaliteta, od čega je pogođeno 199 stambenih objekata, 4 lokalna

vodovoda, 18 lokalnih puteva, 4 mezarja, 2 elektromreže, više poljoprivrednih zemljišta, te na 6

lokaliteta je došlo do erozije obale rijeka.

Nosiocu izrade Plana nisu dostavljeni prostorni pokazatelji klizišta, već samo podaci o naseljima u

kojima se javljaju i mikrolokalitetima prema vlasničkim odnosima, tj., navedeno je ime i prezime

vlasnika objekta u naselju u kojem je došlo do klizišta.

Posljedice aktivacije i nesanacije klizišta mogu biti katastrofalne, te osim velike materijalne štete,

prijetnja su bezbjednosti i životu stanovnika. Klizanje zemljišta, tj. vrijeme trajanja klizanja i

odronjavanja je relativno kratko, ali nakon obilnih padavina – iznenadno, te na već aktivnim klizištima

stvara sve veću opasnost po život i zdravlje ljudi i uništavanje materijalnih dobara. Područja pod

klizištima potrebno je sanirati i zabraniti bilo kakvu gradnju. Da bi se znao stvarni stepen ugroženosti

terena klizištima, u planskom periodu potrebno je uspostaviti katastar klizišta za područje čitave

Općine.

Problem poplava na području Općine Živinice sezonskog je karaktera. Nastaje uslijed izlijevanja

velikih vodotoka, poput Spreče, Gostelje, Oskove, te prirodnih i vještačkih akumulacija, poput HA

Modrac, zbog prelijevanja vode preko odbrambenih nasipa i brana, a najčešće uzrokovano velikim

količinama padavina i topljenjem snijega. Visok nivo podzemnih i površinskih voda, kao i pojava

bujičnih i brdskih voda nakon jakih pljuskova, opterećuje vodotoke koji ih ne mogu u potpunosti

prihvatiti, što za posljedicu ima izlijevanje vode iz korita vodotoka.

Ovakvom stanju neuređenost i nereguliranost korita, koja su, gotovo u pravilu, zapuštena, zarasla u

vegetaciju, zatrpana muljem i ugljenom prašinom, što je naizraženije upravo na vodotocima Spreče,

Oskove i Gostelje. Međutim, problem izlijevanja rijeka nije rezerviran samo za neuređena korita

rijeka, već i na uređene vodotoke, koji, zbog navike ispuštanja otpada i korištenja rijeka kao „tečnih

deponija“, bespravne izgradnje uz i preko vodotoka, se u gotovo pravilnim intervalima izlijevaju,

plave velike površine i izazivaju opasnost za okolno stanovništvo.


144




i pomoćnih nasipa upotpunjuju negativno stanje u domenu poplava Općine Živinice.



pripada Općini Živinice), te dio nizvodno od akumulacije.

Poplavno područje rijeke Spreče zauzima površinu od 21,44 km2, a odnos poljoprivrednog područja

koje je plavljeno, te nivoa velikih voda, prikazan je u narednoj tabeli:


V.V. 1/20 V.V. 1/100 V.V. 1/500


3.517,00 4.121,00 4.240,00

TABELA 83 - POPLAVNO PODRUČJE RIJEKE SPREČE



je i glavnina stanovništva Općine raspoređena. Poplave posebno ugrožavaju poljoprivredna zemljišta,

uništavajući usjeve, što ima dalekosežne posljedice.

Šteta se manifestira i na stambenim, poslovnim, privrednim i drugim objektima, koritima vodotoka,

putevima i dr. infrastrukturi. Sekundarna opasnost su zagađenje vode za piće, što je glavni uzročnik

zaraznih bolesti.


problem poplava u Općini Živinice se smješta visoko na listi uzročnika degradacije prostora i utiče na


2.13.5. PODRUČJA POSEBNE NAMJENE

Nekada su površine posebne namjene, a koje su se koritile u vojne svrhe, zauzimala P = 125,25 ha ili

0,15 % od površine općine Živinice.

Obzirom da je izvršena revizija vojne imovine, te su tom prilikom brojni objekti i cjeline označeni kao

neperspektivni sa aspekta upotrebe u vojne svrhe, tako se i njihova namjena promijenila, te se više

ne smatraju objektima i područjima od posebnog značaja.

U općini Živinice, to su tri kasarne:

• Skladište „Ljubače“ P = 18,82 ha – data Općini na privremeno korištenje

• Kasarna „Višća“ P = 18,0 ha - data Općini na privremeno korištenje

• Kasarna „Nesib Malkić“ P = 5,22 ha – data Vladi Tuzlanskog Kantona za odgojno –

obrazovne potrebe.

• Kasarna „Ciljuge“ P= 83,21ha – data Općini na privremeno korištenje


145

Ovi objekti se više ne smatraju područjima posebne namjene, već nekadašnjim objektima posebne

namjene, koji su sada definisani u Planu kao građevinsko zemljište, izuzev kasarne „Ciljuge“, koja se

Planom definiše kao privredna zona.

Jedina perspektivna lokacija za oružane snage BiH na području Općine Živinice je Kasarna i aerodrom

„Dubrave“. Za ovaj objekat se u planskom periodu predviđa dogradnja sa Kargo centrom, čime će

ukupna površina ovog kompleksa zauzimati P = 324,21 ha , što može i sigurno hoće, imati velik uticaj

na cjelokupno gospodarstvo, veze i perspektive razvoja Tuzlanskog kantona.


146

2.14. PODRUČJA PLANIRANA ZA DALJNJI RAZVOJ

Planirana namjena zemljišta utvrđuje područja koja u planskom periodu trebaju biti korištena za

izgradnju objekata (stanovanje, poslovanje, društvene djelatnosti itd.), sporta i rekreacije, privrede i

infrastrukturnih sistema.

Ukupno građevinsko zemljište namijenjeno izgradnji, što podrazumijeva postojeće površine

građevinskog zemljišta unutar i izvan urbanih područja, planirane površine građevinskog zemljišta,

kao i utvrđene izgrađene površine na osnovu ortofoto snimaka, iznosi P = 4632,58 ha, što ne

uključuje zemljište potrebno za razvoj saobraćajne infrastrukture.

Stvaranje jakih saobraćajnih pravaca u općini i njenom gravitacionom području, imat će uticaja na

okolno područje, ali i privredni razvoj cijele općine Živinice. Izmještanjem magistralnog pravca M 18

kroz urbano područje grada Živinice, te izgradnjom obilaznice, dobit će se potpuno novi vid

saobraćajnog sistema općine, ali i mogućnosti razvoja prostora uz sadašnju magistralnu

saobraćajnicu, koji zakonskom regulativom trenutno nisu dozvoljeni.

Interesantna prilika za smještaj novih kapaciteta se javlja na prostoru aerodroma Ciljuge, koji treba

postati tehnološki park, kao inkubator razvoja poslovanja i naučne djelatnosti.

Prostorne cjeline rezervirane za budući razvoj privrede,poslovanja, stanovanja, te razvoja zaštićenih

područja, jesu:

Područje Namjena Površina (ha)

Prostor fabrike Konjuh

Poslovno – stambena zona, za koju je potrebno uraditi poseban detaljni provedbeni dokument, a koja će imati velikog uticaja na razvoj grada Živinice, obzirom da predstavlja visokopotencijalan prostor za razvoj urbanog centra

14,88

Privredne zone veće od 5 ha

PZ 17 – postojeća 7,01





PZ 20 – planirana 14,09

PZ 15 – postojeće 21,73

PZ 1 Maline – postojeće 56,58

Tehnološki park Ciljuge

Nekadašnja kasarna Ciljuge, odlična je lokacija za razvoj tehnološkog parka, inkubatora znanja, novih tehnologija i razmjene poslovnih i naučnih dostignuća, iz različitih sektora (ekonomija, IT, agrar, i sl.)

83,21

Eksploataciona i istražna polja mineralnih sirovina

Potencijal eksploatacije mineralnih sirovina i dalje je najjača pokretačka snaga cijelog Kantona, ali mora biti prilagođena ekološkim principima i modernim tehnologijama

ZP Konjuh – turističko – rekreaciona zona (zona C), građevinsko zemljište

Opremanje i izgradnja površina unutar ZP Konjuh, koje su predviđene za te svrhe

5,48

TABELA 84 - PROSTORNE CJELINE REZERVISANE ZA BUDUĆI RAZVOJ


147

2.15. UPRAVLJANJE OTPADOM

2.15.1. DEPONIJE I ODLAGALIŠTA JALOVINE

Organizacija javne higijene na području općine Živinice obuhvata aktivnosti sakupljanja komunalnog

otpada uglavnom na širem području grada, njegovog transporta i odlaganja na deponiju komunalnog

otpada PK Višća (postojeći površinski kop).

Oko 30.000,00 stanovnika obuhvaćeno je navedenom aktivnošću, s tim da se u budućnosti najveće

promjene očekuju u zatvaranju deponije i njena sanacija. Javnom higijenom obuhvaćene su

saobraćajne i javne površine 10 mjesnih zajednica ukupne veličine cca. 85 km2. Pregled mjesnih

zajednica na području Općine iz kojih JKP Komunalno vrši odvoz i odlaganje komunalnog otpada dat

je u narednoj tabeli:

MZ Površina (km2) Napomena

1. Barice 5.60 dijelom 2. Gornje Živinice 9.61 dijelom 3. Šišići 3.76 dijelom 4. Oskova 3.19 5. Litve 1.61 6. Donja Višća 5.95 7. Gornje Dubrave 26.73 8. Donje Dubrave 12.96 9. Rudar Živinice 5.25 10. Živinice Centar 10.40

Ukupno: 85.06 TABELA 85 - PREGLED MJESNIH ZAJEDNICA NA PODRUČJU OPĆINE IZ KOJIH JKP KOMUNALNO VRŠI ODVOZ KOMUNALNOG OTPADA

Trenutno se na području grada produkuje cca. 30 tona otpada dnevno računajući da to potiče od

30.000 stanovnika x 1.0 kg otpada po stanovniku.

Upravljanje otpadom ostvaruje se putem komunalnog preduzeća JKP Komunalno i firme Stadler doo.

JKP Komunalno Živinice zapošljava oko 70 zaposlenih i posjeduje tri kamiona za odvoz smeća različitih

zapremina (22m3, 18m3 i 13m3) i jedan podizač kontejnera kapaciteta 5 m3.

Deponija na PK Višća locirana je na degradiranom zemljištu bivšeg površinskog kopa u Gornjoj Višći.

Deponija je formirana 1996. godine sa približnim dimenzijama 70 m x 70 m i nema projektnu

dokumentaciju. Dosadašnji način odlaganja otpada na ovoj lokaciji predstavljaju potencijalnu

opasnost za obližnja naselja kao što su izbijanje epidemije, širenje neprijatnih mirisa, zagađenje

podzemnih voda i izbijanje požara. Na deponiji PK Višća ne postoji sistem evakuacije i korištenja

biogasa, ne tretira se filtrat iz deponije niti se provodi praćenje zagađenja tla i podzemnih voda, ne

postoji ograda i pokrivanje inertnim materijalom se provodi samo djelimično.

Osim kontrolisane deponije na PK Višća, na području općine egzistira i oko 40 nelegalnih deponija na

koje se odlaže komunalni i kabasti otpad, olupine vozila i građevinski otpad, trupla uginulih životinja i

hemijska sredstva za zaštitu u poljoprivredi kojima je istekao rok trajanja.


148

Kao dominantni generatori medicinskog otpada na području općine Živinice egzistiraju sljedeći

registrovani pravni subjekti: JZU Dom zdravlja Živinice u Živinicama sa 18 mjesnih ambulanti,

veterinarska stanica JP Živinice i tri apoteke (JZU Narodne apoteke Živinice, „Mediflor“ i „Biopharm“).

Na osnovu podataka prikupljenih u komunikaciji sa JZU Dom zdravlja Živinice, ova zdravstvena

ustanova ima izrađen Plan upravljanja otpadom i dodatne dokumente koji definišu procedure

upravljanja medicinskim otpadom. Medicinski otpad se prikuplja i odlaže odvojeno od komunalnog.

Za zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada ustanova ima potpisan ugovor sa firmom „Kemis“

Lukavac, a za komunalni otpad sa JKP Komunalno Živinice. Opasni medicinski otpad iz 18 mjesnih

ambulanti propisno se prikuplja i transportuje u Dom zdravlja Živinice, odakle se zbrinjava zajedno sa

medicinskim otpadom koji nastaje u ovoj ustanovi.

Evidentno je da postoje složeni problemi upravljanja otpadom u općini Živinice, koji se planiraju

riješiti prvenstveno kroz uspostavljanje Regionalne sanitarne deponije. U narednom peroidu predviđa

se zatvaranje i sanacija postojećih legalnih i nelegalnih deponija, a odlaganje komunalnog otpada će

se vršiti na planiranoj Regionalnoj sanitarnoj deponiji na lokalitetu „Separacija 1“. Lokacija za

deponiju odabrana je na osnovu prethodno izrađene studije izvodljivosti za regionalnu sanitarnu

deponiju u TK.

U okviru procesa eksploatacije rudnika „Banovići“, a vezano za područje Općine Žvinice, separacija uglja se vršila na lokalitetu „Separacije 1“ površine cca 51 ha, a koji će se u narednom periodu jednim dijelom pretvoriti u Regionalnu deponiju komunalnog otpada. Otpad bi se dovozio iz općina Živinice, Kladanj i Banovići, a u sklopu ove lokacije bi se formirao i centar za upravljanje otpadom na ukupnoj površini od 21,25ha. Regionalna sanitarna deponija izgradit će se u skladu sa važećim zakonskim propisima Federacije BiH, EU direktivama i standardima Svjetske banke. Vijek trajanja ove regionalne deponije treba biti minimalno 20 godina.

Ne postoje zvanični podaci o proizvođačima i količinama industrijskog otpada na području općine. Na

osnovu spiska registrovanih pravnih lica općine zaključuje se da su najznačajniji generatori

industrijskog otpada na području općine RMU Đurđevik i drvna industrija Konjuh. RMU Đurđevik

posjeduje izrađene planove upravljanja otpadom za dvije lokacije, Durđevik i PK Višća, dok drvna

industrija Konjuh trenutno ne radi. Osim nabrojanih značajnijih privrednih subjekata, pretpostavlja se

da i ostali privredni subjekti proizvode određene količine industrijskog otpada, o čemu nema

dostupnih podataka u ovom trenutku.

U okviru eksploatacije u RMU Đurđevik, jalovina (krovinski materijal koji nastaje pri površinskoj

eksploataciji raznih sirovina) se odlaže u okviru sljedećih odlagališta:

• Odlagalište zatvoreni kop Brezje P=33,09 ha

• Odlagalište Višća P=23,29 ha

• Odlagalište T6 P=152,95 ha

• Odlagalište zatvoreni kop Suhodanje P=36,0 ha

• Odlagalište Suhodanje P=14,83 ha

• Odlagalište Đurđevik sa taložnicama I i II P=9,99ha

• Separacija Višća P=127,57


149

U okviru eksploatacije u rudnika Dubrave, jalovina (krovinski materijal koji nastaje pri površinskoj

eksploataciji raznih sirovina) se odlaže u okviru sljedećih odlagališta:

• Odlagalište Zapad P=248,73 ha

Ukupna površina odlagališta u okviru rudnika Dubrave iznosi P=244,82ha

U okviru eksploatacije u RMU Banovići, na teritoriji Općine Živinice, odlaganje jalovine i separacija

uglja se vršila u okviru:

• Odlagalište „Ježevac“ P=59,16 ha

• Odlagalište Grivice P=1,51ha

Dakle, ukupna površina trenutno degradiranih terena približno iznosi 707,12 ha.

RMU Đurđevik izvršio je tehničku i biološku rekultivaciju na površini od 18,60 ha („Rekultivacija za

supstituciju“) i rekultivaciju dijela PK Višća na površini od 29,10 ha. Na ostalim degradiranim površine

takođe je potrebno izvrštiti rekultivaciju te na taj način prirpremiti prostor za nove namjene.


150

2.16. ZAŠTITA I UNAPRIJEDJENJE OKOLIŠA

2.16.1. SPRJEČAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA NA OKOLIŠ

U cilju sprečavanja nepovoljnih uticaja utvrđuju se sljedeće mjere:

• Uspostaviti odgovarajući monitoring, kao element upravljanja razvojem Općine.

• Uspostaviti sistem automatskog dostavljanja podataka koje se tiču monitoringa i praćenja stanja

okoliša.

• Uspostaviti i pratiti indikatore održivog razvoja.

• Provoditi edukaciju stanovništva o okolišu, kroz uključivanje u realizaciju planova i projekata

vezanih za okoliš.

• Primjenjvati stimulativne i destimulativne mjere, te poticaje kroz razne vidove aktvinosti i

djelatnosti na način koji smanjuje trajne uticaje na okoliš.

• Izraditi i usvojiti Odluku o mjerama za očuvanje kvaliteta zraka na području Općine.

• Uspostaviti sistem stanica za monitoring.

• Promovirati i stimulisati uvođenje i korištenje gasa kao goriva za motorna vozila, kao i drugih

alternativnih goriva kao što je biodizel.

• Uspostaviti efikasnu kontrolu tehničkog pregleda vozila i smanjenja emisije iz motornih vozila,

kao i kontrolu kvalitete goriva.

• Započeti proces gasifikacije kako bi se ovaj energent koristio što prije i u najvećem mogućem

procentu.

• Zabrana spaljivanja otpada, prvenstveno plastike i gume.

• Na bazi monitoringa kvaliteta površinskih voda, te ukoliko je potrebno eventualno izvršiti

korekciju kategorizacije.

• Smanjiti neracionalnu potrošnju pitke vode i tehnoloških gubitaka u distribuciji vode.

• Tamo gdje su utvrđena nalazišta pitkih, mineralnih i termomineralnih voda, ukoliko ti izvori nisu

obuhvaćeni odlukama o zaštiti voda, potrebno je utvrditi zone zaštite i kompatibilnost kotrištenja

prostora, te sa tog stanovišta utvrditi mjere zaštite i uslove korištenja.

• Primjenjivati stavove utvrđene u “Dokument o politici dodjele koncesija na području Tuzlanskog

Kantona”.

• Intenzivirati dalji razvoj sistema za odvođenje otpadnih voda.

2.16.2. MJERE ZAŠTITE OD ZAGAĐIVANJA VAZDUHA, VODE I TLA

U cilju poboljšanja kvaliteta tla, uvode se sljedeće aktivnosti i mjere:

• Očuvanje poljoprivrednogi šumskog zemljišta i njihovog pravilnog korištenja.

• Saniranje klizišta i trajna zabrana gradnje na područjima utvrđenim i registriranim kao klizišta.

• Pošumljavanje zemljišta izloženog eroziji i klizištima.

• Preispitivanje korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe uz saobraćajnice sa jakom emisijom

zagađujućih polutanata.

• Uvesti monitoring i kontrolu kvaliteta tla.

• Stimulisati proizvodnju hrane na principima tradicionalne, ekološki i okolinski prihvatljive

proizvodnje, naročito u područjima gdje postoji mogućnost razvoja eko turizma.


151

• Uspostaviti i organizovati deponiju za plodno tlo koje se skida usljed građevinskih i drugih radova.

• Načiniti akcioni plan kojim će se izvršiti detaljno terensko snimanje svih nelegalnih i divljih

deponija i način njihovog saniranja.

2.16.3. MJERE ZAŠTITE OD ZAGAĐIVANJA VODE

U skladu sa važećim propisima i planovima upravljanja vodnim područjem Save u F BiH čije će

donošenje uslijediti, aktivnosti u prostoru koje imaju uticaj na vode usklađuju se sa programima

mjera koje su sastavni dijelovi planova upravljanja i čije provođenje će osigurati dobro stanje voda. U

te mjere spadaju: aktivnosti u oblasti prikupljanja i tretmana otpadnih voda, sprječavanje

nekontrolisane sječe šuma u slivnim područjima, sprječavanje deponovanja svih vrsta otpada u

vodotoke i druge vode, utvrđivanje zaštićenih područja, prestanak ispuštanja u vode opasnih, a

posebno prioritetnih materija definisanih propisima o vodama, itd.

• Prema utvrđenom programu mjera vršit će se monitoring kvaliteta i kvantiteta voda. Nad vodama

u općini Živinice vrši se hidrološki, monitoring kvaliteta voda, monitoring ekološkog stanja

površinskih voda i monitoring podzemnih voda u skladu sa važećim zakonima o vodama.

• Također, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima i podzakonskim aktima vrši se

monitoring kvaliteta otpadne vode i efluenta sa postrojenja za tretman otpadnih voda.

Monitoring se posebno vrši u osjetljivim područjima, gdje podrazumijeva monitoring vode i

monitoring aktivnosti.

• Vodne resurse na području općine Živinice neophodno je štititi zbog osiguranja dovoljnih količina

vode za piće, osiguranja vode za vodne i uz vodu vezane ekosisteme, za potrebe privrede i

tehnološke potrebe, za sport, rekreaciju i za sve druge oblike korištenja (proizvodnja električne

energije, balneološke potrebe, uzgoj ribe i dr). Vodne resurse na području Općine potrebno je

štititi posebno od nekontrolisanog ispuštanja otpadnih voda u vodna tijela, nekontrolisanog

odlaganja krutog otpada i hemikalija na mjesta gdje to može ugroziti kvalitet voda,

nekontrolisanog zahvatanja voda, nekontrolisane eksploatacije materijala iz vodotoka, bespravne

izgradnje, uticaja postojećih građevina, uticaja površina sahranjivanja na vodozaštitnim i slivnim

područjima, kao i od drugih aktivnosti koje mogu imati negativan uticaj na vode.

• Posebnu pažnju u pogledu kvaliteta voda treba posvetiti izvorištima koja se koriste ili se planiraju

koristiti za javno vodosnabdijevanje i njihovim zaštitnim zonama. Vodna tijela voda koje se

koriste ili planiraju da se koriste za piće i mineralnih, termalnih i termomineralnih voda potrebno

je štititi kontinuiranim uređenjem i održavanjem postojećih i planiranih izvorišta i donošenjem

odluka kojim se određuju sanitarne zone zaštite i zaštitne mjere.

• Zone sanitarne zaštite izvorišta utvrđuje grad ili općina koja koristi to izvorište u skladu sa

podzakonskim aktom na nivou F BiH koji propisuje uslove za određivanje zona sanitarne zaštite i

zaštitne mjere. Potrebno je pokrenuti proces donošenja odluka o proglašenju zaštitnih zona

izvorišta za sva izvorišta na teritoriji općine Živinice za koja ova odluka nije donesena. Za izvorišta

koja se nalaze na teritorijama susjednih općina, a općina Živinice ih dijelom koristi za

vodosnabdijevanje, proces donošenja odluka treba pokrenuti u saradnji sa tim općinama.

• Stanje vodnog tijela površinskih voda određuje se njegovim ekološkim i hemijskim stanjem,

zavisno o tome koje je lošije, dok se stanje vodnih tijela podzemne vode određuje njihovim

kvantitativnim i hemijskim stanjem, zavisno od toga koje je lošije. Ciljani kvalitet vode


152

pojedinačnog vodnog tijela se osigurava provođenjem programa mjera iz plana upravljanja

vodnim područjem.

• Za ljudskom aktivnošću jako izmjenjena vodna tijela mogu se, pod zakonom o vodama

propisanim uslovima, uspostaviti manje strogi ciljevi stanja voda, ako je postizanje dobrog stanja

teško izvodivo ili nesrazmjerno skupo.

• Osnovni preduslov za poboljšanje kvaliteta vodotoka Spreče i jezera Modrac je postizanje pune

funkcionalnosti (osim mehaničkog i biološki tretman) izgrađenog uređaja za prečišćavanje

otpadnih voda Živinice. Da bi rad uređaja bio nesmetan, u urbanim sredinama potrebno je

provoditi aktivnosti na rekonstrukciji, proširivanju i izgradnji novih separatnih kanalizacionih

sistema.

• Za sva naseljena mjesta sa preko 2000 stanovnika koja se položajno ne mogu priključiti na

centralni uređaj za tretman otpadnih voda, ili to nije ekonomski opravdano (Šerići, Priluk,

Đurđevik, Dubrave Gornje, Stari Đurđevik, Dubrave Donje, Bašigovci, Višća Donja, Suha, Šišići,

Gračanica), potrebno je započeti aktivnosti na pripremi i izgradnji lokalnih uređaja za

prečišćavanje otpadnih voda.

• Zabranjeno je direktno ispuštanje (bez predtretmana) fekalnih i tehnoloških otpadnih voda u

otvorene i zacijevljene vodotoke i podzemne vode. Ako dispozicija fekalnih otpadnih voda nije

riješena centralno, pojedinačna domaćinstva moraju imati vodonepropusne septičke jame i

obezbijediti njihovo propisno održavanje i pražnjenje. Pražnjenje se u skladu sa važećim

kantonalnim zakonom o vodama treba obavljati najmanje jednom godišnje od strane

specijalizovanog pravnog lica.

• Obavezno je graditi uređaje za predtretman otpadnih voda za sva industrijska postrojenja čije

otpadne vode iz procesa proizvodnje ne odgovaraju kvalitetu propisanom za ispuštanje u javnu

kanalizacionu mrežu u skladu sa podzakonskim aktom koji tretira ovo pitanje.

• Korištenje obala uz vodna tijela površinskih voda vrši se u skladu sa pozitivnim zakonskim

propisima. Zahvati uz obale moraju se uskladiti sa dozvoljenim zahvatima na vodnom dobru i

javnom vodnom dobru.

• Uz vodotoke II kategorije vodnom dobru pripada priobalni pojas širine 5 metara od granice obale

(izrazite geomorfološke promjene). Prije izvođenja zahvata u prostoru potrebno je izraditi

geodetski elaborat i pribaviti rješenje o utvrđivanju granice vodnog dobra.

2.16.4. UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM

U cilju uspostavljanja integralnog sistema upravljanja otpadom na nivou Općine, kao dijela

integralnog sistema upravljanja otpadom Bosne i Hercegovine, zadatak Općine je:

• Razviti sistem smanjenja nastanka otpada, selektivnog prikupljanja, reciklaže, tretmana i

transfera otpada na Regionalnu sanitarnu deponiju.

• Po izradi Plana upravljanja otpadom na nivou TK, potrebno je izraditi općinski Plan upravljanja

otpadom za Živinice i Akcioni plan za sprovođenje plana upravljanja otpadom.

• Provoditi kontinuirane kampanje kojim se obučava stanovništvo za aktivnosti na smanjenju

nastajanja otpada, odvojenom prikupljanju, ponovnoj upotrebi, reciklaži i adekvatnom

zbrinjavanju različitih vrsta otpada,


153

• Prostore koji su devastirani eksploatacijom mineralnih sirovina potrebno je sanirati i rekultivirati

u planskom periodu, bilo tzv. polu - rekultivacijom ili tehničkom rekultivacijom,

• Pravni subjekti koji obavljaju eksploataciju mineralnih sirovina u obavezi su da izrade Elaborate o

rekultivaciji degradiranih površina, te da na osnovu njih izvrše rekultivaciju. U slučaju devastiranih

područja koja su rezultat aktivnosti pravnih subjekata koji više ne postoje, na nivou općine je

potrebno izraditi akcioni plan sa katastrom površina i rješenjem za finansiranje ovih radova.

• Kao rješenje odlaganja komunalnog otpada, potrebno je pristupiti planiranju i izgradnji

Regionalnog centra za upravljanje otpadom za Općine Živinice, Banovići i Kladanj, u saradnji sa

ovim općinama na lokalitetu „Separacija 1“.

• Prikupljanje komunalnih otpadaka vrši se u posudama koje se mehanizovano mogu prazniti, a

koje su smještene u blizini mjesta nastanka otpada. Osim ovih posuda, potrebno je na dovoljnom

broju pogodnih lokacija obezbijediti i posude za prikupljanje sekundarnih sirovina (plastika,

staklo, papir itd), te spisak ovih lokacija učiniti dostupnim građanima.

U segmentu industrije, potrebno je:

• Za nove industrijske proizvodnje uspostaviti principe zaštite okoliša kroz poštivanje graničnih

vrijednosti – emisija (zagađivanja) i primjena što savremenijih tehnika i tehnologija.

• U industrijskim i privrednim zonama koje čine jednu cjelinu, a na kojoj se nalazi više subjekata

koji utiču na okoliš, ukupni (kumulativni) nivoi zagađenja se uzimaju kao parametar za ocjenu

neophodnosti izrade procjene uticaja na okoliš.

• Za sve privredne industrijske zone kroz izradu planova nižeg reda, odnosno regulacionih planova i

urbanističkih projekata, potrebno je predvidjeti izradu strategijske procjene uticaja na okoliš, te

definisati mjere i uslove neophodne za zaštitu okoliša.

• Kroz procjenu uticaja na okoliš za privredne i industrijske zone definisati namjene industrijskih i

privrednih aktivnosti.

• Za privredne i industrijske zone koje su postojale prije donošenja ovog Plana načiniti strategijske

procjene uticaja na okoliš u kojima će biti definisane mjere i uslovi neophodni za zaštitu okoliša,

odnosno neophodni za njihovo daljnje egzisitranje.

U cilju očuvanja i poboljšanja kvaliteta prirodnih resursa i biodiverziteta uvode se sljedeće mjere:

• Inventarizacija ugroženih vrsta flore, faune, fungija i ekosistema • Izrada crvene liste Općine Živinice • Izrada ekspertize pejzažnih vrijednosti • Uspostaviti efikasan sistem kontrole nad eksploatacijom resursa • Ustanoviti monitoring buke, načiniti kartu buke i mjere sanacije • Detaljnim provedbenim planovima utvrditi mjere zaštite od buke.


154

2.17. ZAŠTITA I REVITALIZACIJA NASLIJEĐA

2.17.1. KULTURNO – HISTORIJSKO NASLIJEĐE

Evidencija kulturno - historijsko nasljeđa predstavlja prvi korak u radu na zaštiti spomenika. Za

područje Općine Živinice već je urađena studija “ Studija kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa

općine Živinice”, koju potrebno je ažurirati u cilju utvrđivanja nove kategorizacije i donošenja pravnih

akata zaštite prirodnih cjelina i pojedniačnih spomenika.

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Jasik u Gračanici i drvena džamija u selu Priluk, već su proglašeni

nacionalnim spomenikom, dok je Vrpolje – srednjovjekovna nekropola Đurđevik na privremenoj listi

Komisije za nacionalne spomenike.

Ostali evidentirani spomenici su od lokalnog značaja i kao takvi podliježu pravnoj zaštiti. Bez obzira na

odluku Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika neophodno je za ove objekte izvršiti

odgovarajuća istraživanja, utvrditi zaštitne zone i kategoriju zaštite.

Spomenici u BiH su trenutno na nivou države, te ne postoje drugi sistemi zaštite spomenika kulture. U

ciju privlačenja turista i razvijanja turističke djelatnosti, na svim spomenicima potrebno je primjeniti

mjere aktivne zaštite. Zaštita se ne smije odnositi samo na spomenik, već i na njegovo okruženje,

odnosno kontrolisati i nadzirati izgradnju infrastrukture u blizini spomenika.

2.17.2. PRIRODNO NASLIJEĐE

Zaštita prirode prema Svjetskoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) glasi: Zaštita prirode podrazumijeva sve

odgovarajuće aktivnosti i mjere koje imaju za cilj sprečavanje štetnih aktivnosti, oštećenja ili

zagađivanja prirode, smanjenje ili eliminisanje nastale štete i obnova prirode i dovođenje u prvobitno

stanje.

Najčešći način zaštite prirode je stavljanje pod zaštitu određenog područja, tj., proglašenje zaštićenog

područja. Pored ovog načina zaštite biljnih i životinjskih vrsta, često se primjenjuje i direktna zaštita

određenih vrsta. Svrha zaštite određenog područja može biti različita:

• zaštita divljine • očuvanje raznolikosti vrsta i gena • naučno istraživanje • zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih oblika • turizam i rekreacija • obrazovanje • održiva upotreba resursa iz prirodnih ekosistema

U Federaciji BiH, nadležnost po pitanju zaštite okoliša najvećim dijelom Federalnom ministarstvu

turizma i okoliša, ali i sljedećim institucijama:

• Federalno ministarstvo prostornog uređenja

• Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,

• Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije

• Federalni zavod za geologiju


155

• Federalni meteorološki zavod

• J.P. za Vodno područje slivova rijeke Save

• J.P. za Vodno područje slivova Jadranskog mora.


156

2.18. UGROŽENOST PODRUČJA

2.18.1. MINE

Dio minskih polja na teritoriji Općine Živinice je deminiran, a do 2020. godine planira se da se očiste

sve sumnjive površine. U grafičkom dijelu Plana prikazano je stanje minskih polja, sa sljedećom

kategorizacijom:

• Rizična površina – ukupna površina iznosi 56,33 ha

• Tehničko izviđanje – ukupna površina iznosi 5,44 ha

• Očišćena površina – ukupna površina iznosi 3,59 ha

• Površina bez utvrđenog rizika – ukupna površina iznosi 59,35 ha

U cilju otklanjanja opasnosti od mina i minsko – eksplozivnih sredstava, trebalo odrediti plan

deminiranja po etapama, gdje bi prije svega trebalo očisititi građevinska zemljišta sa namjenom

stanovanja, a zatim prostor kasarne Ljubače, te minska polja unutar aerodromskog kompleksa.

2.18.2. PRIRODNE NESREĆE

Pod prirodnim nesrećama se podrazumijevaju: poplave, potresi, visoki snijeg i sniježni nanosi, klizanje

i odronjavanje zemljišta, visoke temperature vazduha, suša, prolom oblaka, olujni vjetar, grad, mraz i

hladnoća.

2.18.2.1. POPLAVE

Problem poplava na području općine Živinice je veoma sezonskog je karaktera. Nastaje uslijed

izlijevanja velikih vodotoka, poput Spreče, Gostelje, Oskove, te prirodnih i vještačkih akumulacija,

poput HA Modrac, zbog prelijevanja vode preko odbrambenih nasipa i brana, a najčešće uzrokovano

velikim količinama padavina i topljenjem snijega. Visok nivo podzemnih i površinskih voda, kao i

pojava bujičnih i brdskih voda nakon jakih pljuskova, opterećuje vodotoke koji ih ne mogu u

potpunosti prihvatiti, što za posljedicu ima izlijevanje vode iz korita vodotoka.

Ovakvom stanju neuređenost i nereguliranost korita, koja su, gotovo u pravilu, zapuštena, zarasla u

vegetaciju, zatrpana muljem i ugljenom prašinom, što je naizraženije upravo na vodotocima Spreče,

Oskove i Gostelje.

Međutim, problem izlijevanja rijeka nije rezerviran samo za neuređena korita rijeka, već i na uređene

vodotoke, koji, zbog navike ispuštanja otpada i korištenja rijeka kao „tečnih deponija“, bespravne

izgradnje uz i preko vodotoka, se u gotovo pravilnim intervalima izlijevaju, plave velike površine i

izazivaju opasnost za okolno stanovništvo.




i pomoćnih nasipa upotpunjuju negativno stanje u domenu poplava općine Živinice.


157



pripada Općini Živinice), te dio nizvodno od akumulacije.

Poplavno područje rijeke Spreče zauzima površinu od 21,44 km2, a odnos poljoprivrednog područja

koje je plavljeno, te nivoa velikih voda, prikazan je u narednoj tabeli:


V.V. 1/20 V.V. 1/100 V.V. 1/500


3.517,00 4.121,00 4.240,00

TABELA 86 - PLAVNO PODRUČJE RIJEKE SPREČE



je i glavnina stanovništva Općine raspoređena.

Poplave posebno ugrožavaju poljoprivredna zemljišta, uništavajući usjeve, što ima dalekosežne

posljedice. Šteta se manifestira i na stambenim, poslovnim, privrednim i drugim objektima, koritima

vodotoka, putevima i dr. infrastrukturi. Sekundarna opasnost su zagađenje vode za piće, što je glavni

uzročnik zaraznih bolesti.


problem poplava u općini Živinice se smješta visoko na listi uzročnika degradacije prostora i utiče na


2.18.2.2. POTRESI

Obzirom na tektonske rasjede koji karakterišu morfologiju litosfere na području Općine Živinice i

njenom širem okruženju, posebno obraćajući pažnju na pružanje sprečko – kozaračkog dubinskog

rasjeda, seizmička aktivnost je potencijalna prijetnja cijeloj Općini i Tuzlanskom kantonu.

Veći broj drugoredastih rasjeda presjeca površinu Općine, te u skladu sa tektonskim karakteristikama,

očekivan intenzitet potresa na najvećem dijelu Općine je VII°MSC, dok na krajnjem sjeverozapadu, na

granici sa Općinom Lukavac, ovaj intenzitet je prognoziran na VIII°MSC. Upravo je područje Lukavca

među potencijalno najugroženijim na seizmičkoj karti kantona, te uticaji na područje Općine Živinice,

zbog njihove blizine, ne smiju biti zanemareni.

Iako u posljednjih 100 godina, od kada se vrše sistematska mjerenja seizmičke aktivnosti u BiH, nije

zabilježen jači potres na području Općine Živinice, Općine Lukavac, Tuzla i Banovići, registrirale su

kroz vrijeme potrese jačeg intenziteta, u epicentru od 3.6 – 6.3 °MCS, što može izazvati oštećenja na

slabijim objektima, te ugroziti sigurnost stanovništva.

Međutim, prirodni zemljotresi (tektonski, zemljotresi urušavanja, dubinski zemljotresi), iako su

naizgledniji, te čine 85 % svih potresa, ali i stvaraju najveća oštećenja i degradaciju prostora, nisu

jedina opasnost. Vještački potresi, koji nastaju uslijed eksplozijia, obrušavanja ili slijeganja zemljišta

(gorski udari), zbog naglog pražnjenja i punjenja velikih hidroakumulacija i jezera, te crpljenja nafte,


158

predstavljaju stvarnu opasnost za Općinu Živinice, zbog velike rudarske aktivnosti, kao i zbog

prisutnosti akumulacije Modrac.

2.18.2.3. VISOKI SNIJEG I SNJEŽNI NANOSI

Umjereno – kontinentalna klima Općine Živinice, sa naznakama pretplaninske umjereno –

kontinentalne klime na višim predjelima, posebice dijelovima koje zauzima planina Konjuh,

okarakterisana je oštrim zimama, koje u pojedinim godinama imaju izuzetno obilne padavine.

U posljednjih 10 godina, najobilnije padavine i visoki sniježni nanosi su se javili u decembru 1999.

godine i januaru 2000. godine, kada je visina sniježnog pokrivača u nizinskim dijelovima bila između

60 – 120 cm, u planinskim do 200 cm, a u nekim planinskim predjelima i do 300 cm.

Ovakve ekstremne visine snijega otežavaju ili potpuno obustavljaju promet i normalno odvijanje

života i rada svih stanovnika Općine. Iako su ovako oštre zime rijetke, prostor Općine Živinice, zbog

svojih klimatskih, geomorfoloških i drugih karakteristika, ranjiv je na visoke sniježne nanose i snijeg.

2.18.2.4. KLIZANJE I ODRONJAVANJE ZEMLJIŠTA

Stabilnost terena je obrađena u poglavljima 2.3.5. Ograničavajući faktori razvoja, te 2.13.4. Ugrožena

područja.

2.18.2.5. VISOKE TEMPERATURE ZRAKA

Ljetni period donosi visoke temperature vazduha, posebno u najtoplijim mjesecima julu i augustu, ali

u pojedinim godinama, ove temperature mogu doseći znatno više vrijednosti od prosječnih, što

stvara poteškoće u različitim sferama normalnog odvijanja života stanovnika.

U toku jula i augusta, registruju se temperature u rasponu od 34°- 38°C, u neprekidnom trajanju od

15 - ak dana, a periodi visokih temperatura, sa izvjesnim prekidima, registruju se gotovo tokom svih

60 dana ova dva mjeseca.

Rekordne temperature na području cijelog Tuzlanskog kantona su registrovane 29.08.2003. godine,

kada je 39,3°C bilo najtoplijih u posljednjih 50 godina, a trend rasta prosječnih temperatura u ljetnim

mjesecima ponavlja se iz godine u godinu.

Posljedice visokih temperatura, osim po zdravlje ljudi, ogledaju se u nedostatku kišnih padavina, što

ima za posljedicu dugotrajna sušna razdoblja, koja u ljetnim mjesecima, tj. poljoprivrednoj sezoni,

imaju često katastrofalne učinke po usjeve. Posebno su ugrožena ruralna područja Općine, u kojima

je vodna infrastruktura slabo razvijena ili potpuno oslonjena na bunare. Nedostatak vode za piće

pogoršava higijensko stanje, te pogoduje razvoju različitih zaraznih bolesti. Osim nedostatka u

vodosnabdijevanju, visoke temperature stvaraju preduslove za izbijanje šumskih požara, čime se

dodatno ugrožava sigurnost ljudi, materijalnih dobara i prirodnih resursa.


159

2.18.2.6. SUŠA

Dugotrajni periodi bez kišnih i snježnih padavina dovode do pojave suše, što je zabilježeno u nekoliko

navrata u posljednjih 10 godina (2000 – 2003., te 2011. godine), u kojima preko 90 dana je prošlo bez

padavina.

Najčešće, sušna razdoblja se vežu za ljetne mjesece, što je u direktnoj vezi sa visokim temperaturama,

međutim, sve su češći jesenji i zimski periodi, koji su oskudni padavinama. Tada dolazi do drastičnog

smanjenja nivoa vodotoka, hidroakumulacija, što, osim problema sa vodosnabdijevanjem, snažno

utiče na riblji fond, te floru i faunu cjelokupnog područja zahvaćenog nepogodom.

Najveći problemi se u ovim slučajevima ogledaju u HA Modrac, što ima vrlo teške posljedice za

snabdijevanje industrije općine Živinice tehnološkom vodom.

2.18.2.7. OSTALE VREMENSKE NEPOGODE

Prolom oblaka, olujni vjetar, grad, mraz i hladnoća, potencijalna su opasnost za materijalna, prirodna

dobra, pa i po zdravlje ljudi. Njihova učestalost je prikazana u narednoj tabeli:

2.18.3. TEHNIČKE I TEHNOLOŠKE NESREĆE

Pod tehničko - tehnološkim nesrećama se podrazumijevaju: veliki šumski požari, zagađenost vazduha,

vode i zemljišta, uticji buke te zagađenja nastala usljed nekontroliranog odlaganja otpada.

2.18.3.1. VELIKI ŠUMSKI POŽARI

Čovjekovo prisustvo i uticaji koje ima na svoje okruženje, uzročnikom su više od 90% šumskih požara.

Podučje općine Živinice, obzirom da je cca 40 % površine pokriveno šumskim zemljištem, u stalnoj je

opasnosti od izbijanja požara, što je najviše izraženo u ljetnim mjesecima i dugim sušnim periodima.

Općina Živinice je u sastavu ŠPP Sprečko i ŠPP Konjuh, u kojim se nalaze brojna popularna izletišta.

Imajući u vidu da je ljudski faktor uzročnik 90% požara, velika pažnja se treba posvetiti ovim

lokalitetima. Požar sam, ali i njegova sanacija, predstavljaju opasnost po život i zdravlje ljudi, te

nenadoknadiv gubitak prirodnih resursa.

Nepogoda

Učestalost Prolom oblaka Olujni vjetar Grad Mraz i hladnoća

Vrlo često x

Često x

Rijetko x x TABELA 87 - UČESTALOST VREMENSKIH NEPOGODA


160

2.18.3.2. POŽARI NA STAMBENIM, INDUSTRIJSKIM I DRUGIM OBJEKTIMA

Požari u izgrađenom prostoru, kao i oni u prirodnom okruženju, najčešće su uzrokovani ljudskim

faktorom. Neispravno postupanje s vatroopasnim materijalnima, nepoštivanje protupožarnih

znakova, neispravne instalacije, otvoreni plamen itd., samo su neki od preduslova za razvijanje požara

u zatvorenim prostorima.

Osim privatnih objekata, gdje su najugroženija domaćinstva, u velikoj opasnosti, obzirom na razvijenu

industriju (fabrike, rudnici), su brojni privredni subjekti. Naime, izbijanje požara na ovim objektima

ima daleko veće posljedice po život i zdravlje ljudi, te stanje okoliša, zbog velike površine koju

zauzimaju, ali i zbog hemijskih procesa, koji su prateći faktori u radu ovih pogona.

Ako znamo da na području uz velike industrijske pogone živi preko 80% od ukupnog stanovništva

Općine Živinice, jasno je da je nivo požarne ugroženosti veoma velik. Na području Općine zastupljene

su sve visokorizične prateće djelatnosti industrije: tehnološki postupci pri kojima se razvijaju visoke

temperature i pritisak, upotreba eksploziva pri eksploataciji ruda, skladištenje lakozapaljivih i

eksplozivnihi materija itd.

Osim opasnosti koja prijeti od velikih industrijskih pogona, nerasprostranjenost i neuvezanost većeg

broja domaćinstava u sisteme kolektivnog grijanja, djeluju negativno na protupožarnu sliku općine

Živinice.

2.18.3.3. ZAGAĐENOST VAZDUHA, VODE I ZEMLJIŠTA

Osim motornih vozila, koja su najveći zagađivači vazduha na području Općine Živinice, povremeno je

prisutan relativno visok intenzitet zagađenosti štetnim materijama (sumpordioksid, sumporovodonik,

ugljenmonoksid, azotni oksidi, ugljovodonici, ozon), kao i zagađenost prašinom, pepelom i čađi.

Zagađenost zraka dolazi od brojnih industrijskih postrojenja u općini Živinice, ali na njega utiču i

industrijski pogoni cijelog kantona.

Općina nema mjernu stanicu zagađenja zraka, ali se mjerenja vrše mobilnim stanicama na području

općine jedan mjesec ljeti I jedan zimi od strane Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice. U

zimskom period poseban problem predstavljaju individualna ložišta zbog nerazvijenog daljinskog

grijanja. U narednom periodu se planira postavljanje mjerne stanice u užem urbanom području grada

Živinice.


161

POKAZATELJ KVALITETE ZRAKA

DATUM

MS 1 Skver

MS 2 BKC

MS 3 Bukinje

MS 4 Bektići

MS 5 Cerik

MS 7 Živinice

Izmjerena vrijednost






SO2

10.1.2014 131,2 225,7 126,8 86,4 155,1 274,7

11.1.2014 138,3 229,4 103,7 74,1 149,7 238,3

12.1.2014 154,6 255,6 102,4 77,7 137,8 225,5

NO2

10.1.2014 42,5 46,1 29,8 25,7 59,0 32,5

11.1.2014 41,2 37,9 24,1 19,5 54,6 27,4

12.1.2014 30,3 33,5 22,7 17,8 51,3 21,2

CO

10.1.2014 4400 3100 2900 3200 2600 4000

11.1.2014 4000 3000 2000 2200 1900 4000

12.1.2014 3900 2700 1800 2200 1800 3300

O3

10.1.2014 1,5 - 3,8 - - -

11.1.2014 2,9 - 3,7 - - -

12.1.2014 2,3 - 3,6 - - -

Suspendovane čestice (PM 2,5)

10.1.2014 153,2 - - 143,0 - 203,7

11.1.2014 117,6 - 98,7 74,5 - 188,3

12.1.2014 114,7 - 105,9 77,2 - 154,8 TABELA 88 - MJERENJA KVALITETA VAZDUHA

Iako su u proteklom periodu, koji se veže za ratni i postratni period, pa sve do danas, najveći

industrijski zagađivači Općine, kao što je fabrika Konjuh, RMU Đurđevik i RMU Kreka, radili sa

smanjenim kapacitetom, te na taj način rasteretili ekološku sliku, zagađenje vazduha ima negativan i

rastući trend, ali zagađenje zraka, relativno posmatrajući, nije visoko.

Međutim, treba vršiti monitoring zraka, te stalnu kontrolu emisije čestica u atmosferu od strane

najvećih zagađivača okoliša, koji djeluju u Općini Živinice, ali i u njenom neposrednom okruženju, a to

su:

• odlagališta jalovine rudnika, gdje se vrši sagorijevanje materije, u cilju oslobađanja

prostora od iste (odlagalište u Đurđeviku, Živčići; odlagalište u Višći, Gornja Višća;

odlagalište u Dubravama)

• drugi aerozagađivači (zagađenje od kotlovnica za grijanje; tvornički dimnjaci, koji su

sastavni dio pogona Konjuh dd, RMU Đurđevik, RMU Kreka – Dubrave; Termoelektrana

Tuzla; izduvni gasovi motornog saobraćaja; nekontrolisano spaljivanje otpada)

Zagađenost vodotoka dolazi od nekontrolisanog i nelegalnog ispuštanja štetnih i otpadnih materija u

rijeke i jezera, što je veoma izraženo na hidroslici Općine Živinice. Uzimajući u obzir da su vodotoci

Općine uključeni u sistem vodosnabdijevanja, jasna je opasnost po život i zdravlje stanovnika od

zagađenja pitke vode.

Problemi koji se javljaju vezuju se za nezaštićenost izvorišta pitke vode, neuvezanost domaćinstava u

sistem kanalizacije u većini ruralnih naselja, neuređenost vodotoka, a ponajviše za velike industrijske

zagađivače:

• zagađenost rijeke Spreče otpadnim vodama iz obližnje farme Krušik

• zagađenost Oskove ugljenom prašinom iz RMU Banovići

• zagađenost Gostelje ugljenom prašinom iz RMU Đurđevik


162

• zagađenost Toplice i Gračaničke rijeke

• otpadne vode iz industrijskih postrojenja Konjuh dd, Energopetrol itd.

Osim ovih problema, kojima bi se trebao baviti i zakon, jer se propisi o ispuštanju štetnih materija u

vodotoke moraju uskladiti sa evropskim standardima, samo stanovništvo negativno utiče na stanje

vodotoka u Općini, zbog odlaganja čvrstog otpada uz i u rijeke svoje Općine. Tomu pogoduje i položaj

glavnih vodotoka, Spreče, Oskove, Gostelje, koje prolaze kroz najgušće naseljena mjesta u Općini

Živinice, gdje stanovništvo vlastitim nemarnim odnosom prema vodnom bogatstvu, sistemski radi na

njegovom nepovratnom smanjenju i uništenju biodiverziteta.

2.18.3.4. BUKA

Nivo buke u Općini Živinice nije sistemski mjeren za cijelu Općinu, ali je povremenim mjerenjima u

krugu farbike Konjuh, te posmatranjem na terenu, ustanovljeno da on prelazi dozvoljenih 80 db, kao

i da je nivo buke izražen tokom noći, što veoma negativno utiče na zdravlje ljudi.

Ona dolazi od gustog saobraćaja, aposebno zbog položaja magistralnog puta M -18, ali i regionalnih

saobraćajnica, potom zbog blizine aerodroma Tuzla, koji je smješten u neposrednom okruženju

brojnih naseljenih mjesta, ali i od strane industrijskih postrojenja, koja su raspoređena na teritoriji

cijele Općine.

2.18.3.5. DEPONIJE

Analizom dostupne dokumentacije identificirani su osnovni problemi po pitanju upravljanja otpadom koji se generira na području općine Živinice:

Nedovoljna pokrivenost uslugama prikupljanja i odvoza komunalnog otpada, što za posljedicu ima pojavu divljih deponija na kojima se otpad nekontrolisano odlaže, te kao takva predstavljaju opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje,

Postojeća općinska odlagališta uglavnom su smještena uz vodotoke, što za posljedicu može imati pojavu nekontroliranog procjeđivanja procjednih voda u podzemlje, te pojavu zaraza i patogenih organizama u okolišu. Zbog neadekvatnog gospodarenja postojećim odlagalištima, može doći do samozapaljenja otpada te raznošenja otpada i nekontroliranog pristupa divljim životinjama koji su raznosioci zaraza,

Degradacija prostora i zemljišnih površina otvaranjem kopova i formiranjem jalovišta i šljačišta koja se, nakon zatvaranja, ne rekultiviraju prema zakonskim odredbama Zakona o rudarstvu FBiH,

Onečišćenje vode i tla usljed neadekvatnog odlaganja posebnih kategorija otpada,

Miješanje opasnih vrsta posebnih kategorija otpada sa komunalnim otpadom, čime i komunalni dobiva odlike opasnog otpada,

Nepropisno korištenje otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada u energetske svrhe (onečišćenje zraka) od strane fizičkih lica i privrednih subjekata,

Degradacija estetskih vrijednosti okoliša usljed velikih količina odloženog i inertnog otpada (jalovine) koji se tek treba odložiti,

Potencijalno narušavanje stabilnosti tla usljed velikih količina inertnog otpada (jalovine),

Komunalna preduzeća vrše aktivnosti sakupljanja i odvoženja otpada sa opremom koja je zastarjela (većina opreme i mehanizacije starija je od 15 godina). Također, postojeća


163

mehanizacija i vozni park nemaju dovoljan kapacitet da prikupe nastali otpad na području općine,

Postojeći kapaciteti posuda za sakupljanje otpada nisu dovoljni, te se otpad prikuplja i odlaže u vrećama oko mjesta sakupljanja što uzrokuje raznošenje otpada. Ova pojava je evidentna u ruralnim područjima gdje osim nedovoljnog broja posuda za sakupljanje otpada problem predstavlja i neadekvatno lociranje posuda čime je otežan proces prikupljanja otpada,

Postojeći stepen recikliranja nije u skladu sa zahtjevima Federalne strategije zaštite okoliša 2008 - 2018, a tehnički kapaciteti za odvojeno prikupljanje otpada, čime bi se smanjile količine otpada koje je potrebno odložiti na deponije, su nedovoljni,

Nepostojanje sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada (osim za EE otpad, te ambalažu i ambalažni otpad koji još nisu u potpunosti zaživjeli).

Iz navedenog se može zaključiti da je od strane Općine potrebno poduzeti niz odgovarajućih mjera kako bi se otpadom upravljalo na način da se ne ugroze prirodni elementi.

2.18.3.6. RUDARSKE NESREĆE

Eksploatacija mineralnih sirovina datira od najranijih vremena, no razvoj industrije i tehnološki

naprednih procesa, doveli su do prekomjerne i neuravnotežene eksploatacije, koja za posljedicu ima

slijeganje tla. Prvi znaci slijeganja tla unutar i u blizini velikih površinskih i drugih kopova, javlja se već

početkom XX vijeka.

Slijeganje terena je kontinuiran proces, stalno prisutan i vremenski dugotrajan, koji dovodi do

stradavanja ljudi, uništavanja dobara, te trajnog iseljavanja stanovništva.

Rudarske nesreće traju veoma kratko, ali proces spašavanja može biti izuzetno težak i dugotrajan.

2.18.4. OSTALE NESREĆE

2.18.4.1. NESREĆE U SAOBRAĆAJU

Opasnost po život i zdravlje ljudi, obzirom na geoprometni položaj, dolazi od guste i nedovoljno

modernizovane saobraćajne mreže. Kao kritična mjesta na magistralnom putu M – 18, izdvaja se dio

od raskrsnice Križaljka, do naseljenog mjesta Đurđevik, na regionalnom putu to je R – 469 od

Sprečkog mosta do naseljenog mjesta Dubrave, te dionica istog regionalnog puta od naseljenog

mjesta Litve, do naseljenog mjesta Oskova.

U domenu željezničkog prometa, naječešće, nesreće se događaju na putnom prelazu u centru grada i

Donjoj Višći.

2.18.4.2. MINSKE NESREĆE

Zaostala minsko – eksplozivna i neeksplodirana ubojita sredstva iz proteklog rata, stalna su i veoma

izražena prijetnja zdravlju i životu ljudi na svim područjima bivših linija razdvajanja, šumskim i

planinskim prostranstvima, livadama, te područjima specijalne namjene.

Na području Općine Živinice, a prema podacima Studije ranjivosti FBiH, za koju je BH Mac uradio

separat o minskim poljima i zagađenosti minama, cca 1,25 km2 područja je zagađeno MUS-om i NUS-

om.


164

Lokacije ovih polja su u krugu aerodroma Tuzla, na području planine Konjuh, te drugih šumskim i

planinskih predjela u Općini. Međutim, obzirom da su podaci za Studiju ranjivosti dati 2008. godine te

ako znamo da se stalno vrše deminiranja terena, potrebno je provjeriti važnost podataka.

2.18.4.3. PREVOZ ZAPALJIVIH I EKSPLOZIVNIH MATERIJA

Kako kroz Općinu Živinice i sva veća naseljena mjesta, uključujući grad, prolazi glavni magistralni

pravac M – 18, te regionalne saobraćajnice, prevoz eksplozivnih i lakozapaljivih materija se odvija

učestalo ovim saobraćajnim linijama. Slaba evidencija i edukacija osoba koje upravljaju vozilima koja

vrše prevoz, loš nadzor i nepoštivanje zakonskih propisa, loše komunikacijske veze, mogu uticati na

povećanje nivoa opasnosti kod prevoza ovih materija.


165

2.19. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA I POJEDINIH PODRUČJA – SINTEZNA PROJEKCIJA I

OBAVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI

Utvrđena namjena zemljišta općine Živinice, a posebno kada je riječ o planskoj komponenti,

načinjena je na osnovu postojećih prirodnih resursa, razvojnih mogućnosti i potreba općine Živinice.

Kao izvori podataka za utvrđivanje postojeće namjene zemljišta korišteni su orto – foto snimci koji su

urađeni 2008. godine za potrebe izrade Prostornog plana Federacije BiH, Studija upotrebne

vrijednosti zemljišta za područje općine Živinice, te geodetske podloge – kartografski prikazi razmjera

1:1000 i 1:2500.

ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Najveće površine bilansa i dalje ostaju šumsko zemljište, koje se nastojalo u što većoj mjeri očuvati za

planski period. Slijedi ga poljoprivredno zemljište, čime ove dvije kategorije zemljište čine više od 75

% od ukupnog bilansa površina općine Živinice.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Obzirom na trend zauzimanja poljoprivrednog zemljišta, izvršena je detekcija stvarnog stanja na

osnovu Studije upotrebne vrijednosti zemljišta, orto – foto snimaka i ažurne katastarske podloge, te

su dobivene površine koje se nazivaju izgrađenim zemljištem. U te površine djelomično su uračunate i

površine namijenjene saobraćaju.

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Postojeće izgrađene površine su metodološki dobivene kroz preklapanja nekoliko različitih izvora

podataka (orto – foto snimaka i katastarske podloge) , a u cilju preciznosti predstavljenih informacija.

Planirano proširenje površina na kojima se omogućava izgradnja u planskom periodu, vršena je na

osnovu procjena za stambenom, poslovnom i infrastrukturnom izgradnjom u narednih 20 godina.

Površine namijenjene proširenju građevinskog zemljišta su utvrđene kao interpolacija između već

izgrađenih površina, a u odnosu na dostavljeni katastarski operat, gdje su se „zauzimale“ čestice

između već izgrađenih parcela, te po potrebi smanjivala zauzeta površina, ako su katastarske parcele

bile svojom površinom isuviše velike. Također, u odnosu na dostavljene smjernice nosioca pripreme i

potrebe korisnika prostora, posebno poslovnih subjekata, vršena su i proširenja površina

namijenjenih poslovanju, proizvodnji i razvoju privrede općenito. Bitno je napomenuti da su

proširenja privrednih zona vršena uglavnom na lokalitetima gdje su već izgrađeni kapaciteti sličnog

karaktera, pa je i u tom kontekstu vršena interpolacija sadržaja koji su komplementarni. Planirane su

i dvije nove privredne zone na lokalitetima Ciljuge (kasarna „Ciljuge“), te u Višći Gornjoj (uz granice

utvrđenog urbanog područja Višća gornja, unutar granica eksploatacionog polja uglja).

Nadalje, izvršena je detekcija privrednih zona, koje se također smatraju postojećim izgrađenim

površinama, kao i površine na kojima se vrši aktivna eksploatacija mineralnih sirovina.

VODNO ZEMLJIŠTE


166

Vode i vodne površine se odnose na sve vodotoke koji su detektovani na osnovu topografskih karata,

planova višeg reda i kastarskih podloga.

OSTALO ZEMLJIŠTE

Površine namijenjene deponiji otpada su planirane na lokalitetu „Separacija 1“.

Utvrđeni bilansi zemljišta su plod postojećeg stanja, dostavljene dokumentacije, planova višeg reda,

Studije upotrebne vrijednosti zemljišta za područje općine Živinice, geodetske podloge,te orto – foto

snimaka, čija je preciznost 1 : 5000, što se smatra dovoljnim za ovaj nivo planske dokumentacije.

2.19.1. OBAVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI

Bilans površina po namjeni:

Ukupna površina općine Živinice, koja iznosi 29 806 ha, u skladu sa postojećim prirodnim resursima i

razvojnim mogućnostima, u planskom periodu je namijenjena korištenju zemljišta na sljedeći način:

NAMJENA ha %

1. Šumsko zemljište 15.088,61 50,62

2. Poljoprivredno zemljište 7.358,61 24,68

3. Vodne

površine

Akumulacija Modrac 342,21 1,14

Ostale vodne površine 183,92 0,61

∑ 526,13 1,76

4. Građevinsko

zemljište

Postojeće građevinsko zemljište 2.245,55 7,53

Planirano građevinsko zemljište 2.387,03 8,00

Postojeće privredne zone 165,54 0,55

Planirane privredne zone 97,31 0,32

∑ 4.895,43 16,42

5.

Ostalo

neplodno

zemljište

Rekreacione površine 47,75 0,16

Deponije 21,25 0,07

Kamenolomi 8,69 0,03

Aktivne eksploatacije mineralnih

sirovina 658,51 2,21

Odlagališta 646,49 2,16

Degradirane površine 39,42 0,13

Saobraćajnice 154,19 0,52

Željeznice 30,34 0,10

Rudarske veze 6,47 0,02

∑ 1.613,11 5,41

6. Posebna namjena – aerodrom 324,21 1,09

UKUPNO 29.806,10 100% TABELA 89 – BILANS POVRŠINA PO NAMJENI


167

Preciznije utvrđivanje namjene se može vršiti u okviru izrade detaljne planske dokumentacije, tamo

gdje je to nužno, a predviđena namjena se može mijenjati isključivo u skladu sa zakonskom

regulativom, te nije moguća pretvorba zemljišta, ako je to van legalno uspostavljenih okvira.

U bilansu površina nisu iskazane površine koje imaju potencijal ili ograničenje sa aspekta:

Iskorištenja mineralnih sirovina,

Prostori za daljnje istraživanje mineralnih sirovina,

Minska polja i sumnjive površine,

Zaštitne zone izvorišta vode za piće,

jer se preklapaju sa osnovnim namjenama.

Imajući u vidu važnost bilansa i ovih površina, one se daju u zasebnoj tabeli:

Namjena Površina (ha) Učešće u površini općine Živinice (%)

Eksploataciona polja 4537,56 15,22

Istražna polja mineralnih sirovina 1381,22 4,63

Potencijalna istražna polja mineralnih sirovina 5353,45 17,96

Odlagališta – prijedlog 79,32 0,26

Minska polja i sumnjive površine 124,72 0,42

Zaštitne zone izvorišta vode za piće 4364,4 14,64

Poplavna područja 1708,00 5,73

Slivno područje akumulacije Modrac 2373,88 7,69

ZP Konjuh 689,65 2,31

TABELA 90 – POVRŠINE POTENCIJALA I OGRANIČENJA

Ukupan broj stanovnika: 2013. godine – 61 201 stanovnika

2032. godine – 65 484 stanovnika

Bruto gustina naseljenosti 2,19 st/ha ili 219,7 st/km2

Neto gustina naseljenosti 13,51 st/ha

Stepen urbanizacije 0,48

Koeficijent urbaniteta 2,79

Stepen zaposlenosti 27,06


168

3. PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA

Projekcija razvoja prostornih sistema odnosi se na konkretan razvoj određenog sistema fizičkih

struktura, koji je rezultat prostornog razmještaja i korelacija između privrednih, društvenih i drugih

djelatnosti. Važnost ovog poglavlja se ogleda u konkretizaciji smjernica za prostornih.

U tom smislu, projekcija razvoja prostornih sistema se posmatra kroz:

Osnova prostornog razvoja sistema naselja

Osnova prostornog razvoja sistema privredne javne infrastrukture

Osnova prostornog razvoja okoline

3.1. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA SISTEMA NASELJA

Osnovni princip prostornog razvoja naselja Općine Živinice je policentrični model. Policentrični model

razvoja naselja podrazumjeva prostorni razvoj koji se temelji na hijerarhijski strukturiranoj mreži

centara. Pri tome, postojeća mreža naselja ostaje neizmjenjena, jer se očekuje da će sva naselja koja

se danas nalaze u prostoru nastaviti egzistirati i u planskom periodu.

Cilj je uspostaviti mrežu naselja koja će predstavljati žarišta razvoja svakog pojedinog područja.

Takođe, jedan od važnih ciljeva prostornog razvoja je formiranje dobro koncipirane i funkcionalno

uravnotežene infrastrukturne mreže koja će osigurati policentrični i uravnoteženi razvoj u prostoru i

omogućiti efikasnu povezanost, visok komunalni standard i minimalno devastiranje prostora.

Obnova i razvoj sela trebala bi omogućiti prihode stanovništva za standard življenja izjednačen

gradskom, ali da se očuva karakter sela, prirodna i kulturna dobra, te da se unaprijedi stanovanje i

kultura uopće. U tom pravcu privredne, kulturne i socijalne mjere moraju biti usklađene s mjerama

prostornog uređenja na nivou Općine, tako da se u ruralnom prostoru ostvare optimalni uvjeti za

poljodjelsku proizvodnju, ali i druge djelatnosti u skladu s karakterom krajolika, zaštitom okoliša,

kulturnim potrebama, rekreacijom i drugim općim i specifičnim potrebama.

U planskom periodu, a u odnosu na očekivano povećanje broja stanovnika, razvoj privrede i sl.,

očekuje se slijedeća tipologija naselja:


169

Naseljeno mjesto Tip naselja trenutno stanje

Tip naselja projekcija

Dubrave Donje mješovito mješovito

Odorovići ruralno mješovito

Višća Donja ruralno mješovito

Višća Gornja ruralno mješovito

Bašigovci ruralno ruralno

Brnjica ruralno ruralno

Djedino ruralno ruralno

Dunajevići ruralno ruralno

Gračanica ruralno ruralno

Kovači ruralno ruralno

Kršići ruralno ruralno

Kuljan ruralno ruralno

Lukavica Donja ruralno ruralno

Lukavica Gornja ruralno ruralno

Priluk ruralno ruralno

Spreča ruralno ruralno

Suha ruralno ruralno

Svojat ruralno ruralno

Šerići ruralno ruralno

Tupkovići Donji ruralno ruralno

Tupkovići Gornji ruralno ruralno

Vrnojevići ruralno ruralno

Zelenika ruralno ruralno

Zukići ruralno ruralno

Dubrave Gornje urbano urbano

Đurđevik urbano urbano

Živinice Donje mješovito urbano

Živinice Gornje mješovito urbano

Živinice Grad urbano urbano TABELA 91 – PROJEKCIJA TIPOLOGIJE NASELJE

Govoreći o hijerarhiji centara, jasno su izraženi polovi razvoja, tj., primarni i sekundarni centri.

Primarni centar Sekundarni centri

Živinice Grad

Dubrave Gornje Đurđevik Gračanica Šerići

TABELA 92 - HIJERARHIJA CENTARA

U planskom periodu se očekuje stabilizacija ovih centara, poboljšanje infrastrukturne opremljenosti,

te jačanje policentrične strukture naselja u Općini, što je jedan od zadatih ciljeva razvoja ovog Plana.


170

Policentricitet u Općini Živinice već ima svoje temelje, koji su zasnovani na spontanom jačanju

lokalnih zajednica, potpomognuto razvojem privrede u proteklom vremenu.

Položaj mineralnih resursa je i ovdje, još jednom, odigrao važnu ulogu u davanju karaktera Općini

Živinice, te su stanovnici, koncentrisani unutar tih zona, mogli ostvarivati svoje potrebe i u drugim

razvijenim naseljima, pored grada Živinica.

3.1.1. ODNOS PROSTORA I TRANSPORTA

Pojam mobilnosti ljudi i dobara usko je povezan sa pojmom prostornog razvoja. Prometno otvaranje

ima posebno mjesto u prostornom planiranju i to podjednako u razvijenim i nerazvijenim prostorima.

Za nerazvijene krajeve prometno otvaranje je preduslov bilo kakvog razvoja.

Generalno, na području Općine većina naselja formirana je duž glavnih putnih pravaca: Magistralna

cesta M 1.8 Sarajevo – Orašje, koja povezuje u lanac četiri naseljena mjesta i Regionalna cesta R 455a,

koja povezuje u lanac 11 naseljenih mjesta. Intervencije u postojećoj saobraćajnoj mreži na području

Općine odnose se uglavnom na izmještanje tranzitnog saobraćaja izvan naseljenih područja, te

uvođenje novih putnih pravaca kako bi se ostvarila bolja dostupnost svih naseljenih mjesta.



3.1.2. UPOTREBA URBANIH PODRUČJA

Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje rad, odmor i

rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te površine za posebnu namjenu i zelene površine, kao i

površine rezervirane za budući razvoj.

Osim građevinskog zemljišta, granicama urbanog područja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta.

Formiranje urbanih područja ima za cilj zaštitu prostora (vrijedno poljoprivredno, šumsko zemljište i

sl.), te racionalizaciju postojećeg građevisnkog zemljišta, odnosno sprečavanje neopravdanog širenja

istog.

Na ovaj način obezbjeđuje se i racionalno korištenje komunalne i društvene infrastrukture, te se

ostavlja mogućnost smještaja privrednih kapaciteta, objekata za kulturu, sport i sl., čime se podiže

ukupan kvalitet življenja.

Kod planiranja urbanih područja posebna je pažnja posvećena zaštiti kvalitenog poljoprivrednog i

šumskog zemljišta, te ograničavajućim faktorima razvoja. Urbana područja planirana su na stabilnom

terenu, sa nekoliko izuzetaka (Zukići, Dubrave, Kovači i Đurđevik), gdje manje enklave nestabilnih

terena ulaze unutar urbanih područja.

Pored pojave nestabilnih terena, ograničavajući faktori razvoja urbanih područja su i pojave poplava

(posebno se odnosi na urbano područje Živinice Grad i tehnološki opark Ciljuge), te eksploataciona

polja u koja ulaze dijelovi urbanih područja Višća Gornja, Đurđevik Živinice Grad i Dubrave. Izgradnja i

uređenje prostora unutar granica eksploatacionih polja uslovljeno je posebnom procedurom.


171

Smjernice za razvoj urbanih područja date u Prostornom planu Tuzlanskog Kantona, u potpunosti su

preuzete u ovom Planu :

• Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako dalje neopravdano širenje

građevinskog zemljišta unutar urbanih područja i naseljenih mjesta i stimulirati optimalno

korištenje postojećeg građevinskog zemljišta

• Za novu stambenu izgradnju koja je u urbanim područjima najzastupljenija i drugu

izgradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskog zemljišta naselja koja su već

opremljena komunalnom infrastrukturom.

• Novu gradnju (stambenu i drugu), ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno

izgrađenim dijelovima urbanih područja. Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom,

asanacijom i sl.), očuvati graditeljski identitet historijskih sjedišta naseljenih mjesta, a

također dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda.

• Novu stambenu izgradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega u nedovoljno ili

neracionalno dijelove grada i urbanih područja, kao i dogradnjama ili nadogradnjama

postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, asanacija)

postojećeg stambenog fonda, davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama,

(naročito u historijskim urbanim sredinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i

programiranu djelatnost.

3.1.3. RAZVOJ NASELJA NA EKSPLOATACIONIM POLJIMA

Zakonom o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, član 26, na području eksploatacionih polja

dozvoljena je gradnja rudarskih objekata i postrojenja, te, ako javni interes zahtijeva, na površini

eksploataconog polja mogu se graditi javni putevi, željezničke pruge, kanali i druge saobraćajnice,

elektrovodovi visokog napona, vodovodi, naftovodi, sonovodi i gasovodi, ako se osiguraju zaštitni

stubovi kojima će se spriječiti ugrožavanje života ljudi i izgrađenih objekata.

Za građenje novih objekata na postojećim građevinskim zemljištima u okviru eksploatacionih polja

potrebno je tražiti saglasnost od rudnika.

3.1.4. OPREMANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Prostornim planom predviđeno je formiranje 17 urbanih područja.

Analizama je utvrđeno da postojeća distribucija djelatnosti u velikoj mjeri odgovara trenutnim

potrebama, te je uglavnom predviđeno proširenje postojećih kapaciteta.

Detaljniji razmještaj kapaciteta, odnosno namjena površina dat će se u okviru detaljnih provedbenih

planova unutar područja Živinica, odnosno regulacionih planova ostalih urbanih područja. U okviru

svih urbanih područja i građevinskih zemljišta potrebno je obaviti vrednovanje zemljišta, te izvršiti

pripremu i opremanje istih neophodnom infrastrukturom.


172

3.1.5. SANACIJA DEGRADIRANIH POVRŠINA

Uporedo sa aktivnostima eksploatacije mineralnih sirovina, došlo je do oštećenja površina

poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Nakon završetka eksploatacije, degradirane površine mogu se

rekultivacijom pripremiti za druge namjene.

Takav primjer je prostor zatvorenog kopa „Bašigovci“ površine, na kojem je izvršena tehnička i

biološka rekultivacija, te je došlo do prenamjene u sportsko – rekreacioni kompleks. U svrhu

privođenja degradiranih površina odgovarajućoj namjeni, u narednom periodu neophodno je uraditi

Elaborate o rekultivaciji degradiranih površina.

U planskom periodu neophodno je pristupiti djelomičnoj rekultivaciji degradiranih površina na:

površinskim kopovima rudnika „Đurđevik“ (dio površinskog kopa „Višća II“, dio površinskog kopa

„Brezje“ i dio površinskog kopa „Potočari“), površinskom kopu Dubrave (po fazama u zavisnosti od

eksploatacionih radova), te na odlagalištima „Zapad“, „Grivice“ i „Ježevac“.


173

3.2. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA PRIVREDNE JAVNE INFRASTRUKTURE

Razvoj privredne javne infrastrukture podrazumijeva razvoj infrastrukturnih sistema saobraćaja,

telekomunikacija, komunalne infrastrukture i dr., koje služe kao oslonac za sve ostale prostorne

sisteme.

3.2.1. SMJERNICE ZA RAZVOJ SAOBRAĆAJNOG SISTEMA

CESTOVNI SAOBRAĆAJ

Ovim planom daju se potrebni podaci i preporuke za prijedloge sanacije postojećih i uvođenje novih

pravaca. Pri planiranju mreže saobraćaja težilo se zadovoljavanju sledećih uslova:

• Kvalitetna veza grada sa ostalim dijelovima BiH (izlaz na autocestu Orašje - Tuzla)

• Izmještanje tranzitnog saobraćaja iz urbanog dijela grada planiranjem obilaznih pravaca

magistralne i regionalnih cesta.

• Rekonstrukcija postojeće magistrale kroz gradsku zonu i pretvaranje iste u gradsku

magistralu.

• Povezivanje manjih naselja međusobno i sa centrom grada planiranjem saobraćajnica nižeg

ranga, reda (regionalnih i lokalnih cesta).

• Izrada strategije razvoja putnog sektora na nivou Općine usklađenu sa strategijom razvoja u F

BiH.

• Izvršiti usklađivanje cesta sa Studijom za kategorizaciju cesta FBiH.

• Razviti sistem menadžmenta, monitoringa i zaštite puteva.

ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ



Međutim, za ostvarenje kvalitetnih veza, te da bi željeznički saobraćaj bio konkurentan ostalim

vidovima saobraćaja, posebno drumskom saobraćaju potrebno je izvršiti:

• Osposobljavanje pružnih postrojenja, elektrifikaciju i modernizaciju pruge sa ciljem povećanja

računske brzine.

• Modernizaciju željezničkog čvora Tuzla (Kreka i Poljane) kao i nabavku modernijih vozova.

• Remont pruge Ljubače – Dubrave.

VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

Prema istraživanjima provedenim u okviru „Master plana razvoja aerodroma Tuzla do 2020.“,

međunarodni aerodrom Tuzla trebao bi preuzeti vodeću ulogu u teretnom saobraćaju. U narednom

periodu potrebno je:

• Izraditi studiju izvodljivosti za teretni transport i poslovne zone na aerodromu Tuzla

• Modernizacija i proširenje kapaciteta aerodroma Tuzla

• Iskoristiti opterećenost ostalih BiH aerodroma, kao i povoljan geografski položaj Tuzlanskog

aerodroma za razvijanje mogućnosti i intenzivniju afirmaciju aerodroma "Tuzla".


174

3.2.2. SMJERNICE ZA RAZVOJ TELEKOMUNIKACIJA

Kako bi se realizovali navedeni ciljevi potrebno je pratiti sljedeće smjernice:

• rekonstrukcija i proširenje postojeće te izgradnja nove kablovske kanalizacije

• rekonstrukcija i proširenje postojeće bakarne pristupne mreže sa izgradnjom novih uličnih

kabineta i haustorima postojećih stambeno-poslovnih objekata (FTTC/FTTB)

• implementacija i uvođenje optičke pristupne mreže bazirana na optičkim kablima do krajnjeg

korisnika, FTTH rješenje (rezidencjalni korisnici, privatni i javni sektor)

• završetak izgradnje 3G mobilne bežične pristupne mreže i povećanje brzina do 42 Mbit/s po

ćeliji bazne stanice.

• početak izgradnja 4G (LTE) mobilne bežične pristupne mreže na postojećim i novim

lokacijama sa brzinama od 100Mbit/s do 1 Gbit/s za pružanje širokopojasnih usluga

• u sklopu rekonstrukcije i izgradnje magistralnih, regionalnih i lokalnih saobraćajnica planirati

izgradnju telekomunikacijske infrastrukture (kablovska kanalizacija sa PVC i PEHD cijevima,

bakarni i optički kablovi)

• kod izgradnje novih stambeno-poslovnih i objekata privatnog i javnog sektora predvidjeti

prostor za smještaj aktivne opreme u skladu sa standardima horizontalnog i vertikalnog

kabliranja.

3.2.3. SMJERNICE ZA RAZVOJ ENERGETSKE INFRASTRUKTURE

Planirana izgradnja prostora i urbanističkih kapaciteta Općine Živinice uzrokuje povećanje snage kao i

potrošnje električne energije koju treba da prati i adekvatna izgradnja, kako distributivne mreže, tako

i transformacije napona. Ovo znači da će povećana potražnja za novim snagama i porast potrošnje

energije usloviti i potrebu za izgradnjom elektroenergetskih objekata, odnosno nabavku nove

opreme. Izbor nove opreme zavisi od analize postojećeg stanja i od planiranog budućeg razvoja

potrošnje električne energije.

Prognoza buduće potrošnje - Varijanta 1

A) do 2021. godine

• Kao rješenje u podmirenju novih zahtjeva potrošača do 2021. godine treba se u TS 35/10

kV Živinice II instalirati treći transformator snage 8 MVA.

• Poboljšanje napajanja električnom energijom se treba ostvariti i izgradnjom novih i

rekonstrukcijom postojećih 10(20) kV izlaza iz visokonaponskih stanica, srednjenaponskih

i niskonaponskih mreža (promjena presjeka) i trafostanica 10(20)/0,4 kV sa prosječnom

instaliranom snagom između 250 i 630 kVA.

• Poboljšanje naponskih prilika na 10 kV izlazima, koji su posljedica velike dužine voda kao

što je izlaz Kovači može se ostvariti izgradnjom razdjelne stanice 10(20)/ 10(20) kV, na

udaljenosti od cca 3 - 5 km od napojne visokonaponske stanice, koju bi napajala 2 do 3

paralelna kabla. Rješenje za postizanje rezerve distributivne mreže kao i kvalitetnog

napajanja električnom energijom ovako razvučenog konzuma općine Živinice može se

postići dogradnjom trećeg distributivnog trafoa 110/10(20) kV snage 8 MVA u TS

110/35/6 kV Đurđevik.


175

B) do 2031. godine

Podmirenje potrebne snage do 2031. godine može se jedino ostvariti izgradnjom nove napojne tačke

za 10(20) kV mrežu. Sadašnja mreže 10(20) kV, kao i odluka o ukidanju 35 kV napona, zahtjevaju

izgradnju nove visokonaponske transformatorske stanice 110/10(20) kV Živinice sa dva

transformatorima snage 40 MVA,koja bi se po mogućnosti gradila na postojećoj lokaciji TS 35/10 kV

Živinice II i koja bi zajedno sa TS 110/10(20) Đurđevik napajala područje Općine Živinice. Opterećenje

ovih transformatorskih stanice u 2031. godini iznosilo bi cca 35 MVA (uzimajući u obzir faktor

istovremenosti opterećenja sadašnjih 35 kV stanica). U konačnom planskom periodu potrebno je

kreirati energetska rješenja i strukturu mreže prema uslovima koncepta dvije izvorne tačke 110 kV

međusobno povezane 20 kV-tnim vodovima. Ovo znači da sadašnje visokonaponskie

transformatorskie stanice TS 110/35/6 kV Đurđevik i TS 110/35/6 kV Dubrave trebaju preći na nivo

110/10(20) kV.

Prognoza buduće potrošnje - Varijanta 2

Izgradnja nove visokonaponske transformatorske stanice 110/10(20)kV Živinice sa dva

transformatorima snage 40 MVA koja bi se, po mogućnosti, gradila na postojećoj lokaciji TS

35/10 kV Živinice II i koja bi napajala cijelo područje Općine Živinice i čije bi opterećenje u

2031. godini iznosilo cca 35 MVA (uzimajući u obzir faktor istovremenosti opterećenja

sadašnjih 35kV stanica). Dogradnja trećeg distributivnog trafoa 110/10(20) kV u TS 110/35/6

kV Đurđevik. Prelazak postojećeg sistema nazivnog napona 10 kV na napon 20 kV, čime bi se

postigao veći kapacitet mreže, poboljšanje naponskih prilika, smanjenja gubitaka i kreirala

energetska rješenja i strukture mreže prema uslovima koncepta dvije izvorne tačke 110 kV

međusobno povezane 20 kV-tnim vodovima. Razvoj mreže srednjeg napona treba da se

temelji na sljedećim načelima:

o Zamjena postojeće opreme nivoa 10 kV na 20 kV

o Uvođenje direktne transformacije 110/10(20) kV

o Ukidanje mreže 35 kV.

Analizom sličnih mreža došlo se do zaključka da je neophodan intenzivan prelazak vangradske mreže

10 kV na napajanje pod napon 20 kV, jer se ovdje distribucija snage vrši preko postojećih vodova koji

su predugački, pa bi se ovim zahvatom postigli niži gubici i povoljnije naponske prilike mreže. Sva

oprema na sadašnjoj mreži se ugrađuje na novi 20 kV-tni naponski nivo. Ova oprema radi jedno

vrijeme pod naponom 10 kV i prelazi se etapno na napon 20 kV kada se za to steknu uslovi. Za svaku

etapu trebaju se detaljnim planovima definisati ciljevi, sadržaj i obim rada, potrebna sredstva,

vremenski period, prethodno ispunjeni uslovi realizacije, te očekivani efekti.

Konačan broj srednjenaponskih izlaza i distributivnih trafostanica za područje Općine Živinice, u

obadvije varijante, ovisit će isključivo o prostornom rasporedu potrošača. Okvirno na osnovu

urbanističkih zahtjeva za napajanje potrošača uz postojeće trafostanice bit će do 2031. godine još

locirano cca 86 trafostanica10(20)/0,4 kV. Planira se i kabliranje dalekovodne 10 kV mreže na

području grada Živinice kablovima XHP 49 1 x 3 x 150 mm2. Treba vršiti povezivanje srednjenaponske

mreža na širem području Općine Živinice jer će to imat uticaj na smanjenje ukupnih gubitaka u mreži i


176

poboljšanje naponskih prilika. S druge strane ovim se obezbjeđuje rezervno napajanje u slučaju

ispada nekih od magistralnih srednjenaponskih izlaza iz visokonaponskih stanica.

Instalacije javne rasvjete treba izgraditi uz planirane saobraćajnice i druge javne površine

(parkirališta, pješačke staze). Napajanje sistema javne rasvjete vršiće se iz razvodnog polja javne

rasvjete u pripadajućim postojećim i novoplaniranim TS 10(20)/0,4kV i/ili iz ormara javne rasvjete.

Općina Živinice treba u budućnosti kod planiranja energetskih potreba sve više primijenjivati održivo






U planskom periodu se predlaže izgradnja vrelovoda 2xNO350 TE Tuzla – Živinice maksimalnog

temperaturnog režima 150/75°C i toplotnog kapaciteta 60 MW, čime bi se zadovoljile potrebe za

grijanjem urbanog dijela u planskom periodu. Prema Prostornom planu Federacije Bosne i

Hercegovine za period 2008. do 2028. godine (Nacrt plana) predviđena je gasifikacija dijela

Tuzlanskog kantona. U grafičkom prilogu prikazana je okvirna trasa dijela planiranog gasovoda

Kladanj - Tuzla koji prolazi kroz Općinu Živinice. Prirodni gas u planskom periodu treba da se koristi u

industrijske svrhe, te za gasne štednjake u domaćinstvima i ugostiteljstvu, ukoliku se pokaže da je to

ekonomski prihvatljivo. Poštujući navedene instrukcije PPTK-a, ali i prihvatajući zaključak PPTK-a, da

se treba u periodu do izgradnje vrelovoda, okrenuti alternativnim/prelaznim rješenjima, mišljenja

smo da Općina Živinice treba izraditi Studiju tehno – ekonomske opravdanosti toplifikacije grada

Živinice, kao najvećeg toplotnog konzuma, iz toplane na biomasu.

3.2.4. SMJERNICE ZA RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Sa ciljem poboljšanja uslova vodosnabdjevanja stanovništva Općine, utvrđuju se sljedeće smjernice:

Kao dugoročno rješenje nužno je planirati dovođenje potrebnih količina pitke vode iz

susjednog sliva rijeke Krivaje izgradnjom regionalnog sistema vodosnabdijevanja, u

saradnji sa susjednim Općinama.

Da bi se postigao puni kapacitet, potrebno je izvršiti optimizaciju postojećih izvorišta te

izgradnju novih zahvatnih objekata u Sprečkom polju.

Izgradnja izvorišta „Barice“ – Sprečko polje, te priključenje na postojeći sistem Živinica i

prigradskih naselja.

Rekonstrukcijom i sanacijom dotrajalih dijelova cjevovoda i razvodne mreže, pokušati

smanjiti gubitke vode na maksimalno 30%.

Smjernice za tretman otpadnih voda:

Uzimajući u obzir da su već izgrađeni kanalizacioni kolektori za šire područje grada

Živinice, da je u toku izgradnja početne faze postrojenja za tretman otpadnih voda, te da

se planski period postrojenja poklapa sa planskim periodom ovog prostornog plana,


177

smatra se da je u planskom periodu problem tretmana otpadnih voda stanovništva za

grad Živinice adekvatno riješen.

Radi postizanja cilja zaštite kvaliteta voda na području Općine potrebno je obezbijediti

tretman otpadnih voda stanovništva za ostala naselja i tretman otpadnih voda industrije.

Prema EU Direktivi o otpadnim vodama naselja 91/271/EEC potrebno je obezbijediti

tretman otpadnih voda svih naselja sa opterećenjem većim od 2000 ES koja svoje

otpadne vode ispuštaju u osjetljiva područja.

Za naselja koja nisu obuhvaćena sistemom gradske kanalizacije potrebno je izraditi

dokumentaciju za usvajanje koncepta prikupljanja, tretmana i dispozicije otpadnih voda,

a nakon usvajanja koncepcije pristupiti izradi projektne dokumentacije, obezbjeđivanju

sredstava i provođenju procedura za dodjelu ugovora o nabavci, te realizaciji planiranih

radova. Tretman otpadnih voda obezbijediti izgradnjom tipskih uređaja konvencionalnog

tretmana otpadnih voda adekvatnog kapaciteta ili u cilju smanjenja troškova i kada

potrebna dokumentacja pokaže opravdanost takvih rješenja, izgradnjom energetski

efikasnijih, za izgradnju i održavanje jednostavnijih i jeftinijih uređaja kakvi su npr.

vještačke močvare (posebno imajući u vidu postojanje na području Općine većeg broja

depresija u terenu nastalih eksploatacijom mineralnih sirovina koje se eventualno mogu

na ovaj način privesti korisnoj svrsi). Isti koncept predlaže se i za naselja sa manjim

brojem stanovnika koja ovdje nisu navedena kao prioritet, ali gdje zbog lokalnih okolnosti

postoji izražena potreba za tretmanom otpadnih voda, što bi općinu približilo evropskim

kretanjima u ovoj oblasti.

3.2.5. SMJERNICE ZA OPREMANJE VANURBANIH PODRUČJA OSNOVNOM KOMUNALNOM

INFRASTRUKTUROM

Naselja koja se ne nalaze u obuhvatu urbanih područja, tj., naselja koja svoje potrebe za vodom

ostvaruju preko lokalnih sistema vodosnabdjevanja, također moraju raditi na unaprjeđenju ovog

sektora.

Rekonstrukcija i sanacija postojećih, te izgradnja novih vodovodnih sistema vanurbanog

područja, uz izradu odgovarajuće dokumentacije, na osnovu koje će se dobiti realna slika

potreba i mogućnosti

Zaštita lokalnih izvorišta i kontrola kvaliteta vode

Uključenje što većeg broja korisnika u sisteme vodosnabdjevanja

Iznalaženje novih izvorišta i količina vode za vodosnabdjevanje.

Kanalizacioni sistemi vanurbanih područja su posebno istaknut problem, jer su gotovo nepostojeći.

Otpadne vode se, uglavnom, bez ikakvog tretmana ispuštaju u tlo i vodotoke, a septičke jame nisu

adekvatno izvedene i održavane.

U odnosu na vanurbana naselja, Prostornim planom Tuzlanskog kantona je utvrđena potreba izrade

dokumentacije odgovarajućeg nivoa, a na osnovu koje će se utvrditi koncepcija tretmana otpadnih

voda. U skladu s tim, potrebno je djelovati i vršiti gradnju sistema, kako bi se došlo do što veće

pokrivenosti područja potrebnom infrastrukturom za tretman i odvođenje otpadnih voda.


178

3.2.6. SMJERNICE ZA RAZVOJ SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM

Na temelju Zakona o upravljanju otpadom FBiH općina Živinice je dužna izradtiti i usvojiti plan

upravljanja otpadom, te isti uskladiti sa kantonalnim planom upravljanja otpadom. Do donošenja

ovog Plana, u sistemu upravljanja otpadom potrebno se pridržavati sljedećih smjernica:

Komunalni otpad

Izraditi i realizovati programe povećanja broja stanovnika organiziranim prikupljanjem za svaku mjesnu zajednicu sa procjenom sredstava,

Obezbijediti adekvatne količine i lokacije posuda za sakupljanje komunalnog otpada,

Ishoditi potrebne dozvole za rad buduće regionalne sanitarne deponije na lokalitetu „Separacija 1“ ,

Finalizirati radove i pustiti u rad sanitarnu deponiju na lokalitetu „Separacija 1“,

Ishoditi okolišne i ostale neophodne dozvole za sanaciju postojećeg općinskog odlagališta na površinskom kopu Višća – rudnik Đurđevik,

Sanirati postojeća nelegalna odlagališta otpada,

Zatvoriti postojeća općinska odlagališta otpada nakon puštanja u pogon regionalne sanitarne deponije na lokalitetu „Separacija 1“ ,

Uspostaviti mrežu objekata ‐ infrastrukture odvojenog sakupljanja komunalnog otpada na području (fazna uspostava): Gradovi ‐ kolektivno stanovanje, Gradovi – individualno stanovanje, Ruralna područja. U urbanim područjima uspostaviti zelene otoke, a u ruralnim područjima kapacitete za odvojeni prihvat suhog i mokrog otpada,

Izvršiti nabavku vozila za odvojeno prikupljanje PET ambalaže, papira i kartona, stakla i metala,

Kreirati i implementirati javnu kampanju za podizanje svijesti o primarnom razdvajanju otpada na mjestu nastanka za javnost i različite ciljne grupe,

Uspostaviti reciklažna dvorišta (RD),

Uspostaviti sistem prikupljanja glomaznog otpada u sklopu reciklažnih dvorišta,

Uspostaviti sortirnice otpada sa reciklažnim dvorištima u okviru budućih CUO/ PS, u skladu sa izrađenim Planovima prilagođavanja.

Proizvodni otpad

Izraditi planove sanacije prioritetnih crnih tačaka u Općini (napuštenih odlagališta proizvodnog otpada smještenih u krugu firmi koje su prestale sa radom),

Sanirati napuštena odlagališta proizvodnog otpada smještena u krugu firmi koje su prestale sa radom,

Izraditi planove rekultivacije odlagališta jalovine, šljake i pepela u skladu s odredbama Zakona o rudarstvu FBiH,

Provesti rekultivaciju u skladu sa izrađenim planovima,

Odrediti lokacije za odgovarajuće zbrinjavanje proizvodnog otpada (šljačišta, jalovišta),

Poboljšati način upravljanja proizvodnim otpadom kroz instrument okolišne dozvole,

Primjenjivati smjernice iz BAT‐ova (tehničke upute za najbolje raspoložive tehnologije) u proizvodnim procesima,

Proizvodni otpad

Donositi i mplementirati potrebne Planove upravljanja otpadom na nivou svih zdravstvenih ustanova,


179

Uspostaviti sve potrebne kapacitete za odvojeno prikupljanje opasnog medicinskog otpada (njegovo adekvatno izolirano prikupljanje neovisno od komunalnog otpada),

Uspostaviti odvojeno sakupljanje biorazgradivog otpada iz domaćinstava i održavanja vrtova i parkova,

Uspostaviti odvojeno sakupljanje otpada od poljoprivrede (biljna proizvodnja) i šumarstva, poput opasnih materija koje se koriste u poljoprivredi i šumarstvu (pesticidi i herbicidi) i njihove ambalaže,

Odrediti lokacije lokalnih sabirališta otpada životinjskog porijekla i osigurati potrebne dozvole,

Prikupiti ambalažu i otpad od ambalaže iz domaćinstava preko sortirnica u CUO te zelenih otoka u urbanim područjima,

Prikupiti ambalažu i ambalažni otpad pravnih lica preko mreže sakupljača operatera sistema ambalaže i ambalažnog otpada,

Prikupljati otpadna ulja putem predaje istih ovlaštenim sakupljačima ove vrste otpada,

Primjenjivati Tehničke upute o najboljim raspoloživim tehnikama za klaonice,industriju prerade mesa i ribe, ribogojilišta, te uzgoj krupne stoke,

Smanjiti količinu opasnog otpada sprječavanjem miješanja komunalnog otpada i opasne ambalaže od pesticida i herbicida putem uspostave odvojenog sakupljanja opasne ambalaže od pesticida i herbicida.


180

3.3. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA OKOLINE

3.3.1. SMJERNICE ZA UPOTREBU I RAZVOJ VANURBANIH PODRUČJA

Prostornim planom Tuzlanskog kantona date su opće smjernice za razvoj i uoptrebu vanurbanih

područja, koje su preuzete i u ovom Planu:

Kvalitetne poljoprivredne površine i vrijedna šumska područja zaštititi od promjene namjene,

odnosno izgradnje trajnih objekata.

Provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih sa postojećim i planiranim područjima

stanovanja.

Eksploataciju mineralnih sirovina vršiti do stepena ekonomske opravdanosti, uz uvažavanje

svih principa zaštite okoliša.

Obezbijediti rekultivaciju svih sadašnjih i budućih degradiranih površina.

Poboljšati saobraćajnu povezanost područja unutar Općine, kao i povezanost Općine sa

okruženjem.

Postepeno rješavati probleme ostale infrastrukture, posebno izgradnje vodovodne i

kanalizacione mreže.

Omogućiti smještaj novih proizvodnih objekata i daljni rad postojećih uz strogo poštovanje

zakona o zaštiti okoliša.

Posebno zaštititi područja prirodne i kulturne baštine.

Izgradnju turističkih kapaciteta planirati racionalno, samo na pojedinačnim područjima koja

pružaju najpovoljnije uslove za tu svrhu, pri tome se treba voditi računa o maksimalnoj zaštiti

okolnog vrijednog područja.

3.3.2. SMJERNICE ZA RAZVOJ PODRUČJA POLJOPRIVREDE, STOČARSTVA I ŠUMARSTVA

Razvoj poljoprivrede, odnosno pitanje upravljanja poljoprivrednim zemljištem je u svim relvantnim

razvojnim dokumentima postavljeno kao jedan od prioriteta. U sektoru poljoprivrede, na nivou FBiH

urađen je dokument: Strategija upravljanja poljoprivrednim zemljištem, kojom su definisana područja

sudionika, problema, prioriteta, postavljeni ciljevi, te donesen prijedlog o načinu i vremenu njihova

rješavanja. Ovaj dokument treba biti osnova i poslužiti kantonima i općinama donesu svoje programe

upravljanja poljoprivrednim zemljištem, te je u tom smjeru započeta i izrada dokumenta Strategija

razvoja poljoprivrede u Tuzlanskom kantonu. U nastavku su navedene smjernice preuzete iz

navedenih dokumenata, a za čije je provođenje, između ostalih, neophodno uključiti i lokalne

institucije:

Pojačati mjere kontrole čuvanja najkvalitetnijeg zemljišta od urbanizacije i nesavjesnog

upravljanja, te ubrzati postupke ostvarivanja prava raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

u vlasništvu države i dr.

Praćenje usklađenosti i primjene propisa koji uređuju problematiku poljoprivrednog zemljišta

i zemljišnu administraciju.

Raditi na podizanju javne svijesti o značaju tla i potrebi poduzimanja mjera zaštite.

Definisanje granica poljoprivrednog zemljišta (povlačenje zelene linije).


181

Odrediti rajone i podrajone prioritetnog korištenja za pojedine grane poljoprivredne

proizvodnje.

Formirati sistem evidencije i baze podataka, te koordiniranje sistema s aktivnostima na

uspostavi ZIS-a.

Uspostaviti registar onečišćenih lokacija poljoprivrednog zemljišta (procjena rizika za ljude i

okoliš te izrada programa mjera za održivo korištenje i eventualnu remedijaciju onečišćenih

područja; odrediti područja koja su osjetljiva na zagađenje voda nitratima iz poljoprivrede, te

izraditi operativne programe sprječavanja zagađenja).

Čišćenje miniranih površina i dovođenje tog zemljišta u upotrebljivo stanje za organsku

proizvodnju.

Uređenje poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Programom uređenja.

Podsticati razvoj plasteničke proizvodnje povrća.

Intenzivirati proizvodnju jagodastog voća (jagoda, malina, kupina i dr.), uz edukaciju.

Podsticati podizanje novih zasada već zastupljenih vrsta voća, te uvođenje novih vrsta voća

na postojećim voćnjacima i na novozasađenim voćnjacima.

Podsticati podizanje novih vinograda po savremenim metodama u vinogradarstvu, te vršiti

edukaciju proizvođača o uzgoju i preradi grožđa i proizvodnji vina.

Modernizacija i povećanje proizvodnje inkubiranog komposta za uzgoj gljiva, te pokretanje

proizvodnje novih vrsta gljiva (šitake).

Unaprjeđenje proizvodnje duhana na poljoprivrednim gazdinstvima i organizovanje otkupa i

povezivanje sa prerađivačkim kapacitetima u Gradačcu, kao i u drugim kantonima uz

edukaciju uzgajivača.

Nabavka kvalitetnih grla (junad za tov i muznih za proizvodnju mlijeka).

Obezbjeđenje uslova za osnivanje farmi, nabavka kvalitetnih pasmina ovaca i koza te

edukacija proizvođača o intenzivnom uzgoju ovih životinja.

Na bazi rezultata ispitavanje, poticati gajenje genetski superiornih brojlera. Razviti kapacitete

za klanje pilića (oprema, osoblje) te nabaviti rashladne komore za čuvanje pilećeg mesa do

distribucije potrošačima.

Podsticati razvoj svinjogojskih farmi uz nabavku kvalitetnog stočnog fonda.

Izgradnja skladišta i nabavka opreme za pripremu stočne hrane (silosi i mješaone).

Razvoj kapaciteta za proizvodnju, pakovanje i plasman meda.

Korištenje savremenih sistema navodnjavanja idr.

Nabavka moderne mehanizacije za poljoprivrednu proizvodnju.

Uvođenje standarda i certificiranje integralne proizvodnje.

Organiziranje otkupa voća, povrća i gljiva.

Izgradnja kapaciteta za sušenje voća, ljekovitog bilja i gljiva po savremenim tehnologijama.

Formiranje lokalnih akcionih grupa na nivou općina koje će inicirati i nadzirati implementaciju

projekata i mjera za razvoj ruralnih područja.

Podsticati razvoj ruralnih područja kroz osposobljavanje seoskih gazdinstava za proizvodnju

domaćih ekoloških proizvoda, te izgradnja kapaciteta za razvoj turističke ponude.

Formiranje plantaža za uzgoj ljekovitovog bilja te interesno povezivanje sa otkupljivačima.

Pojačati i intenzivirati rad inspekcijskih službi iz ove oblasti.

Projektovanje i uređenje korita rijeke Spreče i razvoj preventivnih mjera zaštite od poplava.


182

Izraditi strategiju razvoja poljoprivredne proizvodnje.

Odobravanje povoljnih kredita od strane nadležnih institucija poljoprivrednim proizvođačima

te poduzećima iz oblasti prehrambene industrije za uvođenje savremenih tehnologija u

procesu prerade poljoprivrednih proizvoda.

Pružiti podršku organizaciji manifestacija iz oblasti poljoprivrede.

Osnivanje i registriranje specijaliziranih udruženja poljoprivrednih proizvođača u cilju

olakšavanja nastupa na tržištu.

Organiziranje edukativnih aktivnosti za općinsko osoblje odgovorno za poljoprivredu za

sticanja vještina i znanja za izradu projekata i upravljanje projektima, radi izgradnje

kapaciteta za privlačenje donatorske podrške iz IPA fondova i fondova drugih donatora.

U cilju zaštite postojećih šumskih ekosistema, te održivog korištenja daju se okvirne smjernice:

Izrada Šumsko-gospodarske osnova za ŠPP "Konjuh",

Pojačati mjere kontrole čuvanja šumskog zemljišta od urbanizacije i nesavjesnog upravljanja,

Čišćenje miniranih površina

Pošumljavanje degradiranih površina, goleti i izdanačkih šuma,

Zaštita i očuvanje rijetkih i ugroženih biljnih, posebno vrijednih sastojina, grupa stabala, pojedinačnih stabala i njihovih staništa,

Zaštita i očuvanje rijetkih životinjskih vrsta,

Aktivnosti koje se odnose na korištenje šumskih resursa moraju biti u funkciji zaštite prirodnih vrijednosti, te je neophodna upotreba tehnološkog procesa koji najmanje narušava stabilnost šumskih ekosistema u cjelini,

Formirati sistem evidencije i baze podataka.

3.3.3. SMJERNICE ZA RAZVOJ POSLOVNO – PROIZVODNIH I INDUSTRIJSKIH ZONA

Prostornim planom Tuzlanskog kantona date su opće smjernice za razvoj industrijskih i slobodnih

carinskih zona, a koje će u planiranju i operacionalizaciji biti obavezne na:

operativnu primjenu modernih tehnologija

stvaranje okruženja za inovativni razvoj

maksimalno poštivanje i primjenu evropskih standarda o zaštiti okoline

zadovoljavanje potreba lokalne i regionalne privrede

pomaganje malih i srednjih preduzeća u razvoju

Industrijske – privredne i slobodne carinske zone, u planiranom vremenu svog postojanja na za to

rezervisanim površinama se obavezuju na dosljedno provođenje aktuelnih propisa u oblasti

prostornog uređenja, zaštite i unapređenja kvaliteta životne okoline i privrednog razvoja.

Pored obavezujućih smjernica, u nastavku se daju i dodatne smjernice za razvoj:

Zadržati privredne zone unutar naselja uz njihovo prilagođavanje za smještaj kapaciteta i

djelatnosti koje ne opterećuju okoliš.

Formiranje novih privrednih zona izvan naselja za smještaj kapaciteta i djelatnosti koje

potencijalno opterećuju okoliš, te slobodnih zona uz saobraćajne pravce.


183

3.3.4. SMJERNICE ZA RAZVOJ RUDARSTVA I EKSPLOATACIJE MINERALNIH RESURSA

Za dalji razvoj u sektoru rudarstva potrebno je poštovati osnovne smjernice:

Izvršiti optimizaciju radne snage (proces socijalnog zbrinjavanja)

Definirati ciljeve dodatnog zapošljavanja

Pojednostavljenje postojećeg tehnološkog procesa

Unaprijediti pogone i opreme korištenjem novih metoda i alata

Povećati iskorištenje uglja

Smanjiti upotrebu industrijske i tehnološke vode

U postupku eksploatacije, posebnu pažnju posvetiti vođenju okolinske politike

Intenzivirati radove na rekultivaciji degradiranih zemljišta.

3.3.5. SMJERNICE ZA RAZVOJ TURIZMA

Vizija i ciljevi razvoja turizma pružaju smjernice za dalje upravljanje turizmom na području općine

Živinice, te također daju okvir u kome se trebaju razvijati pojedine aktivnosti. Vizija predstavlja

uopćenu sliku turizma u budućnosti koja treba biti ostvarena postizanjem jasno definisanih i

praktičnih ciljeva. Svi budući programi i aktivnosti na razvoju turizma te upravljanje turizmom trebaju

doprinositi dostizanju sljedećih ciljeva:

Zaštita i unapređenje osnovnih karakteristika kulturnog i prirodnog naslijeđa kroz programe

promocije turzma,

Usklađivanje infrastrukturnih intervencija (na turističkim lokalitetima) sa specifičnim

arhitektonskim i urbanističkim zahtjevima, koji će doprinjeti očuvanju karakteristika prirodnih

i kulturnih vrijednosti,

Aktivno uključivanje lokalnog stanovništva i interesnih grupa u planiranje i upravljanje

turizmom,

Edukativna funkcija na podizanju turističke kulture i znanja lokalne uprave, udruženja

građana i lokalnog stanovništva kako bi vodili i konstantno unaprijeđivali turizam na području

Općine, u skladu sa jedinstvenošću i kulturnim/tradicionalnim vrijednostima prostora,

Turistička ponudu potrebno je bazirati na savremenim principima planiranja razvoja turizma

kroz promociju i marketing, te kontinuirano praćenje potraživanja ciljanih grupa posjetilaca,

kao i utjecaja turističkih aktivnosti na kulturne i prirodne vrijednosti područja.

Kako bi se postigli razvojni ciljevi stvaranja održivog turizma, potrebno je izvršiti promociju kulturnog i

prirodnog naslijeđa kroz sljedeće:

Promotivne kampanje informisanja šire javnosti o kulturnim i prirodnim vrijednostima

područja,

Promotivne kampanje o održivom turizmu za lokalne interesne grupe,

Kampanje dizanja svijesti o kulturnim i prirodnim vrijednostima,

Manifestacije koje podržavaju tradicionalne načine življenja,

Manifestacije i događaje koji na pravilan način prezentiraju modernu kulturu i umjetnost.


184

Kako bi se adekvatno iskoristili potencijali općine Živnice, potrebna su znatna ulaganja i pažljivo

planiranje turističke ponude zasnovano na savremenim principima i uključivanju grupa ili pojedinaca

kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Istovremeno je potrebno sprovoditi sve neophodne

mjere zaštite i unaprijeđenja svih prirodnih i kulturno historijskih vrijednosti ovoga područja, koje se

mogu uvezati u jedinstvenu ponudu i ponuditi posjetiocima kroz kombinaciju sljedećih oblika turizma:

• Izletničko – rekreativni i vikend turizam

• Lovni turizam

• Tranzitni i boravišni turizam

• Zdravstveni turizam

• Vjerski turizam

• Zimski turizam

• Dnevna psiho – fizička relaksacija

• Kulturni turizam

• Sportsko – avanturistički turizam

Posebne smjernice odnose se na lokalitete prirodnog i kulturnog naslijeđa, koji uz poduzimanje

odgovarajućih aktivnosti mogu dostići potreban nivo turističke atrakcije:

Unapređenje saobraćaja i povezanosti sa atrakcijama na prostoru Općine,

Uključivanje u turističko korištenje lokalnih, šumskih i nekategorisanih puteva,

Uvođenje vizuelne identifikacije lokaliteta prirodnog i kulturnog naslijeđa pored putnih

pravaca (natpisne table, panoi, displeji, šematski prikazi , prezentacijski tekstovi),

Postojeće smještajne kapacitete dovesti u funkciju savremenih turističkih zahtjeva i

standarda, a nove kapacitete graditi sa opšte prihvatljivim standardima tržišta,

Izletišta i rekreatvine staze potrebno je odgovarajuće opremiti, uz uvođenje info punktova i

ugostiteljske ponude,

Sportsko rekreativne komplekse urediti i obogatiti odgovarajućim sadržajima (uređenje

centara slobodnog vremena kao polifunkcionalnih cjelina sa različitim rekreativnim

sadržajima, sportski i eko kampovi, prostor za škole u prirodi, radionice, likovne kolonije,

uređenje prostora za lov i ribolov, biciklizam, trim staze, sportski tereni i sl.),

Izgradnja terena za avanturističke sportove (postojeće stijene za penjanje, vještačka stijena,

planinski biciklizam, golf tereni i sl.),

Razvoj kulturnog turizma stimulisati kroz afirmaciju prirodnih i stvorenih vrijednosti područja,

prezentaciju objekata i cjelina,

Razvoj lovnog turizma unaprijediti uređivanjem lovačkih domova, čeka i ostalih objekata

kompatibilnih osnovnoj funkciji, uređivanje i opremanje lovišta,

Ispitati mogućnost korištenja termo - mineralnih voda za prevenciju , lječenje i

rehabilitaciju,

Povećati stepen aktivne zaštite vrijednih sakralnih objekata i iste uključiti u turističku ponudu,

Povećati stepen aktivne zaštite ostallih objekata kulturno – historijskog nasljeđa i iste uključiti

u turističku ponudu,

Parkovske površine potrebno je urediti i izvršiti opremanje elementima urbanog mobilijar,a a

pri tome ne ugroziti vrijedne sastojine (hrastova šuma u gradskom parku).


185

4. ODLUKA O PROVOĐENJU

Na osnovu čl. 14 - 16 i čl. 23 - 27 Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine FBiH”, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10), čl. 21 - 22, i čl. 31 - 37 Zakona o prostornom uređenju („Službene novine TK-a“ br. 03/05), čl. 57 - 68 Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja („Službene novine FBiH“ br. 63/04, 50/07, 84/10) i na osnovu člana 49. Statuta općine Živinice – prečiščeni tekst („Službeni glasnik Općine Živinice“ br. 4/12, 11/13), Općinsko vijeće na sjednici održanoj dana __.__.20__. godine, donosi:

ODLUKU

O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA OPĆINE ŽIVINICE

ZA PERIOD 2012. DO 2032. GODINE

I – OPĆE ODREDBE

Član 1.

Odluka o provođenju Prostornog plana općine Živinice za period 2012 – 2032. godina (u daljem

tekstu: Odluka) je sastavni dio Prostornom plana općine Živinice za period 2012 – 2032. godina (u

daljem tekstu: Prostorni plan) koji se primjenjuje na cijelo područje općine Živinice, površine P =

298,06 km2 (29.806 ha).

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora.

Odlukom se obuhvataju:

1. Program mjera prostornog uređenja i aktivnosti za provođenje Prostornog plana, kroz koje se

razrađuju mjere ekonomske politike, mjere zemljišne politike, investiciona i poreska politika,

obaveze u pogledu daljnjeg uređenja prosotra te obaveze izvještaja stanja prostora u

dvogodišnjim periodima.

2. Detaljnja uputstva kojim se osigurava usklađivanje prostorno planske dokumentacije.

Član 2.

Dokumentacija Prostornog plana sadrži:

I Prostornu osnovu Plana – tekstualni i grafički dio

a) Tekstualni dio Prostorne osnove sadrži:

Analiza stanja prostornog uređenja

Ocjena stanja prostornog uređenja

Mogući pravci prostornog razvoja

Koncepcija prostornog razvoja.

b) Grafički dio Prostorne osnove čini 16 grafičkih priloga u digitalnoj i analognoj formi, na kojima

je prikazano postojeće stanje i prikazana koncepcija prostornog razvoja. Digitalne karte su

urađene na ortofoto i topografskim podlogama u razmjeri 1 : 25 000.


186

c) Studiju ranjivosti prostora općine Živinice.

II Prostorni plan – tekstualni i grafički dio

a) Tekstualni dio Prostornog plana sadrži:

Ciljevi prostornog uređenja

Projekcija prostornog razvoja

Projekcija razvoja prostornih sistema

Odluka o provođenju Prostornog plana.

b) Grafički dio Prostornog plana čini 19 grafičkih priloga, u digitalnoj i analognoj formi, na kojima

je prikazana Projekcija prostornog razvoja općine Živinice. Digitalne karte urađene su na

ortofoto i topografskim podlogama, u razmjeri 1 : 25 000.

Član 3.

Prostorni plan općine Živinice se donosi za period od 20 godina 2012 – 2032. godina, i obavezujući je

dokument za regulisanje odnosa prostornog uređenja na teritoriji općine Živinice.

Član 4.

Prostorni plan sadrži prostornu i privrednu strukturu Općine Živinice, sistem naselja, sistem centara,

sistem infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, smjernice za privredni razvoj, za

očuvanje i unapređenje prirodnih i kulturno - historijskih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu

okoliša, te druge elemente od važnosti za Općinu Živinice, kao što su svrsishodno korištenje,

namjena, oblikovanje, obnova i sanacije građevinskog i drugog zemljišta.

Član 5.

Ovom Odlukom naročito se uređuje granica obuhvata Prostornog plana, granice urbanih područja,

granice građevinskog zemljišta van urbanih područja sa namjenama i opisom, uslovi građenja vezani

za uređenje građevinskog zemljišta i važeće dokumenate prostornog uređenja, urbanističko - tehnički

i drugi uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti na područjima za koja nije predviđena obaveza

donošenja detaljnih planova, utvrđivanje odnosa za građevine od značaja za državu BiH, Federaciju,

Kanton i Općinu, uslove smještaja privrednih sadržaja u prostoru, uslove smještaja društvenih

djelatnosti u prostoru, uslove korištenja prostora na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zonama i

zaštićenim područjima, mjere očuvanja kulturno - historijskog nasljeđa, mjere očuvanja zaštićenih

područja prirodnih vrijednosti, mjere za prostorno uređenje, očuvanje i unapređenje područja

posebnih obilježja Općine, postupanje sa otpadom, uslovi za lociranje i korištenje deponija

komunalnih otpada, mjere spriječavanja nepovoljnih uticaja na okoliš, mjere zaštite prava lica sa

smanjenim tjelesnim sposobnostima, urbanističko - tehničkim uvjetima i normativima za

spriječavanje stvaranja svih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, mjere zaštite

stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i

ratnih djelovanja i mjere provedbe: obavezu izrade drugih prostorno - planskih dokumenata za uža

područja unutar područja Prostornog plana, područja na kojima se primjenjuju posebne razvojne i

druge mjere, područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru.


187

Član 6.

U provođenju Prostornog plana obavezno se primjenjuju važeći propisi Bosne i Hercegovine,

Federacije Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona iz oblasti prostornog uređenja, građenja, zaštite

okoliša, zaštite prirode, zaštite voda, zaštite šuma i šumskog zemljišta, zaštite poljoprivrednog

zemljišta, cesta, željezničkog saobraćaja, vazdušnog saobraćaja, elektroenergetike, zaštite vazduha,

zaštite od buke i svi drugi propisi koji na bilo koji način uređuju odnose u oblasti uređenja prostora i

zaštite životne sredine.

Poslovi provođenja Prostornog plana koji nisu uređeni propisima iz prethodnog člana, obavljat će se u

skladu sa najšire prihvaćenim stručnim standardima.

GRANICA PODRUČJA I NAMJENA POVRŠINA

Član 7.

Prostor obuhvata Prostornog plana općine Živinice (u daljem tekstu u Plana), zauzima površinu od

29.806,10 ha.

Granica obuhvata je određena na grafičkim prilozima, koji su sastavni dio Plana, kao i prelomnim tačkama sa pripadajućim koordinatama, što je sastavni i punopravni dio ovog Plana i Odluke o provođenju.

Br. X koordinate Y koordinate

0 6560160,837 m 4912275,495 m

1 6559706,000 m 4912090,356 m

2 6559448,197 m 4911665,719 m

3 6559123,376 m 4911656,377 m

4 6558779,381 m 4911901,981 m

5 6558340,075 m 4912009,322 m

6 6557988,969 m 4912332,941 m

7 6557618,251 m 4912657,817 m

8 6557296,097 m 4912999,091 m

9 6556949,379 m 4913021,516 m

10 6556850,951 m 4912534,773 m

11 6556641,945 m 4912088,425 m

12 6556382,978 m 4911784,962 m

13 6555998,301 m 4912093,186 m

14 6555533,175 m 4912272,268 m

15 6555077,513 m 4912467,350 m

16 6554599,215 m 4912500,401 m

17 6554170,970 m 4912683,178 m

18 6553835,068 m 4913017,356 m

19 6553372,094 m 4912933,545 m

20 6552929,487 m 4912779,239 m

21 6552609,599 m 4912454,926 m

22 6552521,495 m 4911973,348 m


23 6552145,151 m 4911656,636 m

24 6551923,958 m 4911216,069 m

25 6551644,074 m 4910805,667 m

26 6551360,092 m 4910396,882 m

27 6550952,682 m 4910207,651 m

28 6550490,581 m 4910386,431 m

29 6550053,022 m 4910253,681 m

30 6549713,027 m 4910135,538 m

31 6549470,442 m 4909703,096 m

32 6549271,251 m 4909470,294 m

33 6549177,921 m 4909008,040 m

34 6548808,155 m 4908703,828 m

35 6548590,989 m 4908389,416 m

36 6548151,220 m 4908617,519 m

37 6547731,300 m 4908872,798 m

38 6547526,808 m 4909260,445 m

39 6547200,270 m 4909614,146 m

40 6546799,075 m 4909907,798 m

41 6546353,295 m 4909921,404 m

42 6545899,089 m 4909976,099 m

43 6545565,952 m 4910307,573 m

44 6545433,355 m 4910782,278 m

45 6545217,307 m 4911198,644 m


188


46 6545095,959 m 4911650,346 m

47 6545000,544 m 4912115,894 m

48 6545268,423 m 4912534,716 m

49 6545350,403 m 4912998,078 m

50 6545174,848 m 4913417,460 m

51 6544978,555 m 4913740,900 m

52 6544776,743 m 4914176,531 m

53 6544510,487 m 4914590,346 m

54 6544187,632 m 4914942,597 m

55 6544254,512 m 4915424,959 m

56 6544405,107 m 4915869,513 m

57 6544536,370 m 4916264,400 m

58 6544891,631 m 4916600,136 m

59 6545099,983 m 4917050,654 m

60 6545210,571 m 4917525,410 m

61 6545247,571 m 4918013,905 m

62 6545333,792 m 4918488,381 m

63 6545252,948 m 4918950,998 m

64 6545279,601 m 4919445,304 m

65 6545584,829 m 4919820,205 m

66 6545574,346 m 4920301,879 m

67 6545114,946 m 4920453,071 m

68 6544689,168 m 4920645,236 m

69 6544277,386 m 4920873,470 m

70 6543813,510 m 4920989,478 m

71 6543347,613 m 4921116,872 m

72 6543028,851 m 4921473,768 m

73 6543011,682 m 4921967,351 m

74 6542852,675 m 4922434,135 m

75 6542941,434 m 4922912,372 m

76 6542589,206 m 4923053,053 m

77 6542282,527 m 4922680,345 m

78 6541826,501 m 4922509,080 m

79 6541562,579 m 4922737,833 m

80 6541351,802 m 4923182,866 m

81 6540976,301 m 4923420,199 m

82 6541085,754 m 4923798,383 m

83 6540699,089 m 4924081,503 m

84 6540649,025 m 4924533,897 m

85 6541079,409 m 4924635,312 m

86 6541196,585 m 4925002,586 m

87 6541319,826 m 4925450,235 m

88 6541623,924 m 4925773,260 m


89 6541958,357 m 4926136,332 m

90 6542315,792 m 4926485,805 m

91 6542679,126 m 4926829,299 m

92 6543028,546 m 4927186,264 m

93 6543393,070 m 4927527,368 m

94 6543798,741 m 4927632,771 m

95 6544270,373 m 4927573,718 m

96 6544674,719 m 4927344,809 m

97 6545161,223 m 4927395,169 m

98 6545621,042 m 4927325,312 m

99 6545978,052 m 4927003,692 m

100 6546295,577 m 4926803,738 m

101 6546325,756 m 4926420,012 m

102 6546391,445 m 4925929,770 m

103 6546669,303 m 4925700,301 m

104 6547037,194 m 4925939,142 m

105 6547331,542 m 4925595,500 m

106 6547701,350 m 4925363,982 m

107 6547510,414 m 4924954,340 m

108 6547864,952 m 4924891,450 m

109 6548190,336 m 4925233,591 m

110 6548541,571 m 4925575,301 m

111 6548847,803 m 4925918,185 m

112 6549071,810 m 4926341,893 m

113 6549386,327 m 4926697,605 m

114 6549705,505 m 4926988,220 m

115 6550201,774 m 4926986,976 m

116 6550681,383 m 4926887,414 m

117 6551167,614 m 4926795,902 m

118 6551661,625 m 4926847,065 m

119 6552160,747 m 4926868,454 m

120 6552660,747 m 4926868,454 m

121 6553158,658 m 4926859,252 m

122 6553656,121 m 4926838,540 m

123 6554102,787 m 4926995,743 m

124 6554450,610 m 4927317,459 m

125 6554909,063 m 4927456,946 m

126 6555352,663 m 4927667,497 m

127 6555726,450 m 4927963,767 m

128 6556106,161 m 4928277,261 m

129 6556469,208 m 4928584,927 m

130 6556863,515 m 4928770,475 m

131 6557175,506 m 4929090,848 m


189


132 6557530,601 m 4929407,415 m

133 6557816,031 m 4929344,876 m

134 6558105,826 m 4929434,914 m

135 6558566,365 m 4929541,151 m

136 6558958,007 m 4929575,325 m

137 6559366,173 m 4929369,971 m

138 6559833,281 m 4929404,299 m

139 6560045,104 m 4929219,051 m

140 6560392,305 m 4928972,743 m

141 6560278,192 m 4928572,368 m

142 6560157,913 m 4928141,416 m

143 6560237,051 m 4927723,704 m

144 6560307,579 m 4927267,686 m

145 6560056,242 m 4927006,100 m

146 6559677,189 m 4926733,091 m

147 6559736,172 m 4926274,815 m

148 6559785,466 m 4925899,660 m

149 6559382,465 m 4925640,473 m

150 6559281,961 m 4925226,514 m

151 6559184,603 m 4924792,731 m

152 6558982,990 m 4924665,479 m

153 6559426,570 m 4924554,234 m

154 6559405,681 m 4924260,825 m

155 6559547,987 m 4923923,818 m

156 6559469,260 m 4923457,690 m

157 6559103,881 m 4923313,418 m

158 6558816,436 m 4923668,683 m

159 6558482,996 m 4923462,240 m

160 6558265,673 m 4923021,259 m

161 6558016,267 m 4922625,335 m

162 6557979,814 m 4922288,736 m

163 6558442,764 m 4922102,225 m

164 6558366,943 m 4921687,309 m

165 6558142,040 m 4921332,417 m

166 6557932,338 m 4921159,309 m

167 6558176,548 m 4920991,138 m

168 6558319,892 m 4920916,937 m

169 6558618,629 m 4920849,570 m

170 6558788,550 m 4920764,372 m

171 6558997,036 m 4920889,889 m

172 6559199,905 m 4920787,184 m

173 6559416,294 m 4920720,091 m

174 6559685,771 m 4920666,949 m


175 6559876,316 m 4920818,606 m

176 6560078,372 m 4920678,633 m

177 6560291,739 m 4920539,750 m

178 6560429,181 m 4920620,383 m

179 6560850,198 m 4920673,977 m

180 6561054,429 m 4920636,262 m

181 6561209,832 m 4920467,250 m

182 6561362,421 m 4920477,218 m

183 6561670,570 m 4920416,792 m

184 6561899,230 m 4920300,751 m

185 6562196,211 m 4920302,334 m

186 6562366,010 m 4920220,126 m

187 6562629,020 m 4920339,934 m

188 6562771,038 m 4920800,153 m

189 6563101,191 m 4920902,680 m

190 6563519,452 m 4920874,308 m

191 6563939,878 m 4920722,256 m

192 6563903,065 m 4920320,487 m

193 6564120,475 m 4920012,846 m

194 6564472,730 m 4919778,256 m

195 6564794,550 m 4919646,807 m

196 6565123,171 m 4919711,673 m

197 6565486,909 m 4919693,520 m

198 6565845,154 m 4919573,977 m

199 6566097,953 m 4919653,126 m

200 6566344,528 m 4919465,400 m

201 6566297,277 m 4918986,755 m

202 6566153,598 m 4918602,824 m

203 6565860,417 m 4918203,332 m

204 6565542,140 m 4917838,420 m

205 6565303,905 m 4917467,658 m

206 6565193,317 m 4916988,102 m

207 6565027,095 m 4916566,979 m

208 6565031,938 m 4916076,982 m

209 6565203,405 m 4915610,557 m

210 6565460,637 m 4915184,903 m

211 6565524,731 m 4914985,162 m

212 6565258,324 m 4914583,692 m

213 6565043,219 m 4914132,877 m

214 6564810,843 m 4913690,398 m

215 6564507,962 m 4913306,255 m

216 6564095,010 m 4913031,262 m

217 6563628,973 m 4912880,848 m


190

II – PROGRAM MJERA PROSTORNOG UREĐENJA I AKTIVNOSTI ZA

PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA

Član 8.

Program mjera i aktivnosti za provođenje Prostornog plana se odnosi na I etapu, odnosno, na prvi

dvogodišnji period realizacije Prostornog plana, nakon čega se radi Izvještaj o stanju u prostoru.

Općinsko vijeće, na osnovu Izvještaja o stanju u prostoru iz prethodnog stava, donosi četvorogodišnji

program mjera i aktivnosti za uaprijeđenje stanja u prostoru općine Živinice, koji sadrži procjenu

potrebe izrade novih, odnosno, izmjene i dopune postojećih planskih dokumenata, potrebu

pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti od značaja za

izradu i donošenje tih dokumenata.

Služba za prostorno planiranje i komunalne poslove dužna je voditi dokumentaciju potrebnu za

praćenje stanja u prostoru, izradu i praćenje provođenja planskih dokumenata.

MJERE EKONOMSKE POLITIKE

Član 9.

Općina Živinice ima vrlo važnu ulogu u stvaranju poslovnog ambijenta, te izgradnji institucionalnog

okvira za aktivnosti vezane uz ostvarenje ciljeva ovog Prostornog plana.

U domenu ekonomske politike nastavit će se:

a. Kontinuirano raditi na aktivnostima, na stvaranju posebnog ambijenta i stvaranju uslova

za uspješno poslovanje i uspostavljanje partnerskog odnosa između Općine i

poduzetnika.

b. Potrebno je u narednom periodu donošenje sektorskih politika i podsticati kretanje

kapitala ka strateškim sektorima.

c. Dati potporu u otvaranju malih i srednjih preduzeća, te razvoju usluga uz izbjegavanje

industrije koja zagađuje.

d. Otvoriti proces infrastrukturnog opremanja jednog broja lokacija za izgradnju malih i

srednjih preduzeća, te tako smanjiti razliku između ruralnih i urbanih područja Općine.

U politici, s obzirom na izražen procenat nezaposlenosti, potrebno je:

a. Intenzivirati proces prekvalifikacije sticanja novih znanja, te permanentnog obrazovanja.

b. Intenzivirati proces samozapošljavanja.

c. Poduzeti mjere za podsticanje zaposlenosti, posebno u privatnom sektoru.

d. Razviti novi vid privatnog investiranja u objekte društvene infrastrukutre kroz javno – privatno partnerstvo.

e. Poreskom politikom i mjerama stimulisati povećanu mobilnost privatnog kapitala.


191

MJERE ZA PROVOĐENJE ZEMLJIŠNE POLITIKE

Član 10.

Mjere za provođenje zemljišne politike su:

a. Uspostavljanje tržišnog koncepta i strategije gazdovanja građevinskim zemljištem.

b. Upoznavnje stručnjaka i javnosti sa suštinom tržišnog gazdovanja građevinskim zemljištem i

tehničkom infrastrukutrom – tj. nekretninama u cjelini.

c. Utvrđivanje realne tržišne vrijednosti zemljišta, grupe lokacija i samih parcela, i na taj način

afirmisati optimalno uređenje, raspodjelu i eksploataciju građevinskog zemljišta.

d. Afirmacijom tržišta građevinskog zemljišta, te realnih cijena svih instrumenata zemljišne

politike uspostaviti veću pokretljivost sadržaja na parcelama, posebno u centralnom dijelu

Općine Živinice.

e. Izmještati nefunkcionalne, devastirane ili neefikasne sadržaje iz središta centra Općine, te

omogućavati profitabilnim, kvalitetnijim, uspješnijim sadržajima da oplemene urbane centre

Općine Živinice.

f. Obezbjediti koridore za komunalnu i prostor za društvenu infrastrukturu, te utvrditi pravila

građenja i korištenja fondova zemljišta.

g. Korištenje fondova zemljišta, komunalne infrastrukture i objekata moraju biti zasnovani na

osnovnim principima ponude i potražnje.

h. Putem privatnih agencija za uređivanje nekretnina, privatnim kapitalom uređivati pojedine

djelove naselja, te ih postepeno prepuštati efikasnijem, privatnom sektoru, kad Općina

prethodno obezbjedi planski red u tom prostoru, te kada se formiraju realne cjene

građevinskih parcela, tako da Općina povrati svoja uložena sredstva sa dijelom profita i rente.

Na bazi tih sredstava, Općina treba da pristupi uređenju drugih lokacija.

i. Izrada godišnjih i višegodišnjih programa uređenja zemljišta i izgradnje komunalne

infrastrukture bit će noseći instrument implementacije svih planskih akata i treba da

predstavlja sintezu potreba i stvarnih mogućnosti Općine.

j. Primjenom osnovnih ekonomskih principa, efikasnost (na bazi neprikosnovenog privatnog

interesa) i pravednost (na bazi ne samo humanosti, već i efikasnosti i potrebe sigurnosti),

rezultirat će da se na građevinskom zemljištu sa komunalnom infrastrukturom, ali i objektima

svih namjena, sublimiraju svi oblici rente kroz cijenu lokacije, sve do pojedinačne parcele.

OBAVEZE U POGLEDU PLANIRANJA UREĐENJA PROSTORA

Član 11.

Program mjera i aktivnosti za provođenje Prostornog plana za propisani dvogodišnji period

podrazumijeva izradu sljedećih planova:

- Urbanistički projekat Konjuh d.o.o.

- Regulacioni plan Novi grad II poslovna zona

- Regulacioni plan Novi grad II stambena zona


192

- Regulacioni plan Tehnološki park „Ciljuge“

- Regulacioni plan Maline industrijska zona.

Obaveza primjene Prostornog plana i ove Odluke određuje se za sva naselja ruralnog karaktera i

građevinske objekte i intervencije van zona naselja (ostala zemljišta, šumsko i poljoprivredno

zemljište, itd.) uz korištenje posebnih uslova za gradnju, zaštitne zone itd.

Član 12.

Praćenje realizacije i provođenja prostornog plana vrši se kroz:

- monitoring (sistem praćenja aktivnosti, kvaliteta života građana, uticaja na okolinu);

- scoping (analize i odluke odgovornih tijela);

- screening (ekspertske analize).

Monitoring vrše stručne službe Općine Živinice.

Screening vrše stručne institucije Općine Živinice i Tuzlanskog Kantona.

Scoping vrši Općinsko vijeće na bazi izvještaja stručnih službi Općine.

OBAVEZA IZRADE IZVJEŠTAJA U PROSTORU

Član 13.

Obaveza općinske službe je izrada izvještaja o stanju u prostoru na temelju monitoringa za najmanje

dvogodišnji period, na osnovu kojeg će se izraditi i donijeti program mjera za unaprijeđenje stanja u

prostoru, a prije svega, potrebe izrade novih, odnosno izmjena i dopuna postojećih dokumenata,

novih istraživanja za pojedina područja i lokalitete, te primjenu posebnih razvojnih i drugih mjera za

ta područja Općine Živinice, kao što su:

- preduprijeđivanje nezakonitog građenja

- uvođenje monitoringa o stanju prostornog uređenja radi praćenja pojava i procesa u

prostoru

- izradu sanacionih programa za područja bespravne gradnje i legalizaciju takvih objekata.

III – UREĐENJE PROSTORA I NAMJENA POVRŠINA

Član 14.

GRAĐEVINE OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE I TUZLANSKI KANTON

1. Građevine od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine određene su Uredbom o

određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Federalno ministarstvo prostornog

uređenja izdaje urbanistički saglasnost i/ili lokacijsku informaciju ("Sl.novine FBiH“, br.32/14),

donesenom na osnovu člana 40. Stav 1. Tačka 5) i 6) Zakona o prostornom planiranju i

korištenu zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. Novine Federacije BiH“, br.

2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10).

2. Građevine i zahvati na prostorima u granicama nacionalnog spomenika, koje su utvrđene

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, odnosno za građevine i zahvate na


193

područjima upisanim na Privremenu listu nacionalnih spomenika u granicama koje kao

privremene odlukom utvrdi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, Federalno

ministarstvo prostornog uređenja izdaje urbanističku saglasnost i/ili lokacijsku informaciju na

osnovu člana 40. Stav 1. tačka 7) na osnovu Zakona o prostornom planiranju i korištenu

zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine Federacije BiH“, br. 2/06,

72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10).

3. Građevine od značaja za Tuzlanski kanton za koje Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite

okolice TK-a izdaje urbanističku saglasnost i/ili lokacijsku informaciju na temelju prethodno

pribavljenog mišljenja nadležne općinske službe, određene su čl. 62. stav (2) Zakona o

prostornom uređenju i građenju („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br.6/11, 4/13 i

15/13).

4. Područja planiranih, još neizgrađenih koridora i lokacija građevina od značaja za Federaciju

BiH i Tuzlanski kanton, potrebno je kao takva čuvati.

5. Ukoliko na trasama, odnosno, lokacijama građevina navedenih u ovom članu postoje legalno

izgrađene (u skladu sa projektnom dokumentacijom) građevine, istima se dozvoljava

rekonstrukcija u obimu nužnosti za život i rad, te promjena namjene, sve u granicama

postojećih gabarita, kao i tekuće održavanje.

Član 15.

Građevine i zahvati od značaja za Federaciju BiH na području općine Živinice:

a) Infrastruktura

i. Građevine saobraćaja i veza:

- Dionica magistralne ceste M-1.8 Sarajevo - Orašje rekonstrukcija sa gradnjom

obilaznica urbanih struktura prema projektnom rješenju.

- Dionica magistralne ceste M-1.8 Živinice – Simin Han – izgradnja nove trase tzv. Južne

obilaznice grada Tuzla

- Dionica magistralne ceste M-4 Šićki Brod – Živinice – poklapa se sa trasom M-18

- Dionica magistralne ceste M-4 Živinice – Dubrave – Kalesija - Granica RS (Zvornik) -

izgradnja nove trase sa izmještanjem saobraćaja izvan naselja

- Željeznička pruga Brčko – Banovići

- Željeznička pruga Živinice – Zvornik

- Željeznička pruga Ljubače – Kargo centar Dubrave.

ii. Energetske građevine

Dalekovodi:

- Tuzla – Sarajevo 400 kV

- Tuzla – Banja Luka 400 kV

- Tuzla – Višegrad 400 kV

- Tuzla – Zenica 220 kV

- Tuzla – Kladanj 220 kV

b) Nacionalni spomenici

i. Lista nacionalnih spomenika


194

- Drvena džamija u selu Priluk - prirodno graditeljska cjelina

- Nekropola sa stećcima na lokalitetu Jasik u Gračanici - historijsko područje.

ii. Privremena lista nacionalnih spomenika

Spomenici i kulturno – historijska dobra na Privremenoj listi nacionalnih spomenika, koju je usvojila

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika:

- Vrpolje – srednjevjekovna nekropola Đurđevik.

Građevine i zahvati od značaja za Tuzlanski kanton su:

a) Saobraćajna infrastruktura

Regionalne ceste

- Dubrave – Tuzla (R 470)

- Živinice - Međaš (R 469)

- Zelenika – Živinice (R455a)

- Živinice – Svatovac (R455a) sa planiranim izmještanjem dionice

- Ribnica – Živinice (R469)

b) Vodne građevine

- Akumulacija Modrac – zaštićeni vodni resurs od posebnog značaja.

c) Energetske građevine

- Dalekovod Dubrave – Tuzla Centar 110 kV

- Dalekovod Tuzla – Dubrave 110 kV

- Dalekovod Tuzla – Banovići 110 kV

- Dalekovod Dubrave – Zvornik 110 kV

- Dalekovod Đurđevik – Kladanj 110 kV

- Dalekovod Tuzla – Đurđevik 110 kV

d) Zahvati u prostoru i građevine na području općine Živinice, za koje je posebnim propisom

određena obaveza posjedovanja okolinske dozvole, koja se izdaje na osnovu Studije o

procjeni uticaja na okoliš i uslova zaštite okoliša.

e) Zahvati u prostoru i građevine na području općine Živinice za koje se odobrenje za eksploataciju izdaje na osnovu Zakona o rudarstvu: - Rudnici „Kreka“ doo Tuzla - Rudnik mrkog uglja „Đuđevik“ dd - Rudnik mrkog uglja „Banovići“ dd

f) Područje posebnih obilježja zaštićeni pejzaž „Konjuh“


195

Član 16.

Prostornim planom Općine utvrđena su urbana područja i građevinska zemljišta izvan urbanih

područja. Granice urbanih područja i građevinskih zemljišta nanesena su sa preciznošću koja

omogućava katastarska podloga – karta u razmjeri 1:2500 i 1:1000.

Urbana područja i građevinska zemljišta izvan urbanih područja prikazana su na grafičkom prilogu

broj 5. Urbana područja i građevinska zemljišta van urbanih područja - namjena zemljišta i 6. Urbana

područja i građevinska zemljišta van urbanih područja sa režimima građenja.

Član 17.

Uslovi za uređenje prostora i određivanje namjene površina, koji određuju osnovno prostorno –

ambijentalno i urbanističko – graditeljsko uređenje i zaštitu prostora općine Živinice, utvrđuju se

Prostornim planom, a temelje se na:

- Principu održivog razvoja

- Principu racionalnog i svrsishodnog planiranja i korištenja prostora

- Pravilima urbanizma i prostornog planiranja

- Principu zaštite kulturno – istorijskog i prirodnog naslijeđa

- Principu zaštite i unaprijeđenja stanja okoline, principu usaglašavanja prostornog uređenja

općine, kontaktnih općina i sa prostornim uređenjem Tuzlanskog kantona.

USLOVI ZA UREĐENJE PROSTORA

URBANA PODRUČJA

Član 18.

Prostornim planom općine Živinice utvrđeno je 17 urbanih područja i to:

- urbano područje grada Živinice

- 16 urbanih područja na ostalom prostoru općine Živinice.

1. Urbano područje Živinice Grad

Živinice Grad je centralno i sa površinom od P = 1.399 ha najveće urbano područje na

teritoriji Općine Živinice. Na urbano područje Grad se nadovezuju urbana područja Kovači i

Živinice Gornje. Geografski zauzima prostor sjeveroistočno i jugozapadno od magistralnog

puta M-18 Sarajevo - Orašje i željezničke pruge Brčko – Banovići. Granice urbanog područja

su na jugoistoku: pista aerodroma Ciljuge – Tehnološki park ciljuge i građevinsko zemljište

Kovači; sjevere granice su: odlagalšite Zapad, građevinsko zemljište Spreča i privredne zone,

dok su granice sa ostalih strana zone poljoprivrednog i šumskog zemljište. Duž urbanog

područja Grad prolazi rijeka Oskova. U sastavu ovog područja se nalaze naselja: Strašanj,

Maline, Jezero, Bare, Riba, Oskova i Litve.

2. Urbano područje Živinice Gornje

Urbano područje Živinice Gornje jugoistočnom se stranom nadovezuje na urbano područje

Živinice Grad. Nalazi se sjeverozapadno od regionalnog puta R-469 Ribnica - Živinice,


196

željezničke pruge Brčko – Banovići, te rijeke Oskova. Površina urbanog područja iznosi P =

157,47 ha. Južna granica je građevinsko zemljište Višća Donja, a sa ostalih strana područje

okružuju zone građevinskog i poljoprivrednog zemljišta. U sastav urbanog područja ulaze

naselja: Živinice Gornje, Šabanovići i Kovačevići.

3. Urbano područje Živinice Donje

Urbano područje Živinice Donje se istočnom stranom nadovezuje na urbano područje Živinice

Grad. Nalazi se južno od regionalnog puta R-455a Živinice - Svatovac, odnosno sjeverno i

istočno od lokalnog puta L-2 Barice - Živinice. Površina urbanog područja iznosi P= 140,80 ha.

Urbano područje na južnoj i jugoistočnoj strani graniči sa građevinskim zemljištem Živinice

Gornje, na sjeverozapadu graniči sa građevinskim zemljištem Živinice Donje, dok su ostale

granice zone poljoprivrednog i šumskog zemljišta. U sastav urbanog područja ulaze naselja:

Živinice Donje, Rasadište, Tadići, Aljići i Spahići.

4. Urbano područje Zukići

Urbano područje Zukići se nalazi na krajnjem jugu općine. Područje površine P= 181,84 ha se

nalazi istočno i zapadno od magistralnog puta M-1.8 Sarajevo - Orašje i rijeka Gostelja.

Područje je sa istoka, sjevera i sjeverozapada ograničeno dominantno poljoprivrednim

zemljištem, dok je sa zapada, jugoistoka i sjeveroistoka ograničeno kompleksima šume. U

sastavu urbanog područja ulaze naselja: Zukići, Jelah, Mujanovići i Podgajevi.

5. Urbano područje Višća Gornja

Urbano područje Višća Gornja se nalazi u jugozapadnom dijelu općine, na prostoru koje je sa

sjeverne granice ograničeno površinskim kopom Višća (RMU Đurđevik). Površina urbanog

područja iznosi P= 94,06 ha. Područje je sa jugoistočne strane ograničeno rijekom Višća, sa

sjverozapadne jezerom Hadžije. Zone poljoprivrednog zemljišta ograničavaju područje sa

sjeveroistočne, istočne i južne strane, dok sa zonama šumskog zemljišta graniči na istoku i

jugozapadu. U sastav urbanog područja ulaze naselja: Višća Gornja, Gornja Mahala, Smajići,

Hadžije, Kupirusi i Taletovići.

6. Urbano područje Tupkovići

Urbano područje Tupkovići se nalazi na krajnjem jugoistočnom dijelu općine, prema granici

sa općinom Kalesija. Područje od P= 139,06 ha se nalazi sjeverno i južno od lokalnog puta L 4

Bašigovci – Repuh. Granica na sjeveroistoku i zapadu područja je građevinsko zemljište

Tupkovići Gornji i Tupkovići Donji. Južna i jugoistočna granica područja je kompleks šuma,

dok su ostale granice zone poljoprivrednog zemljišta. U sastav urbanog područja ulaze

naselja: Tupkovići Gornji, Tupkovići Donji, Perhatovići, Perhatovići, Trojan, Brezik, Ferizovići i

Ćasuri.

7. Urbano područje Šerići

Urbano područje Šerići se nalazi u sjeverozapadnom dijelu općine, južno od lokalnog puta L-2

Barice - Živinice i jezera Modrac. Površina urbanog područja iznosi P= 262,83 ha. Zapadno

graniči sa građevinskim zemljištem i urbanim područjem Priluk, dok je sa ostalih strana


197

ograničeno zonama poljoprivrednog i šumskog zemljišta. U sastav urbanog područja ulaze

naselja: Džizići, Mujezinovići, Kamberovići, Pepići, Hasići i Čičkušići.

8. Urbano područje Svojat

Urbano područje Svojat se nastavlja na urbano područje Lukavica Gornja. Područje površine

P= 113,50 ha se nalazi sjeverno i južno od regionalnog puta R-455a Zelenika – Živinice.

Sjeverozapadna granica je građevinsko zemljište Lukavica Gornja, sjeverna, južna i

jugozapadna je zona šumskog zemljišta, dok su ostale granice zone poljoprivrednog zemljišta.

U sastavu urbanog područja ulaze naselja: Svojat, Džankići, Nurkići, Siletinac, Ćeteništa.

9. Urbano područje Suha

Urbano područje Suha se nalazi u sjeverozapadnom dijelu općine, na prostoru

pozicioniranom južno od regionalnog puta R-455a Živinice - Svatovac. Površina urbanog

područja iznosi P= 143,58 ha. Sjeveroistočna granica urbanog područja je građevinsko

zemljište Živinice Donje, dok je sa ostalih strana područje okruženo zonama poljoprivrednog

i zonom šumskog zemljišta na jugoistoku. U sastav urbanog područja ulaze naselja: Suha,

Suljići, Muharemovići, Halilovići, Hodžići i Džizići.

10. Urbano područje Priluk

Urbano područje Priluk se nalazi u krajnjem sjeverozapadnom dijelu općine, južno od jezera

Modrac, te na teritoriji koja se nalazi sjeverno i južno od lokalnog puta L-2 Barice - Živinice.

Površina urbanog područja iznosi P= 324,70 ha. Istočno se nadovezuje na urbano područje

Šerići, dok su ostale granice naizmjenične zone poljoprivrednog i šumskog zemljišta. U sastav

urbanog područja ulaze naselja: Priluk, Avdihodžići, Aljići, Omerovići, Halilovići, Klapići, Poljići

i Mešići.

11. Urbano područje Kovači

Urbano područje Kovači se neposredno nastavlja na urbano područje Živinice Grad i

Đurđevik. Područje je ograničeno željezničkom prugom Živinice – Zvornik i pistom aerodroma

Ciljuge na sjeveru i sjeveroistoku, na sjeverozapadu je ograničeno prugom Živinice – Đurđevik

a na jugoistoku Bašigovačkim jezerom. Ostale granice su zone poljoprivrednog i građevinskog

zemljišta. Površina urbanog područja iznosi P= 511,26 ha. U sastav urbanog područja ulaze

naselja: Kovači, Ciljuge, Lug, Polja, Krivaje i Rovine.

12. Urbano područje Lukavica Gornja

Urbano područje Lukavica Gornja se nalazi na jugoistočnom dijelu općine, naslanjajući se na

urbano područje Svojat na sjeveroistočnoj granici. Površina urbanog područja iznosi P =

184,25 ha. Regionalna cesta R 455a Zelenika – Živinice prolazi sjveroistočnim dijelom

područja. Granice na zapadu i jugozapadu su kompleksi šumskog zemljišta, dok su ostale

granice područja poljoprivrednog zemljišta. U sastav urbanog područja ulaze naselja:

Lukavica Gornja, Mešanovići, Lijehe, Kuljani i Tursunovići.

13. Urbano područje Lukavica Donja


198

Urbano područje Lukavica Donja se nalazi na jugoistočnom dijelu općine, naslanjajući se na

urbano područje Bašigovci na zapadnoj granici. Površina urbanog područja iznosi P = 121,27

ha. Regionalna cesta R 455a Zelenika – Živinice prolazi sjevernim dijelom područja. Zapadna

granica je građevinsko zemljište Bašigovci, jugoistočna i sjeveroistočna granica je kompleks

šumskog zemljišta, dok se poljoprivredno zemljište nalazi na jugu i sjeveru. U sastav urbanog

područja ulaze naselja: Lukavica Donja, Potočari, Brđani, Lone i Malica.

14. Urbano područje Gračanica

Urbano područje Gračanica se nalazi u istočnom dijelu općine, na području istočno i zapadno

od lokalnog puta L17 Svojat - Gračanica. Površina urbanog područja iznosi P= 174,46 ha.

Sjverozapadna granica područja je građevinsko zemljište Gračanica, zone poljoprivrednog

zemljišta se nalaze na sjeveru, zapadu i jugozapadu, dok su zone šumskog zemljišta

raspoređene na ostalim dijelovima. U sastav urbanog područja ulaze naselja: Gračanica,

Durići, Vrtoge i Juse.

15. Urbano područje Đurđevik

Urbano područje Đurđevik se nalazi u centralnom dijelu općine, na području koje se proteže

istočno i zapadno od koridora kojeg čine magistralna cesta M 1.8. Sarajevo – Orašje,

željeznička pruga Živinice – Đurđevik i rijeka Gostelja. Površina urbanog područja iznosi P =

244,14 ha. Područje na zapadnoj strani graniči sa građevinskim zemljištem Đurđevik i

odlagalištem RMU Đurđevik, na sjeveru i sjevoristoku graniči sa građevinskim zemljištem

Kovači, ostale granice su zone poljoprivrednog i šumskog zemljišta. U sastav urbanog

područja ulaze naselja: Đurđevik, Stari Đurđevik, Kovači, Medovići, Neverče i Nišići.

16. Urbano područje Dubrave

Urbano područje Dubrave se nalazi na krajnjem sjeveroistočnom dijelu općine, na području

sjeverno i južno od regionalnog puta R-469 Živinice – Međaš. Površina urbanog područja

iznosi P= 473,98 ha. Južna granica područja je Međunarodni aerodrom „Tuzla“ sa Kargo

centrom, jugoistočno je građevinsko zemljište Dubrave Donje, dok je sa ostalih strana

područje ograničeno zonama šumskog i poljoprivrednog zemljišta. U sastav urbanog područja

ulaze naselja: Dubrave Donje, Dubrave Gornje, Beširovići, Bukovac, Hadžići, Krževići, Kadrići,

Orašje, Žunovići, Dedići.

17. Urbano područje Bašigovci

Urbano područje Bašigovci se nalazi na istočnom dijelu općine, u neposrednoj blizini urbanih

područja Kovači i Lukavica Donja. Područje površine P= 137,85 ha se nalazi južno od

regionalnog puta R-455a Zelenika – Živinice i Bašigovačkog jezera, te istočno i zapadno u

odnosu na lokalni put L13 Pjeskulje – Brđani. Istočna granica je građevinsko zemljište Lukavac

Donji, dok su južne i jugozapadne granice zone šumskog i poljoprivrednog zemljišta. U

sastavu urbanog područja ulaze naselja: Bašigovci, Strane, Roljići, Podbrđani i Podoljani.

Član 19.


199

Prostorni obuhvati urbanih područja općine Živinice iz prethodnog člana obuhvataju sva postojeća i planirana građevinska zemljišta, te ostala zemljišta sa utvrđenim namjenama, a prostorno su određeni slijedećim koordinatama centroida:

Urbano područje x y

Bašigovci 6555747,40 4918533,50

Đurđevik 6553323,35 4918688,74

Dubrave 6556408,55 4925742,40

Gračanica 6561251,66 4916876,64

Kovači 6554202,07 4920763,88

Lukavica Donja 6556711,25 4918477,74

Lukavica Gornja 6558615,03 4917450,17

Priluk 6542771,37 4925662,75

Šerići 6544802,61 4924977,70

Suha 6547152,48 4923750,99

Svojat 6559650,57 4917442,20

Tupkovići 6563020,03 4917641,34

Višća Gornja 6548696,35 4916518,67

Živinice Donje 65492015,58 4922627,84

Živinice Gornje 6550036,04 4920564,74

Živinice Grad 6552035,41 4923097,81

Zukići 6553610,20 4914074,22

REŽIMI GRAĐENJA

Član 20.

Intenzitet i karakter građenja na pojedinim područjima Općine Živinice određuje se kroz izradu

planskih dokumenata, kojim se određuju sljedeći režimi građenja:

Režim zabrane građenja - na područjima od značaja za budući razvoj na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnja, osim tekućeg održavanja i građevinskih zahvata s ciljem osiguranja osnovnih higijenskih uslova, promjene namjene unutar postojećih gabarita građevina, a samo izuzetno se dozvoljava podizanje novih građevina i uređaja koji podržavaju postojeću funkciju tih područja (objekti neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti za snabdijevanje i sl.).

Režim građenja I stepena - na urbanom području na kojem se planira građenje, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima područja sa zaštićenim kulturno – istorijskim i prirodnim naslijeđem, turističkim naseljima, sportskim, rekreacijskim i zdravstvenim područjima na kojima se planira građenje; na privrednim zonama većim od 5 ha, za koje se uslovi za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu zoning plana, regulacionog plana, odnosno urbanističkog projekta izrađenog na osnovu regulacionog plana, te na manjim dijelovima užeg urbanog područja koje je već građeno i na kojem ne predstoji intenzivno građenje, rekonstrukcija ili sanacija za koje se uslovi za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu urbanističkog projekta, ako nije donesen regulacioni plan.


200

Režim građenja III stepena - na urbanim područjima za koja se uslovi za odobravanje građenjautvrđuju na osnovu prostornog plana i plana parcelacije.

Režim građenja IV stepena - na urbanim i drugim područjima za koja nije utvrđena obaveza donošenja plana parcelacije, a za koja se uslovi za odobravanje građenja određuju po postupku koji je utvrđen zakonom.

Član 21.

U općini Živinice, a prema grafičkim prilozima ovog Plana, određeni su režimi građenja, a kako slijedi:

Režim građenja I stepena - za sve prostorne cjeline - područja na kojima je obavezna izrada detaljnih planskih dokumenata (zoning plan, regulacioni plan, urbanistički projekat) i to:

- Za sve prostorne cjeline na užem urbanom području grada Živinice, - Za sve prostorne cjeline na urbanom području grada Živinice na kojima se planira

izgradnja kolektivnih ili individualnih objekata, rekonstrukcija ili sanacija postojećih objekata definirane kao stambeno-poslovne zone, zone kolektivnog stanovanje i zone mješovitog kolektivnog i individualnog stanovanja,

- Za poslovne zone, - Za rekreacione zone, - Za sve privredne zone čija je površina veća od 5 ha, - Za zone društvene infrastrukture, sporta i rekreacije, turizma i ugostiteljstva na lokalitetu

Zlaća,

Režim građenja III stepena – na područjima na kojima se uslovi za odobravanje građenja utvrđuju na osnovu Prostornog plana i Plana parcelacije, tj. do donošenja plana parcelacije, uslovi za odobravanje građenja se izdaju na osnovu Prostornog Plana Općine. Ovaj režim građenja vrijedi za:

- Za prostorne cjeline unutar urbanog područja Živinice grad koje nisu obuhvaćene I režimom građenja, a na kojima je planirana ili je već realizovana individualna stambena izgradnja,

- Za sve prostorne cjeline – područja koje se nalaze u okviru ostalih urbanih područja općine Živinice, na kojima je planirana ili je već realizovana individualna stambena izgradnja,

- Za sve privredne zone površine manje od 5 ha,

Režim građenja IV stepena – za sva građevinska zemljišta izvan urbanih područja. Granice detaljnih planskih dokumenata određuje Općinsko vijeće na osnovu potreba i observacije na

terenu.

NAMJENA POVRŠINA

Član 22.

Određivanje namjene prostora proizilazi iz potrebe urbanog, demografskog i privrednog razvoja

općine Živinice, te potrebe očuvanja kvaliteta prostora i okoline, održivo korištenje resursa, uz

unaprijeđenje kvaliteta života. Ovi ciljevi prostornog uređeja, u skladu sa Prostornim planom,

ostvaruju se kroz racionalno korištenje i zaštitu prostora i u tom pravcu će se:

- Poticati kvalitetna izgradnja unutar urbanih područja, odnosno, građevinskog zemljišta, te

revitalizacija postojećih građevina.


201

- Suzbijati i sankcionisati bespravna izgradnja.

- Smanjivati i sprječavati nenamjensko korištenje prirodnih resursa.

- Obezbjediti sanacija devastiranih površina, posebno eksploatacionih polja, klizišta, nelegalnih

odlagališta otpada kroz prenamjenu i rekultivaciju zemljišta.

- Kvalitetno prostorno usmjeravanje privrednih zona u cilju što boljeg privrednog razvoja kroz

smjernice o lociranju privrednih, industrijskih i prerađivačkih djelatnosti, što doprinosi

razvoju malih i srednjih preduzeća, lociranju industrijskih i tehnoloških parkova, inkubatora i

sl., kao i boljem stanju u oblasti zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta.

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Član 23.

Izgradnja naselja, građevina i drugi zahvati u prostoru na području općine Živinice, mogu se odobriti

samo na građevinskom zemljištu utvrđenim ovim Prostornim planom, sa različitim namjenama, kao

što su stanovanje, poslovne zone, privredne zone.

Na građevinskom zemljištu u urbanim područjima primjenjuju se režimi građenja I i III stepena.

Član 24.

Sva građevinska zemljišta koja su na osnovu analiza utvrđena kao građevinska zemljišta, a koja ne

ulaze u granice urbanih područja, utvrđuju se kao građevinska zemljišta izvan urbanih područja.

Građevinska zemljišta izvan urbanih područja prostorno su određena koordinatama centroida:

NM Bašigovci X Y

GZ Bašigovci 64,87 ha 6555848,36 4920059,15

NM Brnjica X Y

GZ Berići 5,65 ha 6550656,47 4916260,66

GZ Brnjica 1 3,33 ha 6550584,08 4914843,07

GZ Brnjica 2 10,02 ha 6551333,27 4915717,44

GZ Brnjica Donja 20,20 ha 6552911,43 4916980,78

GZ Dubrava 2,40 ha 6550079,40 4915448,10

GZ Parnjače 5,58 ha 6549525,99 4915456,99

NM Djedino X Y

GZ Djedino 1 24,05 ha 6552976,89 4914346,63

GZ Djedino 2 4,95 ha 6551829,58 4914573,65

NM Dubrave Donje X Y

GZ Lučići 6,43 ha 6555787,49 4925191,06

NM Dubrave Gornje X Y

GZ Begići 34,18 ha 6558690,38 4925100,02

GZ Derviši 9,39 ha 6558819,12 4926086,68

GZ Kadrići 17,10 ha 6558386,66 4926698,02

GZ Sofići 1,92 ha 6558035,23 4926797,89

GZ Turijanci 10,81 ha 6556597,25 4926627,87

NM Dunajevići X Y

GZ Dunajevići 5,17 ha 6555053,28 4915932,69


202

GZ Kotornica 9,45 ha 6553762,85 4915646,46

NM Đurdevik X Y

GZ Živčići 11,73 ha 6552640,87 4917540,34

GZ Aljići 120,17 ha 6552658,22 4919478,51

GZ Husinovače 2,36 ha 6551922,05 4919550,32

GZ Šahići 27,69 ha 6550984,88 4917130,81

NM Gračanica X Y

GZ Brezik 1 15,50 ha 6561958,19 4917664,28

GZ Gračanički lug 2 3,08 ha 6561623,20 4918184,12

GZ Gračanički lug 2 10,50 ha 6561516,71 4918758,26

NM Kovači X Y

GZ Boškovići 2,35 ha 6553304,67 4916209,45

GZ Gaj 2,23 ha 6554366,43 4918119,71

GZ Juroševići 4,44 ha 6552783,07 4916716,59

NM Kršići X Y

GZ Kršići 17,65 ha 6555745,45 4913939,49

NM Kuljan X Y

GZ Džebari 4,46 ha 6559548,39 4912528,53

GZ Gladojevići 10,65 ha 6558685,87 4912815,74

GZ Kuljan 21,29 ha 6557752,93 4913923,08

NM Lukavica Donja X Y

GZ Brodić 1,32 ha 6557390,57 4919812,45

GZ Husići 6,16 ha 6556833,75 4917732,46

GZ Šibovi 1 6,80 ha 6557783,94 4918754,61

GZ Prisadi 1 5,09 ha 6556803,32 4919197,94

GZ Prisadi 2 6,71 ha 6557322,47 4919270,37

NM Lukavica Gornja X Y

GZ Luke 1,85 ha 6559137,67 4918317,51

GZ Šibovi 2 18,49 ha 6558499,28 4918636,13

NM Odorovići X Y

GZ Đuvelika 2,94 ha 6547330,86 4917136,36

GZ Kazalj 32,68 ha 6548203,39 4918866,27

GZ Odorovići 32,47 ha 6547989,49 4916989,65

GZ Repišta 13,51 ha 6546072,26 4919412,38

NM Priluk X Y

GZ Kiseljak 6,09 ha 6545377,13 4927280,30

GZ Luke 4,25 ha 6541707,47 4924008,31

NM Spreča X Y

GZ Gajevi 10,33 ha 6556077,76 4927458,98

GZ Petrovići 2,79 ha 6556189,22 4928046,88

GZ Spreča 23,95 ha 6554360,52 4926909,54

GZ Tadići 104,46 ha 6552896,81 4925756,06

NM Suha X Y

GZ Bajrići 4,60 ha 6547697,67 4922607,58

GZ Džuderije 5,10 ha 6547791,78 4922236,84

GZ Džulovići 44,07 ha 6547872,52 4924011,33


203

NM Svojat X Y

GZ Krivača 1 5,57 ha 6560427,80 4919517,07

NM Šerići X Y

GZ Alagići 2,35 ha 6546165,44 4923756,14

GZ Beganovići 10,11 ha 6545402,00 4924060,42

GZ Hodžići 2,69 ha 6544111,26 4924405,39

GZ Rijeka 11,40 ha 6544969,45 4922993,86

NM Tupkovići Donji X Y

GZ Brezik 2 8,18 ha 6562168,49 4917843,29

GZ Filipovići 2 10,36 ha 6563682,49 4918280,25

GZ Glavica 6,84 ha 6562801,22 4918803,64

GZ Nabrežak 1,57 ha 6563738,63 4918721,28

GZ Repuh 2 10,10 ha 6564986,12 4918318,62

GZ Samardžije 2,79 ha 6563247,81 4919043,91

NM Tupkovići Gornji X Y

GZ Culjage 1,67 ha 6564023,21 4917616,95

GZ Filipovići 1 8,73 ha 6564181,23 4918057,21

GZ Repuh 1 22,19 ha 6564904,55 4918093,43

NM Višća Donja X Y

GZ Ćenda 11,30 ha 6549645,49 4917143,42

GZ Požar 70,55 ha 6550560,48 4919837,12

GZ Višća Donja 3 2,07 ha 6549550,83 4916073,87

GZ Višća Donja 1 15,40 ha 6550275,42 4917910,96

GZ Višća Donja 2 6,91 ha 6550242,34 4918755,21

GZ Jahići 8,98 ha 6550071,61 4917335,09

NM Višća Gornja X Y

zona društvene infrastrukture na lokalitetu Zlača - D2

0,62 ha 6544756,48 4914382,00

zona sporta i rekreacije na lokalitetu Zlača - R2

8,84 ha 6544756,48 4914382,00

zona stanovanja na lokalitetu Zlača - S2

0,009 ha 6544756,48 4914382,00

zona turizma i ugostiteljstva na lokalitetu Zlača -T2

4,73 ha 6544756,48 4914382,00

NM Vrnojevići X Y

GZ Okletnice 1 27,82 ha 6553133,13 4916028,32

GZ Okletnice 2 3,44 ha 6553430,63 4915032,15

GZ Vrnojevići 10,51 ha 6552617,56 4915510,09

NM Zelenika X Y

GZ Bučje 3,24 ha 6560306,89 4915840,41

GZ Krivača 2 2,83 ha 6560883,78 4919723,17

GZ Zelenika 31,55 ha 6560238,68 4916818,09

NM Zukići X Y

GZ Gajevi 3,07 ha 6554419,35 4913029,88


204

GZ Zukići 17,69 ha 6554593,88 4913826,37

NM ŽIvinice Donje X Y

GZ Živinice Donje 19,20 ha 6550139,86 4922817,63

GZ Barakovac 10,11 ha 6550124,30 4924163,64

GZ Barice 27,60 ha 6548562,25 4923704,77

GZ Brezik 16,80 ha 6548234,10 4921989,25

GZ Lužići 5,88 ha 6549758,85 4923414,39

NM Živinice Gornje X Y

GZ Altić Mahala 1 12,23 ha 6548353,15 4921173,58

GZ Altić Mahala 2 4,32 ha 6547849,80 4921278,81

GZ Bare 1 16,07 ha 6549303,78 4919360,09

GZ Bare 2 4,09 ha 6547556,78 4919096,53

GZ Dolovi 1,86 ha 6550680,33 4921192,18

GZ Gosci 10,89 ha 6546485,05 4919305,41

GZ Grabik 19,72 ha 6549748,21 4921961,70

GZ Odžak 14,34 ha 6549108,53 4921817,31

GZ Omerovići 1 2,16 ha 6548972,26 4920625,01

GZ Omerovići 2 2,38 ha 6549159,82 4920266,40

GZ Petrovići 6,81 ha 6548801,56 4920865,39

NM Živinice Grad X Y

GZ Bare 2,62 ha 6548871,08 4925826,12

GZ Maline 1,49 ha 6549601,05 4926771,04

GZ Polja 2,90 ha 6551091,49 4926696,62

GZ Salkičići 5,02 ha 6551721,53 4926794,96

Građevinska zemljišta izvan urbanih područja su prikazana u grafičkom dijelu Prostornog plana, a

obrazložena u tekstualnom dijelu Prostornog plana.

Član 25.

Izvan granica građevinskog zemljišta, prema važećoj zakonskoj regulativi, može se odobriti građenje

koje, s obzirom na svoje specifičnosti, zauzima prostor i izvan urbanog područja, odnosno,

građevinskog zemljišta, a to su:

- Magistralna i regionalna infrastruktura (saobraćajna, energetska, vodoprivredna,

telekomunikacijska i dr.)

- Zdravstvene, rekreacione i sportske građevine.

- Građevine za potrebe odbrane i vojske.

- Stambene i privredne građevine poljoprivrednog proizvođača za potrebe poljoprivredne

proizvodnje ili seoskog turizma, uključujući melioracione sisteme navodnjavanja.

- Istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih resursa (mineralne sirovine, šume,

vode, poljoprivredno zemljište idr).

- Komunalne i druge slične građevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen obilježja

i sl.).

Član 26.


205

O statusu izgrađenih površina (objekti individualnog stanovanja i pojedinačni privredni kompleksi)

unutar zemljišta koje nisu utvrđeno kao građevinsko zemljište (poljoprivredno, šumsko i dr.),

odlučivat će se u skladu sa važećom zakonskom regulativom i odredbama ove Odluke u svakom

pojedinačnom slučaju, te na osnovu ispunjavanja urbanističkih uslova (mogućnosti pristupa,

opremljenosti ostalom infrastrukturom, položaju objketa u odnosu na postojeće stanje izgrađenosti

itd.).

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Član 27.

Interes očuvanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta mora se uzeti u obzir pri utvrđivanju strateških

opredjeljenja, pri izradi planskih dokumenata i razvojnih programa. Poljoprivredno zemljište je

prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa, te uživa posebnu zaštitu, koristi se za poljoprivrednu

proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim

važećom zakonskom regulativom.

Radi zaštite zemljišta uz stava 1 ovog člana, potrebno je:

- Maksimalno čuvati površine čija je namjena poljoprivredno zemljište, u što većem obimu i

kvalitetu, pri čemu je potrebno uvažavati procese urbanog razvoja općine Živinice.

- Podizati kvalitet poljoprivrednog zemljišta, naročito obradivih površina i oranica koje su

prikladne za kultivaciju, kroz različite oblike unaprijeđenja zemljišta.

- Donijeti programe korištenja poljoprivrednog zemljišta, te pomagati razvoj intenzivne

poljoprivrede, posebno u I agrozoni.

- Osigurati rekultivaciju zemljišta u skladu sa važećoj zakonskom regulativom, a na prostorima

napuštenih rudarskih radova, površinskih kopova uglja i krečnjaka, na prostorima podzemne

eksploatacije uglja, na deponijama šljake, a gdje je završeno odlaganje.

- Osigurati rekultivaciju poljoprivrednog zemljišta korištenog za eksploataciju mineralnih i

drugih materija, koja nema trajni karakter i privoditi odgovarajućoj namjeni, odnosno,

osposobljavati za poljoprivrednu proizvodnju prema projektu rekultivacije poljoprivrednog

zemljišta izrađenog od strane registrovane naučne i stručne institucije.

- Poljoprivredno zemljište je utvrđeno u grafičkom dijelu Prostornog plana, te obrazloženo u

tekstualnom dijelu Prostornog plana.

ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Član 28.

U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura i građevine koje su u

funkciji gospodarenja šumama. Ostale građevine mogu se graditi ili izvoditi zahvati na šumskom

zemljištu, samo ako su planirani važećim planskim dokumentima.

Na šumskom zemljištu mogu se graditi i građevine sa posebnom namjenom za turizam, sport i

rekreaciju i pripadajuća infrastruktura, kao i infrastrukturne građevine uz zadovoljavanje posebnih

okolinskih uslova.


206

Na šumskom zemljištu mogu se vršiti radovi istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina, te

izgradnja građevina i infrastrukture za te svrhe, pod uslovom ptrehodne izrade cjelovite studije

opravdanosti, uključujući i studiju uticaja na okolinu, kojima se potvrđuje opravdanost.

Investitor dopuštene građevine ili zahvata u prostoru na šumskom zemljištu, čija namjena će zbog

toga biti trajno promijenjena ili čija će vegetacija biti uništena, dužan je izvršiti zamjensku sadnju

drveća i druge vegetacije na dijelu šumskog zemljišta, koji odredi nadležna uprava za šumarstvo.

Član 29.

Šume se ne mogu krčiti radi izgradnje stambenih, poslovnih ili privrednih građevina. Izuzetno, za

građenje građevina predviđenih važećim dokumentima, u slučaju kada se time postiže veća trajna

korist i ako neće biti štetnih posljedica na okolinu, prethodno se mora pribaviti dozvola za krčenje

šume.

Zbog njihovoh ekološkog značaja, potrebno je šumske površine definisati u skladu sa njihovom

rasprostranjenošću, te poštovati odgovarajuću udaljenost od njihovog ruba pri planiranju drugih

sadržaja. Zabranjena je izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom na

udaljenosti manjoj od 300 m od granice šume.

Potrebno je sačuvati šume s posebnom namjenom ili šume od posebnog značaja, te omogućiti

građenje samo onih građevina koje po svojoj namjeni spadaju u šumske prostore (planinski domovi,

izletišta, lovačke kuće i sl.).

Član 30.

Šume Zaštićenog pejzaža Konjuh su utvrđene planom višeg reda i kao takve preuzete u potpunosti i u

ovom dokumentu.

Sva namjena zemljišta i uslovi upotrebe unutar granica ZP Konjuh, definisane su posebnim planskim

dokumentom, čija implementacija unutar granica općine Živinice mora biti apsolutno poštovana i

zadržana.

KARAKTER NASELJA

Član 31.

Naselja urbanog karaktera na području Općine Živinice su:

- Živinice Grad - Živinice Gornje - Živinice Donje - Đurđevik - Dubrave Gornje.

Član 32.

Naselja mješovitog karaktera na području Općine Živinice su:

- Dubrave Donje - Odorovići


207

- Višća Gornja - Višća Donja.

Član 33.

Naselja ruralnog karaktera na području Općine Živinice su:

- Bašigovci - Brnjica - Djedino - Dunajevići - Gračanica - Kovači - Kršići - Kuljan - Lukavica Donja - Lukavica Gornja - Priluk - Spreča - Suha - Svojat - Šerići - Tupkovići Donji - Tupkovići Gornji - Vrnojevići - Zelenika - Zukići.

ODNOS PREMA POSTOJEĆIM GRAĐEVINAMA

Član 34.

Sve izgrađene građevine koje nisu u skladu sa Prostornim planom, zadržavaju se do privođenja

zemljišta krajnjoj namjeni i na njima je moguće vršiti radove tekućeg održavanja i neophodne

sanacije.

USLOVI SMJEŠTAJA PRIVREDNIH SADRŽAJA U PROSTORU

Član 35.

Prostornim planom utvrđene su privredne zone i privredni kompleksi kojie obuhvataju postojeće i

planirane površine za razvoj privrednih djelatnosti.

Pregled planiranih navedenih površina prikazan je na grafičkom prilogu br. 10 “ Mineralne sirovine i

privredna infrastruktura”.

Član 36.

Kapaciteti privredne infrastrukture usmjeravaju se na površine za proizvodne, proizvodno-poslovne i

privredne zone.

Privredne djelatnosti trebaju da ispune sljedeće uslove:


208

- Racionalno koriste prostor, bolje iskoriste i popunjavaju postojeće zone namjene ovim

djelatnostima, kako bi se spriječilo neopravdano zauzimanje novih površina.

- Da zadovoljavaju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, mirisa, onečišćavanja

zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl).

- U urbanim sredinama treba obezbjediti intenzivnije korištenje poslovnog prostora i

prenamjenu postojećeg prostora za potrebe tercijarne i kvartarne djelatnosti, kao i

proizvodne pogone koji ne umanjuju kvalitet stanovanja i ne ugrožavaju okoliš.

- Na površinama naseljenih područja mogu se predvidjeti kapaciteti za preradu poljoprivrednih

i stočarskih proizvoda, kapaciteti za razvoj etno zanatstva, seoskog turizma i ostalih

programa, koji su u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine.

- Posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivrednu i stočarsku djelatnost.

Član 37.

Smještaj kapaciteta kao što su skladišta i prodaja roba, skladišta i prodaja građevinskog materijala,

trgovački centri, proizvodni kapaciteti, tržni i uslužni centri i td., usmjeravaju se u privredne zone.

U ovim zonama obavezno je zadovoljen saobraćaj u mirovini na vlastitoj parceli.

Član 38.

Odobrenje za eksploataciju mineralnih sirovina (ugalj, nafta i plin, mineralne vode, termalne vode,

željezovito – niklonosno – kobaltna ruda, kvarcni pijesak, krečnjak, tehnički i ukrasni kamen i

cementni laporac) izdaje se na osnovu istraživanja i kompleksne ekonomske procjene.

Donijeti mjere za sprečavanje nekontrolisane i nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina.

Poštovati utvrđene zone eksploatacije, zaštite i istražnih prostora, te sa ovog stanovišta na ovim

površinama ne izdavati urbanističke saglasnosti za stambenu i drugu vrstu izgradnje, te adekvatnim

nadzorom spriječiti bespravnu izgradnju.

Napušteni objekti i eksploataciona polja mogu promjeniti namjenu u skladu sa odrednicama ovog

plana, a u skladu sa potrebama investitora i Općine.

Za napuštene objekte i eksploataciona polja neophodno je izraditi programe i planove sanacije, te

revitalizacije degradiranih površina. Ove programe i planove usvaja Općinsko vijeće, na prijedlog

načelnika Općine.

Izradu programa i projekata finansira korisnik degradiranog prostora i drugi investitori zainteresovani

za korištenje ovih površina.

Zagađivači iz ove grupe korisnika prostora moraju voditi stalnu aktivnost na smanjenju zagađenja.


209

USLOVI SMJEŠTAJA DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE U PROSTORU

Član 39.

Ovim Prostornim planom utvrđuju se uslovi smještaja i razvoja društvene infrastrukture (društvene i

komercijalne djelatnosti). Ovi sadržaji u pravilu lociraju se u skladu sa sistemom i hijerarhijom

centara.

Član 40.

Na području Općine Živinice, sistem i hijerarhiju centara odlikuje:

I. primarni centar: Živnice Grad

II. sekundarni centri: Dubrave Gornje, Gračanica, Šerići i Đurđevik

Član 41.

Ovim Prostornim planom utvrđeni su, a u skladu sa hijerarhijom centara, smještaj i razvoj društvene

infrastrukture.

Smještaj građevina društvene infrastrukture na naseljenim područjima utvrđuje se planom

parcelacije.

Član 42.

U svim centrima obavezno je obezbjediti površine za smještaj sadržaja društvene infrastrukutre u

skladu sa potrebama stanovništva naselja i gravitirajućeg područja.

Član 43.

Unutar naseljenih područja, izgradnja građevina društvene infrastrukture može se odobriti unutar

građevinskog zemljišta u zavisnosti od zahtjeva djelatnosti i prostornih mogućnosti.

Urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje građevina društvene infrastrukutre na građevinskom

zemljištu naseljenih područja izdaje se na osnovu Prostornog plana, plana parcelacije i uslova

utvrđenih u ovoj odluci.

Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje građevine, urbanistička saglasnost i odobrenje

za građenje se izdaju i bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na građevini na kojoj je određena

parcela koja služi za njenu redovnu upotrebu.

PREDŠKOLSKE USTANOVE

Član 44.

Predškolske ustanove (dječije jasllice i vrtići) smještaju se na način da pokriju potrebe određenih

područja i da se stvore najprimjerenija gravitaciona područja za svaku predškolsku ustanovu.

Potreba za predškolskim ustanovama određuje se na osnovu pretpostavljenih 9% učešća djece

predškolskog uzrasta (0 - 6 god) u ukupnom broju stanovnika.

U predškolskim ustanovama se obezbjeđuje smještaj za 30-45% ove populacije.


210

Bruto građevinska površina prostora po djetetu iznosi 5 m2/korisnik, a potrebna površina parcele kod

nove izgradnje je 20 m2/korisnik.

OSNOVNE ŠKOLE

Član 45.

Osnovne škole (centralne i područne) smještaju se na način da se pokriju potrebe određenog

područja i da se stvore najprimjerenija gravitaciona područja za svaku školu.

Polazni kriterij je ujednačavanje veličine gravitacionih područja škola po broju stanovnika i

teritorijalnom obuhvatu.

Radijus kretanja za učenike od 6 - 11 godina je 600 metara, za učenike 11 – 14 godina od 800 – 1000

metara.

Optimalna veličina škole je 12 razreda sa radom u jednoj smjeni.

Postojeće škole rekonstrukcijom i adaptacijom prilagoditi zahtjevima 9 - godišnjeg obrazovanja.

Bruto građevinska površina po učeniku je 6m2/korisnik, a površina parcele je 25 m2/učenik.

Za djecu sa udaljenih područja obezbjediti organizovan prevoz.

SREDNJE ŠKOLE

Član 46.

Srednje škole lociraju se, u pravilu, u primarnom gradskom centru Živinice grad, u skladu sa brojnosti

srednjoškolske populacije i specifičnim programima za osposobljavanje učenika za rad.

BGP po učeniku je 7,5 m2 sa radom u školi u jednoj smjeni.

Preporučeni standard veličine parcele je od 25 – 30m2/učenik.

VISOKO OBRAZOVANJE

Član 47.

Ukoliko se iskaže potreba izgradnje objekata za više i visoko obrazovanje, iste treba smjestiti u zoni

primarnog gradskog centra Živinice.

KULTURNI SADRŽAJI

Član 48.

Građevine namjenjene kulturnim sadržajima gradit će se u skladu sa potrebama unutar građevinskog

zemljišta, gdje je izražena koncentracija stanovništva.


211

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Član 49.

Zdravstvena djelatnost organizirana je u Općini Živinice u sljedećim vrstama: primarna zdravstvena

zaštita i specijalističko – konsultativna zdravstvena zaštita.

Član 50.

Primarna zdravstvena zaštita obavlja se u domu zdravlja i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama,

za potrebe stanovništva Općine, lociranih u primarnom gradskom centru Živinice. Porodična

medicina organizira se tako da jedan TOM (tim porodične/obiteljske medicine) treba da osigura

zdravstvenu zaštitu za oko 2000 stanovnika u ambulantama porodične medicine, raspoređenim po

gravitirajućim mjesnim zajednicama u Općini.

Član 51.

Bolnička zdravstvena zaštita organizirana je u okviru bolnica/klinika na području grada Tuzla. Za

potrebe stanovništva Općine Živinice, neophodno bi bilo obezbjediti bar 4 postelje/1000 stanovnika u

okviru novih ili postojećih bolničkih/kliničkih kapaciteta.

Član 52.

Ogranke doma zdravlja (ambulante) i apoteke na cijelom području Općine Živinice treba razvijati

ravnomjerno uvažavajući koncentraciju stanovništva koje im gravitira.

Član 53.

Planirani prostorni kapaciteti zdravstvene zaštite po stanovniku treba da zadovolje sljedeće

normative:

- domovi zdravlja sa ambulantama 0,08 m2

- apoteke 0,015 m2

Član 54.

Prostorni kapaciteti ambulanti obiteljske/porodičme madicine razvijat će se ravnomjerno uvažavajući

koncentraciju stanovništva kojem gravitira.

SOCIJALNA ZAŠTITA

Član 55.

Izgradnja i proširenje građevina socijalne zaštite kao što su: prihvatilište za žrtve porodičnog nasilja,

prihvatilište za odrasla lica i centar za djecu sklonu maloljetničkoj delikvenciji, vrši se u skaldu sa

potrebama.

VJERSKI OBJEKTI

Član 56.

Obezbjeđenje prostora za lociranje vjerskih građevina vrši se na bazi prostorne organizacije i

hijerearhije objekata odgovarajućih konfesija.


212

OSTALI SADRŽAJI

Član 57.

Ostali sadržaji javnog interesa kao što su upravne funkcije, pravosuđe, udruženje građana, političke

stranke i druge organizacije lociraju se unutar građevinskog zemljišta u okviru primarnog gradskog

centra i zadovoljavaju potrebe cjelokupnog stanovništva Općine.

KOMERCIJALNE DJELATNOSTI

Član 58.

Kapaciteti komercijalnih djelatnosti (trgovina na malo, ugostiteljstvo, uslužno zanatstvo, financijske i

poslovne usluge i dr.) gradit će se zavisno od specifičnih lokacionih zahtjeva pojedinih djelatnosti i

sadržaja u stambenim naseljima, stambeno - poslovnim, poslovnim, poslovno – proizvodnim i

sportsko - rekreacionim zonama.

USLOVI KORIŠTENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Član 59.

Korištenje poljoprivrednog zemljišta se mora uskladiti sa spektrom vrijednosti koje treba očuvati,

zaštiti i unaprijediti tj. sa usvojenim mjerama zaštite za pojedine sisteme sa ciljem smanjenja

negativnih uticaja na druge segmente živog svijeta i okoliša.

Izbjegavati primjenu genetski modifikovanog sadnog materijala, sjemena, stočne hrane, posebno u

ekološki osjetljivim područjima.

Racionalno upotrebljavati zaštitna sredstva i primjenjivati metode integralne zaštite od štetnika u

cilju održavanja biološke ravnoteže u agro - ekološkom sistemu.

USLOVI KORIŠTENJA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

Član 60.

Korištenje šuma u zonama koje se koriste i štite pod posebnim uvjetima mora se odvijati pod

uslovima koji su utvrđeni u usvojenim i novoizrađenim prostornim planovima područja posebnih

obilježja i odredbama posebnih zakona.

Šumama i šumskim dobrima treba gospodariti na principima trajnosti i održavanja biodiverziteta.

U cilju kvalitetnijeg korištenja šume i šumskog zemljišta potrebno je:

- predvidjeti mjere i programe deminiranja;

- vršiti kontrolu uticaja zagađivača;

- vršiti kontrolu propadanja uspostavljanjem monitoring;

- vršiti kontrolu od požara;

- vršiti kontrolu od nametnika i bolesti, pri čemu posebnu pažnju posvetiti

korištenju neškodljivih bio-preparata;

- vršiti kontrolu drugih negativnih uticaja čovjeka (protivzakonito prisvajanje,

bespravna sječa, krčenje, mehanička oštećenja, krivolov i drugo).


213

USLOVI KORIŠTENJA PROSTORA NA ZAŠTITNIM INFRASTRUKTURNIM POJASEVIMA I ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

ZAŠTITNI POJASEVI TERMOENERGETSKE INFRASTRUKTURE

Član 61.

Zaštitni koridor magistralnog gasovoda, maksimalnog pritiska, 50 bara, iznosi 10 - 40 metara, ovisno

od:

- prečnika gasovoda

- kategorije lokacije

- tipa izgradnje

- kategorije tla.

Egzaktna udaljenost svih vrsta građevina od gasovoda utvrđuje se prema navedenim kriterijima i

važećim propisima za ovu oblast.

Član 62.

Zaštitni koridor prstena gasa visokog pritiska 8 (14,5) bar, iznosi 6 – 20 metara, zavisno od:

- prečnika gasovoda

- kategorije lokacije

- tipa izgradnje

- kategorije tla.

Egzaktna udaljenost svih vrsta građevina od gasovoda utvrđuje se prema navedenim kriterijima i

važećim propisima za ovu oblast.

Član 63.

Zaštitni koridor planiranog magistralnog vrelovoda iznosi 10m (po 5m sa svake strane cjevovoda). U

zaštitnom koridoru se mogu izvoditi zahvati u prostoru uz prethodnu saglasnost i određene posebne

uslove od strane tijela nadležnog za taj cjevovod.

Član 64.

Prilikom projektovanja i izvođenja vrelovodne i gasovodne mreže treba voditi računa o postojećim

podzemnim instalacijama. Projektovanje i izvođenje instalacija sistema daljinskog grijanja raditi u

svemu prema uslovima koje definiše nadležna institucija.

Član 65.

Centralni toplifikacioni sistemi ne zahtijevaju posebne koridore, ali se ne smiju graditi u zoni drvoreda

ili na lokacijama gdje se predviđa izgradnja građevina (ne smiju biti ispod građevina). Utvrđivanje

uslova izgradnje mora biti u skladu sa Tehničkim i ostalim zahtjevima za projektovanje, izgradnju i

održavanje toplovoda (vrelovoda) – Interni dokument distributera toplotne energije.


214

ZAŠTITNI POJASEVI ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE

Član 66.

Planirati rekonstrukciju, unapređenje i razvoj elektroenergetske infrastrukture.

Član 67.

Razvoj elektroenergetskog infrastrukturnog sistema, na podrucju općine Živinice, planira se gradnjom

građevina za:

- Proizvodnju i prenos električne energije

- Distribuciju električne energije.

Član 68.

Izgrađeni dalekovodi visokonaponske mreže napona 400, 220, 110 i 35 kV koji prolaze preko teritorije

općine Živinice zadržavaju se u okviru postojeċih koridora i to kako slijedi:

Širina područja zone sigurnosti horizontalne ravnine za dalekovode različitog napona iznosi:

Nazivni napon dalekovoda Širina područja sigurnosti

400 kV 40 m

220 kV 30 m

110 kV 20 m

Zavješenja krajnjih faznih provodnika su podjednako udaljena od granice zone sigurnosti.

- Za dalekovode napona 35 kV – postojeċa trasa sa zaštitnim koridorom je širine 7,5 m sa obje strane dalekovoda računajući od zadnjih vodiča dalekovoda.

Za planirane prenosne i distributivne dalekovode i transformatorske stanice vrijede uslovi zaštite

prostora i okoliša koje donose propisi za ovu oblast.

Član 69.

Integracija srednjenaponskog dijela elektroenergetskog sistema (EES) općine Živinice između

napojnih tačaka (transformatorskih stanica) napona 110 i 35 kV i sabirnica 35 kV i 10(20) u TS x/10 kV

i TS x/0,4 kV, koje se posredno ili neposredno napajaju iz TS 110/x kV.

Član 70.

Pri određivanju trasa značajnih distribucijskih dalekovoda potrebno je zaobići postojeća i planirana

građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta

radi smanjenja uticaja na poljoprivrednu proizvodnju.

Član 71.

Infrastrukturu voditi tako da se prvenstveno koriste postojeći koridori i formiraju zajednički za više

vodova, kako bi se izbjegle površine šume, vrijedno poljoprivredno zemljište, kulturno-historijske i

prirodne baštine, kao i vrijedne prirodne strukture.


215

Član 72.

Dalekovodi moraju u potpunosti zaobići zaštitna područja, kulturno - historijske i prirodne baštine,

izuzev arheoloskih lokaliteta izvan naselja, ali uz odgovarajuće mjere zaštite.

Član 73.

U građevinskim područjima planira se razvoj distribucijske 10 (20) kV mreže, niskonaponske 0,4 kV

mreže i javne rasvjete.

Član 74.

Dugoročno posmatrano treba se vršiti etapni prelazak postojećeg sistema nazivnog napona 10 kV na

napon 20 kV, čime bi se postigao veći kapacitet mreže, poboljšale naponske prilike, smanjili gubici i

kreirala energetska rješenja i strukture mreže prema uslovima koncepta dvije izvorne tačke 110 kV

međusobno povezane 20 kV-tnim vodovima.

Budući razvoj mreže srednjeg napona temeljiti na sljedećim načelima:

- Zamjena postojeće opreme nivoa 10 kV na 20 kV,

- Postepeno uvođenje direktne transformacije 110/10(20) kV,

- Ukidanje mreže 35 kV.

Član 75.

Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda 10(20) kV koji se ne označavaju u kartografskom

prikazu elektroenergetike moraju se uvažavati slijedeći uvjeti:

- Voditi računa o vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, te po mogućnosti koristiti područja

slabijih vrijednosti

- Prilikom prelaza preko poljoprivrednog zemljišta, trasu voditi na način da utjecaj na

poljoprivrednu proizvodnju bude što manji

- Izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta.

Član 76.

Planirane prenosne i distribucijske dalekovode unutar granica građevinskog područja potrebno je

izvoditi u pravilu podzemnim kablovskim vodovima, a za povezivanje s postojećim zračnim

dalekovodom, moguće je prelazno rješenje.

Član 77.

Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih objekata (dalekovodi i transformatorske

stanice) vršiće se prema rješenjima urbanističkih planova, odnosno provedbenih planova prostornog

uređenja naselja. Distributivni objekti će se graditi prema Tehničkim uslovima EP BiH, a prenosni

objekti prema Tehničkim uslovima Elektroprenosa BiH i važećim propisima.

Član 78.

Postojeći prijenosni i distribucijski dalekovodi unutar i izvan građevinskog područja postupno će se

zamjenjivati kabelskim dalekovodima. Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, unutar


216

građevinskog područja potrebno je novu trasu voditi površinama javne namjene (ulice, trgovi,

parkirališta, parkovne i zelene površine).

Član 79.

Pri prolasku elektroenergetskih nadzemnih vodova preko građevina, odnosno približavanje vodova

građevinama, građevine moraju biti udaljene od vodova za minimalnu sigurnosnu visinu i udaljenost

utvrđenu u “Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova

nazivnog napona od 1 kV do 400 kV”( “Službeni list SFRJ”, broj 65/88).

Član 80.

Za planiranu novu transformatorsku stanicu TS 110/10(20) kV Živinice (po mogućnosti na lokaciji TS

35/10 kV Živinice II) treba osigurati zaštitni koridor od 5 metara od zaštitne ograde parcele na kojoj

je planirana izgradnja TS.

Za postojeću TS 110/35/6 kV Đurđevik treba planirati i obezbjediti proširenje TS izgradnjom

transformacije 110/10(20) kV, sa koridorom priključnih vodova.

Član 81.

Provoditi i stimulisati mjere maksimalne štednje i racionalnog korištenja svih vidova energije i

obezbijediti kontinuirano snabdjevanje urbanih područja i privrede energijom.

Član 82.

Općina Živinice će u budućnosti kod planiranja energetskih potreba sve više primijenjivati održivo






ZAŠTITNI POJASEVI SAOBRAĆAJNICA

Član 83.

Uz puteve i saobraćajnice utvrđene Prostornim planom utvrđuju se zaštitni pojasevi u kojima se se ne

smiju graditi, podizati ili postavljati poslovni, pomoćni, stambeni i slični objekti i industrijski objekti

koji ne zagađuju zrak i okoliš (čista industrija); i magistralni, regionalni i lokalni dalekovodi, a koji

iznose s obje strane puta računajući od putnog pojasa s obje strane puta:

- za magistralne puteve najmanje 20 m

- za regionalne puteve najmanje 15 m

- za lokalne puteve najmanje 10 m.

Član 84.

Zaštitni pojas u kojem se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice cementa ili vapna, kao i

industrijski objekti koji zagađuju okolinu (nečista industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i ljunkare)

iznose s obje strane puta računajući od putnog pojasa:


217

- za magistralne puteve najmanje 60 m

- za regionalne puteve najmanje 40 m,

- za lokalne puteve najmanje 30 m.

Član 85.

Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaštitnom putnom pojasu, a samo izuzetno i u

putnom pojasu, a mjesta ukrštanja sa željezničkom prugom, benzinske stanice i parkirališta mogu se

postavljati i graditi u zaštitnom i putnom pojasu javnog puta samo na način i pod uvjetima utvrđenim

u odobrenju, odnosno saglasnosti nadležnog organa.

Član 86.

U već izgrađenom naseljenom mjestu ili gradu može se dozvoliti građenje objekata na građevinskoj

liniji javnog puta, osim autoputa ukoliko je to predviđeno usvojenom prostornom planskom

dokumentacijom. Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena prostorno-planska

dokumentacija, barem u minimalnom obimu, odnosno ako nije riješeno plansko priključivanje novih

objekata na postojeće magistralne, regionalne i lokalne puteve, ne može se odobriti nikakva gradnja

u zaštitnom pojasu tih puteva. Širine zaštitnih pojasa saobraćajnica se ne odnose na gradsko jezgro,

niti na mahale u kojima se zadržava postojeća matrica i dimenzije saobraćajnica.

Član 87.

Na nivou plansko - usmjeravajućeg značenja, trase puteva i dispozicije raskršća određeni su načelno,

primjereno mjerilu kartografskog prikaza.

U cilju provedbe potrebno je:

- U sljedećim fazama izrade prostorno – planske dokumentacije (provedbeni planovi)

odrediti optimalne trase i širine koridora.

- Izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju

koridora.

Član 88.

U odnosu na planiranu putnu mrežu moguće su promjene u funkcionalnom smislu (promjena

kategorije), na osnovu odluke nadležnog ministarstva, a bez posebnih izmjena i dopuna Plana.

Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata puta, kao i djelomično

izmještanje trase, ne smatra se promjenom trase. Do izgradnje planiranih puteva (paralelnih punih

pravaca postojećim) postojeći putevi zadržavaju sadašnju kategoriju. Do izrade provedbene planske

dokumentacije potrebno je osigurati prostorne koridore za prolaz planiranih putnih pravaca prema

trasama i širinama utvrđenim ovim Planom i sa zaštitnim pojasevima određenim posebnim propisima

iz oblasti punog saobraćaja. Uz koridore javnih kategoriziranih puteva, unutar, kao i izvan

građevinskih područja, moguće je graditi sadržaje za pružanje usluga učesnicima u saobraćaju

(benzinske stanice, ugostiteljske objekte, motele i sl). Lokacije i uslove za ove sadržaje treba odrediti

u sljedećim fazama izrade prostorno – planske dokumentacije.


218

Član 89.

Na magistralne, regionalne i lokalne puteve mogu se priključiti javni nekategorisani i prilazni putevi,

ako se dobije saglasnost nadležnog ministarstva, koje upravlja putem na koji se traži priključenje.

Priključak na magistralni, regionalni i lokalni put treba riješiti (gdje god je to moguće) preko jedne

interne, zajedničke saobraćajnice.

Član 90.

Željeznički saobraćajni pravci utvrđeni ovim Planom zadržavaju svoj položaj u prostoru, a koridore je

potrebno štititi u skladu s odredbama Zakona o Željeznicama, Zakona o sigurnosti u željezničkom

prometu i u skladu s odredbama iz ovog Plana. Ovim Planom određeni su koridori koje je potrebno

razraditi dokumentima prostornog uređenja užeg područja uvažavajući opredjeljenje da se što manje

zauzima novi prostor, te da se zadrži na trasi postojeće pruge u što je moguće višoj mjeri. Uz trasu

željezničke pruge treba predvidjeti zaštitne pojaseve u širinama prema propisima iz oblasti

željezničkog saobraćaja. Zaštitni pružni pojas željezničke pruge je zemljini pojas sa obje strane pruge

širine 200 m, računajući od ose krajnjih kolosjeka. Uslovi za građenje u zaštitnom pojasu pruge se

definiraju kroz izradu provedbene planske dokumentacije u toku čije izrade se pribavlja saglasnost

nadležnog upravitelja željezničke pruge. Ukoliko ne postoji usvojena provedbena planska

dokumentacija uslovi za građenje u zaštitnom pojasu pruge se definiraju uz prethodnu saglasnost

nadležnog upravitelja željezničke pruge.

Član 91.

Na postojećim trasama željezničkih pruga mogu se vršiti rekonstrukcije dionica u svrhu poboljšanja

tehničkih elemenata, što se ne smatra promjenom trase. Sva ukrštanja željezničkih pruga sa

autoputem, magistralnim i regionalnim putevima trebaju biti izvedena u dva nivoa. Pored toga,

moguće je planovima nižeg reda planirati i denivelirane prijelaze za ostale puteve.

Član 92.

Zaštitna zona van ograde kompleksa Međunardonog aerodroma Tuzla sa “Kargo centrom” paralelna

sa osovinom poletno – sletne staze nalazi se na udaljenosti od 375 m obostrano i dio je prelazne

površine kojom se štiti zračni prostor iznad aerodroma. Na ivici i van ove linije mogu postojati ili se

graditi objekti visine do 17 m, s tim da se visina može povećati za 1m na svakih 7 m povećanja

udaljenosti od ove granice.

ZAŠTITNI POJASEVI TELEKOMUNUKACIJSKE INFRASTRUKTURE

Član 93.

Razvoj telekomunikacijske infrastrukture utvrđuje se na način da se štiti prostor za izgradnju

kablovske kanalizacije u zonama gdje nije izgrađena, izgradnju optičke pristupne mreže, izgradnju

uličnih kabineta sa aktivnom opremom na postojećim mrežama i GSM stubova u skladu sa važećim

propisima. Navedene telekomunikacijske građevinske linijske objekte potrebno je usmjeriti na gusto

naseljena urbana područja kao i područja sa manjom koncentracijom a za individualne

telekomunikacijske objekte tj. GSM stubove potrebno je osigurati parcele odgovarajuće površine i

ako je potrebno omogućiti pretvorbu poljoprivrednog u građevinsko zemljište. U zonama sa

registrovanim klizištima šititi i rezervisati prostor za nadzemnu telekomunikacijsku infrastrukturu. U


219

sklopu rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih dionica cestovne infrastrukture (magistralni,

regionalni i nekategorisani pravci) rezervisati prostor za širenje postojeće i izgradnju nove

telekomunikacijske infrastrukture kroz polaganje PVC i PEHD cijevi odgovarajućeg promjera, optičkih

i bakarnih telekomunikacijskih vodova.

Član 94.

Zaštitni pojasevi telefonsko - telegrafske (TT) vodove utvrđuje se posebnim propisima koji rergulišu

oblast TT komunikacija. U urbanim područjima izgradnja TT vodova se vrši podzemno, a na ostalom

građevinskom zemljištu može i nadzemno.

ZAŠTITNI POJASEVI VODNE INFRASTRUKTURE

Član 95.

Na području Federacije BiH, pa tako i na području općine Živinice, dugoročni cilj je postizanje dobrog

stanja voda. U skladu sa važećim propisima i planovima upravljanja vodnim područjem Save u F BiH

čije će donošenje uslijediti, aktivnosti u prostoru koje imaju uticaj na vode usklađuju se sa

programima mjera koje su sastavni dijelovi planova upravljanja i čije provođenje će osigurati dobro

stanje voda. U te mjere spadaju: aktivnosti u oblasti prikupljanja i tretmana otpadnih voda,

sprječavanje nekontrolisane sječe šuma u slivnim područjima, sprječavanje deponovanja svih vrsta

otpada u vodotoke i druge vode, utvrđivanje zaštićenih područja, prestanak ispuštanja u vode

opasnih, a posebno prioritetnih materija definisanih propisima o vodama, itd.

Prema utvrđenom programu mjera vršit će se monitoring kvaliteta i kvantiteta voda. Nad vodama u

općini Živinice vrši se hidrološki, monitoring kvaliteta voda, monitoring ekološkog stanja površinskih

voda i monitoring podzemnih voda u skladu sa važećim zakonima o vodama.

Također, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima i podzakonskim aktima vrši se monitoring

kvaliteta otpadne vode i efluenta sa postrojenja za tretman otpadnih voda. Monitoring se posebno

vrši u osjetljivim područjima, gdje podrazumijeva monitoring vode i monitoring aktivnosti.

Član 96.

Vodne resurse na području općine Živinice neophodno je štititi zbog osiguranja dovoljnih količina

vode za piće, osiguranja vode za vodne i uz vodu vezane ekosisteme, za potrebe privrede i tehnološke

potrebe, za sport, rekreaciju i za sve druge oblike korištenja (proizvodnja električne energije,

balneološke potrebe, uzgoj ribe i dr). Vodne resurse na području Općine potrebno je štititi posebno

od nekontrolisanog ispuštanja otpadnih voda u vodna tijela, nekontrolisanog odlaganja krutog

otpada i hemikalija na mjesta gdje to može ugroziti kvalitet voda, nekontrolisanog zahvatanja voda,

nekontrolisane eksploatacije materijala iz vodotoka, bespravne izgradnje, uticaja postojećih

građevina, uticaja površina sahranjivanja na vodozaštitnim i slivnim područjima, kao i od drugih

aktivnosti koje mogu imati negativan uticaj na vode.

Član 97.

Posebnu pažnju u pogledu kvaliteta voda treba posvetiti izvorištima koja se koriste ili se planiraju

koristiti za javno vodosnabdijevanje i njihovim zaštitnim zonama. Vodna tijela voda koje se koriste ili

planiraju da se koriste za piće i mineralnih, termalnih i termomineralnih voda potrebno je štititi


220

kontinuiranim uređenjem i održavanjem postojećih i planiranih izvorišta i donošenjem odluka kojim

se određuju sanitarne zone zaštite i zaštitne mjere.

Zone sanitarne zaštite izvorišta utvrđuje grad ili općina koja koristi to izvorište u skladu sa

podzakonskim aktom na nivou F BiH koji propisuje uslove za određivanje zona sanitarne zaštite i

zaštitne mjere. Potrebno je pokrenuti proces donošenja odluka o proglašenju zaštitnih zona izvorišta

za sva izvorišta na teritoriji općine Živinice za koja ova odluka nije donesena. Za izvorišta koja se

nalaze na teritorijama susjednih općina, a općina Živinice ih dijelom koristi za vodosnabdijevanje,

proces donošenja odluka treba pokrenuti u saradnji sa tim općinama.

Član 98.

Stanje vodnog tijela površinskih voda određuje se njegovim ekološkim i hemijskim stanjem, zavisno o

tome koje je lošije, dok se stanje vodnih tijela podzemne vode određuje njihovim kvantitativnim i

hemijskim stanjem, zavisno od toga koje je lošije.

Ciljani kvalitet vode pojedinačnog vodnog tijela se osigurava provođenjem programa mjera iz plana

upravljanja vodnim područjem.

Za ljudskom aktivnošću jako izmjenjena vodna tijela mogu se, pod zakonom o vodama propisanim

uslovima, uspostaviti manje strogi ciljevi stanja voda, ako je postizanje dobrog stanja teško izvodivo ili

nesrazmjerno skupo.

Član 99.

Osnovni preduslov za poboljšanje kvaliteta vodotoka Spreče i jezera Modrac je postizanje pune

funkcionalnosti (osim mehaničkog i biološki tretman) izgrađenog uređaja za prečišćavanje otpadnih

voda Živinice. Da bi rad uređaja bio nesmetan, u urbanim sredinama potrebno je provoditi aktivnosti

na rekonstrukciji, proširivanju i izgradnji novih separatnih kanalizacionih sistema.

Za sva naseljena mjesta sa preko 2000 stanovnika koja se položajno ne mogu priključiti na centralni

uređaj za tretman otpadnih voda, ili to nije ekonomski opravdano (Šerići, Priluk, Đurđevik, Dubrave

Gornje, Stari Đurđevik, Dubrave Donje, Bašigovci, Višća Donja, Suha, Šišići, Gračanica), potrebno je

započeti aktivnosti na pripremi i izgradnji lokalnih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.

Zabranjeno je direktno ispuštanje (bez predtretmana) fekalnih i tehnoloških otpadnih voda u

otvorene i zacijevljene vodotoke i podzemne vode. Ako dispozicija fekalnih otpadnih voda nije

riješena centralno, pojedinačna domaćinstva moraju imati vodonepropusne septičke jame i

obezbijediti njihovo propisno održavanje i pražnjenje. Pražnjenje se u skladu sa važećim kantonalnim

zakonom o vodama treba obavljati najmanje jednom godišnje od strane specijalizovanog pravnog

lica.

Član 100.

Obavezno je graditi uređaje za predtretman otpadnih voda za sva industrijska postrojenja čije

otpadne vode iz procesa proizvodnje ne odgovaraju kvalitetu propisanom za ispuštanje u javnu

kanalizacionu mrežu u skladu sa podzakonskim aktom koji tretira ovo pitanje.


221

Član 101.

Korištenje obala uz vodna tijela površinskih voda vrši se u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

Zahvati uz obale moraju se uskladiti sa dozvoljenim zahvatima na vodnom dobru i javnom vodnom

dobru.

Uz vodotoke II kategorije vodnom dobru pripada priobalni pojas širine 5 metara od granice obale

(izrazite geomorfološke promjene). Prije izvođenja zahvata u prostoru potrebno je izraditi geodetski

elaborat i pribaviti rješenje o utvrđivanju granice vodnog dobra.

USLOVI KORIŠTENJA PROSTORA NA EKSPLOATACIONIM I ISTRAŽNIM POLJIMA MINERALNIH SIROVINA

EKSPLOATACIONA POLJA MINERALNIH SIROVINA

Član 102.

Eventualna izgradnja građevina u sklopu eksploatacionih polja mineralnih sirovina u izuzetnim

slučajevima može se odobriti pod uslovima koji su propisani Zakonom o rudarstvu Tuzlanskog

kantona.

ISTRAŽNO POLJE MINERALNE VODE

Član 103.

Eventualna izgradnja građevina u sklopu istražnog polja mineralne vode može se odobriti uz

prethodnu vodnu saglasnost nadležnog Kantonalnog ministarstva koji je definisao i izdvojio istražno

polje mineralne vode i koje vodi evidenciju istražnih i odobrenih eksploatacionih polja mineralne

vode.

MJERE OČUVANJA KULTURNO – HISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASLIJEĐA

Član 104.

Prostornim planom utvrđena su sljedeća dobra iz kategorije kulturno – historijskog nasljeđa za koja

se predlaže zaštita:

- Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Jasik" Gračanica - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Vrpolje" Đurđevik - Rimsko utvrđenje i nekropola sa stećcima na lokalitetu "Gradina" Đurđevik - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Topličko polje" Lukavica - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje II" Repuh - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje I" Repuh - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Hadžije" Odorovići - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Hadžije II" Odorovići - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje" Džebari - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Brdo" Gladojevići - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Štitovi" Gladojevići - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Vrhovi" Kršići - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Lučino brdo" Zukići - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Dvorište" Đurđevik - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Trijebnik" Đurđevik


222

- Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Stupovi" Đurđevik - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Brezje" Đurđevik - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Radašnica" Podgajevi - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mekote" Podgajevi - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Glavica" Djedino - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Veselica" Djedino - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Hrastik" Djedino - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Molitivište" Brnjica - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Manduše“ Brnjica - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Školsko dvorište" Donja Višća - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Petarac" Donja Višća - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Šarenjak" Živinice - Stećak na lokalitetu "Obljak" Gračanica - Stećak na lokalitetu "Vina" Bašigovci - Stećak na lokalitetu "Filipovići" Tupkovići - Stećak na lokalitetu "Niverice" Kuljan - Stećak na lokalitetu "Kotornica" Kotornica - Drvena džamija u selu Priluk - Džamija u Džebarima - Stara džamija u Đurđeviku - Stara džamija u Gornjoj Lukavici - Groblje uz džamiju u Priluku - Turbe u Suhoj - Muslimansko groblje Čardak u Kuljanu - Hram Silaska Svetog Duha u Podgajevima - Kapela svetog Ante Padovanskog u Živinicama - Memorijalno spomen obilježje u "Koritima" - Memorijalno spomen obilježje Partizansko groblje u Živinicama - Kuća Zvonkovića u Živinicama - Spomen kuća iz NOR-a u Živinicama - Spomen bista narodnog heroja Vladimira Nazora (trenutno skinuta sa postolja) - Spomen bista narodnog heroja Midhata Haćama (trenutno skinuata sa postolja)

Nacionalnim spomenicima u općini Živinice, proglašeni su:

• Drvena džamija u selu Priluk, prirodno graditeljska cjelina,

• Nekropola sa stećcima na lokalitetu Jasik u Gračanici, istorijsko područje.

Na privremenoj listi nacionalnih spomenika nalazi se:

• Nekropola sa stećcima na lokalitetu „Vrpolje“ Đurđevik.

Za ostale objekte potrebno je podnjeti peticiju Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, te izvršiti

odgovarajuća istraživanja, utvrditi zaštitne zone i kategoriju zaštite.

Član 105.

Postojeću studiju “Studija kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa opštine Živinice” potrebno je ažurirati u cilju utvrđivanja nove kategorizacije i donošenja pravnih akata zaštite prirodnih cjelina i pojedinačnih spomenika.


223

Član 106.

Prostornim planom utvrđena su sljedeća dobra iz kategorije prirodno nasljeđe za koje se predlaže

zaštita:

-Područje prve zaštićene zone (Zona A), u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

Zaštićena prirodna područja: -Prašuma Studešnica, sekundarnog karaktera, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

-Stanište lještarke (Bonasa banasia), u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

-Djedinska planina -Dunojevići Zaštićeni pejzaži: -Toplica -Rudine -izvor Gračaničke Rijeke, lokalitet Suhaja

Spomenik oblikovane prirode: Gradski park

-Hajdučka pećina -pećina Vrela Geomorfološki spomenici prirode:

-Pećina Studešnica, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

-Kameni luk, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

Hidrogeološki spomenici prirode: -Izvor Studešnice, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“ -svi izvori na području Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

-rijeka Spreča -rijeka Gostelja/do Đurđevika/ -gornji tok Gračaničke R. Hidrološki spomenici prirode: -potok Suha -jezero Modrac -svi vodotoci na području Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

-Pojedinačne biljne vrste, i to: bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), bosanska perunika (Iris bosnica), sunovrat (Leucojum vernum), iva (Teuchrium montanum), lincura (Gentiana lutea), hrizantema (Chrysanthemum sp.), u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

Botanički spomenici prirode:

R-eliktne i endemske biljne vrste: Aspleniuum cuneifolium, Minuartia bosniaca, Notholaena marantae, Halacsya sendteri, Potentilla visianii, Fumana bonapartei, Haplophyllum bossierianum, Gypsophila spergulaefolia, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

-Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentinitu Pinetum silvestris – nigrae serpoentinicum, Erico-Pinetum nigrae serpentinicum, u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“

-Rijetka, stara i historijski značajna stabla, evidentirana u Registru rijetkih, starih i historijski značajnih stabala na području Tuzlanskog kantona: jela obična (Abeis alba Mill), bukva (Fagus sylvatica), bijeli jasen (Fraxinus excelsior), divlja kruška (Pyrus pyraster) i divlja trešnja (Prunus avium), u okviru Zaštićenog pejzaža „Konjuh“


224

-rijetke vrste drveća na lokalitetu Djedinske planine -skupine stabala u gradskom jezgru -stara soliterna stabla na lokalitetu Jasik -stara soliterna stabla na lokalitetu izvor Gračaničke R. -stara soliterna stabla na lokalitetu Čitluci -vrijedne sastojine u gradskom jezgru

Područje prirodnih vrijednosti: -Šuma na lokalitetu Riljače

Član 107.

Za prirodna dobra utvrđena Prostornim planom neophodno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju i

izvršiti valorizaciju prirodnih vrijednosti, te utvrditi odgovarajući stepen zaštite prirodnog nasljeđa u

skladu sa međunarodnim kriterijumima i važećim zakonima FBiH.

MJERE UNAPREĐENJA TURIZMA

Član 108.

Obzirom na stepen razvijenosti turističke ponude na području Općine Živinice, potrebno je:

- formirati turističku zajednicu

- izgradnju novih kapaciteta usmjeriti u većem dijelu na izgradnju objekata turisitčke ponude

saglasno ruralnom razvoju

- prilikom investiranja u postojeće i nove objekte u prvoj fazi stimulirati izgradnju nižih srednjih

kategorija, a u drugoj fazi rekonstrukcijama i izgradnjom potencirati srednje i više kategorije

objekata u okviru turističke ponude

- gradnju novih građevina treba prostorno i olikovno uklapati u oblike tradicionalne gradnje

lokalnog ambijenta.

- maksimalno koristiti resurse etnološke, prirodne, graditeljske i kulturne baštine.

Član 109.

Prostornim planom predviđeni su prostori za razvoj sljedećih oblika turizma:

- Izletničko – rekreativni i vikend turizam - Lovni turizam - Tranzitni i boravišni turizam - Zdravstveni turizam - Zimski turizam - Dnevna psiho – fizička relaksacija - Kulturni turizam - Sportsko – avanturistički turizam

Smještaj turističko – ugostiteljskih sadržaja prioritetno usmjeravati na građevinsko zemljište koje nije

utvrđeno kao zaštićeno područje, izuzev predviđenih površina za tu namjenu, a koristiti i ponudu

domaćih poljoprivrednih proizvoda, proizvoda domaće radinosti, suvenira i drugo.


225

KOMUNALNA HIGIJENA/PRIKUPLJANJE, UKLANJANJE I DEPONOVANJE OTPADA

Član 110.

U cilju uspostavljanja integralnog sistema upravljanja otpadom na nivou općine, kao dijela

integralnog sistema upravljanja otpadom Bosne i Hercegovine, zadatak općine je razviti sistem

smanjenja nastanka otpada, selektivnog prikupljanja, reciklaže, tretmana i transfera otpada na

Regionalnu sanitarnu deponiju na lokalitetu „Separacija 1“.

Član 111.

Po izradi Plana upravljanja otpadom na nivou TK, potrebno je izraditi općinski Plan upravljanja

otpadom za Živinice i Akcioni plan za sprovođenje plana upravljanja otpadom.

Član 112.

Na teritoriji općine potrebno je provoditi kontinuirane kampanje kojim se obučava stanovništvo za

aktivnosti na smanjenju nastajanja otpada, odvojenom prikupljanju, ponovnoj upotrebi, reciklaži i

adekvatnom zbrinjavanju različitih vrsta otpada.

Član 113.

Prostore koji su devastirani eksploatacijom mineralnih sirovina potrebno je sanirati i rekultivirati u

planskom periodu, bilo tzv. polu - rekultivacijom ili tehničkom rekultivacijom.

Pravni subjekti koji obavljaju eksploataciju mineralnih sirovina u obavezi su da izrade Elaborate o

rekultivaciji degradiranih površina, te da na osnovu njih izvrše rekultivaciju. U slučaju devastiranih

područja koja su rezultat aktivnosti pravnih subjekata koji više ne postoje, na nivou općine je

potrebno izraditi akcioni plan sa katastrom površina i rješenjem za finansiranje ovih radova.

Član 114.

Kao rješenje odlaganja komunalnog otpada, potrebno je pristupiti izgradnji Regionalne sanitarne

deponije na lokalitetu „Separacija 1“.

Član 115.

Prikupljanje komunalnih otpadaka vrši se u posudama koje se mehanizovano mogu prazniti, a koje su

smještene u blizini mjesta nastanka otpada. Osim ovih posuda, potrebno je na dovoljnom broju

pogodnih lokacija obezbijediti i posude za prikupljanje sekundarnih sirovina (plastika, staklo, papir

itd.), te spisak ovih lokacija učiniti dostupnim građanima.

SAHRANJIVANJE

Član 116.

Sahranjivanje umrlih se vrši u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima Tuzlanskog Kantona i

to na komunalnom gradskom groblju Živinice i mreži konfesionalnih grobalja, koja je usklađena sa

rasporedom stanovništva na prostoru Općine.


226

GRADSKE I STOČNE PIJACE

Član 117.

Pored trgovine na malo, snabdjevanje građana na području Općine Živinice vrši se u skladu sa

Zakonom o komunalnim djelatnostima Tuzlanskog Kantona, preko gradske pijace i specijalizirane

pijace (stočna pijaca) smještenih u gradskom centru.

Prostornim planom je predviđeno da se do kraja planskog perioda obezbjedi 0,27m2 po stanovniku

tržno – pijačnog prosotra.

MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ

Član 118.

U cilju sprečavanja nepovoljnih uticaja utvrđuju se sljedeće mjere:

- uspostaviti odgovarajući monitoring, kao element upravljanja razvojem Općine

- uspostaviti sistem automatskog dostavljanja podataka koje se tiču monitoringa i

praćenja stanja okoliša

- uspostaviti i pratiti indikatore održivog razvoja

- provoditi edukaciju stanovništva o okolišu, kroz uključivanje u realizaciju planova i

projekata vezanih za okoliš

- primjenjvati stimulativne i destimulativne mjere, te poticaje kroz razne vidove

aktvinosti i djelatnosti na način koji smanjuje trajne uticaje na okoliš.

MJERE ZA OČUVANJE KVALITETA ZRAKA

Član 119.

U cilju očuvanja kvalieta zraka utvrđuju se sljedeće mjere:

- Izraditi i usvojiti Odluku o mjerama za očuvanje kvaliteta zraka na području Općine.

- Uspostaviti sistem stanica za monitoring.

- Promovirati i stimulisati uvođenje i korištenje gasa kao goriva za motorna vozila, kao i drugih

alternativnih goriva kao što je biodizel.

- Uspostaviti efikasnu kontrolu tehničkog pregleda vozila i smanjenja emisije iz motornih

vozila, kao i kontrolu kvalitete goriva.

- Započeti proces gasifikacije kako bi se ovaj energent koristio što prije i u najvećem mogućem

procentu.

- Zabrana spaljivanja otpada, prvenstveno plastike i gume.

MJERE ZA OČUVANJE KVALITETA VODA

Član 120.

U cilju očuvanja kvalieta voda utvrđuju se sljedeće mjere:

- Na bazi monitoringa kvaliteta površinskih voda, te ukoliko je potrebno eventualno izvršiti

korekciju kategorizacije.


227

- Smanjiti neracionalnu potrošnju pitke vode i tehnoloških gubitaka u distribuciji vode.

- Tamo gdje su utvrđena nalazišta pitkih, mineralnih i termomineralnih voda, ukoliko ti izvori

nisu obuhvaćeni odlukama o zaštiti voda, potrebno je utvrditi zone zaštite i kompatibilnost

kotrištenja prostora, te sa tog stanovišta utvrditi mjere zaštite i uslove korištenja.

- Primjenjivati stavove utvrđene u “Dokument o politici dodjele koncesija na području

Tuzlanskog Kantona”

- Intenzivirati dalji razvoj sistema za odvođenje otpadnih voda.

MJERE ZA OČUVANJE KVALITETA TLA

Član 121.

U cilju poboljšanja kvaliteta tla, uvode se sljedeće aktivnosti i mjere:

- očuvanje poljoprivrednogi šumskog zemljišta i njihovog pravilnog korištenja.

- saniranje klizišta i trajna zabrana gradnje na područjima utvrđenim i registriranim kao klizišta.

- pošumljavanje zemljišta izloženog eroziji i klizištima.

- preispitivanje korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe uz saobračajnice sa jakom emisijom

zagađujućih polutanata.

- uvesti monitoring i kontrolu kvaliteta tla.

- stimulisati proizvodnju hrane na principima tradicionalne, ekološki i okolinski prihvatljive

proizvodnje, naročito u područjima gdje postoji mogućnost razvoja eko turizma.

- uspostaviti i organizovati deponiju za plodno tlo koje se skida usljed građevinskih i drugih

radova.

- načiniti akcioni plan kojim će se izvršiti detaljno terensko snimanje svih nelegalnih i divljih

deponija i način njihovog saniranja.

MJERE ZA OČUVANJE KVALITETA PRIRODNIH RESURSA I BIODIVERZITETA

Član 122.

U cilju očuvanja i poboljšanja kvaliteta prirodnih resursa i bidoverziteta uvode se sljedeće mjere:

- inventarizacija ugroženih vrsta flore, faune, fungija i ekosistema,

- izrada crvene liste Općine Živinice,

- izrada ekspertize pejzažnih vrijednosti,

- uspostaviti efikasan sistem kontrole nad eksploatacijom resursa,

- ustanoviti monitoring buke, načiniti kartu buke i mjere sanacije,

- urbanističkim planovima urbanih područja i provedbenim planovima, utvrditi mjere zaštite

od buke.

Član 123.

Za nove industrijske proizvodnje uspostaviti principe zaštite okoliša kroz poštivanje graničnih

vrijednosti – emisija (zagađivanja) i primjena što savremenijih tehnika i tehnologija.

U industrijskim i privrednim zonama koje čine jednu cjelinu, a na kojoj se nalazi više subjekata koji

utiču na okoliš, ukupni (kumulativni) nivoi zagađenja se uzimaju kao parametar za ocjenu

neophodnosti izrade procjene uticaja na okoliš.


228

Za sve privredne industrijske zone kroz izradu planova nižeg reda, odnosno regulacionih planova i

urbanističkih projekata, potrebno je predvidjeti izradu strategijske procjene uticaja na okoliš, te

definisati mjere i uslove neophodne za zaštitu okoliša.

Kroz procjenu uticaja na okoliš za privredne i industrijske zone definisati namjene industrijskih i

privrednih aktivnosti.

Za privredne i industrijske zone koje su postojale prije donošenja ovog Plana načiniti strategijske

procjene uticaja na okoliš u kojima će biti definisane mjere i uslovi neophodni za zaštitu okoliša,

odnosno neophodni za njihovo daljnje egzisitranje.

MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I LJUDSKIM DJELOVANJEM IZAZVANIH

NEPOGODA I KATASTROFA I RATNIH DJELOVANJA

Član 124.

U cilju otklanjanja opasnosti od mina i minsko – eksplozivnih sredstava, do 2020. godine planirati

čišćenje svih sumnjivih površina.

Područja tehničkog izviđanja se trebaju obilježit u cilju smanjenja rizika od mina, dok se ne steknu

uslovi njihovo bezbjedno korištenje.

Ukoliko se utvrde područja sa stepenom kontaminacije koji utiče na zdravlje ljudi, životinja i biljaka,

iste je potrebno registrovati i označiti, te izvršiti klasifikaciju područja po stepenu i vrsti

kontaminacija, u skladu sa važećim standardima.

Općina je dužna da izvrši dekontaminacju područja na kojima je ustanovljen stepen kontaminacije

iznad, za ljude, dozvoljenog stepena kontaminacije.

Član 125.

Svaka ljudska aktivnost koja može prouzrokovati štetu za život i zdravlje ljudi i štetu na materijalnim

dobrima, moraju se predvidjeti i utvrditi mjere sprečavanja nepovoljnih uticaja.

MJERE ZAŠTITE LICA SA SMANJENIM TJELESNIM SPOSOBNOSTIMA

Član 126.

Prilikom izrade detaljnih provedbenih planova prostornog uređenja, u postupku odobrenja za

građenje, nadležene službe su dužne obezbjediti da se primjene urbanističko – tehnički uvjeti i

prostorni standardi za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko – urbanističkih barijera za

kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala. (Sl. Novine FBiH broj 10/4).


229

IV – USLOVI ZA IZGRADNJU I KORIŠTENJE PROSTORA

Član 127.

Izgradnja naselja, građevina i drugih zahvata u prostoru, na području Općine, mogu se odobriti samo

na urbanim područjima i na građevinskom zemljištu izvan urbanih područja, utvrđenim Prostornim

planom.

Član 128.

Iznimno od odredbi prethodnog člana, van granica urbanog područja, odnosno građevinskog

zemljišta može se, ako je Prostornim planom predviđeno, odobriti građenje koje, s obzirom na svoje

sposobnosti, zauzima područja izvan urbanih područja:

- Objekti infrastrukture (saobraćajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr) - Zdravstvene, sportske i rekreacione građevine - Građevine za potrebe odbrane I oružanih snaga - Stambeni i gospodarski objekti poljoprivrednih proizvođača za potrebe poljoprivrede ili

seoskog turizma - Istraživanje i iskorištavanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode,

poljoprivredno zemljište i dr) - Komunalne građevine (deponije groblja, spomen obilježja i sl).

Član 129.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru iz prethodnog člana ne mogu se odobriti na zemljištima

koja su Prostornim planom, odredbama ove Odluke i drugim propisima, utvrđena kao zaštićena

područja, pojasevi i zone.

Član 130.

Građenje se odobrava u skladu sa Prostornim planom, odredbama ove Odluke, posebnim zakonom i

propisima donesenima na temelju tih zona i urbanističkom saglasnošću, kako je to utvrđeno

Zakonom o prostornom uređenju Tuzlanskog kantona.

Član 131.

Urbanističko – tehnički i drugi uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti na područjima koja imaju

karakterisitike sa stanovišta stabilnosti terena:

- Na stabilnim terenima koji imaju najpovoljnije uslove za građenje mogu se graditi sve vrste građevina i drugi zahvati u prostoru bez ograničenja,

- Na uslovno stabilnim terenima prije izvođenja građevinskih radova, obavezno se sprovode detaljna ispitivanja fizičko – mehaničkih svojstava tla radi uređivanja uslova temeljenja, izgradnje građevina i izvođenja drugih zahvata u prostoru, te preduzimanja sanacionih mjera na registrovanim pojavama klizanja ili tonjenja terena,

- Na nestabilnim terenima koji su nepovoljni za građenje i izvođenje drugih zahvata, moraju se izvršiti detaljna inžinjersko – geološka i geotehnička istraživanja, te u skladu s time izvršiti sanaciju klizišta i ocjeniti mogućnost eventualne izgradnje. U pravilu se na ovim površinama vrši intenzivno pošumljavanje.


230

Član 132.

Na područjima za koje je utvrđen režim građenja trećeg i četvrtog stepena mogu se graditi

individualne stambene građevine čija spratnost ne prelazi P+2.

Građevinska parcela za individualne stambene građevine određuje se u pravilu u površini od cca 400

– 600 m2.

Okućnica individualnih stambenih objekata može biti veća od građevinske parcele, s tim da se na tim

površinam mogu graditi gospodarske i pomoćne građevine ili formirati voćnjaci i slično.

Izgradnja zgrada za potrebe društvene infrastrukutre može biti sa većim gabaritima i većom

spratnošću.

Član 133.

Građevine se lociraju tako da od njihovih vanjskih zidova leže plohe rastojanja na kojima nisu

izgrađene građevine. Ploha rastojanja mjeri se okomito na podužne vanjske zidove građevine

(dubina) i paralelno sa zidom (širina).

Dubina plohe rastojanja zavisna je od visine građevine, ali ne može biti manja od visine građevine.

Visina zidova građevine mjeri se od prirodnog terena do gornje ivice stropa zadnjeg sprata građevine.

Odstojanje između najisturenijih dijelova objekta, ne računajući krovnu strehu, ne može biti manja

od:

Između prizemnih objekata – 4,0 m,

Između spratnih objekata (P + 1) – 6,0 m,

Između spratnih objekata (P + 2) – 8,0 m.

Ukoliko na bočnim fasadama već izgrađenih objekata ne postoje otvori na stambenim prostorijama,

nego samo na pomoćnim (ulaz, hodnik, stepenište, ostava, kupatilo), ova odstojanja mogu biti i

manja, ali ne manja od 3,0 m i ne manja od 1,0 m od granice susjedne parcele, pod uslovom da

objekat koji se gradi također ne može imati otvore stambenih prostorija na toj strani.

Ako na susjednoj parceli nema izgrađenih objekata, odstojanje od iste mora biti minimalno 3,0 m,

ako će objekat imati otvore na stambenim prostorijama s te strane, odnosno, minimalno 1,0 m, ako

neće imati otvore na stambenim prostorijama.

Rastojanje novih objekata od prizemnih pomoćnih objekata (garaže, šupe, drvarnice i sl.) može biti i

manje, ako su zadovoljeni drugi uslovi iz ove Odluke, ali ne manje od 3,0 m.

U plohama rastojanja dozvoljava se izgradnja potpornih zidova, vanjskih stepenica, koje su cijelom

površinom oslonjene na tlo, odnosno, koje služe za prilaz objektu i ulaz u prizemlje objekta,

podzemnih objekata, terase, parkirališta i slično.

Rastojanja između dva objekta mogu biti i manja, uz pismenu saglasnost investitora i susjeda,

ovjerenu i dostavljenu nadležnom organu za poslove urbanizma, zajedno sa zahtjevom za izdavanje

urbanističke saglasnosti.


231

Na neizgrađenom građevinskom zemljištu udaljenost od međe može biti i manja od propisane u ovoj

Odluci, ali uz pismenu saglasnost posjednika susjedne parcele, ovjerenu i dostavljenu nadležnom

organu za poslove urbanizma, zajedno sa zahtjevom za izdavanje urbanističke saglasnosti.

Na područjima režima gradnje I stepena, kao i na preostalim područjima, a u ovisnosti od značaja

lokaliteta i objekta, građenje objekta, kao i završni radovi na izvedbi fasade na objektima, moraju se

okončati najdalje u roku od 6 godina od početka izgradnje.

Član 134.

Upotreba tipskih projekata za izgradnju građevina i izvođenje drugih radova može se dozvoliti ako su

ti projekti dopunjeni i prilagođeni terenu na kojem se gradi građevina, odnosno izvode radovi.

Član 135.

Stambene, poslovne i privredne građevine mogu se graditi samo ukoliko je za iste moguće

obezbjediti kolski ili pješački pristup.

Ukoliko terenski uslovi onemogućavaju kolski pristup, građevine mogu imati samo pješački pristup,

ali ne duži od 50 metara i ne uže od 3 metra.

Član 136.

Unutar građevinskih zemljišta utvrđenih Prostornim planom kao naseljena područja može se izdati

urbanistička saglasnost za izgradnju kuće za domor (vikend kuća) na osnovu ove odluke.

Urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju kuće za domor:

- da se kuća gradi od tvrdog materijala (opeka, kamen, blok, opekarski blok, drvena

oblovina, prefabrikovani elementi, itd)

- da bruto građevinska površina kuće za odmor ne prelazi 80 m2

- spratnost objekta za odmor ne može biti veća od P+1

- površina građevinske parcele traba da iznosi od cca 300m2 do cca 500 m2

- da se objekat svojim arhitektonskim izrazom bude usaglašen sa prirodnom okolinom

- da prikupljanje i dispozicija otpadnih voda u skladu sa članom 36. Zakona o vodama.

Član 137.

Van urbanih i naseljenih područja može se izdati urbanistička saglasnost za izgradnju zgrada

društvene infrastrukture poslovnih i manjih proizvodnih kapaciteta, te kompleksa u funkciji seoskog

turizma, na prijedlog Općinskog vijeća uz saglasnost nadležnih Kantonalnih ministarstava, a na

prijedlog Općinskog načelnika.

Inicijativa načelnika Općine sadrži, između ostalog, Program izgradnje sa namjenama i kapacitetom

građevina i neophodnom površinom građevinskog zemljišta.

Na ovim površinam utvrđuje se režim građenja trećeg stepena.


232

Član 138.

U okviru naseljenog područja, a izvan utvrđenog građevinskog zemljišta može se izdati urbanistička

saglasnost za izgradnju gospodarskih građevina za držanje, odnosno smještaj stoke, živine i stočne

hrane.

Za građevine iz stava 1. ovog člana urbanistička saglasnost se ne može izdati na zemljištima koja su

utvrđena kao zaštitne zone.

Član 139.

Izgradnja gospodarskih građevina u sklopu domaćinstava, a u okviru naseljenih područja, može se

vršiti na građevinskim zemljištima namjenjenim za indivdualnu stambenu izgradnju.

Pod građevinam iz stava 1. ovog člana podrazumjevaju se: građevine za smještaj stoke i živine,

građevine za smještaj stočne hrane, smještaj poljoprivrednih proizvoda, alata i mašina.

Član 140.

Gospodarske građevine ne mogu se graditi uz stambene zgrade na rastojanju manjem od 15 metara,

kao ni između stambenih zgrada i puteva.

Rastojanje između stambenih i gospodarskih građevina može biti manje od 15 metara ako su time

obezbjeđeni higijensko – tehnički uslovi koji su propisani za tu vrstu građevine i ako je obezbjeđena

zaštita sredine od takvih građevina, s tiim da udaljenost od stambene zgrade susjeda mora biti

minimalno 15 metara.

Član 141.

Septičke jame i gospodarske građevine koje mogu biti izvor zagađenja sredine ne mogu se graditi na

rastojanju manjem od 20 metara od lokalnih objekata za snabdjevanje vodom za piće.

Lokalne građevine za snabdjevanje vodom za piće (bunari, pumpe i sl.) ne mogu se graditi na

rastojanju manjem od 20 metara od gospodarskih građevina.

Član 142.

Đubrišta i septičke jame moraju se graditi kao vodonepropusne građevine.

Đubrišta i septičke jame moraju biti pokrivene i obezbjeđene od pristupa ljudi i životinja.


233

V – MJERE PROVEDBE PLANA

Član 143.

Prostorni plan u načelu pokriva cijelu teritoriju Općine sa globalnim pokazateljima i opredjeljenjima.

Da bi se moglo operativno djelovati na cijeloj teritoriji potrebno je u kontinuitetu nastaviti aktivnosti

kojima će se ostvariti mogućnosti rada svih državnih organa svih nivoa nadležnosti da konkretno

ostvare zacrtane ciljeve i opredjeljenja. Da bi se ovo moglo sprovesti potrebno je odmah pristupiti

ostvarenju slijedećeg:

- Izvršiti inventarizaciju raspoložive prostorno – planske dokumentacije svih nivoa izrade i donošenja, u tom postupku izvršiti selekciju i usklađivanje svih do sada donesenih dokumenata prostornog uređenja.

- Isključiti iz dalje upotrebe akta i dokumenta kojima su istekli rokovi važnosti kao i sve planske dokumente koji su u neskladu sa ovim Prostornim planom.

- Obezbijediti izradu dokumenata prostorng uređenja propisanih ovim planom u roku od dvije godine od donošenja Prostornog plana.

- Obezbijediti izradu detaljnije dokumentacije prostornog uređenja.

Realizaciju mjera provedbe Prostornog plana će voditi Nosilac pripreme plana.

Član 144.

Prostorni plan je javni dokument i kao takav je dostupan svim zainteresovanim. Isto se koristi i

provodi kroz nadležne organe Općine. U kompletnom sadržaju stavlja se na raspolaganje nadležnim

općinskim organima.

Član 145.

U skladu sa prostornim uređenjem utvrđenim ovim Prostornim planom izvršit će se usklađivanje

općinskih propisa iz oblasti prostornog uređenja.

Član 146.

Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objavljivanja u službenim novinama Općine Živinice.

Broj: ________________

Živinice, _______________

Predsjedavajuća

Općinskog vijeća Živinice


234

LITERATURA

PREGLED KORIŠTENE LITERATURE

Prostorni Plan za područje Tuzlanskog kantona 2005. – 2025. godine, JP Zavod za

urbanizam Tuzla, juli 2006. godine

Prostorni plan područja posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ za period 2010.

– 2030. Godine, “Projekt “ a.d. Banja Luka, juli 2013. godine

Prostorni Plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008. - 2028.godine

(Prijedlog), Konzorcij IPSA Institut Sarajevo, Urbanistički Zavod BiH Sarajevo, Eco –

Plan Mostar, april 2014. godine

Plan upravljanja otpadom Tuzlanskog kantona 2015. – 2020. (Prijedlog), Enova d.o.o.

Sarajevo, decembar 2014. godine

Kantonalni plan zaštite okoliša Tuzlanskog Kantona 2015. – 2020. (Prijedlog), Institut

za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, decembar 2014. godine

Studija ranjivosti prostora Federacije Bosne i Hercegovine, Konzorcij IPSA Institut

Sarajevo, Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, maj 2008.

godine

Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području općine Živinice, Poljoprivredno –

prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2012. godine

Studija sistema saobraćajne mreže općine Tuzla sa analizom i prognozom saobraćaja

za period 2006. – 2026. godine, Zavod za saobraćaj Građevinskog fakulteta u

Sarajevu, oktobar 2011. godine

Studija kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa opštine Živinice, Zavod za zaštitu i

korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzla, mart 1987. Godine

Studija Obezbjeđenje nedostajućih količina pitke vode za grad Živinice sa prigradskim

naseljima, PGP Hidroinžinjering doo Tuzla, 2004. godine

Studija hidroenergetskog iskorištenja sliva rijeke Spreče I – Pritoka: Oskova i Gostelja,

Energoinvest, Energoinženjering – Higra, Sarajevo, Novembar 2001. Godine

Dugoročni program snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede na vodnom

području slivova rijeke Save u F BiH na kantonalnom i podslivovskom nivou Tuzlanski

Kanton, Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, Sarajevo, septembar 2003. godine.

Studija energetskog sektora u BiH, Konzorcij Energetski institut Hrvoje Požar

Hrvatska, Soluziona Španjolska, Ekonomski institut Banja Luka, Rudarski institut Tuzla,

januar 2008. godine

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2008 – 2013 (Nacrt), Ekonomski institut

Sarajevo, decembar 2008. godine

Strategija razvoja poljoprivrede u Tuzlanskom kantonu za period 2009 - 2013. godine

(Nacrt), Konzorcij Ekonomski fakultet Tuzla, Agenore d.o.o. Brčko distrikt, Institut za

Ekonomiku poljoprivrede Beograd, juni 2008. godine


235

Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008. – 2018.

godine, Inženjerski biro d.d. Zagreb, decembar 2008. godine

Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine

(Prijedlog), Ekspertna grupa za iradu SPP, septembar 2008. godine

Strategija zapošljavanja Tuzlanskog Kantona za period 2009. – 2013. godine (radni

materijal, verzija 2.0.), Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, maj 2009. godine

Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja Tuzlanskog kantona,

Kantonalna uprava civilne zaštite, april 2005. godine

Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice, Udruženje „Kontakt plus“, maj 2005.

godine

Sedamdeset pet godina Rudnika Đurđevik, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, juni

2011. godine

Elaborat o sanaciji i zaštiti stećaka na području općine Živinice, Općina Živinice, maj

2009. godine

PREGLED TABELARNIH PRIKAZA


236

Tabela 1 - procjena rasta stanovništva u planskom periodu ................................................................. 26

Tabela 2 - projekcija prostorne distribucije i brojnosti stanovništva ..................................................... 27

Tabela 3 – tipovi stanovanja ................................................................................................................. 28

Tabela 4 - procijenjeni potrebni stambeni fond .................................................................................... 28

Tabela 5 - procijenjeni potrebni stambeni fond ostalih naselja u općini Živinice .................................. 29

Tabela 6 - veličine parcela sukladno tipologiji naselja .......................................................................... 29

Tabela 7- razvoj i tipologija naseljenih mjesta ...................................................................................... 30

Tabela 8 - hijerarhija centara ................................................................................................................ 31

Tabela 9 - urbana područja općine Živinice ........................................................................................... 32

Tabela 10 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja bašigovci .................... 32

Tabela 11 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja đurđevik .................... 33

Tabela 12 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja dubrave ..................... 33

Tabela 13 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja GRAČANICA ............... 33

Tabela 14 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja KOVAČI ...................... 33

Tabela 15 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja LUKAVICA DONJA ...... 34

Tabela 16 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja LUKAVICA GORNJA .... 34

Tabela 17 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja PRILUK ....................... 34

Tabela 18 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja ŠERIĆI ......................... 34

Tabela 19 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja SUHA .......................... 34

Tabela 20 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja SVOJAT....................... 35

Tabela 21 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja TUPKOVIĆI ................. 35

Tabela 22 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja VIŠĆA GORNJA ........... 35

Tabela 23 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja ŽIVINICE DONJE ......... 35

Tabela 24 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja ŽIVINICE GORNJE ....... 35

Tabela 25 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja ŽIVINICE GRAD ........... 36

Tabela 26 – struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta urbanog područja ZUKIĆI ........................ 36

Tabela 27- građevinskA zemljištA izvan urbanih područja ................................................................... 40

Tabela 28 - klizišta detektovana nakon poplava 2014. godine ............................................................. 43

Tabela 29 - poplavno područje rijeke Spreče ......................................................................................... 45

Tabela 30 - kategorizacija šumskog zemljišta ....................................................................................... 47

Tabela 31 - gospodarske jedinice unutar općine Živinice, ŠPP Sprečko ................................................. 49

Tabela 32 - zaliha drvnih masa .............................................................................................................. 49

Tabela 33 - bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta, IZVOR: Studija upotrebne vrijednosti

zemljišta................................................................................................................................................. 54

Tabela 34 - kategorizacija i površine poljoprivrednog zemljišta ........................................................... 55

Tabela 35 - klasifikacija poljoprivrednog zemljišta po kulturama, IZVOR: Prostorni plan tuzlanskog

kantona ................................................................................................................................................. 55

Tabela 36 - upotrebna vrijednost zemljišta ........................................................................................... 57

Tabela 37 - vodotoci općine Živinice ...................................................................................................... 59

Tabela 38 - izvorišta vode za piće .......................................................................................................... 60

Tabela 39 - hidrogeološka podloga ....................................................................................................... 62

Tabela 40 - lokalni vodovodi općine Živinice ......................................................................................... 66

Tabela 41 - obuhvat vodovodnog sistema u planskom periodu ............................................................ 68

Tabela 42 - vrijednost specifične potrošnje vode u planskom periodu .................................................. 68


237

Tabela 43 - koeficijent dnevne neravnomjernosti u planskom periodu................................................. 68

Tabela 44 - potrebe za pitkom vodom do kraja planskog perioda ........................................................ 69

Tabela 45 – NOVOIZGRAĐENI kolektori ................................................................................................ 70

Tabela 46 - obuhvat kanalizacionog sistema u planskom periodu ....................................................... 71

Tabela 47 - opterećenje postrojenja ...................................................................................................... 71

Tabela 48 - prioritetna naselja za tretman otpadnih voda ................................................................... 72

Tabela 49 - hidrološke karakteristike vodotoka na području Općine .................................................... 73

Tabela 50 - površine plavljenja .............................................................................................................. 73

Tabela 51 - površine poljoprivrednog zemljišta pogodne za kultivaciju ................................................ 75

Tabela 52 - bilansne rezerve uglja rudnika Đurđevik ............................................................................ 77

Tabela 53 - bilansne rezerve uglja rudnika Banovići ............................................................................. 78

Tabela 54 - bilansne rezerve uglja rudnika dubrave .............................................................................. 80

Tabela 55 – eksploataciona i istražna polja unutar općine živinice ...................................................... 83

Tabela 56 - analiza elektroenergetske mreže ........................................................................................ 85

Tabela 57 - empirijski koeficijenti .......................................................................................................... 87

Tabela 58 - usvojene specifične vrijednosti za vršne snage po jedinici aktivne površine objekta ......... 87

Tabela 59 - vršno opterećenje za planirani stambeni prostor do i sa 2032. Godinom na nivou TS 10/0,4

kV ........................................................................................................................................................... 88

Tabela 60 - vršno opterećenje javne rasvjete na nivou TS 10/0,4 kV .................................................... 89

Tabela 61 - vršno opterećenje društvene infrastrukture na nivou TS 10/0,4 kV ................................... 90



Tabela 64 - vršno opterećenje privrede na nivou TS 10/0,4 kV ............................................................. 93

Tabela 65 - ukupno vršno opterećenje na novoplanirane sadržaje ....................................................... 94

Tabela 66 - proračunata nova snaga .................................................................................................... 95

Tabela 67 - ukupno opterećenje po napojnim TS u 2021. godini za općinu Živinice ............................. 96

Tabela 68 - postojeće i planirane poslovne/proizvodne i industrijske zone ........................................ 115

Tabela 69 - distribucija komercijalnih djelatnosti................................................................................ 117

Tabela 70 - projekcija broja zaposlenih ............................................................................................... 119

Tabela 71 potrebna površina i prostorni raspored jaslica ................................................................... 120

Tabela 72 - potrebna površina i prostorni raspored dječijih vrtića ..................................................... 121

Tabela 73 - projekcija razvoja potreba povećanja površina namijenjenih osnovnomo obrazovanju . 121

Tabela 74 - kapaciteti i potrebne intervencije u prostorima srednjeg obrazovanja ............................ 122

Tabela 75 - potrebne površine za objekte prihvatilišta za žrtve porodičnog nasilja ........................... 122

Tabela 76 - potrebne površine za prihvatilište za odrasla lica ............................................................ 122

Tabela 77 - potrebne površine centra za djecu sklonu maloljetničkoj delikvenciji .............................. 123

Tabela 78 - potrebna površina za upravu i javne službe ..................................................................... 123

Tabela 79 - Distribucija korisnih površina i broja registrovanih lica po pojedinim objektima

zdravstvene zaštite .............................................................................................................................. 124

Tabela 80 - potrebna površina i prostorni razmještaj objekata zdravstva u planskom periodu ......... 125

Tabela 81 - prirodne nasljeđe na području općine Živinice ................................................................. 137

Tabela 82 – objekti kulturno – historijskog i graditeljskog značaja na području općine Živinice ....... 141

Tabela 83 - poplavno područje rijeke Spreče ....................................................................................... 144

Tabela 84 - prostorne cjeline rezervisane za budući razvoj ................................................................. 146


238

Tabela 85 - pregled mjesnih zajednica na području općine iz kojih JKP Komunalno vrši odvoz

komunalnog otpada ............................................................................................................................ 147

Tabela 86 - plavno područje rijeke Spreče ........................................................................................... 157

Tabela 87 - učestalost vremenskih nepogoda ..................................................................................... 159

Tabela 88 - mjerenja kvaliteta vazduha .............................................................................................. 161

Tabela 89 – Bilans površina po namjeni .............................................................................................. 166

Tabela 90 – Površine potencijala i ograničenja ................................................................................... 167

Tabela 91 – Projekcija tipologije naselJe ............................................................................................. 169

Tabela 92 - hijerarhija centara ............................................................................................................ 169

Documents

PROSTORNI PLAN općine ŽIVINICE...PROSTORNI PLAN OPĆINE ŽIVINIE 9 Sadržaj Prostornog plana općine Živinice I – Tekstualni dio 1. iljevi prostornog uređenja 2. Projekcija prostornog