Projektovanje, inžinjering, konsalting, izgradnja STUDIJA

ID broj: 4245039920007, PDV broj: 245039920007 Trg Heroja 35, 71000 Sarajevo Mail: [email protected] Telefon/fax: +387 33 649 244

mobitel: +387 61 349 930, +387 62 331 432 Projektovanje, inžinjering, konsalting, izgradnja

STUDIJA O PROCJENI UTICAJA NA OKOLIŠ ZA PROJEKAT

Regionalni sistem vodosnabdijevanja „Plava Voda“

(Studija uticaja na okoliš u ponovnom

postupku)

Septembar, 2021.



SADRŽAJ

OPĆA DOKUMENTACIJA OBRAĐIVAČA .................................................................................................. 4 TEKSTUALNI DIO ............................................................................................................................................ 5 1. OSNOVNI PODACI ................................................................................................................................... 6 1.1. PODACI O NOSICU PROJEKTA/INVESTITORU: ................................................................................................ 6 2. PODACI O PROJEKTU I OPIS PROJEKTA: ........................................................................................ 9 2.1. TAČAN I PUNI NAZIV PROJEKTA: ............................................................................................................. 9 2.2. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA ............................................................................................................. 10 3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE PROJEKTA .................................................................... 20 3.1. NAZIV JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE I KANTONA GDJE SE NALAZI LOKACIJA NA KOJU SE ODNOSI

PROJEKAT, UKLJUČUJUĆI IME KATASTARSKE OPĆINE ...................................................................................... 20 3.2. OPIS LOKACIJE PROJEKTA .......................................................................................................................... 20 3.3. OVJERENI IZVODI IZ ODGOVARAJUĆE PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE (U TEKSTUALNOM I

GRAFIČKOM OBLIKU) ......................................................................................................................................... 37 3.4. GRAFIČKI PRILOZI SA UCRTANIM PROJEKTOM KOJI POKAZUJE ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I

PLANIRANIM DRUGIM PROJEKTIMA, TE ANALIZA USKLAĐENOSTI PROJEKTA SA DOKUMENTIMA PROSTORNOG

UREĐENJA ........................................................................................................................................................... 38 3.5. GRAFIČKI PRILOZI SA UCRTANIM PROJEKTOM U ODNOSU NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA, TE ANALIZA

UTICAJA PROJEKTA NA TA PODRUČJA................................................................................................................ 42 3.6. OPIS FIZIČKIH KARAKTERISTIKA CJELOKUPNOG PROJEKTA, UKLJUČUJUĆI, PREMA POTREBI,

NEOPHODNE RADOVE UKLANJANJA I UVJETE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA TOKOM GRAĐENJA I OPERATIVNIH

FAZA .................................................................................................................................................................... 42 3.8. PROCJENA, PO VRSTI I KOLIČINI, PREDVIĐENIH OSTATAKA I EMISIJA (KAO ŠTO SU ONEČIŠĆENJE VODE,

ZRAKA, TLA I PODZEMLJA, BUKA, VIBRACIJE, SVJETLOST, TOPLINA, RADIJACIJA), TE KOLIČINU I VRSTU

OTPADA PROIZVEDENOG TOKOM GRAĐENJA I OPERATIVNIH FAZA.................................................................. 45 4. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM .................................................... 49 4.1. PODACI O STANOVNIŠTVU I ZDRAVLJU LJUDI ............................................................................................. 49 4.2. PODACI O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI (NPR. FLORI I FAUNI) ...................................................................... 51 4.3. PODACI O ZEMLJIŠTU (NPR. KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA) I TLU (NPR. ORGANSKIM TVARIMA, EROZIJI,

ZBIJENOSTI, ZATVARANJU TLA) ......................................................................................................................... 53 5. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ ......................................................................... 78 5.1. GRAĐENJE I KORIŠTENJE PROJEKTA, PREMA POTREBI UKLJUČUJUĆI RADOVE UKLANJANJA ........... 78 5.2. KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA, POSEBNO TLA, ZEMLJIŠTA, VODE I BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI, ŠTO JE

VIŠE MOGUĆE UZIMAJUĆI U OBZIR ODRŽIVU DOSTUPNOST OVIH RESURSA ..................................................... 78 5.3. EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI, BUKE, VIBRACIJE, SVJETLOSTI, TOPLINE, RADIJACIJE, ŠTETNIH

DJELOVANJA, TE ZBRINJAVANJE I PONOVNU UPOTREBU OTPADA U KORISNE SVRHE (KADA OTPAD

ZAMJENJUJE DRUGE MATERIJALE KOJE BI INAČE TREBALO KORISTITI ZA TU SVRHU) ................................... 79 5.4. RIZIK ZA ZDRAVLJE LJUDI, KULTURNU BAŠTINU ILI OKOLIŠ (NA PRIMJER ZBOG NESREĆA ILI

KATASTROFA) ..................................................................................................................................................... 81 5.5. KUMULATIVNI UTICAJ S UTICAJIMA DRUGIH POSTOJEĆIH I/ILI ODOBRENIH PROJEKATA, UZIMAJUĆI U

OBZIR SVE POSTOJEĆE OKOLIŠNE PROBLEME KOJI SE ODNOSE NA PODRUČJA OD POSEBNOG ZNAČAJA U

POGLEDU OKOLIŠA NA KOJE ĆE PROJEKT VJEROJATNO UTICATI ILI NA KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA .. 84 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA NA FAKTORE NAVEDENE U ČLANU 64. STAV (1) ZAKONA O ZAŠTITI

OKOLIŠA (SLUŽBENE NOVINE FDERACIJE BIH“, BROJ: 15/21) TREBAO BI OBUHVATATI DIREKTNE UTICAJE I

SVE POSREDNE, SEKUNDARNE, KUMULATIVNE, PREKOGRANIČNE, KRATKOROČNE, SREDNJOROČNE I

DUGOROČNE, TRAJNE I PRIVREMENE, POZITIVNE I NEGATIVNE UTICAJE PROJEKTA. PRI IZRADI OPISA

TREBALO BI U OBZIR UZETI CILJEVE ZAŠTITE OKOLIŠA KOJI SU UTVRĐENI PROPISIMA FEDERACIJE BIH I

KOJI SU RELEVANTNI ZA PROJEKT ..................................................................................................................... 96 6. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................................ 97 6.1. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ................................................................................ 97 6.2. PRIJEDLOG PLANA PROVOĐENJA MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA .................................................................... 102 6.3. PRIJEDLOG PLANA PROVOĐENJA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA; .............................................................. 105 6.4. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA ZA OKOLIŠ ................................................................ 108 7. ALTERNATIVE - OPIS RAZUMNIH ALTERNATIVNIH/VARIJANTNIH RJEŠENJA.................. 110



8. OPIS RELEVANTNIH ASPEKATA POSTOJEĆEG STANJA OKOLIŠA (OSNOVNI SCENARIJ),

TE PRIKAZ VJEROJATNIH PROMJENA STANJA OKOLIŠA BEZ PROVEDBE PROJEKTA U

ONOJ MJERI U KOJOJ SE PRIRODNE PROMJENE OKOLIŠA IZ OSNOVNOG SCENARIJA

MOGU PROCIJENITI UZ ODGOVARAJUĆE NAPORE NA TEMELJU DOSTUPNOSTI OKOLIŠNIH

INFORMACIJA I NAUČNIH SAZNANJA .................................................................................................. 113 9. KRATKI OPIS METODE PREDVIĐANJA ILI DOKAZA KOJI SE KORISTE ZA UTVRĐIVANJE I

PROCJENU ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ, UKLJUČUJUĆI DETALJE O POTEŠKOĆAMA

........................................................................................................................................................................... 113 10. OPIS OČEKIVANIH ZNAČAJNIH ŠTETNIH UČINAKA PROJEKTA NA OKOLIŠ KOJI

PROIZLAZE IZ PODLOŽNOSTI PROJEKTA RIZICIMA OD VELIKIH NESREĆA I/ILI

KATASTROFA KOJE SU RELEVANTNE ZA PROJEKAT O KOJEM JE RIJEČ. .............................. 114 11. ZAKLJUČCI .................................................................................................................................................. 116 (KONAČNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA UZ PRIMJENU PREDLOŽENIH MJERA UBLAŽAVANJA I

PROGRAMA PRAĆENJA I IZVJEŠTAVANJA) ....................................................................................................... 116 12. NETEHNIČKI SAŽETAK INFORMACIJA ........................................................................................................ 117 (IZBJEGAVAJUĆI TEHNIČKE IZRAZE, DETALJNE PODATKE I NAUČNA OBJAŠNJENJA) .................................... 117 13. INDIKACIJU POTEŠKOĆA ODNOSNO INFORMACIJE O POTEŠKOĆAMA PRILIKOM

IZRADE STUDIJE UTICAJA NA OKOLIŠ SA KOJIMA SE NOSILAC PROJEKTA SUOČIO ZBOG

TEHNIČKIH NEDOSTATAKA, NEDOSTATKA ZNANJA ILI NEDOSTATKA MATERIJALNIH I

FINANSIJSKIH SREDSTAVA...................................................................................................................... 132 14. LISTA REFERENCI U KOJOJ SE NAVODE IZVORI KORIŠTENI ZA OPISE I PROCJENE

UKLJUČENE U STUDIJU ............................................................................................................................. 133 15. SPISAK LITERATURE KORIŠTENE ZA POTREBE IZRADE STUDIJE I DR. ............................. 133 16. SPISAK PROPISA KOJI SE ODNOSE NA PROJEKAT I PRIMIJENJENI SU U STUDIJI ............ 135 17. OSTALI PODACI I INFORMACIJE ...................................................................................................... 136 18. PREKOGRANIČNI/PREKOENTITESKI UTICAJ PROJEKTA NA OKOLIŠ ................................ 143 SPISAK PRILOGA ......................................................................................................................................... 145 PRILOZI .......................................................................................................................................................... 146



OPĆA DOKUMENTACIJA OBRAĐIVAČA



TEKSTUALNI DIO



6

1. OSNOVNI PODACI

1.1. Podaci o nosicu projekta/investitoru:

Naziv i sjedište privrednog društva:

Javno preduzeće Regionalni vodovod “Plava voda” d.o.o. Travnik

Ime, prezime i kontakt podaci odgovorne osobe; broj telefona, telefaksa i e-mail pošte;

Ernad Granić, v.d. direktor Ivica Harambašić, v.d. zamjenik direktora Tel: 030/511-133; fax: 030/511-132 [email protected] ; [email protected]



7

1.2. Izvod iz sudskog registra privrednog društva:



8



9

2. PODACI O PROJEKTU I OPIS PROJEKTA:

2.1. Tačan i puni naziv projekta:

REGIONALNI SISTEM VODOSNABDIJEVANJA „PLAVA VODA“ koji je progalšen javnim interesom od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine: Temeljem članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine

Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i članka 14. stavak (1) Zakona o izvlaštenju

("Službene novine Federacije BiH", br. 70/07, 36/10, 25/12 i 34/16), Vlada Federacije Bosne i

Hercegovine, na 192. sjednici, održanoj 26.09.2019. godine, donosi

O D L U K U

O UTVRĐIVANJU JAVNOG INTERESA ZA IZGRADNJU REGIONALNOG VODOVODA

"PLAVA VODA"

I Ovom odlukom utvrđuje se javni interes za izgradnju regionalnog vodovoda "Plava voda", na području

Zeničko-dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona.

II Utvrđivanje javnog interesa iz točke I ove odluke, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi na

temelju: - Elaborata eksproprijacije određenih parcela za realizaciju projekta "Plava voda" za općine Travnik,

Novi Travnik, Vitez, Busovača i Grad Zenicu, izrađenog od strane "ZEDIS" d.o.o. Zenica; - Procjene vrijednosti nekretnina iz Elaborata eksproprijacije za koje se predlaže utvrđivanje javnog

interesa, u iznosu od 4.634.702 KM, dostavljene od strane Javnog poduzeća Regionalni vodovod "Plava

Voda" d.o.o. Travnik; - Zaključka Vlade Zeničko-dobojskog kantona (V broj 02-25-19306/12 od 04.09.2012. godine) i

Zaključka Vlade Srednjobosanskog kantona (V broj 01-05-542/12-22 od 24.09.2012. godine), kojima je

dato pozitivno mišljenje o opravdanosti izgradnje projekta "Plava voda" i utvrđen status projekta u

prostornim planovima kantona.

III Javno poduzeće Regionalni vodovod "Plava Voda" d.o.o. Travnik je korisnik izvlaštenja nekretnina za

realizaciju projekta iz točke I ove odluke.

IV Korisnik izvlaštenja iz točke III ove odluke može podnijeti prijedlog za izvlaštenje općinskoj/gradskoj

službi za upravu, u roku od dvije godine od dana donošenja ove odluke.

V Troškove potrebne za izvlaštenje nekretnina i troškove postupaka izvlaštenja iz toč. II i IV ove odluke,

snosi korisnik izvlaštenja.

VI



10

Za realizaciju ove odluke zadužuju se Javno poduzeće Regionalni vodovod "Plava Voda" d.o.o. Travnik,

općine i Grad uključeni u izgradnju regionalnog vodovoda "Plava voda", svako u okviru svojih

nadležnosti.

VII Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju

regionalnog vodovoda "Plava voda" ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/16).

VIII Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 1085/2019 26. rujna 2019. godine Sarajevo Premijer FadilNovalić, v. r.

2.2. Opis tehnološkog procesa

Objekti koji se trenutno nalaze na izvorištu Plava voda su:vodozahvat, hlorna stanica i pumpna stanica. Vodozahvat u planskom periodu do 2022. godine: 80 l/s za Općinu Travnik (40 l/s za Dolac n/L i 40 l/s za Novu Bilu),40 l/s za Općinu Novi Travnik,40 l/s za Općinu Vitez,40 l/s za Općinu Busovača,350 l/s za Općinu Zenica,što iznosi ukupno 550 l/s za potrebe regionalnog vodosnabdijevanja. Objekti koji se trenutno nalaze na izvorištu Plava voda su vodozahvat, hlorna stanica i pumpna stanica. U regionalnom sistemu Plava voda predviđena je izgradnja crpnih stanica za Dolac na Lašvi, N.Travnik, N. Bilu, te dvije crpne stanice za Busovaču – prema rezervoarima Hrastova Glavica i Kula. Oko objekata je planirana izrada procjednog drenažnog sistema, kao i zaštitna ograda sa ulaznom kapijom. Crpne stanice su projektovane i planirane bez stalne posade. Veza regionalnog sistema za vodosnabdjevanje sa postojećim općinskim vodovodnim mrežama će biti ostvarena preko postojećih i planiranih rezervoara, i to:

- Veza za općinu Dolac n/L preko planiranog rezervoara na brdu Gradac, - Veza za općinu Novi Travnik preko planiranog rezervoara na brdu Pribilovići, - Veza za općinu Nova Bila preko novoizgrađenog rezervoara „Kula“, - Veza za općinu Vitez preko postojećeg rezervoara „Gradina“, - Veza za općinu Busovača preko postojećeg rezervoara „Hrastova Glavica“ i - planiranog rezervoara “Kula”, - Veza za općinu Zenica preko postojećeg rezervoara „Putovići“.

Planirani rezervoari će biti predmet izgradnje a postojeći rekonstrukcije.



11

Proces izgradnje vodovoda podrazumijeva: (a) izgradnju vodozahvatnog objekta na izvoru Plava Voda uključujući izgradnju cjevovoda dužine 33 km od izvora u Travniku, kroz Novi Travnik, Vitez i Busovaču do grada Zenica. (b) izgradnju pomoćnih objekata za konekciju sa postojećim vodovodnim mrežama u sljedećih pet općina: Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica; Opis procesa: zahvat vode na izvorištu Plava voda, izgradnja glavnog transportnog cjevovoda i odvojaka, pumpnih stanica, kao i analizu rezervoara u općinama koje učestvuju u Projektu - konceptualne preporuke za njihovo unaprijeđenje, neophodno za obezbijeđenje efikasnog korištenja vode dovedene glavnim transportnim cjevovodom, eventualna izgradnja novih ili rekonstrukcija postojećih rezervoara. Javno preduzeće “Vodovod i kanalizacija Zenica” pokriva vodom oko 90% urbanog područja općine kao i njegove neposredne okoline (oko 80 000 stanovnika), što predstavlja oko 60 % ukupnog stanovništva općine Zenica. Prema podacima Vodovodnog preduzeća „Bašbunar Travnik“, količine koje se trenutno koriste iz ovog izvorišta za vodosnabdijevanje dijela grada Travnika kreću se od 150 l/s – 200 l/s. Obzirom na ovo, kao i na ranija istraživanja vezana za kvalitet vode izvorišta „Plava voda“ zaključeno je da ovo izvorište može zadovoljiti i određene potrebe za snabdijevanje vodom, pored Općne Travnik i Općina Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica. Uspostavljanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u cilju zabrane ili ograničenja pojedinih ljudskih aktivnosti, koje mogu ugroziti kvantitativne i kvalitativne karakteristike izvorišta ili čak njegovu dalju egzistenciju. U prostorijama Općine Travnik je 2010. godine održana prezentacija idejnog projekta regionalnog vodovoda „Plava voda“. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici pet općina – budućih korisnika projekta, predstavnici međunarodnih finansijskih institucija angažovanih oko projekta „Podrška razvoju infrastrukture u zemljama zapadnog Balkana –IPF,finansiranog od strane EU,WYG International Ltd,Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj(EBRD) i Razvojne banke Savjeta Evrope(CEB). Po prvi put u BiH se regionalni pristup koristio u cilju rješavanja problema neadekvatnog snabdijevanja vodom pet općina koje se nalaze u dva kantona.Cilj projekta je korištenje izvora Plava voda, a detaljne hidrološke studije, koje su realizovane u okviru projekta, potvrdile su da izvor ima dovoljan protok i kvalitet vode prema standardima EU za pitku vodu. U okviru pripreme projekta, realizovan je veliki broj aktivnosti, uključujući i pripremu idejnog projekta cjevovoda, hidrološke studije, uspostavljanje regionalnog preduzeća, donošenje odluka o učešću u projektu od strane pet Općinskih vijeća, ocjena uticaja na okoliš i društvo, priprema mehanizama za alokaciju kapitalnih troškova itd. U narednom periodu aktivnosti na implementaciji projekta će uključivati: pripremu glavnog projekta cjevovoda,podršku regionalnom preduzeću u pripremi tenderske dokumentacije i nabavke,glavni projekat za zaštitnu zonu oko izvorišta,uspostavljanje finansijskog sistema preduzeća itd.



12

Nesumnjivoj potrebi zaštite ovog izvorišta uveliko doprinosi i činjenica da je dugo godina planirani projekat regionalnog vodosnabdijevanja „Plava voda“ sada po prvi put istinski spreman za potpunu realizaciju. Naime, u posljednje tri godine su intenzivirani radovi na tehničkoj, administrativnoj i financijskoj pripremi realizacije projekta „Plava voda“ i sve izuzetno kompleksne pripremne radnje su završene, te se može realno očekivati da će radovi na izgradnji regionalnog vodovoda biti započeti u skorom vremenu. Izgradnjom i puštanjem u rad Regionalnog vodovoda, broj stanovnika koji koriste „Plavu vodu“ za piće (općine Travnik, Zenica, Novi Travnik, Vitez i Busovača) bi se povećao na preko 150 000.

Slika 1. Zaštitne zone izvorišta Plava voda

Trasa transportnog cjevovoda. Opis trase je preuzet iz Idejnog projekta regionalnog sistema vodosnabdijevanja Plava voda” pripremljenog u julu 2010. godine od strane međunarodne kompanije WYG Intl i domaćeg konsultanta Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu. Trasa transportnog voda regionalnog sistema Plava voda počinje na izvorištu „Plava voda“ u općini Travnik, a zatim prolazi kroz dijelove općina Travnik, Vitez, Busovača i Zenica. U općinama Travnik, Vitez i Busovača, trasa je najvećim dijelom položena starom željezničkom prugom „Jajce - Donji Vakuf“. Na području općine Zenica, položena je jednim dijelom uz željezničku prugu „Šamac - Sarajevo“, te put „Doboj – Kaonik“ do sela Janjići, odakle prelazi magistralni put M17 i rijeku Bosnu i penje se prema rezervoaru „Putovići“, općina Zenica. Prečnik transportnog voda je DN 700 mm u dužini od 21,901.22m i DN 600 mm u dužini 11,096.33 m, nazivnih pritisaka NP10, NP 16.



13

Slika 2. Geološka karta trase

Trasa glavnog cjevovoda. Dionica od izvorišta Plava Voda do odvajanja za Dolac n/l. Dužina dionice transportnog cjevovoda od izvorišta Plava Voda do odvajanja za Dolac na Lašvi je dužine 1,427.6 m. Na ovoj dionici je predviđen prelaz preko magistralne ceste M5 i prelaz preko rijeke Lašve vješanjem na most. Od izlaza cjevovoda kroz tijelo brane na izvorištu Plava Voda, cijev je položena lokalnom saobraćajnicom u dužini od 202 m u betonskom rovu odakle prolazi pješačkom stazom do mosta na rijeci Lašvi.. Nakon prelaska mosta cjevovod ulazi na lokalni put pored medrese u Travniku, dolazi do magistralne ceste M5 koju presijeca, nakon čega prolazi Mostarskom ulicom na čujem se kraju nalazi mjesto priključka za za Dolac n/l. Dionica od odvajanja za Dolac n/l do odvajanja za Novi Travnik i Novu Bilu. Dužina dionice transportnog cjevovoda od odvajanja za Dolac na Lašvi do odvajanja za Novi Travnik i Novu Bilu je dužina 3246,87 m i 3296,27m. Na ovoj dionici je predviđeno jedno presijecanje magistralne ceste M5 i jedan prelaz rijeke Lašve vješanjem na most. Nakon priključka za Dolac na Lašvi transportni vod prelazi rijeku Lašvu vješanjem na postojeći most, te presijeca magistralnu cestu M5. Nakon prelaza ceste M5 cjevovod je položen uz rigol magistralne ceste M5 do skretanja za Guću Goru. Od skretanja se cjevovod penje na trasu stare željezničke pruge „Jajce – Donji Vakuf“ prolazeći kroz naselja Putićevo i Prahulje, gdje se nalazi priključak za Novi Travnik, a zatim, 50 m niže i priključak za Novu Bilu. Na ovoj dionici je stara željeznička pruga, kojom prolazi trasa transportnog cjevovoda, na nekim dijelovima pretvorena u lokalne saobraćajnice. Dionica od odvajanja za Novu Bilu do odvajanja za Vitez. Dužina dionice transportnog cjevovoda od priključka za Novu Bilu do priključka za Vitez je 10,466.09 m, DN 700mm. Trasa se uglavnom nalazi na staroj željezničkoj pruzi. Na ovoj dionici je predviđen jedan prelaz preko rijeke Bile, vješanjem preko postojećeg mosta na magistralnom putu M5. Prelaz cjevovoda je planiran postavljanjem novih čeličnih nosača za prihvat cjevovoda na postojeću mostovsku konstrukciju. Od priključka za Novu Bilu do T139 trasa premoštava više manjih propusta i mostova stare pruge. Na potezu od T139 do T157 trasa cjevovoda zaobilazi trasu stare željezničke pruge jer se na njemu nalaze izgrađeni objekti i njihova dvorišta koja su locirana uz magistralni put M5. Trasa prolazi iza ovih objekata, jednim dijelom asfaltiranim površinama i drugim dijelom obradivim površinama. Na potezu T 157 – T 158 cjevovod prelazi rijeku Bilu vješanjem preko



14

mosta na magistralnom putu M5, odakle kratkom dionicom nastavlja uz magistralni put M5, a zatim lokalnim putem ulazi u naselje Grbavica, sa kojeg se dalje vraća na staru željezničku prugu. Od T166 trasa cjevovoda ide trasom stare željezničke pruge do priključka za Vitez, koji se nalazi kod potputnjaka stare pruge, na tjemenu T213. Dionica od odvajanja za Vitez do odvajanja za Busovaču. Dužina transportnog cjevovoda od priključka za Vitez do priključka za Busovaču je 6711,23m, DN 700 mm, te dužine 676,15 m, DN 600 mm. Na ovoj dionici je predviđeno jedno presijecanje magistralne ceste M5, jedan prelazak rijeke Lašve i i jedan prelazak preko rijeke Kozice. Nakon odvajanja za Vitez transportni cjevovod regionalnog sistema nastavlja trasom stare žljezničke pruge uz magistralnu cestu M5, a zatim je prelazi na dionici T219 -T220 i dolazi do ograde kompleksa „Impregnacije“. Trasa dalje prolazi duž ograde kompleksa „Impregnacija“, prelazi Dubrovački potok vješanjem, zatim se proteže obradivim površinama prema nasellju Ahmići, i nailazi na rijeku Lašvu koju prelazi vješanjem preko postojećeg mosta. Nakon prelaza mosta, trasa transportnog cjevovoda nastavlja starom željezničkom prugom kroz naselja Selišta i Sajtovići do saobraćajnice koja vodi prema Busovači. Trasa cjevovoda prelazi ovu saobraćajnicu, a zatim rijeku Kozicu, vješanjem na postojeći čelični most stare željezničke pruge, nakon kojeg se nalazi priključak za Busovaču. Dionica od odvajanja za Busovaču do rezervoara u Putovićima (općina Zenica). Dužina dionice transportnog cjevovoda od odvajanja za Busovaču do rezervoara u Putovićima je 10420,16m. Na ovoj dionici je predviđen jedan prelaz preko rijeke Lašve vješanjem preko postojećeg mosta, jedan prelaz magistralne ceste M17 i jedan prelaz ispod rijeke Bosne sifonom. Od odvajanja za Busovaču trasa nastavlja nasipom stare pruge kroz naselja Sajtovići, Katići i Merdani. Na Lašvanskoj petlji trasa prelazi rijeku Lašvu vješanjem na postojeću mostovsku konstrukciju, te nastavlja paralelno sa postojećom prugom Šamac – Sarajevo do tjemena T380. Cjevovod dalje silazi sa željezničke pruge i nastavlja lokalnom saobraćajnicom „Doboj – Kaonik“ do naselja Janjići. Iz sela Janjići, na tjemenima T402 - T403 trasa prolazi ispod željezničke pruge, prelazi magistralnu cestu M17, i na potezu T406-T407 prolazi sifonom ispod rijeke Bosne, koji će biti predmet detaljnih geodetskih snimanja u okviru glavnog projekta. Na potezu trase cjevovoda od T408-T411 su predložene dvije varijante trase, za koje je će se nakon izrade geodetskog i geotehničkog elaborata usvojiti povoljnija varijanta. Varijanta 1 koristi postojeći zemljani put koji je u zasjeku po strmoj kosini. Varijanta 2 je preferirana varijanta, jer bi se kod izgradnje izbjegli iskopi u zasjeku po kosini, a postojeći zemljani put bi se nakon uređenja mogao koristiti kao pristupni put. Nakon ovog poteza, trasa cjevovoda ulazi u naselje Putovići, obradivim površinama, i prateći lokalnu asfaltiranu saobraćajnicu ulazi u rezervoar Putovići. Odvojci. Ukupna dužina odvajanja za Dolac n/l, Novi Travnik, Novu Bilu, Vitez, i Busovaču je oko 15330,36 m. Predviđeno je da se za odvojke koriste polietilenske cijevi (PE).Na svim odvajanjima je predviđeno pumpanje do postojećih ili novih distributivnih rezevoara (novi rezervoar Dolac – Dolac n/l, novi rezervoar Pribilovići – Novi Travnik, postojeći rezervoar Kula – Nova Bila, postojeći rezervoar Hrastova Glavica - Busovača, novi rezervoar Kula - Busovača), osim na odvojku za Vitez, prema postojećem rezevoaru Gradina. Ukupna dužina odvojka za Dolac na Lašvi je 509,36 m, od čega je prva dionica do crpne stanice dužine 186,68 m, a druga dionica iza crpne stanice dužine 322,68 m. Odvajanje počinje u Mostarskoj ulici u općini Travnik, odakle cjevovod prolazi između



15

postojećeg autoservisa i betonare. Iza betonare je predviđena lokacija crpne stanice.Cjevovod se odmah iza crpne stanice strmo penje uz brdo Gradac do predviđene lokacije novog rezervoara Dolac na Lašvi koja se nalazi na visoravni brda Gradac. Prema informacijama predstavnika vodovada Travnik predviđeno je spajanje novog rezervoara sa postojećom distributivnom mrežom u naselju Dolac na Lašvi, cjevovodom dužine oko 2075 m. Ukupna dužina odvojka za Novi Travnik je 6737,54 m, od čega je prva dionica do crpne stanice dužine 3311,06 mm, druga dionica iza crpne stanice dužine 2322,05 m, te treća dionica cjevovoda koja dolazi do rezervoara dužine 1104.43 m. Na ovoj dionici je predviđeno jedan prelaz magistralne ceste M5 i jedan prelaz preko rijeke Lašve vješanjem preko postojećeg mosta. Odvajanje počinje silaskom sa glavne trase stare željezničke pruge u naselju Prahulje u općini Travnik, odakle trasa prelazi magistralnu cestu M5 i ulazi u Nevića Polje. Prateći cestu Gornji Vakuf - Travnik dolazi do mosta na rijeci Lašvi kojeg prelazi vješanjem. U nastavku je cjevovod položen kroz pješačku stazu uz saobraćajnicu kroz mjesto Stojkovići, u kojem je predviđena crpna stanica, do naselja Budišići na ulazu u grad Novi Travnik. U Budišićima prelazi saobraćajnicu Gornji Vakuf – Travnik, prolazi duž lokalnog puta naselja. Na izlazu iz Budišića sa lokalnog puta se penje prema brdu Pribilovići, do lokacije predviđene za rezervoar. Od naselja Budišići do predviđenog rezervoara trasa je položena djelomično kroz staru željezničku prugu, a djelomično kroz lokalnu saobraćanicu. Prema informacijama predstavnika vodovoda Novi Travnik predviđeno je spajanje novog rezervoara sa postojećom distributivnom mrežom u gradu Novom Travniku, cjevovodom dužine oko 480m. Ukupna dužina odvojka za Novu Bilu je 777.9 m, od čega je prva dionica do crpne stanice dužine 392,12m i druga dionica iza crpne stanice dužine 385,78m. Odvajanje za Novu Bilu nalazi se u mjestu Prahulje. Trasa odvojka je u najvećem dijelu položena kroz obradive površine do lokacije novoizgrađenog rezervoara Kula, koji tokom izrade ovog projekta nije bio pušten u upotrebu. Dužina odvojka za Vitez je 2.080,85 m, od čega je prva dionica dužine 1752,11 m, a druga dionica koja dolazi do rezervoara dužine 328,74m. Na ovoj dionici je predviđen prelaz glavne gradske saobraćajnice u gradu Vitezu na dva mjesta i jedan prelaz preko rijeke Lašve vješanjem preko postojećeg mosta. Odvajanje za Vitez se nalazi na tjemenu T213 (Error! Reference source not found.). Od mjesta odvajanja sa transportnog voda, cjevovod prolazi ispod potputnjaka stare željezničke pruge i magistralne ceste M5. Kratkom dionicom trasa prati magistralni put M5 i ulazi na cestu koja vodi u grad Vitez. Prateći cestu, trasa prelazi most na rijeci Lašvi vješanjem. Trasa je dalje položena makadamskim putem pored nogometnog stadiona, a zatim preko zelenih površina dolazi do glavne gradske saobraćajnice koju presijeca i nastavlja pješačkom stazom ulice Žrtava Fašizma. Dalje se trasa preko zelenih površina penje do postojećeg rezervoara Gradina. Za ovo odvajanje nije predviđena crpna stanica. Odvajanje za Busovaču predviđa jedan odvojak do postojećeg rezervoara Hrastova Glavica,, sa kojeg se na lokaciji Rasadnika odvaja jedan krak cjevovoda koji vodi prema lokaciji novog rezervoara Kula. Ukupna dužina odvojka do rezervoara Hrastova Glavica je 3805,19 m, od čega je prva dionica dužine 627,66 m, druga dionica do Rasadnika dužine 1632,23 m, treća dionica do crpne stanica 1422,93 m i četvrta dionica od crpne stanice do rezervoara Hrastova Glavica 122,37m. Ukupna dužina odvojka od Rasadnika do lokacije novog rezervoara



16

Kula je 1419,51 m, od čega je prva dionica do crpne stanice dužine 217,45m, druga dionica iza crpne stanice dužine 966,11m i treća dionica koja ulazi u rezervoar Kula 235,95m . Na dionici prema Hrastovoj Glavici je predviđen jedan prelaz ispod rijeke Kozice. Od Rasadnika prema Hrastovoj Glavici, trasa prolazi kroz obradive površine, zatim ispod rijeke Kozice, te nastavlja obradivim površinama, ulazi u grad Busovaču gdje presijeca gradsku saobraćajnicu (ul. Ivice Marušića) na ulazu u grad.Prolazeći kroz naselje Kadića Strana penje se prema brdu i rezervoaru Hrastova Glavica. Od Rasadnika, trasa za rezervoar Kula prolazi obradivim površinama i šumom u mjestu Kula, te dolazi do lokacije predviđene za rezervoar Kula. Na cjevovodu za rezervoare Hrastova Galvica i Kula predviđene su crpne stanice. Prema informacijama predstavnika vodovoda Busovača predviđeno je spajanje novog rezervoara Kula sa postojećom distributivnom mrežom, cjevovodom dužine oko 1384m. Tabela 1. Prelazi

GLAVNI TRANSPORTNI CJEVOVOD

Stacionaža Prepreka Način prelaza

st 0+326,9-0+355,57 rijeka Lašva Vješanje na most

ch 1+455,69 rijeka Lašva Vješanje na most

st 1+455,69-1+477,51

Magistralna cesta M5 Busovača-Travnik

Prokopavanje ispod ceste

st 1+487,78-1+500,43

Magistralna cesta M5 Busovača-Travnik


st 3+771,52-3+779.48

Bezimeni povremeni vodotok

Vješanje na propust

st 4+085,1-4+090,63 Bezimeni povremeni vodotok


st 5+218,87- 5+228,05



st 6+088,25- 6+096,74

Gučanski stream Vješanje na propust

st 6+324,25- 6+429 Lokalna cesta u naselju Trgovišća


st 6+553,99- 6+627,19

Lokalna cesta u naselju Trgovišća


st 7+458,08-7+469,90

Lokalna cesta za Staru Bilu


st 7+805,53-7+818,53



st 8+010,4-8+017,70 Lokalna cesta Prokopavanje ispod ceste

st 8+050,77-8+062,88



st 8+396,75-8+412,69



st 8+598,51-8+607,24

Lokalna cesta za Novu Bilu


st 8+725,48-9+194,45



st 9+781,87-10+101,0





17

st 10+101,0-10+134,00

Rijeka Bila Vješanje na most

st 10+326,70-10+494,70

Lokalna cesta u naselju Grbavica


st 11+880.959 Bezimeni povremeni vodotok

Prokopavanje sifona

st 12+334,52-12+344,83

Preoški potok Kopanje kanala u vodotoku

st 12+881,86-12+895,27

Jordalski potok Vješanje na propust

st 13+542,15-13+553,16



st 13+911,06-13+922,20



st 14+382-14+395,77 Tolovićki potok Vješanje na propust

st 14+949,64-14+961,02

Lokalna cesta u naselju Lugovi


st 15+641,66-15+652,66

Magistralna cesta M5 Busovača - Travnik


st 15+823,54-15+842,45

Dubravički potok Kopanje kanala u vodotoku

st 16+402,92 Bezimeni povremeni vodotok

Kopanje kanala u vodotoku

st 17+297,792 Banovac potok Kopanje kanala u vodotoku

st 17+660,41-17+676,80

Lokalna cesta u naselju Ahmići


st 17+869,64-17+875,42

Lokalna cesta u naselju Ahmići


st 18+065,55 Bezimeni povremeni potok Kopanje kanala u vodotoku

st 18+119,52-18+126,85

Lokalna cesta u naselju Selište


st 18+338,78-18+343,25

Lokalna cesta u naselju Selište


st 18+26,66-18+895,11

Rijeka Lašva Vješanje na most

st 19+132,82-19+140,67

Lokalna cesta E 442 Prokopavanje ispod ceste

st 19+334,47-19+344,53



st 20+608,19 Lučica potok Vješanje na propust



st 22+437-22+450,46 Cesta za Busovaču Prokopavanje ispod ceste

st 22+479-22+506 Rijeka Kozica Vješanje na most



st 23+919,95 Bezimeni povremeni Kopanje kanala u



18

vodotok vodotoku



st 26+021,13 Potok Mali Do Kopanje kanala u vodotoku

st 26+166,98 Potok Veliki Do Kopanje kanala u vodotoku



st 27+775-27+933 Rijeka Lašva Vješanje na most

st 27+969,28 Potok Vran Do Kopanje kanala u vodotoku

st 28+298,48 Potok Marčetion Kopanje kanala u vodotoku

st 28+726,784 Potok Gradion Kopanje kanala u vodotoku

st 28+872-28+890,70 Pruga Šamac-Sarajevo Prolaz ispod željezničke pruge

st 28+872,42 Potok Suha Kopanje kanala u vodotoku

st 29+147,07 Potok Blatišta Kopanje kanala u vodotoku





st 30+069,72-30+079,54

Lokalna cesta Doboj- Kanonik


st 30+063 Pruga Sarajevo – Šamac Prokopavanje ispod ceste

st 30+063 Lokalna cesta Doboj- Kaonik




st 30+552,42-30+562,88

Lokalna cesta Doboj- Kaonik


st 31+080,40 Lokalna cesta u naselju Prokopavanje ispod ceste

st 31+229,77-31+246,38

Pruga Šamac - Sarajevo Prokopavanje ispod ceste

st 31+246,38-31+257,64

Magistralna cesta M-17 Zenica-Sarajevo


st 31+595-31+685 Rijeka Bosna Sifon



st 32+208,61-32+686,87

Lokalni put Prokopavanje ispod ceste

st 32+785,74-32+793,70

Lokalni put Prokopavanje ispod ceste

ODVOJCI

Odvajak za Novi Travnik



19


st 0+365 Magistralna cesta M5 Prokopavanje ispod ceste

st 0+834 Most na rijeci Lašvi Vješanje na mostu





st 0+650,9725 Vodotok Trebišnjica Kopanje kanala u vodotoku



st 5+400,98 Gorki potok Vješanje na propust



Odvajak za Vitez


st 0+523,59 Most na rijeci Lašvi Vješanje na most

st 1+294,07-1+303,77

Lokalna cesta prema Vitezu


st 1+359,32-1+370,91

Lokalna cesta prema Vitezu


Odvajak za Busovaču (Kula)


st 0+210,40- 0+220,10

Seoski put Prokopavanje ispod ceste

st 1+129,03 Hadžija potok Prokopavanje ispod ceste

Odvajak za Busovaču (Hrastova Glavica)


st 0+650,15-0+654,03

Lokalna cesta Prokopavanje ispod ceste

st 1+605,15-1+610,14

Lokalna cesta Prokopavanje ispod ceste

st 2+678.43 Rijeka Kozica Kopanje kanala u vodotoku ili sifon

st 3+072-3+088,72 Lokalna cesta u Busovači


st 3+545,90- 3+561,29

Lokalna cesta u Bosovači (Kadića strana)


Popis vrsta i količina sirovina i supstanci koje ulaze u tehnološki proces U konkretnom slučaju radi se o zahvatu vode sa izvorišta, te njen transport do krajnjih korisnika. Tako da ne postoji tehnološki proces koji koristi određene sirovine. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš Realizacijom projekta Regionalni sistem vodosnabdijevanja „PLAVA VODA“ neće doći do emisija u okoliš. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju projekta. Za realizaciju projekta nisu potrebne posebne aktivnosti osim aktivnosti na zahvata i transportnog Sistema sa pratećim sadržajima.



20

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE PROJEKTA

3.1. Naziv jedinice lokalne samouprave i kantona gdje se nalazi lokacija na koju se odnosi projekat, uključujući ime katastarske općine

Područje koje pokriva ovaj projekat nalazi se u Srednjo-Bosanskom i Zeničko – Dobojskom Kantonu, uključujući pet općina: Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica. Osnovni cilj i svrha projekta je obezbijeđenje pouzdanog, dugoročnog snabdijevanja vodom, putem regionalnog sistema vodosnabdijevanja, za općine Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica, zahvatanjem vode iz izvorišta „Plava voda“ locitranog u općini Travnik. U tu svrhu, Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) i Vijeće evropske razvojne banke (CEB) razmatraju obezbijeđenje kredita za realizaciju ovog projekta. Predviđeno je da se kreditnim sredstvima finansiraju troškovi izgradnje vodozahvata na izvorištu „Plava voda“ u općini Travnik, izgradnja glavnog transportnog cjevovoda od izvorišta „Plava voda“ do rezervoara Putovići u općini Zenica, te troškovi objekata i postrojenja koji će obezbijediti priključenje postojećih distributivnih mreža u općinama na regionalni sistem.

3.2. Opis lokacije projekta

Izvorište „Plava Voda“ (raniji naziv „Šumeće“) locirano je u gradu Travniku i trenutno se koristi za snabdijevanje vodom jednog dijela grada Travnika. Tokom 2007. god. je izrađena Studija izvodljivosti vezana za regionalni system vodosnabdijejvanja „Plava voda“. Studija izvodivosti je dala ocjenu postojeće situacije u pet vodovoda (Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica), prijedlog izmjene trase regionalnog sistema vodosnabdijevanja iz perioda 1988 – 1991. god, ocjenu stanja okoliša i finansijsku analizu, ocjenu pravnog statusa i prijedlog institucionalnih aranžmana za realizaciju projekta. Izvorište „Plava Voda“ locirano je u gradu Travniku i trenutno se koristi za snabdijevanje vodom jednog dijela grada Travnika. Istraživanje kapaciteta ovog izvorišta je vršino tokom nekoliko perioda od 70 tih godina prošlog vijeka, u kojima je procjenjeno da se njegov kapacitet kreće u rasponu od oko 700 l/s do 950 l/s u minimumu, pa do nešto preko 3,500 l/s pri maksimalnim vodama. Općina Travnik. Prema podacima Prostornog plana Općine za period 2004 -2020, 1991. god. je na području Općine Tranik živjelo 70.402 stanovnika, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iz 2004. godine, ukupan broj stanovnika je bio procjenjen na 51.538. Prema podacima iz Studije izvodljivosti (2007 god.), koja je uzela u obzir evidenciju Općinske službe, ukupan broj stanovnika na području općine Travnik je procjenjen na oko 70 000. U općini Travnik trenutno postoje tri preduzeća za snabdijevanje vodom (JKP “Bašbunar”, JKP „Trebišnjica“ i vodovodno preduzeće za snabdijevanje Vlašičkog platoa). - Javno komunalno preduzeće JKP “Bašbunar” upravlja sa dva sistema vodosnabdijevanja: za grad Travnik i okolna naselja, te za naselje Turbe. Grad Travnik i okolna naselja se snabdijevaju vodom iz dva izvorišta: Bašbunar sa kojeg se zahvata oko 45 l/s, te Plava voda sa kojeg se zahvata oko 150-200 l/s. Naselje Turbe se snabdijeva iz izvorita Runjići i Goleš, sa kojih se zahvata 5 l/s i 28 l/s, respektivno. Ukupan broj priključaka u sisitemu za grad Travnik i okolna naselja je oko 10 000, a u sistemu za naselje Turbe je oko 1 500. Procjenjeno je da JKP „Bašbunar“ snabdijeva vodom oko 25 000 sistemom za grad Travnik, te oko 6 000 stanovnika sistemom za naselje Turbe, što čini oko oko 45% ukupnog broja stanovnika



21

općine Travnik. - Javno komunalno preduzeće JKP „Trebišnjica” upravlja sistemom vodosnabdijevanja za naselje Nova Bila i okolna sela. Novi Travnik se nalazi u središtu Srednjobosanskog kantona - Županije Središnja Bosna na nadmorskoj visini od 516 metara. Općina Novi Travnik, koja zauzima 232 km2, ima 51 naseljeno mjesto organizovano u 17 mjesnih zajednica. Prema popisu iz 1991. godine ukupan broj stanovnika općine bio je 30.713. Općina Novi Travnik smještena je, najvećim djelom u dolini rječice Grlonice, između planina Vilenice, Komara, Radovana i Vranice. Okružena je općinama: Travnik, Vitez, Fojnica, Gornji Vakuf i Bugojno. Novi Travnik je dana 08.11. 2019. Godine prihvatio izvještaj o stanju na terenu u vezi sapRojektom regionalni vodovod “Plava Voda” kako slijedi:



22



23



24



25

Documents

Projektovanje, inžinjering, konsalting, izgradnja STUDIJA