Projekt „NATURA-STANIŠTA U BOTANIČKOM VRTU PMF-a:

REKONSTRUKCIJA PROSTORA ZA UZGOJ BILJAKA MOČVARNIH I VODENIH STANIŠTA“

INA – Industrija nafte d.d. raspisala je 25. srpnja 2014. natječaj za sufinanciranje projekata u području ekologije i održivog razvoja („zeleni pojas“), namijenjen nevladinim organizacijama te javnim edukativnim ustanovama (škole, vrtići, fakulteti) u Hrvatskoj (http://www.ina.hr/default.aspx?ID=13569).

Prijavom projekta na natječaj Botanički vrt Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osvojio je sponzorstvo u visini od 26.000 kn za rekonstrukciju prostora za uzgoj biljaka močvarnih i vodenih staništa Hrvatske, kao jedan od 12 projekata koji su odabrani za sufinanciranje u području ekologije i održivog razvoja, između ukupno 58 prijavljenih (http://www.ina.hr/zelenipojas). ZAHVALJUJEMO!

Članak 1. Ugovora o sponzorstvu:

„Predmet ovog Ugovora (…) je sponzorstvo projekta ORGANIZATORA „NATURA-staništa u Botaničkom vrtu PMF-a: Rekonstrukcija prostora za uzgoj biljaka močvarnih i vodenih staništa“ koji uključuje rekonstrukciju bazena s vodenom vegetacijom, bare s močvarnom vegetacijom i malog bazena s fragmentom slane močvare s ciljem da rijetke i vrijedne vrste naše flore postanu dostupne posjetiteljima i studentima, od strane SPONZORA. Navedeni projekt je odabran u sklopu programa „Zeleni pojas“ kojem je cilj sufinanciranje projekata u području ekologije i održivog razvoja.“ Prema Ugovoru o sponzorstvu, projekt traje do zaključno 30. rujna 2014.

PLAN AKTIVNOSTI

Aktivnost Nositelj Metode provedbe

aktivnosti Vremensko razdoblje

Očekivani rezultati

1.Osmišljavanje tekstova za web-stranicu i info-ploče Vrta; traženje dozvole za sakupljanje biljnog materijala na prirodnim staništima (MZOiP-a); planiranje terenskih aktivnosti; naručivanje sjemenki određenih vrsta potrebnih za nastavu u svrhu nadopune zbirke (temeljem publikacija Delectus Seminum)

Djelatnici Botaničkog vrta,

vanjski konzultanti za terenska istraživanja

Sastavljanje tekstova; ispunjavanje obrazaca i sastavljanje izvješća za MZOiP; terenske konzultacije s kolegama i djelatnicima JU; pretraživanje publikacija Delectus Seminum drugih botaničkih vrtova i naručivanje sjemenki potrebnih vrsta

Siječanj-veljača-ožujak 2015.

(do otvaranja Vrta javnosti u sezoni 2015.)

Osmišljavanje „kostura“ tekstova (web-stranice i info-ploče u Vrtu) koji će se dopunjavati kako će projekt teći; ishođenje dozvole za skupljanje na prirodnim staništima (MZOiP); osmišljavanje okvirnog Plana terena 2015.; dobavljanje potrebnih sjemenki iz drugih botaničkih vrtova

1

2. Ažuriranje tekstova na web-stranici Vrta; postavljanje info-ploča uz prostor pod rekonstrukcijom; početak radova na rekonstrukciji prostora (čim vanjski vremenski uvjeti to dopuste): vađenje biljaka iz bazenčića za uzgoj vodenog i močvarnog bilja, bare i slane močvare; preduzgoj biljaka iz sjemenki

Djelatnici Botaničkog vrta

Vađenje biljaka, pohranjivanje u odgovarajuće posude i zbrinjavanje u drugim dijelovima Vrta (umjetna jezerca, staklenici); uzgoj iz sjemenki dobivenih iz drugih botaničkih vrtova

Čim vremenski uvjeti to dopuste: od službenog otvaranja Vrta za javnost (1. travnja) do kraja svibnja

Informiranje posjetitelja o radovima i sponzorstvu; zbrinjavanje svih biljaka koje rastu na površinama pod rekonstrukcijom

3.Odstranjivanje preostalog sadržaja bazenčića, bare i slane močvare

Djelatnici Botaničkog vrta i

Klub volontera INA-e

Odstranjivanje preostalog supstrata, ispumpavanje vode, čišćenje i dezinfekcija

Svibanj-lipanj 2015.

Prazni i sasvim očišćeni bazenčići, bara i slana močvara

4.Potpuna rekonstrukcija bazenčića, uređenje bare i slane močvare

Djelatnici VALEK Commerce d.o.o.

i

Botaničkog vrta

Umetanje unutarnjih trajnih posuda u okvire bazenčića; postavljanje odgovarajuće folije u unutrašnjost bare

Tijekom proljeća 2015.

Sanirani bazenčići, bara i slana močvara

5.Terenske aktivnosti na skupljanju novog biljnog materijala

Djelatnici Botaničkog vrta

Planiramo nekoliko terenskih izlazaka u različite dijelove Hrvatske, prilikom kojih ćemo prikupiti potreban biljni materijal (ovisno o dozvoli MZOiP-a)

Čitava sezona 2015.: od ranog proljeća do kasnog ljeta, ovisno o dobu cvatnje i plodonošenja ciljnih biljnih vrsta

Sabiranje potrebnih biljnih vrsta na njihovim prirodnim staništima

6.Punjenje bazena, bare i slane močvare

Djelatnici Botaničkog vrta

i

Klub volontera INA-e

Nabavljanje i punjenje odgovarajućeg supstrata u bazenčiće, baru i slanu močvaru, dodavanje potrebne vode, sađenje biljaka

Čitava sezona 2015.: u hodu, kako budemo dobavljali biljke na terenima

Povratak već postojećih biljnih vrsta na njihova mjesta i sađenje novopribavljenih te preduzgojenih biljaka

7. Dovršavanje sadnje i tekstova na info-pločama

Djelatnici Botaničkog vrta

Dovršavanje tekstova na info-pločama, već prema tome koje ćemo vrste pronaći na terenu i posaditi u Vrtu

Kraj ljeta 2014. – početak nove školske godine (rujan)

Dovršavanje sadnje; postavljanje konačnih tekstova na info-ploče

8.Svečano otvaranje rekonstruiranih površina

Djelatnici Botaničkog vrta, predstavnici INA-e, PMF-a i Sveučilišta, uzvanici

Predstavljanje javnosti

Sveučilišna vrtna zabava 2015. (obično se organizira sredinom rujna)

Putem svečanog predstavljanja javnosti, uz pomoć medija, prezentirati i pobuditi interes javnosti za zbirku

2

SAŽETAK PROJEKTA

U Botaničkom vrtu dugi niz godina uzgajamo vrste vlažnih i močvarnih staništa, među kojima su i zakonom strogo zaštićene, iz kategorija visokog rizika od izumiranja (CR, EN, VU; NT) te vrijedne u europskim okvirima (Natura-2000-vrste). Međutim, površine na kojima ih uzgajamo zahtijevaju temeljitu rekonstrukciju.

Za početak, planiramo u potpunosti rekonstruirati postojeće površine na kojima uzgajamo vodene biljke i uopće biljke vlažnih (NATURA-) staništa - bazenčiće, baru i slanu močvaru na sistematskom polju – kako bi se zbirka mogla obnoviti i proširiti.

Sistematsko polje u Botaničkom vrtu PMF-a, rujna 2014.

Rekonstrukcija prostora za uzgoj biljaka močvarnih i vodenih staništa Hrvatske

Podignuto između 1954. i 1955., sistematsko polje namijenjeno je ponajprije studentima, za učenje sistematske botanike, no kako je otvoreno javnosti dostupno je i svim posjetiteljima Vrta. Sastoji se od tri osnovna dijela: nasada biljaka jednosupnica (Monocotyledones), biljaka dvosupnica (Dicotyledones) i, između njih, 58 malih bazena (30 središnjih četvrtastih, obrubljenih s po dva niza od 14 okruglih) s vodenim i močvarnim biljkama.

3

Bazenčići na sistematskom polju, izgrađeni 1954.: 30 središnjih četvrtastih i 28 vanjskih okruglih

Na gredicama uokolo nalaze se biljke posađene po sistematskim kategorijama pripadnosti srodnim porodicama, rodovima i vrstama. Studenti ovdje mogu učiti kako izgledaju srodne biljke u različito doba godine i u različitim fazama razvoja: od sjemenki, preko cvjetanja, do stvaranja ploda, a posjetitelji šetati i razgledati zbirke.

Većina biljaka podrijetlom je s hrvatskih staništa, a tek je manji dio uzgojen iz sjemenki dobivenih razmjenom putem godišnjih publikacija Delectus Seminum (surađujemo s preko 300 botaničkih vrtova po svijetu). Prije svega, to se odnosi na vrste koje su važne i vrijedne za nastavu, a u Hrvatskoj su lokalno izumrle ili toliko rijetke da Ministarstvo ne može izdati dozvolu za njihovo uzimanje s prirodnih lokaliteta.

S godinama se sistematsko polje smanjivalo, uglavnom zbog nedostatka prostora u Vrtu. Tu je danas i bara s močvarnom vegetacijom, kao i nova eumediteranska kamenjara s malom slanom močvarom. Međutim, nakon točno 60 godina postojanja, čitavo sistematsko polje zahtijeva temeljitu rekonstrukciju. U najlošijem su stanju upravo bazenčići s vodenim i močvarnim vrstama, prestarjeli i dotrajali: danas ih veći dio propušta ili više uopće ne drži vodu, što se dobro vidi na fotografijama:

4

Neki bazenčići, nažalost, danas više ne drže vodu pa smo u njih nasipali zemlju i posadili biljke vlažnih staništa: u lijevom bazenčiću rastu klijanci livadnog procjepka (Chouardia litardierei, strogo zaštićena i endemična, Natura-vrsta hrvatske flore, na Dodatku IV. Direktive o staništima), a u bazenčiću desno jedna vrsta šaša (Carex sp.). Jasno se vide napuknuća bazena (strelice).

a) b)

Mnoge biljne vrste koje rastu u bazenčićima od velikog su značaja za hrvatsku floru ili pak studentima za učenje srodstvenih odnosa pa ih sve treba spasiti od propadanja. Na slici a) je vodena paprat četverolisna raznorotka (Marsilea quardifolia), zakonom strogo zaštićena i ugrožena (EN) vrsta hrvatske flore, obuhvaćena i EU-propisima, Direktivom o staništima i Bernskom konvencijom. Slika b) prikazuje riječnu preslicu (Equisetum fluviatile) koja nije zakonom zaštićena, no vrlo je važna u sistematskom pogledu: predstavnica je primitivnih papratnjača i zanimljiva za usporedbu s raznorotkom, s kojom pripada u zajedničku srodstvenu skupinu.

5

c) d) U bazenčićima raste i nekoliko slobodno plivajućih vrsta, kao što su vodene leće (Lemna minor, na slici c)) i vodeni orašac (Trapa natans, d)).

Kako bismo barem malo povećali zbirku močvarnih vrsta, u produžetku bazenčića na sistematskom polju 2011. je uređena mala bara, zamišljena upravo kao „fragment“ prirodne vegetacije za biljke koje u prirodi žive na različitim tipovima vlažnih staništa: tu rastu močvarni zmijinac (Calla palustris), raznorotka (Marsilea quadrifolia), gorki trolist (Menyanthes trifoliata), suličasti žabočun (Alisma lanceolatum), vodoljub (Butomus umbellatus), rogozi (Typha spp.) i druge vrste.

Mala bara s fragmentom močvarne vegetacije iskopana je i zasađena prikladnim biljkama 2011. Rogozi su prerasli površinu pa moraju biti uklonjeni i bara temeljito očišćena.

6

e) f)

Najvrednija biljka u maloj bari je močvarni zmijinac (Calla palustris, slika e), zakonom strogo zaštićena i kritično ugrožena (CR) vrsta hrvatske flore. Kao i sibirska jezičnjača (Ligularia palustris, slika f)), također zakonom strogo zaštićena i kritično ugrožena (CR) vrsta, koja raste u jednom od napuklih bazenčića, danas u prirodi raste na samo jednom jedinom lokalitetu u našoj zemlji.

Prilikom izgradnje nove eumediteranske kamenjare (Sredozemna biljno-geografska vegetacijska skupina namijenjena primorskim vrstama punih sunčanih staništa), u njenom je sklopu postavljen i bazenčić od umjetnog materijala, namijenjen uzgoju biljnih vrsta slanih močvara. I slane močvare danas su također ugrožene i rijetke, u prvom redu zbog isušivanja za potrebe gradnje turističkih objekata i uređenja plaža. U maloj slanoj močvari raste mali broj vrsta: teško je održavati konstantnu slanost vode, bazenčić je plitak pa se ljeti prekomjerno zagrijava (i zimi smrzne), a i pripadajuće biljke (slanuše) puno se teže prilagođuju zagrebačkoj klimi od vrsta kontinentalnih, slatkovodnih bara i močvara. Ipak, i u slanoj močvari raste nekoliko vrijednih vrsta koje trpe ekstremne životne uvjete:

U maloj slanoj močvari u sklopu Eumediteranske kamenjare raste nekoliko vrsta koje trpe ekstremne razlike temperature i slanosti vode: kritično ugrožena i zakonom strogo zaštićena morska brula (Triglochin maritimum), zatim primorski rančić (Scirpus maritimus), močvarni ljutak (Cladium mariscus) i još pokoja manje trajna vrsta. Plan rekonstrukcije

7

Potpuna rekonstrukcija 58 bazenčića s vodenim i močvarnim vrstama zahtijeva vađenje svih biljaka i sanaciju stijenki i dna bazena. Nakon sanacije vanjskog, betonskog dijela, za svaki bazenčić bit će po mjeri načinjena unutarnja posuda, s garancijom trajanja od 20 godina. U posude će zatim biti dodan potrebni supstrat, prema zahtjevima pojedinih vrsta, te dopunjena voda.

Bara će biti temeljito očišćena: sve biljke izvađene, umetnuta specijalna folija i nasipan supstrat, biljke nanovo posađene i dopunjena voda (kišnica). Slana močvara će također biti temeljito očišćena, pridodan novi supstrat i zaslanjena voda te nanovo zasađene biljke.

Oko novouređenih bazenčića uredit ćemo postojeće staze za posjetitelje te na prikladna mjesta postaviti info-ploče sa zanimljivostima o biljkama određenih vegetacijskih zajednica, tipu vegetacije i vezanim vrstama, s fotografijama prirodnih lokaliteta i biljaka u cvatu, za lakše prepoznavanje. Sve biljne vrste u samim bazenčićima i bari bit će označene pločicama sa znanstvenim i hrvatskim nazivom vrste, kako je to propisano za zbirke botaničkih vrtova i na način kakav je u našem Vrtu već uobičajen.

Rekonstrukcija će se podijeliti u nekoliko faza, prije svega stoga što nemamo dovoljno prostora za zbrinjavanje izvađenih biljaka, a i po nove se biljne vrste može krenuti tek s proljeća. Tijekom zime 2015. napravit ćemo sve predradnje: zatražiti potrebnu dozvolu MZOiP-a za skupljanje biljaka na prirodnim staništima (vrijedi kroz kalendarsku godinu), isplanirati predstojeću terenu, kupiti i prirediti potreban građevinski i drugi materijal te osmisliti info-ploče. S radovima ćemo krenuti u proljeće, čim to bude moguće. Također, odmah ćemo krenuti i na terenska istraživanja u cilju prikupljanja novih biljnih vrsta za sadnju u bazene, sukladno dozvoli MZOiS-a za 2015.

U radovima uređenja sudjelovat će i Klub volontera INA-e.

TROŠKOVNIK PROJEKTA

Sredstva sponzoriranja prema Ugovoru s INA-om: 26.000 kn (u dvije rate: 80% + 20%)

Sredstva (+ 20 %) koja je prema Ugovoru s INA-om dužan osigurati Botanički vrt: 5.200 kn

Dodatna sredstva koja planiramo utrošiti: oko 5.000 kn

Raspodjela sredstava:

Izrada 58 PE-posuda (s garancijom od 20 godina), prema predračunu: 27.800 kn (s dostavom i

montažom u očišćene betonske okvire bazenčića)

Izrada i postavljanje info-ploča, ispis i plastifikacija tekstova: oko 2000 kn

Terenska istraživanja s ciljem sakupljanja biljnog materijala (gorivo za službeni kombi, cestarine, dnevnice, smještaj istraživača): oko 5000 kn

Sitni i potrošni materijal: oko 1000 kn

Rad na uređivanju i sanaciji bazenčića, pisanje tekstova za web i info-ploče: djelatnici Botaničkog vrta PMF-a (u radno vrijeme), Klub volontera INA-e

8

Sastavila dr. sc. Sanja Kovačić, voditeljica projekta

stručna savjetnica i znanstvena suradnica

BOTANIČKI VRT Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

9