of 31/31
1 PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA SPLITA ZA 2016. GODINU Studeni, 2015.

PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN TURISTIČKE … · potražnje, upravljanja i marketinga turističke destinacije, aktivnih dionika, lokalne zajednice). Istraživanjem za stolom i primarnim

  • View
    217

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN TURISTIČKE … · potražnje, upravljanja i marketinga turističke...

  • 1

    PROGRAM RADA I

    FINANCIJSKI PLAN

    TURISTIKE ZAJEDNICE GRADA SPLITA

    ZA 2016. GODINU

    Studeni, 2015.

  • 2

    SADRAJ:

    UVOD....................................................................................................................................3

    REZULTATI TURISTIKOG PROMETA OSTVARENI U 2015. GODINI ..................5

    STRATEKE AKTIVNOSTI TZ GRADA SPLITA ZA 2016.GODINU......................... 11

    PRIHODI ............................................................................................................................ 14

    RASHODI ........................................................................................................................... 15

    ADMINISTRATIVNI RASHODI ..................................................................................... 15

    DIZAJN VRIJEDNOSTI ................................................................................................... 16

    KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI .................................................................................. 23

    DISTRIBUCIJA I PRODAJA VRIJEDNOSTI ................................................................ 26

    INTERNI MARKETING ................................................................................................... 26

    MARKETINKA INFRASTRUKTURA .......................................................................... 28

    POSEBNI PROGRAMI ..................................................................................................... 29

    FINANCIJSKI PLAN TURISTIKE ZAJEDNICE GRADA SPLITA ZA 2016.

    GODINU ............................................................................................................................. 30

  • 3

    UVOD

    Skladan suivot prirodnih ljepota i iznimno vrijedne kulturne batine, uz veliki trud i predan

    rad turistikih djelatnika, doveli su Split meu najpoeljnija odredita na turistikoj karti svijeta.

    Tijekom 2015. godine potvrdili su to brojni inozemni i domai novinari, a osobito nas vesele

    ugledna strukovna priznanja i nagrade.

    Na ovogodinjim Danima hrvatskog turizma u Poreu upravo je Split prednjaio kao turistiki

    ampion. Proglaen je najuspjenijom city break destinacijom, projekt Splitska rivijera dobio

    je nagradu u kategoriji Hrvatska 365, a festival Ultra Europe turistiki je dogaaj godine.

    Nagrada HGK Turistiki cvijet-kvaliteta za Hrvatsku koja se dodjeljuje najboljim turistikim

    objektima pripala je hotelu Radisson Blu Resort Split kao najboljem kongresnom hotelu u

    Hrvatskoj. Drugo mjesto u kategoriji najbolji mali hoteli na Jadranu, proglaen je, viestruko

    nagraivan hotel Vestibul Palace.

    Udruga hrvatskih putnikih agencija (UHPA) i turistiki asopis Way to Croatia nagradu

    Simply the Best za kreativan razvoj turistikih proizvoda, te oblikovanje i unaprjeenje

    sadraja turistike ponude tijekom 2014/15. godine takoer su adresirali u Split. Kultni hotel

    Park dobitnik je priznanja sa zlatnim znakom za kvalitetu usluge i kreativan razvoj sadraja

    namijenjenih poslovno-kongresnom turizmu. U kategoriji festivali - glazbeno zabavni sadraji

    osvojio ju je festival ULTRA Split , a u kategoriji manifestacije i dogaanja dobili su je nai

    Dani Dioklecijana. Brojna meunarodna priznanja pripala su upravo naim turistikim

    subjektima, koji svom kvalitetom konkuriraju na globalnoj razini. Hotel batina Palaa Judita

    dobitnik je prestine nagrade World luxury hotel award 2015.

    Upravo ta viestruka priznanja i nagrade potvruju da smo na dobrom putu i obavezuju nas da,

    pratei globalne turistike trendove, Split i dalje razvijamo kao europsku, pa i svjetsku top

    destinaciju. Izvjee Euromonitor International-a, objavljeno u sklopu vodeeg turistikog

    sajma WTM u Londonu, najavljuje da nas oekuje snaan utjecaj tzv. pametnih putovanja,

    boemskih putovanja, ulazak u nova, do sada turistiki zatvorena trita. Trend personaliziranih

    putovanja nastavlja se i u 2016. godini s naglaskom na digitalizaciji i online kanalima

    komunikacije. Uvaavajui navedeno kreirali smo Plan i program rada, kojim Turistika

    zajednica grada Splita prerasta u destinacijsku menadment organizaciju, i svojim aktivnostima

    ide ukorak s brzorastuim turistikim trendovima. Program rada Turistike zajednice grada

  • 4

    Splita za 2016. godinu temelji se na provedbi marketinkih aktivnosti turistike promidbe

    grada Splita te kreiranju turistikih proizvoda provedivih tijekom cijele godine. Pratei aktualne

    trendove na turistikom tritu, naglasak u 2016. godini stavljamo na upravljanje turistikom

    destinacijom i povezivanje turistikih subjekata kljunih za postizanje pozitivnih turistikih

    rezultata.

    Svim turistikim djelatnicima srdano estitam na izvrsnim rezultatima i zasluenim

    priznanjima i elim mnogo uspjeha u zajednikom kreiranju proizvoda kojima emo znati

    odgovoriti zahtjevima suvremenih turista.

    mr. sc. Alijana Vuki, direktorica TZ grada Splita

  • 5

    REZULTATI TURISTIKOG PROMETA OSTVARENI U 2015. GODINI

    Grafikon 1. Turistika kretanja u svijetu po mjesecima (u milijunima)

    Izvor: Svjetska turistika organizacija (UNWTO)

    U svijetu je prvih osam mjeseci ove godine zabiljeeno rekordnih 747 milijuna inozemnih

    turistikih dolazaka, to je 38 milijuna ili 5 posto vie nego u istom razdoblju prole godine.

    Tome su najvie doprinijeli porasti u Europi, Aziji, na Pacifiku i Bliskom istoku. Podaci su to

    iz najnovijeg izdanja svjetskog barometra Svjetske turistike organizacije (UNWTO), a prati ih

    i procjena strunjaka da e se i do kraja ove godine u svjetskom turizmu zadrati pozitivan

    trend, tim vie to su rezultati za prvih osam mjeseci nadmaili prognoze i oekivanja.

    Europu je kroz to vrijeme posjetilo oko 20 milijuna (5%) vie stranih turista nego lani. Takvu

    stopu rasta u UNWTO-u ocjenjuju vrlo dobrom s obzirom da je Europa tradicionalno

    najposjeenija regija u svijetu.

    Pritom su srednja i istona Europa imale i vei rast stranih turistikih dolazaka (7%), a odline

    pokazatelje imale su i juna te mediteranska Europa s porastom dolazaka od 6 %.

    Isti postotak rasta zabiljeile su regije Azija i Pacifik, u emu je velik udio jugoistone Azije s

    porastom dolazaka stranih gostiju od 12%.

  • 6

    Sjeverna i Juna Amerika imale su porast dolazaka od 3 i 4 posto. Afrika biljei 5 posto

    poveanja, pri emu je s porastom od 6 posto primjetan blagi oporavak podregije sjeverne

    Afrike.

    Porast dolazaka ogleda se i u rastu prihoda od turizma. Prema meunarodnim turistikim

    primicima prijavljenima za dosadanjih est do osam mjeseci 2015. godine, najvei porast

    prihoda biljei Tajland (27 %), Hong Kong i Kina 25 %, Turska 22 %, Japan 19 %, Velika

    Britanija 18 %, Grka 15 %, Indija 14 %, Malezija 12 % i SAD 11 %.

    Grafikon 2. Promjena turistikih dolazaka po regijama ( izraena u postotcima)

    Izvor: Svjetska turistika organizacija (UNWTO)

  • 7

    REZULTATI TURISTIKOG PROMETA OSTVARENI U 2015. GODINI NA

    PODRUJU HRVATSKE

    Rast turistikoga prometa u Republici Hrvatskoj nastavlja se i u 2015. godini. Od sijenja do

    kolovoza Hrvatsku je posjetilo 11,6 milijuna turista to je rast od 9,2 posto, a ostvareno je 60

    milijuna noenja, tj. 7,4 posto vie nego u istom razdoblju prole godine. Ukupno je ostvareno

    1,2 milijuna dolazaka domaih turista (rast 9,3 posto) i 4,6 milijuna noenja domaih turista

    (rast 11,1 posto). Inozemni gosti u 2015. godini ostvarili su 10,4 milijuna dolazaka (rast 9,2

    posto) i 55,4 milijuna noenja (rast 7,1 posto).

    Tablica 1. Turistiki promet na podruju Republike Hrvatske od sijenja do kolovoza 2015. godine

    Izvor: Dravni zavod za statistiku

  • 8

    Grafikon 3. Dolasci turista u RH prema zemlji prebivalita, od sijenja do kolovoza 2015. godine

    Najvei broj dolazaka u Hrvatsku tijekom osam mjeseci 2015. godine biljee turisti iz

    Njemake, 1,7 milijuna dolazaka (rast 7 posto) i 12,4 milijuna noenja (rast 7,2 posto). Drugi

    su turisti iz Slovenije, ostvarili su milijun dolazaka (rast 8,7%) i 6,1 milijun noenja (rast 7 %).

    Na treem su mjestu gosti iz Italije s 965,4 tisue dolazaka (rast 5,9%) i 4,4 milijuna noenja

    tj. 7,3% vie noenja u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.

    Grafikon 4. Noenja turista u primorskim upanijama, od sijenja do kolovoza 2015. godine

    Najvei broj turistikih dolazaka od sijenja do kolovoza 2015. godine zabiljeen je u Istarskoj

    upaniji - 2,8 milijuna tj. 9,7 posto vie u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U toj je

    upaniji zabiljeeno 17,7 milijuna noenja, to je 6,9 posto vie nego prethodne godine.

  • 9

    REZULTATI TURISTIKOG PROMETA OSTVARENI U 2015. GODINI NA

    PODRUJU TZ GRADA SPLITA

    Grad Split turistiki procvat nastavlja i u 2015. godini. Od sijenja do listopada ove godine

    na podruju nae turistike zajednice ostvareno je 436,6 tisua dolazaka i 1,3 milijuna

    turistikih noenja, to je 16 posto vie dolazaka i 21 posto vie noenja u odnosu na isto

    razdoblje prethodne godine. Domai turisti ostvarili su 39,6 tisua dolazaka (porast 12%) i

    104,1 tisua noenja (porast 23% ), a inozemni gosti 396,9 tisua dolazaka (porast 16%) i 1,2

    milijuna noenja (porast 20%).

    Grafikon 5. Dolasci turista u Split prema zemlji prebivalita, od sijenja do listopada 2015. godine

    0

    5.000

    10.000

    15.000

    20.000

    25.000

    30.000

    35.000

    40.000

    45.000

    VELIKA

    BRITANIJA I

    SJ.IRSKA

    SJEDINJENE

    AMERIKE

    DRAVE

    NJEMAKA FRANCUSKA AUSTRALIJA

    2015. 2014.

    2015. 2014. index 2015/14.

    TURISTI NOENJA TURISTI NOENJA TURISTI NOENJA

    STRANI TURISTI 396.987 1.181,700 342.391 981.312 116 120

    DOMAI TURISTI 39.598 104.121 35.496 84.995 112 123

    UKUPNO SPLIT 436.585 1.285,821 377.887 1.066,307 116 121

    Tablica 2. . Turistiki promet na podruju TZG Split od sijenja do listopada 2015. godine

  • 10

    Najvei broj dolazaka na podruju TZ grada Splita do kraja listopada 2015. godine ostvarili su

    turisti iz Velike Britanije i Sjeverne Irske s 40,6 tisua dolazaka (porast 37%) i 127,3 tisue

    noenja (porast 45%), potom turisti iz SAD-a s 36,9 tisua dolazaka (porast 19%) i 78.794

    noenja (porast 28%). Na treem su mjestu njemaki gosti s 27,6 tisua dolazaka i 113,8 tisua

    noenja, to ini 11 posto vie ostvarenih dolazaka i 13 posto vie ostvarenih noenja u odnosu

    na isto razdoblje 2014. godine.

    Privatni smjetaj ini veinu smjetajnih kapaciteta u Splitu. Premda i dalje prevladavaju

    objekti s 3 zvjezdice, ohrabruje injenica da se kvaliteta ipak postupno poveava. Razlog tome

    je velika konkurencija i nagli porast broja privatnih iznajmljivaa koji su, da bi trino opstali,

    primorani stalno ulagati u kvalitetu cjelokupne smjetajne ponude. Jedan od glavnih ciljeva u

    2016. godini bit e upravo edukacija privatnih iznajmljivaa kako bi lake prepoznali

    mogunosti koje nudi Ministarstvo turizma. Primjerice, povezivanje u difuzne ili integrirane

    hotele, ili poticajne mjere.

    GODINA UKUPAN BROJ

    KREVETA U

    HOTELSKOM

    SMJETAJU

    UKUPAN

    BROJ

    KREVETA U

    HOSTELIMA I

    DRUGIM

    VRSTAMA

    SMJETAJA

    UKUPAN BROJ

    KREVETA U

    DOMAINSTVU

    UKUPAN BROJ

    MJESTA U

    KAMPOVIMA

    UKUPNO BROJ

    KREVETA (BEZ

    MJESTA U

    KAMPOVIMA)

    2012. 2101 1884 7503 1221 11488

    2013. 2101 2049 10473 1221 14623

    2014. 2359 2104 12239 1221 16702

    2015. 2666 2887 15399 1221 20964

    Tablica 3. Broj smjetajnih kapaciteta na podruju TZG Split

  • 11

    STRATEKE AKTIVNOSTI TZ GRADA SPLITA ZA 2016.GODINU

    RAZVOJ MARKETINKE STRATEGIJE

    Turistika zajednica grada Splita, u suradnji s obrazovnim institucijama i drugim sudionicima,

    tijekom 2016. godine definirat e marketinku strategiju do 2020. godine. Strategija e se

    provoditi u 3 faze. U prvoj fazi analizirat emo makro okruenje, posebno trendove na

    turistikom tritu kako bismo precizno utvrdili pogodnosti i neprilike u makro okruenju.

    Osim toga, bavit emo se i konkurencijom da bismo dobili podlogu za razlikovanje i

    pozicioniranje destinacije. U ovoj fazi anketirat emo posjetitelje drugih destinacija, koji (jo)

    nisu posjetili Split. Nadalje, izvrit e se interna analiza radi utvrivanja razlike izmeu

    postojeeg i eljenog stanja destinacije (prostora, infrastrukture, gospodarstva, relevantne

    plansko-razvojne dokumentacije, atrakcijske osnove, turistike suprastrukture i turistike

    potranje, upravljanja i marketinga turistike destinacije, aktivnih dionika, lokalne zajednice).

    Istraivanjem za stolom i primarnim istraivanjem (ankete gostiju u predsezoni, sezoni i

    posezoni), analizirat emo profil gostiju destinacije i tako odrediti kriterije za njihovo

    razvrstavanje, tj. preciznije pozicioniranje. U drugoj fazi izvodit e se SWOT i GAP analiza

    destinacije radi izrade podloge za utvrivanje i izbor stratekih opcija. U ovoj fazi, fokus

    grupama i javnim tribinama izabire se strateka opcija: ciljani segmenti, proizvodi i temelji za

    pozicioniranje tj. brending. U zavrnoj, treoj fazi precizno emo razraditi strateke opcije i

    operativni plan. Strateki marketing plan destinacije Split bit e i javno predstavljen.

  • 12

    RAZVOJ KROZ MODEL DESTINACIJSKE MENADMENT ORGANIZACIJE

    Tijekom 2015. godine zapoeli smo razvijati DMO, a nadograivat emo ga i u sljedeoj godini.

    Razvoj destinacijskog menadmenta je neprekidni proces u kojem turistika industrija,

    vlada/uprava i ostali zainteresirani subjekti usmjeravaju razvoj destinacije kako bi zajedniki

    ostvarili elje i vizionarske planove za budunost pojedine destinacije. Destinacijski

    menadment nastaje i razvija se ukljuivanjem razliitih sektora, grupa dionika i partnera

    poput dravnih agencija, lokalnih zajednica, poslovnih klubova i udruenja koji zajednikim

    radom, svaki iz svoje perspektive, ostvaruju zajednike ciljeve pojedine destinacije.

    Sveobuhvatni destinacijski menadment podrazumijeva profesionalno planiranje, primjenu,

    redovito preispitivanje i ocjenjivanje provedenih aktivnosti. U skladu s tim, Turistika

    zajednica grada Splita jaat e sustav destinacijskih turistikih doivljaja povezujui razliite

    razvojne sudionike privatnog i javnog sektora. Povezivanje lokalnih sudionika kljuno je u

    stvaranju meunarodno konkurentnog proizvoda. Tijekom 2016. godine u sklopu DMO

    projekta posebno emo se baviti razvojem proizvoda. Na tom tragu usklaivat emo provedbu

    vanih investicijskih projekata, razvijati aktivnosti povezivanja elemenata ponude u pakete i

    proizvode, poticati dogaanja u destinaciji i razvoj svih ostalih elemenata proizvoda, pratiti

    natjeaje za EU projekte, jer sve e to doprinijeti razvoju proizvoda. Usklaivat emo

    meudjelovanje raznih subjekata turistike industrije, poticat emo suradnju unutar sektora i

    biti izvor vanih i svima dostupnih informacija. Distribucija tiskanih materijala, odravanje web

    stranice destinacije, koordinacija i upravljanje turistikim informacijskim centrima na podruju

    destinacije, suradnja s javnim tvrtkama, prije svega lokalnim prijevoznikom, sortiranje i slanje

    podataka o turistikoj ponudi, priprema marketinkih materijala o destinaciji, osmiljavanje

    destinacijske web stranicesamo su neke aktivnosti koje e TZ grada Splita poduzimati u

    ostvarivanju navedene uloge.

  • 13

    SUDJELOVANJE U MARKETINKOM KONCEPTU HRVATSKA 365

    TZ grada Splita zajedno s TZ grada Omia, TZ opine Podstrana, TZ opine olta i TZ opine

    Dugi Rat sudjeluje u projektu Hrvatska 365 pod jedinstvenim imenom PPS destinacije Splitska

    rivijera. Provedba tog pilot projekta tijekom prethodne i ove godine potakla je brojne

    marketinke aktivnosti u suorganizaciji HTZ-a, TZ Splitsko- dalmatinske upanije i PPS

    destinacije Splitska rivijera. Poseban naglasak stavili smo na studijska putovanja novinara i

    agenata u periodu pred i posezone, te oglaavanje na ciljanim tritima, a Splitsku rivijeru

    promovirali smo i na domaem tritu. Studijska putovanja domaih novinara, posebno TV

    projekti pribliili su potencijalnim gostima izvorne, zanimljive proizvode nae destinacije. I

    sljedee godine planiramo nastavak marketinkih aktivnosti, a posebno emo se na lokalnoj

    razini baviti dodatnim razvojem proizvoda kroz pps timove Splitske rivijere. Razvoj proizvoda

    u periodu pred i posezone temeljit emo na proizvodima definiranim Strategijom razvoja

    turizma u RH do 2020. godine. Tri temeljna proizvoda koja emo razvijati kroz pps timove su

    kulturni turizam, sportsko- rekreacijski i eno- gastro turizam.

  • 14

    PRIHODI

    Financijski plan Turistike zajednice grada Splita za 2016. godinu polazi od pretpostavke da e

    se otvaranjem novih objekata poveati smjetajni kapaciteti, a time i broj turistikih dolazaka i

    noenja, to e rezultirati i poveanim prihodom od boravine pristojbe. Od boravine pristojbe

    planiramo uprihoditi 4.800,000 kn, to je poveanje od 9% u odnosu na prihode planirane u

    2015. godini.

    Prihode od turistike lanarine predviamo na osnovi zakonskog smanjenja stope turistike

    lanarine u 2016. godini. Oekujemo prihod od 5.400,000 kn, to je manje za priblino 14% u

    odnosu na prihode planirane u 2015. godini.

    Prihod iz prorauna Grada Splita odnosi se na organizaciju gradskih manifestacija tijekom

    2016. godine. Prihod Turistike zajednice grada Splita u 2016. godini planiran je u ukupnom

    iznosu od 12.750,000 kuna.

    RB PRIHODI PO VRSTAMA PLAN 2015.

    PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./

    PLAN '16.

    STRUKTURA %

    1. Prihodi od boravine pristojbe 4.250.000 4.800.000 113 37,65

    2. Prihodi od turistike lanarine 6.250.000 5.400.000 86 42,35

    3. Prihodi iz prorauna grada 2.200.000 2.000.000 91 15,69

    4. Prihodi od boravine pristojbe nautiara 130.000 100.000 77 0,78

    5. Prihodi od drugih aktivnosti 20.000 200.000 1.000 1,57

    7. Ostali nespomenuti prihodi (HTZ,upanija,Ministarstvo,upanijska TZ)) 180.000 250.000 139 1,96

    SVEUKUPNO PRIHODI 13.030.000 12.750.000 98 100,00 Tablica 4. Prihodi po vrstama.

  • 15

    RASHODI

    ADMINISTRATIVNI RASHODI

    Pod administrativnim trokovima podrazumijevamo sve poslove ureda Turistike zajednice i

    ostale poslove neophodne za ostvarivanje programa rada odreene zakonom i Statutom

    turistike zajednice. Administrativni trokovi ukljuuju rashode ureda turistike zajednice,

    trokove skladita i logistike, te trokove rada tijela TZ. Osim navedenih trokova, tu su i

    trokovi etiriju turistikih informativnih centara. Administrativni rashodi za 2016. godinu

    planirani su u iznosu od 4.210,000 kuna.

    RB RASHODI PO VRSTAMA PLAN 2015.

    PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./

    PLAN '16.

    STRUKTURA %

    I. ADMINISTRATIVNI RASHODI (1. + 2. + 3. + 4.) 4.335.000 4.210.000 97 33,02

    1. Rashodi za radnike i trokovi ureda

    1.1. Rashodi za radnike - Turistiki ured 2.240.000 1.980.000 88

    1.2. Trokovi Turistikog ureda 320.000 320.000 100

    1.3. Rashodi za radnike - TIC Split 1.020.000 1.165.000 114

    1.4. Trokovi TIC Split 190.000 220.000 116

    1.5. Rashodi za radnike - Luka kapetanija (HTZ) 60.000 25.000 42

    1.6. Rashodi za radnike - TIC Stobre 200.000 215.000 108

    1.7. Trokovi TIC Stobre 40.000 40.000 100

    1.8. Rashodi za radnike - TIC Slatine 50.000 25.000 50

    1.9. Trokovi TIC Slatine 15.000 20.000 133

    2. Rashodi za rad tijela Turistike zajednice 200.000 200.000 100 Tablica 5. Administrativni rashodi

  • 16

    DIZAJN VRIJEDNOSTI

    Brojne manifestacije u gradu istaknule su se kao glavni motiv dolaska gostiju u destinaciju,

    stoga e Turistika zajednica grada Splita i u 2016. godini nastaviti organizirati i novano

    podupirati njihovo odravanje.

    DANI DIOKLECIJANA

    Revitalizirajui povijest i kulturu rimskoga doba na zanimljiv i dopadljiv nain Dani

    Dioklecijana znatno potiu rast turistikog prometa. Naime, upravo ta manifestacija postaje

    glavni motiv dolaska turista u na grad i tako ostvaruje izravne ekonomske uinke. U njezinu

    ostvarivanju sudjeluje lokalna zajednica i predstavljaju se tradicijski obrti s podruja Splita i

    cijele Hrvatske. Temeljni joj je cilj podizanje vrijednosti brenda

    grada Splita kao destinacije kulturnog turizma te

    poveanje turistikog prometa. Zato emo i u

    sljedeoj godini osmisliti program i druge

    pratee sadraja, definirati marketinki

    plan i prodaju sponzorskih paketa

    komercijalnim/medijskim

    sponzorima, osigurati tehniko

    produkcijske uvjete (definiranje i

    priprema prostora, ureenje

    prostora, struja, ograde, sigurnost

    posjetitelja i izvoaa, produkcija

    sadraja, itd.). Izradit emo

    komunikacijsku strategiju,

    pojedinane planove i kreativni

    koncept, uskladiti promotivne aktivnosti

    (PR, oglaavanje), postaviti infrastrukturu

    i produkcijske elemente. Naposljetku,

    sistematizirat emo podatke i o svemu uinjenom

    napisati izvjee. Za manifestaciju Dani Dioklecijana

    predviena su sredstva u iznosu od 600.000 kuna.

  • 17

    KONCERTNI PROGRAM: RIVA, TRGOVI GRADA

    Ponudom bogatog i raznolikog koncertnog programa Turistika zajednica grada Splita eli

    svima pribliiti turistiku, kulturnu, povijesnu i gastro-enoloku batinu grada. Domaoj publici

    i gostima iz dana u dan pjevati e muke i enske klape i nastupati brojna kulturno umjetnika

    drutva. U 2016. godini omoguit emo i mladim bendovima da se predstave splitskoj publici,

    a vikendima predviamo glazbena dogaanja razliitoga anrovskog predznaka. Ovim

    programom elimo obuhvatiti sve one koji svojim radom doprinose revitalizaciji kulturne

    batine Splita, kako bismo je to bolje predstavili posjetiteljima u razdoblju kada se biljei

    najvei broj turistikih dolazaka i noenja. Za realizaciju cjelokupnog programa predvieno je

    600.000 kuna (400.000 kn osigurati e Turistika zajednica, 200.000 kn Grad Split).

    OSTALE MANIFESTACIJE

    KARNEVAL

    U oujku 2016. odrat e se tradicionalni Spli'ski krnjeval. Zaamorit e gradske ulice i

    zaareniti se maskiranim graanima koji e pohrliti na predaju kljueva - poetak

    nezaboravnog makaranog provoda! Uz Pokladni utorak i karnevalsku povorku odrat e se i

    karneval za najmlae.

    Struno povjerenstvo kojeg su inili predstavnici Grada Splita i Turistike zajednice grada

    Splita, temeljem objavljenog Poziva za izbor organizatora manifestacije Karneval 2016. , na

    sastanku odranom 22. srpnja 2015. godine odluilo je da e tvrtke Split Event d.o.o. i Dani

    Dioklecijana d.o.o. biti organizatori manifestacije Karneval 2016..

    TZ grada Splita koordinirati e aktivnosti organizatora, osmisliti promociju programa i

    financirati manifestaciju. Oekujemo da e Spli'ski krnjeval privui vei broj gostiju u

    predsezoni, posebno s domaega i cestovno dostupnog trita. Planirano je da Grad Split ovu

    manifestaciju novano podupre s 300.000 kuna.

  • 18

    SUDAMJA

    Program proslave sv. Dujma, splitskog zatitnika, jedinstven je, moda i najsplitskiji dogaaj

    koji posjetiteljima pribliava dugu i bogatu tradiciju fetanja u Splitu.

    Od ranoga jutra sve do kasnih nonih sati vie od sto tisua

    graana Splita i njihovih brojnih gostiju iz cijele

    Dalmacije i Hrvatske uivat e u zabavama,

    kulturnim zanimljivostima, izlobama. Nee

    nedostajati ni pukih feta, klapske pjesme,

    folklora na Rivi, sportskih natjecanja,

    okupljanja na Marjanu, u Varou (16.

    polumaraton, Feta sv. Kria, Dan

    Marjana). Glavni cilj manifestacije je

    ouvanje i obogaivanje poznate splitske

    tradicije i promocija i prodaja izvornih

    domaih proizvoda. Predviena

    financijska sredstva Grada Splita iznose

    500.000 kuna.

    SPLITSKI FESTIVAL

    Festival zabavne glazbe Split ili krae Splitski festival jedan je

    od najpopularnijih festivala zabavne glazbe u Hrvatskoj, i ve je vie

    od 50 godina svojevrsni simbol naega grada. O njegovu znaaju i popularnosti svjedoi i

    podatak da je dosad izvedeno vie od 800 festivalskih pjesama najznaajnijih domaih autora.

    Predviena sredstva Grada Splita za financiranje festivala su 500.000 kuna.

  • 19

    ADVENT U SPLITU

    Manifestacija Advent u Splitu posljednjih nekoliko godine izrasla je u globalno prepoznatljiv

    destinacijski turistiki proizvod. U vrijeme njena odravanja priredit e se ve tradicionalni

    Boini sajam na Rivi, a i mnogi gradski trgovi zasjat e u blagdanskom ruhu. Cilj

    manifestacije je oivljavanje povijesne jezgre grada i poveanje turistike potronje u periodu

    izvan glavne turistike sezone. Nai su zadaci ukljuiti turistiki sektor u program Adventa,

    organizirati Boini sajam na Rivi, promovirati program na domaem i inozemnom tritu s

    naglaskom na cestovno dostupna trita. Po provedbi Poziva za izbor organizatora

    manifestacije Doek Nove godine 2017., osmislit emo i glazbeni program. Financijska

    sredstva Grada Splita predviena za realizaciju novogodinjega programa i adventskih

    dogaanja iznose 500.000 kuna.

    POTPORE OSTALIM MANIFESTACIJAMA

    Temeljem raspisanog poziva i ponuenih programa Turistika zajednica grada Splita

    sponzorirati e i pomagati realizaciju projekata i programa koji e doprinijeti ukupnom razvoju

    turizma i poveanju turistikog prometa, posebno onih koje se odvijaju u pred i posezoni.

    Kriteriji za dobivanje novane potpore su: usklaenost sa Strategijom razvoja turizma do 2020.

    godine, poticanje razvoja kljunih selektivnih oblika turizma, temeljne znaajke manifestacije,

    mjesto odravanja i njeno trajanje, tradicionalnost/odrivost manifestacije, sudjelovanje

    interesnih subjekata javnog i privatnog sektora u organizaciji i realizaciji manifestacije,

    promocija manifestacije i njena medijska pokrivenost, ekonomski i drugi uinci (broj

    posjetitelja, broj noenja, promet/prihod od manifestacije). Odluku o potporama donosi struno

    Povjerenstvo, a za ovu namjenu osigurano je ukupno 500.000 kuna.

  • 20

    ULTRA MUSIC FESTIVAL

    Festival Ultra Europe jedino je dogaanje tvrtke Ultra Worldwide u Europi, a s

    investicijom od priblino 100 milijuna kuna u pet godina meu

    najznaajnijim je ulaganjima u hrvatskom turizmu i prateoj

    industriji zabave. Istodobno, meu najvanijim je

    glazbenim dogaanjima u Europi jer donosi

    jedinstvenu kombinaciju najpopularnijih

    izvoaa dananjice i nova imena koja privlae

    ljubitelje elektronike glazbe iz svih dijelova

    svijeta. Znaaj istinskog destinacijskog

    festivala potvruju i statistiki pokazatelji

    prema kojima je festival Ultra Europe

    prijanjih godina integrirao znaajne

    turistike rezultate te osigurao konkretne

    gospodarske pomake. Sasvim je jasno da je

    rije o najveem meunarodnom dogaanju u

    Hrvatskoj jer je ak 77 posto ljubitelja

    elektronike glazbe pristiglo iz inozemstva! Ultra

    Europe velika je manifestacija, daje dodatnu

    vrijednost postojeoj turistikoj ponudi Splita dovodei

    novi profil gostiju koji trae (i nalaze!) vie od standardne

    ponude sunca i mora i znatno doprinose imidu destinacije.

    Financijska sredstva predviena za potporu manifestaciji Ultra Europe iznose

    200.000 kn.

  • 21

    SPLIT CARD

    Split Card je kartica s dodanom vrijednou kojom naim posjetiteljima osiguravamo niz

    pogodnosti poput besplatnog ulaza i(li) popusta za programe kulturnih ustanova, turistike i

    ugostiteljske objekte.

    U 2016. godini uvodimo novosti u distribuciji Split Card kartica, koje uz dosadanje sadraje

    nude i trodnevnu autobusnu kartu za I. gradsku zonu. U distribuciju Split Card kartice ukljuit

    emo i turistike agencije kako bismo dodatno potaknuli turistike subjekte na osmiljavanje

    novih pogodnosti za nae posjetitelje.

    Predviena sredstva za Split Card karticu u 2016. godini iznose 40.000

    kuna.

    CITY BREAK

    CITY BREAK je projekt kojim potiemo jaanje

    turistikog prometa u pred i posezoni; trudimo se

    ponuditi povoljan proizvod koji e nas plasirati

    na trite konkurentnih CITY BREAK

    destinacija. CITY BREAK program i u 2016.

    godini obuhvaa besplatna voenja, besplatne karte

    za predstave s bogatog repertoara HNK Split, te Split

    Card karticu za goste koji u hotelskom smjetaju

    ostvare najmanje 2 noenja. Predviena

    sredstva za City Break u 2016. godini

    iznose 100.000 kuna.

  • 22

    RB RASHODI PO VRSTAMA PLAN 2015.

    PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./ PLAN '16.

    STRUKTURA %

    II. DIZAJN VRIJEDNOSTI 5.110,000 4.740,000 93 37,18

    1. Organizacija, potpore i donacije manifestacijama, incentivi i promidbeni alati

    1.1. Manifestacije TZ

    Manifestacije koje financira Grad

    Nova godina - adventska dogaanja 620.000 500.000 81

    Karneval 200.000 300.000 150

    Sudamja 480.000 500.000 104

    Splitski festival 500.000 500.000 100

    Koncertni program: Riva, trgovi grada 400.000 200.000 50

    Spli'ski litnji koluri

    Koncertni program: Riva, trgovi grada, Podrumi 200.000 400.000 200

    Dani Dioklecijana 600.000 600.000 100

    Cili svit u Split 100.000 0 0

    1.2. Donacije i sponzorstva manifestacijama

    Donacije i sponzorstva eventima 1.000,000 500.000 50

    Splitsko ljeto 100.000 100.000 100

    Smjena strae 300.000 300.000 100

    Koncertni program Podrumi 100.000 0 0

    Festival Ultra Europe 0 200.000 0

    Mali Split 100.000 100.000 100

    Praznik cvijea 100.000 100.000 100

    Donacije po odluci vijea TZ 200.000 300.000 150

    1.3. Incentivi i promidbeni alati

    Split card kartica 40.000 40.000 100

    CITY BREAK 70.000 100.000 143 Tablica 6. Dizajn vrijednosti

  • 23

    KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI

    Komunikaciju vrijednosti ine ONLINE i OFFLINE komunikacija. Primjena ICT-a znaajno

    je utjecala na promjenu naina komuniciranja meu ljudima, a suvremenim organizacijama

    donijela promjene u poslovanju. Razne su mogunosti koritenja kanala, tj. medija za online

    komunikaciju. Za pristup informacijama online komunikacija koristi internet i raunalo. Takav

    nain komuniciranja omoguuje veu produktivnost i djelotvornost i smanjuje trokove. S

    obzirom na golemu popularnost drutvenih mrea kao to su Facebook, Twiter, LinkedIn,

    Instagram i sl., znamo da se dojmovi svakog pojedinog korisnika u sekundi mogu proslijediti

    stotinama drugih korisnika prijatelja, poznanika... Takav nain irenja informacija i

    oblikovanja miljenja ima sve vei utjecaj, i nikako se ne smije zanemariti. Drutvene mree

    jedan su od boljih naina promocije, prvenstveno zbog sve veeg broja korisnika i znatno niih

    cijena oglaavanja. Ankete su pokazale da od turistikih brendova koji su

    istraeni na globalnoj razini, njih 100%, dakle svi imaju Facebook

    stranicu, a 75% prisutno je na Twitteru. ak u 70% sluajeva

    potvrdilo se da su drutveni mediji imali pozitivan utjecaj

    na poslovanje. Povezanost putovanja i tehnologije

    tjenja je nego ikada. Zbog svega navedenog, glavne

    aktivnosti TZ Grada Splita u 2016. godini usmjerit

    emo upravo na poboljanje online komunikacije i

    oglaavanje putem interneta.

  • 24

    ONLINE KOMUNIKACIJA

    Internetsko oglaavanje u nadolazeoj 2016. godini usmjerit emo na sljedee segmente:

    oglaavanje na drutvenim mreama (mjesto interakcije s moguim novim turistima i /ili onima

    koji su destinaciju ve posjetili) Instagram, Facebook, Twitter, Pinterest, Google+, YouTube;

    oglaavanje po tritima Trip Advisor (vie od milijun posjetitelja svakodnevno, omoguuje

    izravni kontakt s korisnicima pratei svaki review na koji treba pravovremeno odgovoriti);

    koritenje AdWords-a i Google Analytics-a. Uspjenost internetskog oglaavanja mjerit emo

    poveanjem broja posjeta na internetskoj stranici www.visitsplit.hr, poveanjem followera na

    Instagramu koji postaje sve popularniji (slika govori vie od tisuu rijei), veom aktivnou

    na drutvenim mreama (like-ovi, komentari, postovi, tweet-ovi, redovito auriranje stranice

    itd.), poveanjem click through pokazatelja. Komunikaciju s korisnicima usmjeravat emo tako

    da, primjerice, oni alju svoje fotografije od kojih emo izabrati najbolje i objaviti ih uz

    odreenu temu, npr. Pria dana, Slika dana, itd. Fanove treba ukljuiti u izradu i osmiljavanje

    stranice jer se tako izravno povezuju s turistikim brendom. Za ukupnu online promociju, koja

    obuhvaa internetsko oglaavanje, internetske stranice i upravljanje internetskim stranicama, u

    2016. godini planiramo utroiti 300.000 kuna.

    INTERNETSKA STRANICA

    Meu naim prologodinjim zadacima znaajno je mjesto pripalo izradi nove, suvremenije

    web stranice. Mnogo je truda, kreativnosti i ponajvie volje potrebno da bi se stranica

    prepoznala kao optimalan kanal za promociju destinacije u turizmu. Idue godine emo

    redizajnirati postojeu web stranicu i redovito je osvjeavati i doraivati zanimljivostima i

    aktualnostima. elimo da stranica istodobno bude jednostavna i pregledna, ali i zanimljiva i

    informativna kako bi to dulje zadrala pozornost korisnika. Upravo stoga ukljuili smo i

    mogunost virtualne etnje gradom te live kamera s Peristila, glavnoga trga Dioklecijanove

    palae poznatoga i kao srce palae).

    Glavni nam je cilj optimalnom web stranicom brzo i jednostavno informirati i zadovoljiti

    radoznalost individualnih gostiju, strune i ire javnosti.

    http://www.visitsplit.hr/

  • 25

    OFFLINE KOMUNIKACIJA

    U nadolazeoj 2016. godini offline komunikaciju nastavljamo opim oglaavanjem u tisku, na

    TV-u, objavljivanjem broura te ostalih promotivnih materijala, info(rmativnim) ploama te

    smeom signalizacijom. Unato sve veem utjecaju drutvenih mrea, snaga offline kanala i

    dalje ne jenjava. Prema posljednjem TOMAS istraivanju o preferencijama i motivima turista,

    32% turista upoznalo je destinaciju putem medija i turistikih sajmova, to nije zanemariv

    podatak. Nastavljamo takoer tiskati i distribuirati nae promotivne materijale: Split365, Visit

    Split, Plan grada, Image broura, Meetings broura, promotivne vreice. Znamo da je jedan od

    glavnih ciljeva hrvatskoga turizma, odreen Strategijom razvoja turizma do 2020., smanjenje

    sezonalnosti i poveanje broja turistikih dolazaka i noenja u vremenu pred i posezone. U

    skladu s tim, Turistika zajednica grada Splita u suradnji s Hrvatskom turistikom zajednicom

    i Turistikom zajednicom Splitsko-dalmatinske upanije nastavlja provoditi program

    udruenog oglaavanja.

    Ukupna sredstva planirana za offline komunikaciju iznose 810.000 kuna.

    RB RASHODI PO VRSTAMA PLAN 2015.

    PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./

    PLAN '16.

    STRUKTURA %

    III. KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI 1.060,000 1.110,000 105 8,81

    1. Online komunikacija

    1.1. Internet sko oglaavanje 150.000 150.000 100

    1.2. Internetske stranice i upravljanje internetskim stranicama 150.000 150.000 100

    2. Offline komunikacija

    2.1. Oglaavanje u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora 420.000 350.000 83

    2.2. Ope oglaavanje (oglaavanje u tisku i TV oglaavanje) 50.000 50.000 100

    2.3. Odnosi s javnou 40.000 40.000 100

    2.4. Broure i ostali tiskani materijali 200.000 320.000 160

    2.5. Suveniri i promo materijali 10.000 10.000 100

    2.6. Info ploe / Info ploe-smea signalizacija 40.000 40.000 100 Tablica 7.Komunikacija vrijednosti

  • 26

    DISTRIBUCIJA I PRODAJA VRIJEDNOSTI

    I tijekom 2016. godine nastavljamo organizirati i provoditi studijska putovanja turistikih

    agenata, novinara i blogera, posebno putovanja koja se realiziraju u sklopu projekta Hrvatska

    365, u periodu pred i posezone. Sukladno trendovima na globalnom tritu, organizirat emo

    studijska putovanja za netipine blogere, poput fotografa Murad Osmana kojeg na drutvenim

    mreama prati vie od 3.5 milijuna ljudi. Studijska putovanja od posebnog interesa u 2016.

    godini biti e putovanja agenata i novinara s trita Bliskog i Dalekog istoka.

    Dodatne pogodnosti u obliku strunih voenja i(li) klapskih nastupa planiramo sljedee godine

    i u kongresnom turizmu (kulturni, zdravstveni, znanstveni, sportski). Za prezentacije na

    glavnim turistikim sajmovima (samostalno i u suradnji s HTZ-om te TZ Splitsko- dalmatinske

    upanije) i studijska putovanja planirana su sredstva u iznosu od 280.000 kuna.

    RB RASHODI PO VRSTAMA PLAN 2015. PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./ PLAN '16.

    STRUKTURA %

    IV. DISTRIBUCIJA I PRODAJA VRIJEDNOSTI 280.000 280.000 100 2,20

    1. Sajmovi i posebne prezentacije 180.000 180.000 100

    2. PPS, Studijska putovanja - novinari, kongresi u gradu (klape,voenja) 100.000 100.000 100

    Tablica 8.Distribucija i prodaja vrijednosti

  • 27

    INTERNI MARKETING

    Iz godine u godinu podiemo kvalitetu usluga naih djelatnika, a tako emo initi i naredne

    godine. Angairajui tajnog gosta pokuat emo otkriti mogue

    nedostatke i(li) propuste, otvarajui tako prostor za daljnji

    napredak i uvoenje pozitivnih novosti. Kvalitetan kadar,

    klju je uspjeha svakog poslovanja, u naem sluaju

    klju uspjeha turistike destinacije. Upravo djelatnici

    naih informativnih centara esto su prvi u susretu

    gostiju s destinacijom, to pretpostavlja njihova

    specifina znanja i vjetine, osobito poznavanje veeg

    broja stranih jezika. U tom smislu predvien je interni i

    eksterni program edukacije zaposlenika. Planirana sredstva za

    interni marketing u 2016. godini iznose 25.000 kuna.

    RB RASHODI PO VRSTAMA PLAN 2015.

    PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./

    PLAN '16.

    STRUKTURA %

    V. INTERNI MARKETING 25.000 25.000 80 0,20

    1. Edukacija (zaposleni, subjekti javnog i privatnog sektora) 20.000 20.000 100

    2. Nagrade i priznanja 5.000 5.000 100 Tablica 9. Interni marketing

  • 28

    MARKETINKA INFRASTRUKTURA

    Nove fotografije i novi promotivni filmovi, usklaeni s krovnim konceptom HTZ-a pod

    sloganom Full of life dio su naeg plana za sljedeu godinu. Posebno mjesto pri izradi novog

    filma imat e proizvodi odrivi cijele godine, koji su ujedno i glavni proizvodi PPS destinacije

    Splitska rivijera. U 2016. godini osobito emo razvijati suradnju s meunarodnim institucijama.

    Valja istaknuti projekt MEDSUSCOASTS 2020 Mediterranean Sustainable Coasts and

    Tourism iji je cilj prepoznavanje razvojnih potencijala, prepreka i

    rizika za kruzere, jahte i turistike brodove te odabir vanih

    transnacionalnih strategija za jaanje obalnog i

    pomorskog turizma na temelju odrivog

    turistikog proizvoda.

    Dogodine zapoinjemo primjenjivati novi

    sustav prijave i odjave gostiju pod

    nazivom eVisitor. Sustav eVisitor sluit e

    nam prvenstveno za prikupljanje i obradu

    podataka o pruateljima usluga smjetaja,

    njihovim smjetajnim kapacitetima i

    prijavljivanju i odjavljivanju turista. Iznimno

    je vaan za obraun i kontrolu naplate boravine

    pristojbe, kao i za obradu te analizu podataka za

    statistike izvjetaje. Sustav e omoguiti da u realnom

    vremenu raspolaemo svim vanim podacima o kretanju turistikog

    prometa, financijskim podacima o statusu naplate i dugovanjima boravine pristojbe.

    RB RASHODI PO VRSTAMA PLAN 2015.

    PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./

    PLAN '16.

    STRUKTURA %

    VI. MARKETINKA INFRASTRUKTURA 445.000 445.000 100 3,49

    1. Proizvodnja multimedijalnih materijala 10.000 10.000 100

    2. Istraivanje trita 5.000 5.000 100

    3. Suradnja s meunarodnim institucijama 10.000 10.000 100

    4. Banka fotografija / izrada promo filma 200.000 200.000 100

    5. Media plan 200.000 200.000 0

    6. Jedinstveni turistiki informacijski sustav (prijava i odjava gostiju, statistika i dr.) 20.000 20.000 100

    Tablica 10. Marketinka infrastruktura

  • 29

    POSEBNI PROGRAMI

    Nastavljamo poticati razvoj turizma na manje razvijenim podrujima koja imaju znaajan

    potencijal. Stobre, Slatine i rnovnica atraktivnim elementima ponude izvrsno nadopunjuju

    turistiku ponudu grada Splita. Financijskom podrkom manifestacijama i izradom

    infrastrukture na navedenim podrujima doprinosimo razvoju podruja koja su nedovoljno

    turistiki vrednovana. U 2016. godini Turistika zajednica grada Splita pomoi e realizaciju

    projekta biciklistikih i pjeakih staza otoka iova radi razvoja dodatne turistike ponude u

    obliku aktivnog i rekreativnog turizma. Taj e projekt pripomoi zadovoljavanju potreba

    suvremenih turista i razvoju selektivnih oblika turizma na otoku.

    RB RASHODI PO VRSTAMA PLAN 2015.

    PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./ PLAN '16.

    STRUKTURA %

    VII. POSEBNI PROGRAMI 400.000 400.000 100 3,14

    1. Projekti poticanje i pomaganje razvoja turizma na podrujima koja nisu turistiki razvijena

    1.1. Stobre 250.000 250.000 100

    1.2. Slatine 150.000 150.000 100 Tablica 11. Posebni programi

  • 30

    FINANCIJSKI PLAN TURISTIKE ZAJEDNICE GRADA SPLITA ZA 2016.

    GODINU

    RB PRIHODI PO VRSTAMA PLAN 2015.

    PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./

    PLAN '16.

    STRUKTURA %

    1. Prihodi od boravine pristojbe 4.250.000 4.800.000 113 37,65

    2. Prihodi od turistike lanarine 6.250.000 5.400.000 86 42,35

    3. Prihodi iz prorauna grada 2.200.000 2.000.000 91 15,69

    4. Prihodi od boravine pristojbe nautiara 130.000 100.000 77 0,78

    5. Prihodi od drugih aktivnosti 20.000 200.000 1.000 1,57

    7. Ostali nespomenuti prihodi (HTZ,upanija,Ministarstvo,upanijska TZ)) 180.000 250.000 139 1,96

    SVEUKUPNO PRIHODI 13.030.000 12.750.000 98 100,00

    RB RASHODI PO VRSTAMA PLAN 2015.

    PLAN 2016.

    indeks PLAN '15./

    PLAN '16.

    STRUKTURA %

    I. ADMINISTRATIVNI RASHODI (1. + 2. + 3. + 4.) 4.335.000 4.210.000 97 33,02

    1. Rashodi za radnike i trokovi ureda

    1.1. Rashodi za radnike - Turistiki ured 2.240.000 1.980.000 88

    1.2. Trokovi Turistikog ureda 320.000 320.000 100

    1.3. Rashodi za radnike - TIC Split 1.020.000 1.165.000 114

    1.4. Trokovi TIC Split 190.000 220.000 116

    1.5. Rashodi za radnike - Luka kapetanija (HTZ) 60.000 25.000 42

    1.6. Rashodi za radnike - TIC Stobre 200.000 215.000 108

    1.7. Trokovi TIC Stobre 40.000 40.000 100

    1.8. Rashodi za radnike - TIC Slatine 50.000 25.000 50

    1.9. Trokovi TIC Slatine 15.000 20.000 133

    2. Rashodi za rad tijela Turistike zajednice 200.000 200.000 100

    II. DIZAJN VRIJEDNOSTI 5.110.000 4.740.000 93 37,18

    1. Organizacija, potpore i donacije manifestacijama, incentivi i promidbeni alati

    1.1. Manifestacije TZ

    Manifestacija koje financira Grad

    Nova godina - adventska dogaanja 620.000 500.000 81

    Karneval 200.000 300.000 150

    Sudamja 480.000 500.000 104

    Splitski festival 500.000 500.000 100

    Koncertni program: Riva, trgovi grada 400.000 200.000 50

    Spli'ski litnji koluri

    Koncertni program: Riva, trgovi grada, Podrumi 200.000 400.000 200

    Dani Dioklecijana 600.000 600.000 100

    Cili svit u Split 100.000 0 0

    1.2. Donacije i sponzorstva manifestacijama

    Donacije i sponzorstva eventima 1.000.000 500.000 50

    Splitsko ljeto 100.000 100.000 100

    Smjena strae 300.000 300.000 100

    Koncertni program Podrumi 100.000 0 0

    Festival Ultra Europe 0 200.000 0

  • 31

    Mali Split 100.000 100.000 100

    Praznik cvijea 100.000 100.000 100

    Donacije po odluci vijea TZ 200.000 300.000 150

    1.3. Incentivi i promidbeni alati

    Split card kartica 40.000 40.000 100

    CITY BREAK 70.000 100.000 143

    III. KOMUNIKACIJA VRIJEDNOSTI 1.060.000 1.110.000 105 8,71

    1. Online komunikacije

    1.1. Internet oglaavanje 150.000 150.000 100

    1.2. Internet stranice i upravljanje Internet stranicama 150.000 150.000 100

    2. Offline komunikacije

    2.1. Oglaavanje u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora 420.000 350.000 83

    2.2. Ope oglaavanje (oglaavanje u tisku i TV oglaavanje) 50.000 50.000 100

    2.3. Odnosi sa javnou 40.000 40.000 100

    2.4. Broure i ostali tiskani materijali 200.000 320.000 160

    2.5. Suveniri i promo materijali 10.000 10.000 100

    2.6. Info table / Info table-smea signalizacija 40.000 40.000 100

    IV. DISTRIBUCIJA I PRODAJA VRIJEDNOSTI 280.000 280.000 100 2,20

    1. Sajmovi i posebne prezentacije 180.000 180.000 100

    2. PPS, Studijska putovanja - novinari, kongresi u gradu (klape,voenja) 100.000 100.000 100

    V. INTERNI MARKETING 25.000 25.000 100 0,20

    1. Edukacija (zaposleni, subjekti javnog i privatnog sektora) 20.000 20.000 100

    2. Nagrade i priznanja 5.000 5.000 100

    VI. MARKETINKA INFRASTRUKTURA 445.000 445.000 100 3,49

    1. Proizvodnja multimedijalnih materijala 10.000 10.000 100

    2. Istraivanje trita 5.000 5.000 100

    3. Suradnja s meunarodnim institucijama 10.000 10.000 100

    4. Banka fotografija / izrada promo filma 200.000 200.000 100

    5. Media plan 200.000 200.000 0

    6. Jedinstveni turistiki informacijski sustav (prijava i odjava gostiju, statistika i dr.) 20.000 20.000 100

    VII. POSEBNI PROGRAMI 400.000 400.000 100 3,14

    1. Projekti poticanje i pomaganje razvoja turizma na podrujima koja nisu turistiki razvijena

    1.1. Stobre 250.000 250.000 100

    1.2. Slatine 150.000 150.000 100

    VIII. OSTALO - PLANOVI RAZVOJA TURIZMA, STRATEKI MARKETING PLAN 100.000 100.000 0 0,78

    IX. TRANSFER BORAVINE PRISTOJBE OPINI/GRADU (30%) 1.275.000 1.440.000 113 11,29

    Grad koristi za poboljanje uvjeta boravka gostiju - organizacija Gradskih manifestacija (Izvjee Odbora za gradske manifestacije pri Gradu Splitu)

    SVEUKUPNO RASHODI 13.030.000 12.750.000 98 100,00 Tablica 12. Financijski plan Turistike zajednice grada Splita za 2016. godine