PROGRAM KONTROLE POPULACIJE PASA NA PODRUČJU …

PROGRAM KONTROLE POPULACIJE PASA

NA PODRUČJU GRADA TUZLE

Projekat izrađen od strane:

prof.dr.sc. Jasmin Ferizbegović, Dikretor JP Veterinarska stanica doo Tuzla,

Lejla Tirić, dipl.pravnik u JP Veterinarska stanica doo Tuzla

uz podršku Jasne Jašarević, izvršne direktorice i Selme Memišević, projekt koordinatorice iz

Fondacije tuzlanske zajednice

Tuzla, februar. 2015. god.

http://www.tuzla.ba/


2

SADRŽAJ

I Uvod ..................................................................................................................................................... 5

II Lokacija programa ............................................................................................................................... 7

III Osnovna načela .................................................................................................................................. 8

IV Pojmovi .............................................................................................................................................. 8

V Važni aspekti ....................................................................................................................................... 9

5.1.Prepoznavanje izvora pasa lutalica ................................................................................................ 9

5.2.Procjena postojećeg broja pasa lutalica, njihova rasprostranjenost i ekologija ............................. 9

(pregled prikladnih metoda za procjenu veličine populacije pasa ) .................................................... 9

5.2.1.Pregled prikladnih metoda za procjenu veličine populacije pasa .......................................... 10

VI Radna grupa ..................................................................................................................................... 12

VII Ciljevi programa kontrole populacije pasa u Gradu Tuzla ............................................................. 13

7.1. Opšti ciljevi Programa ................................................................................................................ 13

7.2. Specifični ciljevi Programa ........................................................................................................ 13

VIII Odgovornosti i ovlaštenja .............................................................................................................. 14

8.1.Nadležna tijela ............................................................................................................................. 14

1.Nadležna tijela iz područja veterinarstva ...................................................................................... 14

2. Nadležnost drugih državnih tijela i agencija ................................................................................ 17

8.2. Uloga pojedinih aktera u Programu na nivou Grada Tuzla ........................................................ 19

8.3.Organizacije civilnog društva ...................................................................................................... 21

8.4.Vlasnici /držaoci pasa .................................................................................................................. 22

8.5. Zakonodavni okvir ..................................................................................................................... 22

8. 6.Resursi dostupni nadležnim tijelima .......................................................................................... 23

IX Mjere kontrole .................................................................................................................................. 24

9.1.Cilj br. 1 Poboljšati zaštitu napuštenih pasa i pasa lutalica ......................................................... 24



3

9.1.1.Aktivnosti vezane za Cilj br. 1 ................................................................................................. 24

a) Skupljanje, prevoz i smještaj napuštenih i izgubljenih pasa ( trenutne populacije) i pasa lutalica

u Gradu Tuzla ................................................................................................................................... 24

b) Veterinarska zdravstvena zaštita napuštenih pasa i pasa lutalica ................................................ 24

Tab.2. Cijene veterinarskih usluga u skladu sa “Cjenovnik minimalnih i maksimalnih cijena

veterinarskih usluga na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine” (“Sl. novine FBiH” broj 43/13.)

.......................................................................................................................................................... 25

c) Smještaj, držanje, njega i ishrana pasa u privremenom skloništu za pse UG „Nirina“ Tuzla. .... 25

d)Reorganizacija postojećeg skloništa za pse i/ili gradnja više manjih prihvatilišta za pse sa

smještajnim kapacitetima do 50-100 mjesta .................................................................................... 26

9.2.Cilj br. 2. Smanjenje broja napuštenih pasa i pasa lutalica ......................................................... 27

9.2.1.Aktivnosti vezane za Cilj br. 2 ................................................................................................ 27

a) Sterilizacija/ kastracija napuštenih pasa i pasa lutalica ......................................................... 27

b) Udomljavanje postojeće populacije napuštenih pasa u Gradu Tuzla .................................... 28

c) Eutanazija .............................................................................................................................. 30

9.3.Cilj br. 3. Poboljšati sistem brige o zdravlju pasa i kontrole populacije pasa ............................. 31

9.3.1.Aktivnosti vezane za Cilj br. 3 ................................................................................................. 31

a) Uspostavljanje jedinstvenog registra pasa u Gradu Tuzla.......................................................... 31

b) Registracije i čipovanja u skladu sa važećom zakonskom regulativom i propisima ................... 31

d) Sterilizacije i kastracije u cilju planirane kontrole razmnožavanja u skladu sa Zakonom o

zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09) ............................................................ 32

e) Prodaja kućnih ljubimaca (pasa) ........................................................................................... 33

f) Redovna briga o zdravlju pasa u Gradu Tuzla .......................................................................... 34

Procedura kod sumnje na bjesnilo ............................................................................................. 34

9.4.Cilj br. 4. Preventivne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša ........................................................ 36

9.4.1.Aktivnosti vezane za Cilj br. 4. ............................................................................................... 36



4

a) Edukacija građana o odgovornom vlasništvu nad psima (posteri, edukativne brošure,

predavanja, radionice za građane) .................................................................................................... 36

b) Kampanja o odgovornom vlasništvu nad psima (video, nastupi u medijima) ............................ 37

c) Smanjenje učestalosti povreda koje mogu nastati od ugriza pasa ................................................ 39

d) Kontrola kretanja pasa – unutar države (npr. vođenje pasa na povocu i sa zaštitnom korpom itd.)

.......................................................................................................................................................... 39

X Period implementacije ....................................................................................................................... 40

XI Projekcija Bužeta po godinama ........................................................................................................ 40

XII Održivost projekta i mogući rizici .................................................................................................. 40

1.Ekonomski rizik ............................................................................................................................. 41

2.Socijalni rizik ................................................................................................................................ 41

3.Fizički / ekološki rizik .................................................................................................................... 41

XIII Opravdanost Programa kontrole populacije pasa u Gradu Tuzla, ................................................. 41

XIV Praćenje i ocjenjivanje Programa ................................................................................................. 42

XV Literatura: ....................................................................................................................................... 43

XVI PRILOZI........................................................................................................................................ 44

PRILOG 1. HIGIJENIČARSKA SLUŽBA GRADA TUZLA ............................................................. 44

PRILOG 2. IZGLED MIKROČIPA ...................................................................................................... 47

PRILOG 3. PREVENTIVNA VAKCINACIJA PROTIV BJESNILA ................................................. 48

PRILOG 4. TRETMAN PROTIV ENDO I EKTO PARAZITA .......................................................... 48

PRILOG 5. IZGLED PASOŠA/ PUTOVNICE I VETERINARSKO ZDRAVSTVENI CERTIFIKAT

ZA UVOZ U EU .................................................................................................................................. 49

PRILOG 6. EUTANAZIJA ................................................................................................................... 51



5

I Uvod

Program kontrole populacije pasa na području Grada Tuzle ima za cilj da s jedne strane

doprinese smanjenju ukupne populacije pasa lutalica i napuštenih pasa na optimalnu razinu

koju nadležna tijela, ali i stanovnici Grada Tuzle mogu kontrolisati, na osnovu dostupnosti

prirodnih i materijalnih resursa (hrana, voda, sklonište), te s druge strane da promoviše

odgovorno posjedovanje psa, u skladu sa važećim zakonima i propisima u Bosni i

Hercegovini. Važnost programa, između ostaloga, se ogleda i u tome, što napušteni psi i psi

lutalice mogu potencijalno predstavljati veliki problem za zdravlje ljudi, zdravlje životinja,

te ima širi društveno – ekonomski značaj za Grad Tuzla i cijelu BiH.

Prvenstveno Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09), Zakonom

o Veterinarstvu FBiH (Sl. novine FBiH br. 46/00), Zakonom o veterinarstvu u Bosni i

Hercegovini (Službeni glasnik BiH br. 34/02), Odlukom o uslovima, držanju i načinu

postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni

glasnik Općine Tuzla br.03/14), te drugim propisima1 uređuju se odgovornost, obaveze i

dužnosti fizičkih i pravnih osoba s ciljem zaštite životinja što uključuje zaštitu njihova života,

zdravlja i dobrobiti.

Kada govorimo o zdravlju ljudi i zdravlju životinja, te njihovoj međusobnoj povezanosti i

uticaju, ovaj program stavlja prioritet prvenstveno na zdravlje ljudi, te osiguranje uslova za

sprječavanja pojave i širenje bjesnoće i drugih zaraznih i parazitarnih bolesti zoonotičnog2

karaktera. (Bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude.)

Posmatrano na globalnom planu, veterinarska struka u BiH, ima izuzetno značajnu, slobodno

možemo reći stratešku ulogu u sprječavanju pojave i širenja ovih opakih bolesti, koje se sa

životinja prenose na ljude, pri čemu se u prvi plan stavlja bjesnoća kao potencijalno

najopakija zarazna bolest, zbog koje se moraju angažovati i uključiti sva nadležna tijela iz

oblasti veterinarstva, koja donose relevantne propise, programe i mjere te koordiniraju,

korespondiraju i kontroliraju njihovo provođenje.

Istovremeno, program promovira humanu praksu kontrole populacije napuštenih pasa i pasa

lutalica, u skladu sa zakonom i bez uzrokovanja nepotrebne patnje prema životinjama. Do

sada široko prihvaćena i nehumana praksa rješavanja problema napuštenih životinja

usmrćivanjem direktno na mjestu, hicem iz malokalibarskog oružja, konačno je prekinuta

odlukom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2009. godine, kada je usvojen Zakon

o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09). Pored ovog Zakona

provedbenim propisima donesenim na osnovu istog, uređena je odgovornost ljudi za zaštitu i

dobrobit životinja u pogledu držanja, smještaja, ishrane, zaštite od zlostavljanja, zaštite

životinja pri usmrćivanju ili klanju, odnos prema napuštenim životinjama, kućnim ljubimcima

i drugo. Nedovoljno definisane nadležnosti, nepostojanje adekvatnih skloništa za životinje,

opći nedostatak finasijskih sredstava i svjetska ekonomska kriza su donijele dodatne probleme

1 Annex 1. Zakoni, propisi i pravilnici o uslovima, držanju i načinima postupanja sa životinjama u BiH. 2 Zoonoze su bolesti ili infekcije koje se prirodnim putem prenose sa životinja – kičmenjaka na ljude, i obratno (zoopatije).



6

u implementaciji novog Zakona na nivou lokalnih zajednica. U kratkom periodu Grad Tuzla

se također suočio sa problemom velikog broja napuštenih životinja, posebno pasa lutalica na

gradskim ulicama, što je kulminiralo tokom 2010, 2011. i 2012. godine, kada je došlo do

povećanja broja zabilježenih incidenata, tj. napada na građane od strane napuštenih pasa

lutalica. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo TK-a, broj osoba na području TK-a koji

se javio u ambulantu nakon ugriza pasa je sljedeći:

Broj osoba na području TK-a koji se javio u ambulantu nakon ugriza pasa (po godinama)

GODINA BROJ PACIJENATA SA UGRIZIMA

2009(od 01.11.2009 od kada Zavod za javno

zdravstvo TK-a aplicira antirabičnu zaštitu)

46

2010 407

2011 456

2012 410

2013 458

2014 450

2015(od 01.01.2015. - 22.01.2015.) 16

Tab.1. Broj osoba na području TK-a koji se javio u ambulantu nakon ugriza pasa (po godinama)

Kada govorimo o ugrizima pasa, na bazi prezentiranih tabelarnih podataka se jasno vidi da se

na godišnjem nivou u periodu 2010.- 2014. godine zabilježi između 400 i 450 ugriza (podaci

Zavoda za javno zdravstvo TK-a). Bitno je napomenuti da su sve češće u pitanju ugrizi pasa iz

čopora.

Također je jako bitno istaći činjenicu da se najmanje 30% građana uopšte ne javi Zavodu za

javno zdravstvo TK-a iz različitih razloga.

Prema procjenama gradskog Koordinacionog tima, imenovanog od strane Gradonačelnika

Grada Tuzla, a na osnovu praćenja brojnog stanja i kretanja napuštenih životinja i pasa

lutalica od strane javnih preduzeća, ustanova i službi uključenih u rješavanje ovog krupnog

problema, utvrđeno je da se na području Grada Tuzla nalazi oko 2.000 nezbrinutih

životinja. U cilju njihovog zbrinjavanja i korištenjem uspostavljenog privremenog

skloništa za životinje, u 2015. godini je planirano da se humano zbrine oko 700 pasa.

Općinsko vijeće Općine Tuzla (sadašnje Gradsko vijeće Grada Tuzle), je 02.04.2014. godine,

donijelo Odluku3 o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama,

kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama na području Grada Tuzla, koja ima za cilj

dodatno regulisanje i efikasno provođenje zakona na lokalnom nivou tj. na području Grada.

Pored toga, gradske vlasti su putem sredstava javnog informiranja, objavile Javni poziv,

kojim su svi vlasnici/držaoci kućnih ljubimaca (pasa) pozvani da, u skladu sa Zakonom o

3 Odluka o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik

Općine Tuzla br.03/14)



7

veterinarstvu FBiH4 (Sl. novine FBiH br. 46/00) i Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja

BiH5 (Sl. glasnik BiH br. 25/09), izvrše obaveznu prijavu svojih pasa, radi upisa u jedinstveni

registar pasa, obave mikročipovanje, preventivnu vakcinaciju protiv bjesnoće, tretman protiv

parazita i izdavanje službene isprave/dokumenta, (veterinarsko zdravstvenog certifikata za

uvoz u EU i pasoša/putovnice.)

Paralelno sa ovim aktivnostima planirane su mjere inspekcijske kontrole pasa poznatog

vlasnika, radi eventualnog izricanja mjera propisanih Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja i

Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim

ljubimcima i nezbrinutim životinjama na području Grada Tuzle, u cilju poštivanja zakonskih

odredbi i zaustavljanja prakse napuštanja kućnih ljubimaca.

Također, planirana je i javna kampanja s ciljem informiranja javnosti o značaju registracije,

mikročipovanja, preventivne vakcinacije protiv bjesnoće, tretmana protiv parazita, izdavanje

službene isprave/dokumenta, značaja humanog postupanja prema životinjama, udomljavanja i

slično, u koju će biti uključene sve relevantne javne institucije, civilne organizacije, te

privatni sektor.

Praksa pokazuje, da zemlje koje tradicionalno nemaju, niti poznaju probleme sa psima

lutalicama, imaju dugu historiju, provode kontinuirane i efikasne mjere stroge kontrole

populacije pasa i odgovornog držanja kućnih ljubimaca.

II Lokacija programa

Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Tuzlanski kanton, Grad Tuzla.

Program se primjenjuje na širem području Grada Tuzle.

4 Zakonom o veterinarstvu FBiH (Sl. novine FBiH br. 46/00) 5 Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09)



8

III Osnovna načela

Program kontrole populacije pasa u Gradu Tuzla, temelji se na općim načelima zaštite

životinja, određenim putem naučnih istraživanja koja uključuju prevenciju bolesti,

adekvatnu veterinarsku zaštitu, primjeren smještaj, pažljivo postupanje, njegu i pravilnu

ishranu životinja.

Dodatna načela Programa su promocija i afirmacija odgovornog posjedovanja vlasništva i

držanja pasa što može značajno i direktno uticati na smanjenje broj napuštenih pasa i opasnost

od pojave i širenja zoonoza u skladu sa Zakonom, razvijanje svijesti i savjesti pojedinaca ali i

ukupne javnosti, osobito mladih, o zaštiti životinja, označavanje pasa te kontrola populacije

pasa koja mora biti praćena promjenama u ponašanju ljudi kako bi bila što učinkovitija.

IV Pojmovi6

U ovom dokumentu pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1.Vlasnik/držalac životinje - svako pravno ili fizičko lice koje je kao vlasnik, korisnik ili

čuvar neposredno odgovorno za zdravlje i dobrobit životinje;

2. Eutanazija - bezbolno usmrćivanje životinja;

3.Higijeničarska služba - služba koja stalno i sigurno obavlja uklanjanje životinja, pasa

lutalica, lešina životinja, određenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valioničkih

otpadaka;

4.Izgubljena životinja - ona životinja koja je napustila vlasnika/držaoca bez njegove volje.

5.Napuštena životinja - kućna životinja koju je vlasnik/držalac svjesno napustio;

6. Skloništa za životinje - su prostori u kojima se smještaju pronađene (napuštene i

izgubljene) životinje na daljnju brigu i moguće udomljavanje;

7. Vlasnik ili imalac životinje7 je fizičko ili pravno lice koje je vlasnik životinje, ili bilo koje

drugo lice koje je stalno ili povremeno:

6 Pojmovi preuzeti iz Odluke o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14) 7 Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09)



9

vlasnik životinje;

odgovorno ili zaduženo za životinju;

odgovorno za čuvanje i kontrolu djece mlađe od 16 godina koja posjeduju životinju,

odnosno koja se bave uzgajanjem, zaštitom, upotrebom, gajenjem, upravljanjem,

obučavanjem, prijevozom ili prodajom životinje;

8. Pas lutalica – svaki pas koji nije pod izravnom kontrolom vlasnika ili ga se ne sprečava u

lutanju, što može uključivati i napuštenog i/ili izgubljenog psa

Vrste pasa:

1. pas koji ima vlasnika, ali ipak slobodno luta i nije pod izravnom kontrolom ili

ograničenjem kroz određeno vrijeme,

2. pas koji slobodno luta i nema vlasnika,

3. divlji pas, što je ustvari domaći pas koji se vratio u divlje stanje i više nije izravno

ovisan o ljudima što se tiče uspješnog razmnožavanja.

V Važni aspekti

5.1.Prepoznavanje izvora pasa lutalica

To mogu biti psi

a. psi koji imaju vlasnika, ali ipak slobodno lutaju,

b. psi koje je vlasnik napustio, uključujući štenad, koja je rezultat neplaniranog

razmnožavanja pasa. (Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja životinja (Sl. glasnik BiH

br. 25/09) i Odluka o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama,

kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla

br.03/14),

c. psi bez vlasnika, koji se neplanirano razmnožavaju.

5.2.Procjena postojećeg broja pasa lutalica, njihova rasprostranjenost i ekologija

(pregled prikladnih metoda za procjenu veličine populacije pasa )

Za realniju procjenu broja pasa lutalica moguće je vršiti istraživanja pasa, na bazi podataka i

informacija od: vlasnika, skloništa za pse, veterinarske službe, volontera, građana itd. Važni

faktori kojima se određuje (ograničava) prihvatni kapacitet okoliša su raspoloživi izvori hrane

i vode, sklonište, te stav ljudi i njihov odnos i ponašanje prema psima lutalicama.

Također, izuzetno je važno permanentno razvijati ekološku svijest svakog vlasnika radi veće

odgovornosti prema svojim ljubimcima, ali i sugrađanima, posebno djeci, i okolišu uopće.

Postoji izreka “Pas je najbolji čovjekov prijatelj“, ali psi koji imaju vlasnike kao i napušteni

psi, ostavljajući izmet na ulicama i drugim javnim površinama, a posebno na dječijim



10

igralištima i u školskim dvorištima, što predstavlja problem zbog prenosa raznih bolesti i

crijevnih nametnika, pa, umjesto najbolji prijatelj za neke postaje neprijatelj.

Djeca iz grada su praktično uskraćena za igru na zelenim površinama, jer su mnoge površine

koje se nalaze u njihovom bližem okruženju, su pune psećeg izmeta, koji može sadržavati

veoma opasne bakterije. Od mnoštva zaraza, najgora je ehinokokoza čija se jajašca učvrste u

ljudskom organizmu i uzročnik su mnogih ozbiljnih bolesti, a najgore je to što pranje ruku

nije dovoljno, jer tragovi ove bolesti ostaju ispod noktiju i veoma lako se prenose. Ostale

bolesti dobijene od izmeta pasa, izazivaju proliv i povraćanje i takođe su veoma opasne.

Programom kontrole populacije pasa na području Tuzle, kao i razvijanjem ekološke svijesti i

odgovornosti svakog vlasnika ali i svih građana, uticaće se na smanjenje degradacije

čovjekovog okoliša, a samim tim i na poboljšanje uslova za zdraviji život građana u našem

gradu. Ekologija je dio naše stvarnosti i samo o nama ovisi koliko ćemo imati zdrav okoliš.

5.2.1.Pregled prikladnih metoda za procjenu veličine populacije pasa

Procjena populacije pasa je potrebna, za izradu realnih planova, za upravljanje populacijom

pasa i kontrolu zoonoza te za praćenje uspješnosti tih intervencija. Međutim, za izradu

efikasnih planova upravljanja, nisu dovoljni samo podaci o veličini populacije. Potrebne su

dodatne informacije, poput stepena nadzora nad psima u vlasništvu, porijeklu pasa bez

vlasnika, pristupačnosti, lokaciji itd. Izraz „ vlasništvo“ treba ograničiti na psa koji je upisan

u jedinstveni registar pasa. Psi koji imaju vlasnika, mogu biti pod stalnom kontrolom ili

mogu biti ostavljeni bez kontrole, različita vremenska razdoblja i za različite aktivnosti. Psi

bez vlasnika koji su za njih odgovorni, mogu biti prihvaćeni u susjedstvu te im pojedinci

mogu omogućiti i pružiti njegu, hranu i zaštitu. Takve se životinje, ponekad nazivaju ‘psima

iz susjedstva’. Promatraču je često nemoguće odrediti, pripada li nekome pas koji slobodno

luta, za kojeg se pouzdano ne zna da li ima ili nema vlasnika. Izbor metoda za procjenu

veličine populacije pasa ovisi o omjeru pasa koji imaju vlasnika u odnosu na pse bez vlasnika,

što nije uvijek jednostavno procijeniti. Za populacije s visokim omjerom pasa, koji imaju

vlasnike može biti dovoljno provjeriti podatke o evidenciji pasa ili izvršiti istraživanja po

domaćinstvima. Tim istraživanjima treba utvrditi broj pasa koji imaju vlasnika i omjer pasa u

odnosu na ljude na tom području. Osim toga, mogu se postaviti pitanja o razmnožavanju i

demografiji pasa, pruženoj pomoci, sprječavanju zoonoza, učestalosti ugriza pasa itd. U

procjeni se može koristiti i standardna program anketa. Danas se smatra, da je jednostavan

pristup za dobivanje informacija o veličini populacije upravo brojanje pasa, koji se vide u

određenom području. Pri tome je potrebno uzeti u obzir, da vidljivost pasa ovisi kako o

samom okolišu tako i o uzorcima aktivnosti pasa i ljudi. Vidljivost životinja se također



11

mijenja ovisno o dijelu dana i godišnjem dobu, kao i od funkcije dostupnosti hrane, skloništa,

ometanja, itd. Ponovljeno standardizirano brojanje pasa, vidljivih unutar određenih

geografskih lokaliteta (npr. kvart) i određenog vremena će dati indikacije trendova populacije.

Izravno računanje je najpouzdanije ako se primjenjuje na malu i relativno zatvorenu

populaciju pasa, npr. u selima, gdje je moguće prepoznati pojedinog psa na temelju njegovog

fizičkog izgleda. Metode koje koriste postupke „označi – ponovno uhvati“ se često smatraju

pouzdanijim od ostalih. Isto tako one daju vjerodostojne rezultate samo ako su zadovoljeni

određeni preduvjeti, tako da smrtnost, raseljavanje i dolazak novih članova u populaciju

moraju biti minimalni za vrijeme trajanja popisivanja, iako se na izračune mogu primijeniti

korektivne mjere. Stoga je važno da se preporučeni postupci za popisivanje primjenjuju u

vrijeme niske distribucije i da se odaberu zemljišne čestice za istraživanje oblika i veličine

koji minimiziraju učinak kretanja pasa u i izvan područja promatranja. Popise treba efikasno

provesti unutar nekoliko dana do najviše dvije sedmice, kako bi se smanjile demografske

promjene. Osim toga, svi pojedinci u populaciji moraju imati jednaku šansu da budu

prebrojani. To je vrlo zahtjevan posao i težak uvjet kada se tiče populacije pasa, čije

pojavljivanje i time vidljivost ovisi o vlasničkom statusu i stepenu nadzora. Stoga se

preporucuje da istražitelj realno odredi koji to dio ukupne populacije može obuhvatiti

metodom promatranja i koliko se on preklapa sa populacijom pasa koji imaju vlasnika, a koji

je procijenjen u istraživanjima domaćinstava. U osnovi za dobivanje procjene populacije ako

je ona moguća, na određenom području i u roku od nekoliko dana, se označi veliki broj pasa

vidljivom oznakom, npr. uočljivom ogrlicom ili markerom jasne boje. Rad vezan za prvu

metodu koja zahtijeva hvatanje psa (označavanje/tagiranje)8 je relativno stalan za cijelog

vremena trajanja studije. Unošenjem dnevnog broja označenih pasa u odnosu na akumulirani

ukupni broj označenih pasa svakog dana, može se ekstrapolirati vrijednost koja predstavlja

ukupni broj pasa na tom području. U studijama o divljim životinjama obično se koriste

metode označi – ponovno uhvati (Peterson-Jackson, Lincoln indeksi). Psi se označavaju

(tagiraju) i puštaju natrag u populaciju koja se naknadno uzorkuje izravnim promatranjem, te

se bilježi broj označenih i neoznačenih pasa. Zatim se broj pasa koji su početno označeni i

pušteni množi s brojem naknadno promatranih pasa podijeljeno s brojem pasa viđenih kao

označenih za vrijeme ponovnog promatranja za dobivanje procjene ukupne populacije. Kako

su populacije pasa ponekad prevelike za potpunu procjenu, potrebno je primijeniti gore

navedene metode na područjima uzorka. Metode se trebaju odabrati korištenjem zdravog

razuma kako bi se rezultati mogli ekstrapolirati9 na veća područja. Prema podacima

prikupljenim na području MZ Grada Tuzla, po naredbi Službe za komunalne poslove,

izgradnju i poslove MZ, Grada Tuzla, trenutno ima 1.476 vlasničkih pasa koji nisu

mikročipovani, što je obavezno u skladu sa Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja 8 Tag (engl. tag, [tæg] - oznaka, etiketa, stigma) je termin koji može predstavljati identifikacijsku oznaku koja se dodaje

slogu u bazi podataka. 9 Ekstrapolacija je određivanje vrijednosti iz nekoga nepoznatoga područja s pomoću onih iz poznatoga, uz pretpostavku da

zakonitosti utvrđene u poznatom vrijede i u nepoznatom području.



http://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik

12

sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik

Općine Tuzla br.03/14), dok je svega 229 vlasničkih pasa mikročipovano.

VI Radna grupa

Program kontrole populacije pasa u Gradu Tuzla je nastao u sklopu projekta „Zbrinjavanja

pasa lutalica u Gradu Tuzla“ koji realizuje Fondacija tuzlanske zajednice u partnerstvu sa

Gradom Tuzla i drugim partnerima čiji su se predstavnici uključili u rad dobrovoljne,

neformalne i stručne Radne grupe projekta koja je dala smjernice i sugestije za izradu ovog

programa. Radna grupa projekta je radila u periodu od septembra 2014. do februara 2015.

godine u u sljedećem sastavu:

- Kemal Kurević, dipl.ing.maš. Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove

mjesnih zajednica Grada Tuzla

- Alma Bubić, dipl.ing.rudarstva, Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove

mjesnih zajednica Grada Tuzla

- prof. Dr.sc. Jasmin Ferizbegović, Dikretor JP Veterinarska stanica doo Tuzla

- Lejla Tirić, dipl.pravnik u JP Veterinarska stanica doo Tuzla

- Jasna Jašarević, dipl. ing. Tehn, Izvršna direktorica Fondacije tuzlanske zajednice

- Selma Memišević, dipl. ecc, Projekt asistentica Fondacija tuzlanske zajednice

- Dr. Azra Džaferagić Franca, Zavod za javno zdravstvo TK

- Maid Fazlović, dipl. ecc, Služba civilne zaštite Grada Tuzla

- Edin Dizdarević, dipl. ing.maš, JKP Komunalac Tuzla

- Andrijana Čajić, dipl.pravnik, Udruženje za zaštitu životina „Nirina“

- Aldina Sejranić, vet.teh. Udruženje za zaštitu životina „Nirina“

- Anto Bosankić, dipl.ing.tehn, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoline

- Mr.sc.Džemila Agić, Direktorica Centra za ekologiju i energiju

- Mr.sc.Vanja Rizvić,Arhus centar Tuzla/Centar za ekologiju i energiju

- Prof. Tamara Zakomac, DVM, JU Mještovita srednja škola Tuzla

Nacrt dokumenta je izrađen u okviru projekta od strane prof.dr.sc. Jasmin Ferizbegović,

Dikretor JP Veterinarska stanica doo Tuzla, Lejla Tirić, dipl.pravnik u JP Veterinarska stanica

doo Tuzla, uz podršku Jasna Jašarević i Selma Memišević iz Fondacije tuzlanske zajednice.



13

VII Ciljevi programa kontrole populacije pasa u Gradu Tuzla

7.1. Opšti ciljevi Programa

Osigurati uslove za održivu koegzistenciju ljudi i životinja u Gradu Tuzla. Dobrobit ljudi

neminovno podrazumijeva i dobrobit i bolje uslove življenja za pse. Kada psi budu zbrinuti i kada ih

na ulici bude manje, ljudi će se osjećati bezbjednije i sretnije, a kada i drugi socijalni problemi u

Gradu Tuzli i cijeloj BiH budu riješeni to će i briga o životinjama postati prirodna. Prema toma, briga

o životinjama je usko vezana i sa brigom o ljudima, tako da su sve aktivnosti i mjere predviđene ovim

programom usmjerene na dobrobit i pasa i ljudi u Gradu Tuzla.

7.2. Specifični ciljevi Programa

Poboljšati zaštitu napuštenih i nezbrinutih životinja

Smanjiti broj napuštenih pasa i pasa lutalica

Poboljšati zdravlje i dobrobiti populacije svih pasa

Sprječiti i smanjiti direktne štete na okoliš



14

VIII Odgovornosti i ovlaštenja

Na razvijanju i provođenju Programa, surađuju i odgovorna su nadležna državna tijela,

entitetska tijela, kantonalna tijela, Grad Tuzla, institucije i preduzeća na svim nivoima vlasti,

veterinarska služba, organizacije civilnog društva (udruženja i fondacije), te

vlasnici/posjednici pasa.

8.1.Nadležna tijela

1.Nadležna tijela iz područja veterinarstva

Nadležna tijela iz područja veterinarstva su odgovorna za donošenje i nadzor nad provedbom

zakonodavstva vezanog za zdravlje i dobrobit životinja, u što je uključeno jedinstvena

registracija, mikročipovanje, preventivna vakcinacija protiv bjesnoće, tretmana protiv

parazita, izdavanje službene isprave/dokumenta (certifikat, pasoš/putovnica), mjere kontrole

bjesnoće i nametničkih bolesti (npr. Echinococcus spp).

Prema važećem Zakonu o veterinarstvu BiH i Zakonu o veterinarstvu FBiH, regulisana je

kontrola i zaštita od zaraznih i parazitarnih bolesti životinja, veterinarska preventiva, najmanji

obim zdravstvene zaštite životinja, naknade i troškovi za provedbu zdravstvene zaštite

životinja, te za ukupno obavljanje veterinarske djelatnosti u domeni veterinarke medicine

odgovorna su nadležna tijela:

Ured za veterinarstvo BiH,

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sarajevo

Federalna uprava za inspekcijske poslove

Veterinarska komora FBiH,

Kantonalno Ministarsvo PŠV TK-a

Kantonalne uprave za inspekcijske poslove

Općine kao jedinice lokalne samouprave, u konkretnom slučaju Grad Tuzla

Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica Grada Tuzla

Služba za razvoj, poduzetništvo i društvene djelatnosti Grada Tuzla

Služba za inspekcijske polove Grada Tuzla,

Ured za veterinarstvo BiH, kao nadležno tijelo na nivou BiH, predlaže propise i koordinira

provedbe jedinstvenih mjera, metoda i postupaka kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti

životinja s lista A i B Međunarodnog zoosanitarnog kodeksa O.I.E.-a; predlaže veterinarske

uslove za međunarodni promet (izvoz iz Bosne i Hercegovine i uvoz u Bosnu i Hercegovinu)

životinja, sirovina, otpadaka i proizvoda životinjskog podrijetla; predlaže uslove za

registriranje objekata za klanje životinja i provedbu jedinstvenog postupka registriranja

objekata za proizvodnju, preradu, obradu, doradu ili čuvanje proizvoda i sirovina životinjskog

podrijetla namijenjenih izvozu, odnosno uvozu; predlaže propise za provedbu jedinstvenog

programa monitoringa i kontrole rezidua za životinje , te proizvode i sirovine životinjskog



15

porjekla; koordinira rad granične veterinarske inspekcije i predlaže propise za utvrđivanje

jedinstvene dokumentacije za uvoz, odnosno izvoz životinja, sirovina, otpadaka i proizvoda

životinjskog podrijetla te uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sistema granične

veterinarske inspekcije;sarađuje sa međunarodnim veterinarskim, zdravstvenim i sličnim

institucijama i udruženjima (O.I.E., WHO, FAO, Europska komisija i sl.).

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sarajevo, kao nadležno

tijelo u oblasti veterinarstva na nivou FBiH, odgovorno je za pripremanje zakona i drugih

propisa i provođenje politike iz oblasti veterinarstva; poduzimanje mjera za unapređivanje

veterinarskih djelatnosti, usklađivanje zakona i drugih propisa iz područja zaštite zdravlja

životinja i veterinarskoga javnog zdravstva s propisima na razini BiH; zaštita zdravlja

životinja i ljudi i osiguravanja zdravstveno ispravnih i neškodljivih proizvoda životinjskoga

porijekla, provođenje aktivnosti upravljanja rizikom u području sigurnosti hrane, provođenje

drugih mjera veterinarskoga javnog zdravstva i unapređenja reprodukcije životinja,

određivanje ustroja i praćenje funkcioniranja veterinarske službe, određivanje i provođenje

mjera veterinarske zaštite okoliša, nadziranje proizvodnje, prometa i upotrebe veterinarskih

lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda i sjemena; pripremanje Proračuna i vršenje

raspodjele sredstava iz Transfera za veterinarstvo, osiguravanje dobrobiti životinja, briga o

dobrobiti životinja time što određuje i način držanja, smještaja, ishrane, zaštite i odnosa prema

životinjama, ostvarivanje suradnje s domaćim i međunarodnim veterinarskim i drugim

ustanovama, institucijama i organizacijama, održavanje stručnih ispita za doktore veterinarske

medicine i veterinarske tehničare; izvršavanje i drugih poslova.

Federalna uprava za inspekcijske poslove FBiH (sektor za veterinarstvo), nadležna je za

bavljanje inspekcijskih poslova iz nadležnosti federalnih inspekcija koje su organizirane u

njezinom sastavu, donosi provedbene propise, opće i pojedinačne akte iz svoje nadležnosti,

poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora, rješava o žalbama na

prvostepena rješenja kantonalnih inspektora donesenih na osnovu federalnih propisa,

koordinira rad federalnih i kantonalnih inspekcija, prati rad i vrši stručni nadzor i kontrolu

rada kantonalnih inspektora i uprava za inspekcijske poslove iz nadležnosti datih federalnim

propisima, pruža stručnu pomoć kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, donosi

programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora za federalnu inspekciju, daje saglasnost na

godišnje planove i programe rada o inspekcijskom nadzoru kantonalnih uprava, vodi

evidenciju o svim subjektima nadzora u Federaciji, vodi evidenciju o vršenju inspekcijskog

nadzora federalnih inspektora; vodi evidenciju o federalnim inspektorima, vodi evidenciju o

službenim iskaznicama inspektora, donosi program stručne obuke inspektora za Federaciju,

organizira polaganje stručnog inspektorskog ispita u Federaciji, sudjeluje u stručnoj pripremi

federalnih propisa o inspekcijskom nadzoru, osigurava i odgovara za provođenje propisa

donesenih od organa Bosne i Hercegovine kojima se propisuje nadležnost za provođenje tih

propisa u entitetima i obavještava organe Bosne i Hercegovine o provedenim mjerama,

obavlja i druge upravne i stručne poslove određene federalnim zakonom i drugim propisima.”



16

Veterinarska komora FBiH, kao najautoritativniji reprezent veterinarske struke, daje

mišljenje kantonalnom ministarstvu o opravdanosti izdavanja; produženja ili oduzimanja

odobrenja za obavljanje poslova samostalne veterinarske prakse, te početka i prestanka rada

veterinarskih organizacija; daje mišljenje za rad veterinarskih zaposlenika izvan punog radnog

vremena u veterinarskim organizacijama kod veterinarskih zaposlenika koji obavljaju

samostalnu veterinarsku praksu u vlastitom prostoru i na vlastitoj veterinarsko-tehničkoj

opremi; utvrđuje minimalne i maksimalne cijene veterinarskih usluga uz pribavljeno mišljenje

federalnog ministra; zastupa interese svojih članova kod organa vlasti i drugih pravnih lica;

pruža zaštitu držaocima životinja u ostvarivanju prava, s obzirom na kvalitet, sadržaj i vrstu

veterinarske usluge; prema službenoj dužnosti izdaje, produžava i oduzima odobrenje za

samostalan rad svojih članova (licenca); sudjeluje pri utvrđivanju standarda i normativa

veterinarskih usluga; daje stručna mišljenja kod pripreme propisa od uticaja na razvoj

veterinarske djelatnosti; organizira, u saradnji sa Veterinarskim fakultetom, dodatno

usavršavanje veterinarskih zaposlenika; brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju

veterinarskih zaposlenika i zastupa njihove interese; organizira naučne i stručne skupove;

propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva veterinarskih organizacija i samostalne

veterinarske prakse; daje mišljenje i prijedloge u postupku donošenja akata kojima se uređuju

pitanja, uslovi i način obavljanja veterinarske djelatnosti, obavlja i druge poslove u skladu sa

odredbama svog statuta.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove TK-a (sektor za veterinarstvo), nadležna je

za zdravstvenu zaštitu životinja, kretanje i transport, suzbijanje i otklanjanje zaraznih bolesti

životinja, zdravstvenu ispravnost sirovina i proizvoda životinjskog porijekla u proizvodnji,

preradu i promet, ispunjavanje veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za objekte za proizvodnju

proizvoda životinjskog porijekla, njihovo držanje, uskladištenje, promet i dr, kao i druge

objekte (za proizvodnju hrane, oplodnju i dr.), obavljanje veterinarske djelatnosti, upotrebu

veterinarskih lijekova i sjemena za vještačku oplodnju, proizvodnja, promet i upotrebu hrane

za životinje, organiziranje i obavljanje veterinarske djelatnosti u veterinarskim organizacijama

i samostalnoj veterinarskoj praksi, vršenje javnih ovlasti u primjeni zakona i drugih propisa o

veterinarstvu, vršenje i drugih poslova koji su joj zakonima i drugim propisima stavljeni u

nadležnosti.

Kantonalno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu TK-a, vrši upravne

i druge stručne poslove koji se odnose na: unapređenje poljoprivredne proizvodnje; uzgoj i

unapređivanje stočarstva, pčelarstva i ribarstva; organizaciju i rad veterinarskih ustanova, i

zdravstvenu zaštitu životinja, proizvodnju i promet lijekova koji se upotrebljavaju u

veterinarstvu; proizvodnju i promet sredstava za zaštitu bilja; proizvodnju i promet ljekovitog

bilja, šumskih plodova i puževa; davanje veterinarskih saglasnosti za izgradnju objekata za

uzgoj stoke, promet u toj oblasti i promet namirnica životinjskog porijekla; organizaciju,

unapređenje, izradu i praćenje istraživačkih projekata u ovim oblastima; ulaganje stranih lica

u domaća preduzeća u ovim oblastima u skladu sa propisima Federacije i Kantona;

pripremanje nacrta zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, inspekcijski nadzor u svim

oblastima iz svoje nadležnosti; vršenje i drugih poslova iz ovih oblasti, u skladu sa zakonom

iz svoje nadležnosti.



17

2. Nadležnost drugih državnih tijela i agencija

Općine kao jedinice lokalne samouprave, u konkretnom slučaju Grad Tuzla, u skladu sa

članom 8. Zakona o jedinicama lokalne samouprave u FBiH (Sl. novine FBiH broj:49/06 )

između ostaloga nadležne su za zaštitu životinja.

Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove MZ Grada Tuzla, prati stanje, provodi

utvrđenu politiku, izvršava i obezbjeđuje izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata iz

oblasti komunalnih djelatnosti i mjesne samouprave i ostalih djelatnosti iz okvira svoje

nadležnosti utvrđenih Zakonom; rješava u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti, vodi

propisanu službenu evidenciju i izdaje uvjerenja o činjenicama za koje vodi evidenciju,

priprema nacrte propisa i drugih općih akata iz svoje nadležnosti; realizira programe i planove

iz oblasti zajedničke komunalne potrošnje i izrađuje izvještaje o njihovom provođenju; vrši

nadzor nad radom komunalnih preduzeća, priprema programe za preduzimanje mjera za

poboljšanje kvaliteta komunalnih usluga, kao i mjera za djelovanje organa uprave i

komunalnih preduzeća u slučaju prekida u pružanju komunalnih usluga, izrađuje, koordinira

u vezi sa izradom i objedinjava izrađene kratkoročne, srednjoročne i dugoročne programe i

planove obnove izgradnje i razvoja u svim oblastima od interesa za Grad Tuzla i drugo.

Služba za razvoj, poduzetništvo i društvene djelatnosti Grada Tuzla, prati stanje i

provodi utvrđenu politiku, izvršava i obezbjeđuje izvršavanje zakona, drugih propisa i općih

akata u oblasti razvoja i poduzetništva, poljoprivrede, vodoprivrede, kao i brige o djeci,

obrazovanja, odgoja, rada i zapošljavanja, socijalne zaštite, kulture, fizičke kulture, sporta i

lokalnog informiranja, i ostalih djelatnosti iz okvira svoje nadležnosti utvrđene Zakonom,

izrađuje nacrte propisa i drugih općih akata iz oblasti za koju je nadležna, rješava u upravnim

stvarima iz okvira svoje nadležnosti, vodi propisanu službenu evidenciju i izdaje uvjerenja o

činjenicama na osnovu tih evidencija; vrši nadzor nad radom javnih ustanova, javnih i drugih

preduzeća, čiji je osnivač ili suosnivač Grad u skladu sa Zakonom i o navedenom izvještava

Gradonačelnika i Gradsko vijeće, ukoliko Zakonom ili propisom Gradskog vijeća taj nadzor

nije povjeren drugom organu; izrađuje, koordinira u vezi sa izradom i objedinjava izrađene

kratkoročne, srednjoročne i dugoročne programe i planove obnove i razvoja u svim oblastima

od interesa za grad Tuzla, promovira programe i projekte obnove i razvoja, te programe i

projekte s ciljem stvaranja uslova za podsticanje razvoja poduzetništva i poljoprivrede, te u

saradnji sa nadležnim gradskim službama i organima stara o obezbjeđivanju sredstava za

njihovu realizaciju animiranjem potencijalnih investitora i na drugi način; upravlja i gazduje

poslovnim prostorima u vlasništvu Grada, te osiguranja finansijskih sredstava za unapređenje

njihovog rada i kvaliteta usluga u skladu sa potrebama stanovništva i mogućnostima Grada,

obavlja druge poslove u okviru Zakonom i drugim propisima utvrđenog djelokruga rada.



18

Služba za inspekcijske polove Grada Tuzla, prati stanje, izvršava, obezbjeđuje izvršavanje

zakona i neposredno vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i drugih propisa iz

nadležnosti tržišne i turističko-ugostiteljske inspekcije, komunalne, urbanističko-građevinske i

sanitarne inspekcije, termoenergetske i inspekcije parnih kotlova, putne inspekcije i drugih

oblasti inspekcijskog nadzora, koji se zakonom prenesu na Grad; redovno izvještava

Gradonačelnika i Gradsko vijeće o stanju i preduzetim mjerama u svim oblastima

inspekcijskog nadzora za koje je nadležna; rješava u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti,

vodi propisane službene evidencije i izdaje uvjerenja i potvrde o činjenicama na osnovu tih

evidencija; priprema nacrte propisa i drugih općih akata iz svoje nadležnosti; sastavlja i izdaje

prekršajne naloge prema važećim propisima; obavlja i druge poslove iz okvira Zakonom i

drugim propisima utvrđenog djelokruga rada.

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoline TK-a, je tijelo nadležno za zaštitu

okoliša i odgovorno je u slučajevima gdje nedostatak kontrole okoliša omogućava porast

populacije pasa lutalica koji ugrožavaju zdravlje ljudi ili nacionalna dobra. Na primjer,

pomenuto tijelo može regulirati i provoditi mjere kako bi se psima onemogućio pristup otpadu

ili kanalizaciji. U konkretnom slučaju na protoru TK-a za ove poslove nadležno je

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoline, a na nivou Grada Tuzla, nadležno je JKP

Komunalac Tuzla. Također, veliku važnost u ovoj oblasti ima i Centar za ekologiju i energiju

Tuzla (CEE), koji svojim edukativnim i praktičnim radom u saradnji sa svim nivoima društva

i uz ulaganje u ljudske resurse podstiče održivi razvoj u oblasti zaštite i unapređenja

okoliša." U periodu 2001.-2007. zaposleni inženjeri u CEE su putem 266 radionica sa 7100

učesnika napravili važne korake u razumijevanju i poboljšanju njihovog odnosa prema

okolišu. Rezultat edukacije su mnoštvo implementiranih ideja u organizacijama i institucijama

iz kojih učesnici dolaze, i praktični projekti u oblastima: recikliranja, kompostiranja, štednje i

zaštite voda iefikasnog korištenja energije i klimatskih promjena.

Odgovornost drugih državnih tijela/agencija ovisit će o riziku kojim se upravlja i cilju/prirodi

mjera koje se koriste za kontrolu populacije pasa.

Za kontrolu pasa lutalica u slučaju kad predstavljaju opasnost za okolinu (npr. kontrola pasa

lutalica u nacionalnim parkovima, sprječavanje napada pasa na divlje životinje ili prenošenja

bolesti na divlje životinje), odgovorno je nadležno tijelo koje uređuje područje lova životinja.

Kontrola populacije pasa posmatrana u kontekstu rizika, vezano za sigurnost ljudi i životinja

(npr.način kretanja pasa na ulicama, vođenje pasa na povodcu i s brnjicom, posebna područja

za slobodno kretanje pasa) odgovornost je jedinica lokalne samouprave tj. Grada Tuzla u

skladu sa njihovim potrebama i određena Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja


Općine Tuzla br.03/14).

Naprijed pomenutom Odlukom podrobnije se određuju uvjeti i način držanja kućnih

ljubimaca, način kontrole njihova razmnožavanja, uvjeti i način držanja vezanih pasa te način

postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, osim za kućne ljubimce koji pripadaju

zaštićenim vrstama u skladu s posebnim propisima.



19

8.2. Uloga pojedinih aktera u Programu na nivou Grada Tuzla

1. Za propisivanje uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca, načina kontrole njihova

razmnožavanja, uvjeta i načina držanja vezanih pasa te načina postupanja s

napuštenim i izgubljenim životinjama, osim za kućne ljubimce koji pripadaju

zaštićenim vrstama u skladu s posebnim propisima, nadležan je Grad Tuzla.

2. Za upis i vođenje jedinstvenog registra pasa, čipovanje pasa, vakcinaciju pasa protiv

bjesnoće, tretman protiv parazita, sterilizaciju/kastraciju pasa, utvrđivanje sumnje na

zaraznu bolest, utvrđivanje stepena agresivnosti psa, utvrđivanje stepena povrede pasa,

provođenje odgovarajućih preventivnih veterinarsko-zdravstvenih mjera u cilju

sprečavanja pojave i širenja opakih zaraznih i parazitarnih bolesti koje se sa životinja

mogu prenijeti na ljude, te izdavanje službene isprave/dokumenta (veterinarsko

zdravstveni certifikat za uvoz u EU i pasoš/putovnica) što bi se u BiH na lokalnom

nivou trebalo i moralo regulisati u skladu sa Odlukom (primjer Grad Tuzla)

nadležna je JP Veterinarska stanica doo Tuzla.

3. Za finansiranje održavanja rada privremenog skloništa za životinje i njegova rada u

skladu sa Zakonom o zaštiti životinja nadležan je Grad Tuzla, pri čemu se

sufinansiranje troškova održavanja skloništa i ishrane za pse obezbjeđuje iz stranih

izvora preko kontakata koje ostvaruje UG „Nirina“ Tuzla. (u nadležnosti jedinice

lokalne samouprave tj. Grada u konkretnom slučaju Grad Tuzla).

4. Za organiziranje sakupljanja, prevoza i smještaja napuštenih i izgubljenih pasa do JP

Veterinarska stanica doo Tuzla i skloništa za životinje UG „Nirina“ Tuzla, osigurava

Higijeničarska služba JKP Komunalac Tuzla, u skladu sa Odlukom o uslovima,

držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i

nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14),

5. Za planiranje sistema informacijskog uvezivanje sa centalnim registrom životinja, u

ovom konkretnom slučaju pasa u Gradu Tuzla, nadležna je JP Veterinarska stanica

doo Tuzla a na državnom nivou nadležan je Ured za veterinarstvo BiH. Oni

treba da definišu jasan sistem izvještavanja i daljeg umrežavanja na svim nivoima,

sve u cilju davanja i razmjene podataka o vlasniku i životinjama (jedinstvena

registracija, mikročipovanje, preventivna vakcinacija protiv bjesnoće, tretman protiv

parazita, izdavanje službene isprave/dokumenta: veterinarsko zdravstveni certifikat za

uvoz u EU i pasoš/putovnica), kako bi podaci bili javni i dostupni svim skloništima za

životinje na prostoru BiH i drugim relevantnim institucijama koje se bave ovom

problematikom u skladu sa Zakonom. Napomena. Tehnička rješenja će biti dogovorena

u narednom periodu posebnim projektom.

6. Privatna veterinarska praksa, u skladu sa članom 91. Zakona o veterinarstvu FBiH

(Sl. novine FBiH broj 46/00) u okviru svoje djelatnosti ambulantno, u kućnim



20

posjetama i u privrednim objektima, utvrđuje da li postoji sumnja na zaraznu bolest;

provodi odgovarajuće veterinarsko-zdravstvene mjere radi sprječavanja širenja

zarazne bolesti koje je držalac životinje dužan odmah izvršiti; u slučaju sumnje u

zaraznu bolest uzimaju se odgovarajući dijagnostički materijali i dostavljaju se na

pretragu u Veterinarski institut Federacije ili u veterinarski zavod kantona ili u druge

laboratorije iz člana 39. ovog zakona; obavljaju preglede oboljelih životinja i sekciju

lešina, ispitivanja uzroka oboljenja ili uginuća životinja, osnovna laboratorijska

ispitivanja, te promatranje životinja; otkrivaju i prijavljuju pojavu zarazne bolesti ili

sumnju u pojavu zarazne bolesti; liječe oboljele životinje, obavljaju hirurške,

porodiljske i druge veterinarske zahvate na životinjama; liječe neplodnost i provode

umjetno osjemenjivanje životinja i prijenos oplođenih jajnih stanica (embriotransfer);

vode propisanu evidenciju i dokumentaciju; provode veterinarsko-stočarsko

podučavanje u pogledu očuvanja i unapređenja zdravlja i reprodukcije životinja.

Međutim, veterinari u privatnoj veterinarskoj praksi u skladu sa stavom 1. član

91. Zakona o veterinarstvu FBiH (Sl.novine FBiH broj 46/00),

Ne mogu obavljati:

tač. 4. propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnostičke i druge pretrage radi

zaštite zdravlja životinja i ljudi, te mjere za otkrivanje, sprječavanje, suzbijanje

i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza; tač.10. mjere veterinarske zaštite okoline radi sprječavanja širenja i suzbijanja

zaraznih bolesti životinja(dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija i radiološka

dekontaminacija) i zoonoza;

tač.12. izdavati pasoše za životinje i druge potvrde kada je to zakonom određeno;

tač.14.organizovati i provoditi označavanje životinja u skladu sa zakonom i voditi

propisanu evidenciju i registar označenih životinja;

tač.15.vršiti uvoz i izvoz, promet na veliko i malo veterinarskih lijekova, vakcina,

seruma i dijagnostičkog materijala, veterinarske, medicinske opreme i

instrumenata u skladu sa Zakonom o lijekovima koji se upotrebljavaju

uveterinarstvu (“Službene novine Federacije BiH“, broj 15/98) sredstava za

dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i radiološku dekontaminaciju opreme i

sredstava za unapređenje stočarstva, stočne hrane i dodataka stočnoj hrani,

aditiva, živih životinja i jajnih ćelija, sredstava i opreme za kućne ljubimce,

egzotiku i akvaristiku;

tač.16.organizovati uzgoj i proizvodnju životinja, mesa, mlijeka, jaja i drugih

proizvoda životinjskog porijekla;

tač.17.obavljati propisane veterinarsko-zdravstvene preglede živih životinja,

životinja namijenjenih za klanje, pregled mesa i organa zaklanih životinja,

namirnica životinjskog porijekla u unutrašnjem prometu, proizvodnji i

skladištenju



21

Poslove iz stava 1. član 91. tačke 4., 10., 12., 14., 15., 16., i 17., koje poslove može

obavljati isključivo javna veterinarska služba u konkretnom slučaju za Grad

Tuzla, JP Veterinarska stanica doo Tuzla, kako je to utvrdjeno Odlukom o

uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i

nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14.)

7. Za brigu o psima smještenim u skloništu za životinje, što uključuje smještaj, hranjenje,

čišćenje, njegu, poslove udomljavanje Grad Tuzla je uspostavio saradnju sa UG

„Nirina“ Tuzla, čiji volonteri, u saradnji sa JP Komunalac Tuzla, svakodnevno

brinu o psima smještenim u privremenom skloništu za pse u Tuzli, a

za poslove prevoza pasa do JP Veterinarske stanice doo Tuzla zbog upisa u jedinstveni

registr pasa, čipovanje pasa, vakcinaciju pasa protiv bjesnoće, tretman protiv parazita,

sterilizaciju/kastraciju pasa, utvrđivanje sumnje na zaraznu bolest, nadležan je Grad

Tuzla i JKP Komunalac Tuzla.

8.3.Organizacije civilnog društva

.

Organizacije civilnog društva (OCD-ovi), odnosno Udruženja i Fondacije, su važni partneri

nadležnih tijela, koje svojim postupcima doprinose podizanju svijesti javnosti i shvaćanju

potrebe provođenja mjera kontrole populacije pasa te također mogu doprinijeti brizi o psima,

kao i o obrazovanju javnosti vezano za odgovorno posjedovanje pasa u Gradu Tuzla. U okviru

ovog Progama, OCD-eovi koji su direktno uključeni u realizaciju pojedinih mjera ovog

programa su:

- UG „Nirina“ Tuzla, koje se brine o hranjenju i njezi pasa u privremenom skloništu za

pse, te udomljavanju istih.

- Fondacija tuzlanske zajednice koja je u proteklim godinama sufinansirala građanske

inicijative za smanjenje broja pasa lutalica u Gradu Tuzla, te poboljšanje brige o psima

u privremenom skloništu za pse čiji su realizatori bili UG Regnum Animalia i UG

„Nirina“ Tuzla. U okviru ovog programa, uloga Fondacije se ogleda u sljedećem:

koordiniranje aktivnosti Radne grupe (više u odjeljku VI) koja je radila na izradi ovog

dokumenta, obezbjeđivanju inicijalnih finansijskih sredstava za edukaciju građana i

medijsku kampanju o odgovornom vlasništvu nad psima, te iznalaženju dodatnih

mogućnosti za sufinanisranje sterilizacija i kastracija.

Druga udruženja i volonteri, te neformalne grupe građana koji svojim vlastitim resursima

svakodnevno zbrinjavaju i udomljavaju pse, te doniraju hranu i druge potrepštine za njegu

pasa u skloništu za pse, kao što su profesorice i učenici JU Mješovite srednje škole iz

Tuzle, koji kao budući veterinarski tehničari posjećuju i pomažu volonterima UG

„Nirina” Tuzla, te stiču praktična i teoretska iskustva kada je u pitanju briga o psima,

njihovo ponašanje, različitost karaktera, saniranje određenih povreda, praćenje faza

oporavka itd. pa se može reći da ove vrste posjeta imaju i edukativni karakter. Dodatno, tu

su i drugi savjesni građani koji obilaze i posjećuju sklonište za pse kako bi našli način da

pomognu zbrinjavanjanju pasa.



22

8.4.Vlasnici /držaoci pasa

Vlanik/ držalac psa mora osigurati:

1. Registraciju pasa u skladu sa članom 8. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl.

glasnik BiH br. 25/09) i članom 17. Odluke o uslovima, držanju i načinu postupanja sa

domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik

Općine Tuzla br.03/14),

2. Vlasnici/držaoci kućnih ljubimaca, moraju osigurati kontrolu razmnožavanja pasa pod

vlastititm nadzorom. U protivnom, eksplicitno su obavezni zbrinuti štenad vlastitih kućnih

ljubimaca, dok u slučaju nekontroliranog razmnožavanja, kada ne žele zbrinuti mladunčad,

sami snose odgovornost i troškove njihovog zbrinjavanja. Kontrolu razmnožavanja

moguće je osigurati putem sterilizacije/kastracije pasa u skladu sa članom 6. stav 4.

Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09) i Odlukom o



3. Uvjeti držanja pasa, primjereno njihovim potrebama i postupanje sa psima te njihovo

kretanje na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost drugih životinja i ljudi, a posebice

djece tj. na način koji neće predstavljati opasnost za zajednicu i/ili okolinu u skladu sa

članom

4. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09) i članom 13.-17.

Odluke o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim

ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14),

5. Zaštitu pasa od bolesti te provođenje preventivnih mjera za suzbijanje bolesti koje su od

interesa za BiH i Grad Tuzlu. U tu svrhu, Ured za veterinarstvo BiH, u skladu s

epizootiološkim stanjem i razinom ugroženosti ljudi, isto tako i domaćih životinja krajem

svake tekuće godine za narednu godinu donosi Naredbu o mjerama zaštite životinja od

zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovom finansiranju, u što su uključene posebno mjere

kontrole bjesnoće i nametničkih bolesti, kao što je ehinokokoza. Naredbom se zahtijeva, da

su na cijelom području BiH, svi psi stariji od tri mjeseca cijepljeni protiv bjesnoće kao

najopakije bolesti zoonotičnog karaktera.Vlasnik ne smije napustiti psa, što je određeno

Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09) i Odlukom o



8.5. Zakonodavni okvir

Zakonodavni okvir za uspostavu Programa uključuje obavezu:

a) upisa u jedinstveni registar pasa, mikročipovanje, preventivna vakcinacija protiv bjesnoće,

tretman protiv endo i ekto parazita, izdavanje službene isprave/dokument (veterinarsko

zdravstveni certifikat za uvoz u EU i pasoš/putovnica),

b) označavanje pasa jedinstvenim identifikacijskim oznakama (mikročip) te njihovo

upisivanje u jedinstveni registar pasa koji se vodi u JP Veterinarska stanica doo Tuzla kako

je određeno Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama,

kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14),



23

c) kontrolu uzgoja i prodaje pasa te obavezu registriranja uzgajivača pasa sa tri i više

ženki namijenjenih prodaji.

Psi se smiju prodavati u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca ukoliko ispunjavaju

potrebne uslove i za to imaju izdato rješenje nadležnog organa.

d) cijepljenje pasa protiv bolesti zoonotičnog karaktera, posebno protiv bjesnoće i tretiranje

nametničkih bolesti kao što je ehinokokoza, kako je određeno godišnjom Naredbom o

mjerama kontrole zaraznih i nametnickih bolesti Ureda za veterinarstvo BiH i Odlukom o



e) kontrolu populacije pasa,

f) kontrolu kretanja pasa, što je na nivou Grada Tuzla određeno Odlukom o uslovima, držanju

i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim

životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14)

g) kontrolu opasnih pasa kako je određeno Pravilnikom o drzanju opasnih kucnih ljubimaca

(Sl.glasnik BiH broj 27/10)

h) kontrolu okoliša s obzirom na izvore hrane za pse (npr. klaonice, odlagališta smeća,

neuređena stočna groblja, kafilerije) kako je određeno Odluka o nus proizvodima

životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi

(„Službeni glasnik BiH“, broj 19/11)

i) poštivanje propisa za skloništa za pse kako je određeno Zakonom o zaštiti i dobrobiti

životinja (Sl. glasnik BiH br. 25/09)

j) donošenje propisa za higijenske srevise za pse kako je određeno Pravilnikom o

utemeljivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati higijenski servisi ( Službeni glasnik BiH

27/10)

k) za vlasnika i nadležnog tijela vezano za dobrobit životinja, na način određen Zakonom o

zaštiti i dobrobiti životinja (Sl. glasnik BiH br. 25/09) i Odlukom o uslovima, držanju i

načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama

(Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14),

8. 6.Resursi dostupni nadležnim tijelima

Za rješavanje problema pasa lutalica, Grad Tuzla sa svojim nadležnim službama, treba

raspolagati resursima kao što su:

a. ljudski resursi za donošenje propisa i kontrolu provođenja istih,

b. finansijski resursi na nivou Grada, Kantona, za sakupljanje napuštenih i izgubljenih

pasa i njihovo smještanje u sklonište za životinja ili udomljavanje,

c. tehnički alati (informatički unos podataka u centralnu bazu podataka Grada Tuzla

koja se vodi u JP Veterinarska stanica doo Tuzla)

d. veterinarski resursi (kadrovsko-stručno-tehnički resursi)

e. infrastruktura odnosno skloništa za životinje

f. kooperativne aktivnosti odnosno saradnja sa raličitim udruženjima, skloništima za

zaštitu životinja na nacionalnom i međunarodnom nivou.



24

IX Mjere kontrole

Kao što je gore navedeno, generalni cilj ovog projekta je osigurati optimalne uslove za

održivu koegzistenciju ljudi i životinja u Gradu Tuzla. Kako bi se adekvatno odgovorilo na

sve postavljenje specifične ciljeve programa, predložene mjere kontrole populacije u Gradu

Tuzla, predstavljaju kombinaciju različitih mjera kontrole.

9.1.Cilj br. 1 Poboljšati zaštitu napuštenih pasa i pasa lutalica

9.1.1.Aktivnosti vezane za Cilj br. 1

a) Skupljanje, prevoz i smještaj napuštenih i izgubljenih pasa ( trenutne populacije) i

pasa lutalica u Gradu Tuzla

Skupljanje, prevoz i smještaj napuštenih i izgubljenih pasa osiguravaju zaposleni u

higijeničarskoj službi. Na području Grada Tuzla, pomenuti poslovi povjereni su JKP

„Komunalac“ Tuzla u skladu sa Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja sa

domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik

Općine Tuzla br.03/14) Grada Tuzle. JKP Komunalac mora biti primjereno opremljen

vozilima za prijevoz pasa i imati opremu i osoblje adekvatno osposobljeno za navedene

poslove, kako je određeno pomenutom Odlukom. Hvatanje i prijevoz pasa u skloništa za

životinje moraju se obavljati na krajnje human način bez patnje, boli i straha na način

propisan Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09) i Odlukom o


nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14). Troskovi predvidjeni u

Budžetu projekta za 2015.god. za hvatanje napustenih pasa od strane higijenicarske sluzbe

JKP Komunalac Tuzla, za jedan mjesec iznose 800,00 KM, što za 12 (dvanaest) mjeseci

iznosi cca. 9.600,00 KM. Na mjesečnom nivou higjeničarska služba JKP Komunalac Tuzla,

humanim načinom uhvati cca. 25 do 30 pasa, koje preveze do JP Veterinarska stanica doo

Tuzla, gdje se isti uvedu u jedinstveni registar pasa, čipuju, preventivno vakcinišu, tretiraju

protiv endo i ekto parazita, po potrebi liječe itd., nakon čega se prevoze u privremeno

sklonište za pse o kome se brine UG „Nirina“ Tuzla, gdje borave do udomljavanja.

b) Veterinarska zdravstvena zaštita napuštenih pasa i pasa lutalica

Veterinarsko zdravstvena zaštita napuštenih pasa i pasa lutalica, na području Grada Tuzla, u

skladu sa Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim

ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14), provodi se u

JP Veterinarska stanica doo Tuzla. Veterinarsko zdravstvena zaštita obuhvata: upis u

jedinstveni registar pasa, obavezno označavanje-mikročipovanje pasa, vakcinacija pasa protiv

bjesnila, tretman protiv parazita, izdavanja službenih isprava/dokumentacije (veterinarsko

zdravstveni certifikat za uvoz u EU i pasoš/putovnica), liječenje pasa i sve druge mjere, radnje

i postupke u skladu s Odlukom i drugim pozitivnim zakonskim propisima. U toku jednog

mjeseca, Higijeničarska služba JKP Komunalac Tuzla, doveze cca. 25 pasa u JP



25

Veterinarska stanica doo Tuzla. Usluge veterinarsko zdravstvene zaštite, zavisno od

uspostavljene dijagnoze u skladu sa naprijed citiranom Odlukom, u skladu sa (“Cjenovnikom

minimalnih i maksimalnih cijena veterinarskih usluga na teritoriji Federacije Bosne i

Hercegovine”)10

iznose cca.125,00 KM za jednoga psa, što za 25 pasa na mjesečnom nivou

iznosi 3.125,00 KM, za period od 12 mjeseci za 300 medicinski obrađenih pasa iznosi

37.500,00 KM.

Upis u jedinstveni registar11* 5,00 KM

Označavanje s mikročipom* 30,00 KM

Izdavanje pasoša/putovnice* 10,00 KM

Veterinarsko zdravstveni certifikat za uvoz u EU 30,00 KM

Tablete 1/10* 5,00 KM

Preventivna vakcinacija protiv bjesnila* 20,00 KM

Polivalentna vakcina* 25,00 KM

Sterilizacija 200,00 KM

Kastracija 150,00 KM

Liječenje životinje /jedan tretman* 30,00 KM

Eutanazija 40,00 KM

Tab.2. Cijene veterinarskih usluga u skladu sa “Cjenovnik minimalnih i maksimalnih cijena veterinarskih usluga

na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine” (“Sl. novine FBiH” broj 43/13.)

c) Smještaj, držanje, njega, i ishrana pasa u privremenom skloništu za pse UG „Nirina“

Tuzla

Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 25/09.), određeno

je da se sklonište za životinje može organizirati samostalno ili u suradnji s jedinicama lokalne

samouprave, Grada u kojim se osigurava smještaj i brine o izgubljenim i napuštenim

životinjama, te udomljavanje ovih pasa. U sklonište za životinje se smještaju životinje u

skladu sa Zakonom o veterinarstvu FBiH („Službene novine FBiH“, broj 46/00.), Zakonom o

veterinarstvu BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 34/02.), Zakonom o zaštiti i dobrobiti

životinja BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 25/09.) i Odlukom o uslovima, držanju i načinu


glasnik Općine Tuzla br.03/14) , i to:

10

“Cjenovnik minimalnih i maksimalnih cijena veterinarskih usluga na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine” ( “Sl.

novine FBiH” broj 43/13) 11 Stavke u tabeli označene * su uračunate u 125,00 KM.



26

- izgubljene životinje do vraćanja vlasniku/držaocu,

- napuštene životinje kojima se ne može utvrditi vlasnik/ držalac u roku od 15 dana od

dana smještanja u sklonište za životinje i

- životinje kojima vlasnik/držalac ne može osigurati uslove držanja u skladu sa njihovim

potrebama na neograničeno vrijeme.

Držanje i ishrana, te briga o trenutnoj populaciji pasa u skloništu za životinje u Gradu Tuzli,

obavlja UG „Nirina“ Tuzla koja je u protekle dvije godine unaprijedila stanje u privremenom

skloništu za pse, tako što su izgradili halu za manje pse, kućice za štence, karantin, niz novih

boksova, obnavili krov hale u kojoj boravi 60 pasa, uredili prostora za volontere i posjetioce,

nabavili 200 novih kućica, a higijenski uslovi su u velikoj mjeri poboljšani, što potvrđuju

izjave posjetilaca i mještana o smanjenom intenzitetu neugodnih mirisa u samome azilu kao i

u široj prostornoj zoni.

U okviru ovog programa predviđeno je pokrivanje troškova za sljedeće segmenate rada UG

Nirnia u okviru skloništa za pse:

- tekuće održavanje skloništa za pse, za koje je u Budžetu Programa predviđen trošak u

iznosu od 2.000,00 KM mjesečno, što za period od 12 mjeseci iznosi 24.000,00 KM, i

druge troškove predviđene Budžetom Grada Tuzla za realizaciju ovog projekta.

Prevoz pasa do JP Veterinarske stanice Tuzla, za što je u Budžetu programa predviđen trošak

od 200 KM mjesečno, što za 12 mjeseci iznosi 2400 KM, što treba da bude pokriveno iz

sredsava budžeta Grada Tuzle. Hranjenje minimalno 500 pasa u skloništu za pse, za što je

proračunat trošak na bazi 1KM dnevno za jednog psa, što za godinu dana predstavlja trošak

od 182.500 KM. Program pretpostavlja da će se ovaj trošak pokriti od strane UG “Nirina“

putem donacije od građana iz zemlje i inostranstva, koji su u proteklom periodu zahvaljujući

prijateljima i donatorima iz 20 različitih zemalja obzebjeđivali dnevni obrok za sve pse u

skloništu za pse Tuzla. U 2016. godini, program predviđa smanjenje broja pasa u skloništu za

pse sa 500 na 440, s obzirom da će se povećati broj udomljavanja pasa, ako i broj napuštenih

pasa od strane vlasnika, nakon kampanje koja je predviđena u 2015. godini u vidu edukacije

građana i medijske promocije.

U 2017. godini, kombinacijom različitih mjera, program predviđa da se populacija pasa

smanji na 260 pasa u privremenom skloništu za pse, čime bi se smanjili troškovi za tekuće

održavanje i hranjenje pasa, te se stvorili uslovi za izgradnju i/ili rekonstrukciju skloništa za

pse za 100 pasa, što je objašnjeno u donjoj mjeri d).

d)Reorganizacija postojećeg skloništa za pse i/ili gradnja više manjih prihvatilišta za pse

sa smještajnim kapacitetima do 50-100 mjesta

U budućem periodu postoje tendencije da kada se za to ispune svi uslovi, postojeće sklonište

za pse koje nije uslovno za držanje 500 pasa, prestane sa radom, a da se krene sa izgradnjom

jednog ili više manjih skloništa za životinje smještajnih kapaciteta za cca. 50 do 100 pasa,

kako bi isti bili u skladu sa EU standardima, što je dugoročan cilj. Ovim Programom

predviđeno je da se u periodu 2015-2016. godina, prikupi projektna i sva druga potrebna



27

dokumentacija, kako bi se započelo sa izgradnjom jednog ili više manjih skloništa za pse, što

bi pružilo dosta bolji, humaniji i kvalitetniji život psima do trenutka udomljavanja.

9.2.Cilj br. 2. Smanjenje broja napuštenih pasa i pasa lutalica


a) Sterilizacija/ kastracija napuštenih pasa i pasa lutalica

Sterilizacija/kastracija pasa je najodgovorniji i najsigurniji način sprečavanja rađanja

neplanirane mladunčadi. Neplanirana mladunčad su pregršt odgovornosti i često ih je teško

adekvatno udomiti i pronaći dom za njih. Sterilizacija također, doprinosi poboljšanju

zdravstvenog stanja životinja, a u nekim slučajevima donosi čitav niz prednosti u ponašanju

pasa. Sterilizacija/kastracija je operativni zahvat kojim se uklanjaju reproduktivni organi kod

životinja u cilju sprečavanja neželjenog poroda. To je human način, kojim se smanjuje broj

pasa lutalica, tako što će se spriječiti porod velikog broja kučića svake godine, a koji bi

vjerovatno bili okrutno napušteni ili pogubljeni.

Psi u skloništu i sa ulice se podvrgavaju postupku sterilizacije:

- da bi se spriječilo neželjeno parenje i potomstvo,

- da bi se spriječilo bježanje u periodu parenja,

- da bi se spriječilo obilježavanje teritorije i destruktivno ponašanje u periodu

tjeranja/parenja,

- da bi se spriječila pojava tumora i upala materice kao posljedica hormonalnog

disbalansa kod nesterilisanih životinja.

Postupku sterilizacije/kastracije se podvrgavaju svi psi (muški i ženski) u skloništu i na ulici i

za koje se procijeni da ispunjavaju uslove za udomljavanje. Odstupanje od ovog pravila je

dozvoljeno u slučajevima visoko vrijednih pedigriranih pasa koji mogu imati kvalitetno

potomstvo, a novi vlasnik se obaveže da će brinuti o potomstvu.

Sterilizacija potiče mirnije, predvidljivije ponašanje, što psa čini prikladnijim porodičnim

ljubimcem. Sterilizacijom se smanjuje neželjeno, posebno agresivno, borbeno i destruktivno

ponašanje. Sterilisani psi, manje su skloni lutanju i uglavnom borave na određenom teritoriju.

Ženke su dva do tri puta godišnje po tri sedmice u sezoni parenja. U tom periodu se ženka psa

može «čudno» ponašati, pa čak pobjeći u potrazi za partnerom. Mužjaci se također mogu

«čudno» ponašati u periodu kada je ženka u njihovoj blizini u fazi «tjeranja». To ponašanje se

očituje nemirom, bježanjem, često trčanjem. Ponekad gravidnost može psu prouzrokovati

ozbiljne zdravstvene probleme, zbog čega će se ponašati čudno ili osjećati nelagodno.

Sterilizacijom psa izbjegavamo neugodne situacije koje nastaju za vrijeme «tjeranja».

Sterilizacija u ranijem dobu smanjuje rizik nastanka pojedinih vrsta oboljenja, a



28

također se izbjegavaju i neplanirani troškovi poroda i podizanja kučića. Prevencijom

nezgodnih situacija uzrokovanih neobuzdanim ponašanjem mogu se izbjeći moguće

posljedice. Većina stručnjaka će sterilizirati pse u dobi od 6 mjeseci, mada se sterilizacija

može raditi iznimno i ranije. Vrijeme oporavka je 7-10 dana, ali to najviše ovisi o psu. Kada

se tiče Higijeničarske službe JKP Grada Tuzla, na mjesečnom nivou se u JP Veterinarska

stanica doo Tuzla doveze cca. 25 pasa, koji se hirurški steriliziraju/kastriraju i u potpunosti

medicinski obrade, a zatim se, putem Higijeničarske službe JKP Komunalac Tuzla, odvoze u

sklonište UG „Nirina“ Tuzla.

Ovim programom je predviđeno da se tokom sve tri godine trajanja programa vrši redovna

sterilizacija/kastracija pasa koji se smještaju u privremeno sklonište za pse, što je u Budžetu

programa proračunato na bazi 25 pasa mjesečno u 2015. godini, a što za godinu dana iznosi

60.000 KM. Ovim programom se predviđa da se troškovi ovih sterilizacija pokriju iz sredstva

Budžeta Grada Tuzle. U skladu sa smanjenjem broja pasa u privremenom skloništu za pse u

Tuzli, ovaj iznos sterilizacija bi se smanjivao do 20 sterilizacija mjesečno tokom 2016. i 2017.

godine.

b) Udomljavanje postojeće populacije napuštenih pasa u Gradu Tuzla

Udomljavanje pasa lutalica je jedan od načina smanjenja njihovog broja te human način

njihovog zbrinjavanja. Iako su mnogi psi lutalice takvih kvaliteta da bi se vrlo lako mogli

udomiti, to još uvijek nije raširena pojava.

U kontekstu ovog programa, udomljavanje pasa iz privremenog skloništa za pse obavlja UG

„Nirina” Tuzla. Ovo udruženje je 2012. godine u Tuzli preuzelo vođenje privremenog

skloništa za pse, kada je u skloništu boravilo 700 pasa.

Od tog vremena do danas, stanje se znatno poboljšalo, posebno zbog toga što su volonteri

ovog udruženja uspjeli smanjiti broj pasa u skloništu na 500, što oni smatraju svojim

najvećim uspjehom. Sklonište za pse svaki mjesec prihvata određen broj novih pasa sa ulice, a

nakon određenog vrijemena nekima od njih UG „Nirina“ pronalazi novi dom i tako održava

ravnotežu u skloništu. U proteklom periodu psi su se udomljavali u Sloveniji, Danskoj,

Švedskoj, Švicarskoj, Engleskoj, a najviše u Njemačkoj i Austriji. Prije svakog udomljavanja

Udruženje provjerava uslove za eventualni smještaj pasa preko pouzdanih saradnika iz tih

zemalja, a i redovno prima povratne informacije uz fotografije koje su nepobitan dokaz da su

psi otišli u prave ruke.

U budućem periodu, kombinacijom različitih mjera, program ima za cilj da se poveća

procenat udomljavanja na našim prostorima, imajući u vidu da na našim prostorima vlada

veće interesovanje za udomljavanje štenaca ili rasnih pasa.



29

Potrebno je raditi na podizanju svijesti kod domaćih potencijalnih i postojećih vlasnika pasa,

da je udomljavanje besplatan način da se dođe do željenog kućnog ljubimca, koji ujedno

pomaže u kontroli populacije pasa. Cilj je udomiti zdrave ulične pse ili ih sterilizirane vratiti

na mjesto originalnog boravišta, kakva je praksa u velikom broju gradova Evrope i svijeta.

UG Nirina Tuzla je do sada na godišnjem nivou udomljavala 300 do 500 pasa, najviše u

zemlje EU, dok se mali broj pasa udomljava u BiH. Sa ciljem povećanja broja udomljenih

pasa u BiH, ali i sa ciljem da se nastavi kontinuirano udomljavanje pasa u EU, radi se na

izradi i postavljanju web stranice www.praviprijatelji.info i edukacijama građana.

Programom je predviđeno da se vrši udomljavanje pasa u broju od 300 pasa u 2015. godini,

360 pasa u 2016, a u 2017. godini 420 pasa. Program predviđa da se troškovi udomljavanja,

koji iznose 150,00 KM po jednom psu, djelimično pokrivaju iz budžeta Grada Tuzla, a

djelimično od strane UG Nirina, odnosno donacijama koje dolaze od pojedinaca iz zemlje i

inostranstva.

Budući vlasnik – udomitelj mora biti punoljetno lice i kao dokaz mora priložiti ličnu kartu.

Udomljavanje pasa je besplatno. Jedno lice može udomiti maksimalno 2 psa iz skloništa.

Podaci o vlasniku se unose u obrazac za udomljavanje i vlasnik potpisuje izjavu. Evidencija o

udomljenim psima se vodi u Evidenciji udomljenih pasa. Prilikom udomljavanja, novi vlasnik

potpisuje Izjavu (Udomljavanje psa/mačke) i preuzima obaveze prema potpisanoj izjavi.

Vlasnik dobija putovnicu/pasoš sa upisanim vakcinama, tretmanima i zahvatima.

Kriteriji za odabir životinja za udomljavanje su:

- da je starosti od 3 mjeseca do 5 godina,

- da nije agresivan prema ljudima i životinjama,

- da nije ugrizao ili povrijedio čovjeka i/ili drugu životinju,

- da je vakcinisan i zdrav.

U proces udomljavanja ulaze životinje koje su: vakcinisane protiv bjesnila uz obavezu da je

prošao period stvaranja imuniteta minimum 21 dan, vakcinisane i protiv drugih zaraznih

bolesti također, uz obavezu da je prošao period stvaranja imuniteta, tretirane protiv

spoljašnjih/unutarnjih parazita, klinički zdrave životinje bez promjena na koži i dlaci, da nisu

agresivne, niti su promijenile ponašanje boravkom u skloništu. Vlasnik je dužan da iz bilo kog

razloga nemogućnosti držanja psa istog vrati u sklonište. U slučaju povratka psa u sklonište u

njegov karton se upisuje razlog povratka, i ukoliko stručno lice DVM, procijeni da se i dalje

može udomiti, ponovo ulazi u proces udomljavanja.

Preduslovi za udomljavanje

U proces udomljavanja ulaze životinje koje su:

a) upisane u jedinstveni registar



http://www.praviprijatelji.info/

30

b) mikročipovane

c) vakcinisane protiv bjesnila - uz obavezu da je prošao je period stvaranja imuniteta

minimum 21 dan

d) vakcinisane protiv drugih zaraznih bolesti, uz obavezu da je prošao period stvaranja

imuniteta

e) tretirane protiv unutrašnjih parazita

f) tretirane protiv spoljašnih parazita

g) klinički zdrave životinje bez promjena na koži i dlaci

h) nisu agresivne, niti su promijenile ponašanje boravkom u azilu

i) sterilizirane (u slučaju da pas nije steriliziran, u zdravstveni karton treba precizno

navesti razloge zbog kojih to nije učinjeno, kao npr. ženka je u nestusu/ tjeranju)

Budući vlasnik – udomitelj mora biti punoljetno lice i kao dokaz mora priložiti ličnu kartu.

Udomljavanje psa je besplatno. Jedno lice može udomiti maksimalno 2 psa iz skloništa.

Podaci o vlasniku se unose u obrazac za udomljavanje i vlasnik potpisuje izjavu.

c) Eutanazija

Treba prihvatiti činjenicu da će neke pse lutalice trebati eutanizirati, i to one kojima je kvalitet

života doveden u pitanje ili su opasni po okolinu, a u skladu sa zakonima BiH te savremenim

procedurama i protokolima. Eutanazija12

životinja može se provesti na prijedlog veterinara, ali

uz saglasnost vlasnika.

Eutanazija13

životinja može se provesti ako:

a. se životinja ne može izliječiti, a ostanak u životu će joj uzrokovati nepotrebne bolove i

patnju;

b. je životinja dostigla visoku starost i otkazuju joj osnovne životne funkcije;

c. životinja boluje od neizlječive i/ili zarazne bolesti, posebno one koja može ugroziti

ljude;

d. je životinja opasna za okolinu;

e. je životinja u agoniji.

Eutanazija se obavlja u JP Veterinarska stanica doo Tuzla, u skladu sa Odlukom. Programom

je predviđeno da će troškove eutanazije pokriti budžet Grada Tuzla u godišnjem iznosu od

2400,00 KM.

12

Čl 31.Odluke o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim

životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14) 13 Čl .14 Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09)



31

9.3.Cilj br. 3. Poboljšati sistem brige o zdravlju pasa i kontrole populacije pasa


a) Uspostavljanje jedinstvenog registra pasa u Gradu Tuzla

Korisnicima informacionog sistema dostupni su svi podaci koje radni procesi zahtijevaju

(podaci o vlasnicima, pacijentima, bolestima i bolesnim stanjima, materijalima, opremi,

organizaciji), što doprinosi boljem kvalitetu kliničke procjene i ima veliku vrijednost sa

aspekta stručnog usavršavanja i naučno istraživačkog rada. Sistem omogućava i bolju

komunikacijsku povezanost sa drugim veterinarskim stručnjacima, te organizaciju

elektronskog učenja. JP Veterinarska stanica doo Tuzla, trenutno jedina i prva u BiH, aktivno

radi na uspostavljanju i modernizaciji jedinstvenog registra pasa u Gradu Tuzla, što će

omogućiti da se na jednom mjestu uspostavi jedinstvena baza podataka, sa informacijama: o

broju vlasničkih pasa, o izgubljenim i napuštenim psima i o udomljenim psima, što može

imati veliku važnost za buduće formiranje nacionalne baze podataka. U skladu sa Odlukom o


nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br. 03/14), svi vlasnici/držaoci pasa

na prostoru Grada Tuzla imaju obavezu da upišu svog psa u jedinstveni registar, da ga

mikročipuju, vakcinišu protiv bjesnoće, izvrše tretman protiv parazita, te obezbijede službene

isprave/dokumenta za svog psa.

Svaki pas mora biti označen na propisani način, u skladu sa Odlukom i drugim pozitivnim

zakonskim propisima a vlasnik/držalac mora imati propisanu službenu ispravu/dokument o

upisu (registraciji i čipovanju), vakcinaciji protiv bjesnila i obavljenom tretmanu protiv

parazita. Za vođenje jedinstvenog registra pasa, čipovanje pasa, vakcinaciju pasa protiv

bjesnila i tretman protiv parazita, te izdavanje službene isprave/dokumenta (veterinarsko

zdravstveni certifikat za uvoz u EU i pasoš/putovnica), nadležna je JP Veterinarska stanica

d.o.o. Tuzla.

Prama ovom programu, u kombinaciji mjera edukacije građana i medijske promocije o

odgovornom vlasništvu, predviđa se povećanje broja registriranih pasa u Gradu Tuzla o čemu

je više rečeno u sljedećoj mjeri, dok će modernizaciju registra izvršiti JP Veterinarska stanica

doo Tuzla iz vlastitih sredstava.

b) Registracije i čipovanja u skladu sa važećom zakonskom regulativom i propisima

Svaki program kontrole populacije pasa mora imati svoju kratkoročnu i dugoročnu strategiju,

sa posebnim naglaskom na realistično izvodljive ciljeve. To podrazumijeva da između

ostalog, strategija kontrole populacije pasa ima za cilj i posebno se referira na izvor pasa

lutalica, što je u slučaju BiH uglavnom prepoznato i tretirano kao neodgovorno vlasništvo, tj.

napuštanje pasa. Identifikacija i registracija pasa su zakonske obaveze, ali za njihovu

implementaciju globalno uzevši nedostajali su podzakonski akti. Strateški je značajno da se



32

isti što prije donesu (primjer Odluke Grada Tuzla) i da se počne sa ovom aktivnošću kako bi

se, kroz sankcioniranje, prekinuo jedan od mogućih izvora pasa lutalica. Ključni dio kontrole

populacije pasa je upisivanje u jedinstveni registar pasa u JP Veterinarskoj stanici doo Tuzla

i označavanje pasa koji imaju poznatog vlasnika. Tu važnost ima i registracija uzgajivača

kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. Posebno treba naglasiti da registracija i identifikacija

pasa (mikročipovanje) predstavljaju dio odgovornog vlasništva, osobito jer su povezane s

programima za zdravlje životinja, kao što je obavezno preventivno cijepljenje protiv bjesnoće,

te mogućnost (princip sljedivosti) praćenja psa i pronalaženja vlasnika/držaoca. Grad Tuzla,

po mjesnim zajednicama aktivno prikuplja podatke o broju vlasničkih pasa, a spiskovi će

nakon konačnog i izvršenog popisa biti dostavljeni u JP Veterinarsku stanicu doo Tuzla,

nakon čega će svi vlasnici pasa imati obavezu da svoje pse registriraju i mikročipuju u JP

Veterinarska stanica doo Tuzla, u skladu sa Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja


Općine Tuzla br. 03/14). Ovaj program ima za cilj da se mjesečno registrira 60 pasa u Gradu

Tuzli, što bi značilo da će se tokom prve godine registrirati i uvesti u jedinstveni registar pasa

Grada Tuzle 720 pasa. Trenutno je program predividio da će cijena koštanja registracije i

mikročipovanja koja po zvaničnom cjenovniku iznosi 35 KM po psu, biti pokriveno dijelom

od strane građana, a dijelom subvencijama Grada Tuzle, Vlade TK ili donacijama stranih

donatora.

d) Sterilizacije i kastracije u cilju planirane kontrole razmnožavanja u skladu sa

Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09)

Prema Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja (Sl. glasnik BiH br. 25/09), Odluci o uslovima,

držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim

životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br. 03/14) i prema standardima Svjetske

organizacije za zdravlje životinja (OIE), kontrola razmnožavanja je obavezna i predstavlja

individualnu odgovornost vlasnika/držaoca psa koji je dužan osigurati kontrolu

razmnožavanja životinja koje su pod njegovim nadzorom. Kontrola razmnožavanja je

sastavni dio predstavljanja odgovornog vlasništva tj. posjedovanja psa. Efikasne metode

kontrole razmnožavanja pasa uključuju hiruršku sterilizaciju/kastraciju. Hiruršku

sterilizaciju/kastraciju može obaviti samo stručno lice DVM i ona uključuje protokol dobre

hirurške prakse. Sve hemikalije ili lijekovi koji se koriste u kontroli razmnožavanja moraju

biti sigurne, provjerene, kvalitetne i učinkovite za traženu svrhu, te se koristiti u skladu sa

pozitivnom zakonskom legislativom u ovoj oblasti. Subvencioniranje programa (model Grada

Tuzla) sterilizacije/kastracije od strane državnih ili drugih tijela i organizacija u kombinaciji s

drugim mjerama kontrole populacije pasa može znatno pomoći u smanjenju broja pasa

lutalica. Prema programu za period januar - juni 2015. godine planirano je da se u Gradu

Tuzla obavi sterilizacija/kastracija 400 pasa za što se u Budžetu Grada Tuzla, trebaju

planirati sredstva u visini od 70.000,00 KM.



33

Postoji 5 osnovnih kriterija za odabir pasa za sterilizaciju:

- da je zdrav (prethodni pregled od strane veterinara),

- da je starosti od 4 mjeseca do 5 godina,

- da je prethodno vakcinisan i prošao period sticanja imuniteta,

- da je očišćen od spoljnih i unutrašnjih parazita,

- da nije primjećen poremećaj u ponašanju.

Sterilizaciju izvodi DVM i educirani asistent (veterinarski tehn.) Sterilizacija se izvodi prema

pravilima dobre veterinarske prakse u hirurškoj sali J.P. ˝Veterinarska stanica˝ d.o.o. Tuzla.

Operativni zahvat se izvodi na životinji koja je ispunila kriterije i pripremljena je za operaciju

prema uputstvu (Zakazivanje operativnog zahvata) i sa ispunjenim obrascem (Uputnica za

sterilizaciju). Po izvedenom operativnom zahvatu daju se analgetici i pas se hospitalizuje 24-

48 sati (ostaje u bolničkom stacionaru), a potom se prevozi u sklonište i ostavlja u box gdje

individualno boravi do skidanja hirurških konaca. Po obavljenoj operaciji DVM, koji je izveo

operativni zahvat ispunjava obrazac (Oporavak poslije hirurške intervencije), koji prati psa u

sklonište i odlaže se u njegovu dokumentaciju.

Psi u skloništu i sa ulice se podvrgavaju postupku sterilizacije/kastracije

da bi se spriječilo neželjeno parenje i potomstvo,

da bi se spriječilo bježanje od kuće u periodu parenja,

da bi se spriječilo obilježavanje teritorije i destruktivno ponašanje u periodu

tjeranja/parenja,

da bi se spriječila pojava tumora i upala materice kao posljedica hormonalnog

disbalansa kod nesterilisanih životinja.

e) Prodaja kućnih ljubimaca (pasa)

Članom 9. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09), određeno je

da se kućni ljubimci ne smiju prodavati licima mlađim od 18 godina, osim ako imaju dozvolu

(ako su u pratnji) roditelja ili staratelja. Također, zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na

pijacama i sajmovima. Prodaja kućnih ljubimaca dozvoljena je samo u trgovinama za prodaju

kućnih ljubimaca koje ispunjavaju posebne uslove i za to imaju izdato rješenje nadležnog

organa:

a) da se za svaku životinju osigura dokaz o njenom porijeklu i zdravstvenom stanju;

b) da su zaposleni u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca osposobljeni za brigu o

životinjama i za izdavanje pisanog uputstva o odgovarajućem načinu držanja

životinja koje prodaju.

c) zabranjeno je prodavati pse i mačke u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca,

ukoliko ne ispunjavanju posebne uslove i rjesenje izdato od strane nadleznog

organa.



34

f) Redovna briga o zdravlju pasa u Gradu Tuzla

1. Cjepljenje pasa protiv bjesnoće

Cijepljenje protiv bjesnoće zakonska je obveza za sve vlasnike pasa i mačaka. Vakcinacija

pasa protiv bjesnoće služi za zaštitu samih pasa, ali i ljudi, od ove akutne, smrtonosne bolesti

za koju ne postoji lijek.

Uzročnik bolesti je virus iz porodice rabdovirusa, rod Lyssavirus. Većinom se prenosi

kontaktom, ugrizom bolesne životinje ili njenom slinom. Mogu oboljeti sve toplokrvne

životinje, ali i ljudi. Inkubacijski period kod svih životinjskih vrsta iznosi 2-8 sedmica, a

bolest većinom traje 1-7 dana, samo izuzetno duže i završava u pravilu sa smrtnim ishodom.

Postoje dva oblika bolesti, agresivna i tiha forma, u tipičnom obliku životinje pokazuju

znakove razdražljivosti, poremećaj svijesti, uzbuđenja i paralize, drugim riječima simptomi

ukazuju na promjene CNS-a.

Striktnom provedbom preventivne vakcinacije se najefikasnije sprječava pojava i širenje ove

izuzeno opasne bolesti virusne etiologije. Također, izuzetno su važne u borbi protiv bjesnoće i

druge mjere koje se sistemski provode a na koje se posebno mora referirati „Higijeničarska

služba Grada Tuzla“, zatim kontinuirana provedba kontrole pasa lutalica, nadzor i kontrola od

strane inspekcije, odgovorno ponašanje vlasnika prilikom kretanja sa psom (misli se na

zaštitnu korpu – brnjicu) što sve skupa značajno podiže nivo zaštite u pojavi i širenju ove

opake zarazne bolesti.

Procedura kod sumnje na bjesnilo

Ukoliko se prilikom pregleda (misli se na zakonsku obavezu opservacije (0, 5, 10 dan) kod

sumnje na bjesnoću), nedvojbeno utvrde simptomi, tj. postavi sumnja na bjesnoću, pas se

eutanazira i leš se prevozi u referentni dijagnostički centar Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Mehaničko pranje vozila i pojačana dezinfekcija rade se prema ustaljenim procedurama i

protokolu koji se tiče sumnje na zaraznu bolest.

2. Vakcinacija i redovan tretman protiv parazita (ehinokokoza)

Redovna vakcinacija kućnih ljubimaca ima ogroman značaj u preventivi teških zaraznih

oboljenja koja vrlo često mogu da imaju fatalan ishod. Od ovih bolesti oboljevaju i mlade i

odrasle životinje. Godišnja vakcinacija je ujedno i prilika da se izvrši kompletan klinički

pregled i na vrijeme otkriju potencijalni zdravstveni problemi.

Kada govorimo o preventivnom cijepljenju, ono pruža efektivnu zaštitu od određenih,

bakterijskih ili virusnih, bolesti kroz određeni period, što ovdje kada se tiče parazitarne

infestacije nije slučaj. Važno je istaći, da se nakon provedene dehelmintizacije, pas može

invadirati razvojnim oblikom parazita već nakon nekoliko dana. Ehinokokoza je zoonotična

bolest tj. može se prenijeti na ljude i to na puno lakši način, nego što se prenosi na pse.



35

Ehinokokoza je parazitarna bolest zoonotičnog karaktera, koju uzrokuje mala pasja trakavica

(Echinococcus granulosus) Ona parazitira u tankom crijevu psa i tretman protiv ove trakavice

kod nas je obavezan svakih 2,5 mjeseci.

BOLESTI PROTIV KOJIH SE VAKCINIŠU PSI:

Bjesnoća

Štenećak

Zarazni hepatitis

Korona

virus

Parvoviroza

Leptospiroza a)Leptospira Canicola

b)Icterohaemorrhagiae Bacterin

Parainfluence

3.Upravljanje drugim rizicima po zdravlje ljudi (bolesti zoonotičnog karaktera)

Etiologija zoonoza je polimorfna: virusi, rikecije, bakterije, gljivice, helminti, protozoe.

Zoonoze su uvjetno podijeljene u četiri skupine: direktne ili ortozoonoze-uzročnik se prenosi

kontaktom (bjesnoća, bruceloza), ciklozoonoze koje za biološki razvoj agensa trebaju više

vrsta domaćina- kralježnjaka (ehinokokoza), metazoonoze u kojih je za razvoj agensa

potreban domaćin- vertebrat i vektor- avertebrat (arbovirusne infekcije, shistosomijaza).

saprozoonoze imaju, uz domaćina kralježnjaka, dio razvoja i u neživoj sredini (tlo), npr.

mikoze. Od 200 zaraznih bolesti životinja, na čovjeka se može prenijeti njih više od stotinu.

Među životinjama zoonoze se pojavljuju kao enzootija ili epizootija.



http://www.vetnovak.com/vise.asp?clanak=12

http://www.vetnovak.com/vise.asp?clanak=4#paraviroza

http://www.vetnovak.com/vise.asp?clanak=4#leptospiroza

36

9.4.Cilj br. 4. Preventivne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša

9.4.1.Aktivnosti vezane za Cilj br. 4.

a) Edukacija građana o odgovornom vlasništvu nad psima (posteri, edukativne brošure,

predavanja, radionice za građane)

Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja (Sl. glasnik BiH br. 25/09), određeno je da nadležno

tijelo Ured za veterinarstvo, nadležni organi entiteta, Brčko distrikta BiH kao i tijela jedinica

lokalne samouprave u konkretnom slučaju Grad Tuzla, imaju obavezu razvijati svijest

javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja. Odgovornost JKP Komunalac Tuzla i svih

građana je da brinu o čistoći dječijih igrališta, prostora za rekreaciju i odmor, te drugih javnih

površina, jer životinjske fekalije i urin na javnim površinama u Gradu Tuzla mogu direktno

ugroziti zdravlje drugih životinja, ljudi, a posebno djece. Grad Tuzla je Odlukom o uslovima,

držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim

životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br. 03/14) precizno definirao način držanja i

kretanja pasa i to na način da:

pas koji se drži u neograđenom dvorištu, mora biti sigurno vezan, tako da ne ometa kretanje i

sigurnost građana ili mora biti smješten u boks koji će osigurati da se životinja neće moći

samostalno udaljiti. Pas se može vezati oko vrata adekvatnom ogrlicom ili kaišem koji se ne

usijeca u kožu i koji ne može dovesti do povreda.

Vlasnik/držalac ne smije vezati psa na lanac koji je kraći od 3 (tri) metra ili trostruke dužine

životinje, mjereno od vrha repa do vrha njuške, a pri određivanju dužine lanca koristi se

dužina povoljna za životinju. Ukoliko se pas drži u ograđenom prostoru za psa ili kućici za

psa, smještaj kućice ili ograđenog prostora mora biti takav da ne ugrožava/ometa stanovanje u

susjednom dvorištu. Pas koji se drži u ograđenom dvorištu ili drugom zemljištu ne mora biti

vezan ukoliko ograda svojom visinom i čvrstoćom osigurava sigurnost prolaznika i susjeda.

Vlasnik/držalac koji drži psa mora na vidnom mjestu, staviti oznaku koja upozorava na psa i

mora imati ispravno zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima.

Zbog svega pomenutog ovim programom su planirane edukacije građana u MZ i u školama na

području Grada Tuzlea. Sredstvima projekta „Zbrinjavanja pasa lutalica u Gradu Tuzli“

Fondacije tuzlanske zajednice, koja je inicirala definiranje ovog Programa, organiziraće se

edukacije na području Grada Tuzle, koje će provoditi doktori veterinarske medicine uposleni

u JP Veterinarska stanica doo Tuzla, sa volonterima iz JU Mješovita srednja škola Tuzla

(smjer veterinarski tehničar) cca. 10 volontera i Prirodno matematički fakultet Univerziteta u

Tuzli cca. 10 volontera, JU Srednja Medicinska škola Tuzla cca. 5. volontera, gdje će se kroz

edukacije pokušati građanima približiti važnost i značaj jedinstvene registracije pasa,

čipovanja pasa, vakcinacije pasa protiv bjesnoće, tretmana protiv parazita,

sterilizacije/kastracije pasa, utvrđivanja sumnje na zaraznu bolest, utvrđivanja stepena

agresivnosti psa, utvrđivanja stepena povrede pasa, provođenja odgovarajućih preventivnih

veterinarsko-zdravstvenih mjera u cilju sprečavanja pojave i širenja opakih zaraznih i

parazitarnih bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude i konačno upoznavanje sa

standardima i procedurama provođenja eutanazije.



37

Troškovi organizacije edukacija u MZ-ima i školama u Gradu Tuzli su predviđeni u Budžetu

Programa u iznosu od 3.150,00 KM i biće pokriveni od strane Fondacije tuzlanske zajednice.

Za potrebe edukacije građana izradiće se edukativni materijal, kao i web stranica čiji troškovi

iznose 4.600,00 KM i takođe ih pokriva Fondacija tuzlanske zajednice. Dodatne informacije o

edukativnom materijalu je opisana u sljedećem odjeljku koji govori o javnoj kampanji o

odgovornom vlasništvu.

b) Kampanja o odgovornom vlasništvu nad psima (video, nastupi u medijima)

Promocija odgovornog posjedovanja psa, kroz edukaciju je obavezan dio programa kontrole

populacije pasa. Programom se predviđa izrada promotivnih materijala kojima je svrha

poticanje vlasnika/držaoca pasa na odgovornost, s ciljem smanjenja broja pasa lutalica. U

periodu 2014-2015.god. planirana je izrada edukativnog materijala (brošure, posteri itd.) kao

i organizacija edukativnih radionica u školama i MZ. Također, u prvoj polovini 2015.god.

planirana je i izrada video materijala, kao i gostovanja u medijima, kako bi i na taj način

upoznali građane sa pojmom odgovornog vlasništva.

1) Promocija projekta, edukacija javnosti

Od izuzetne su važnosti pravilna i pravovremena informiranost i edukacija građana. Ona ima

za cilj upoznavanje vlasnika pasa, kao i građana, sa osobinama i potrebama pasa, sopstvenim

motivima držanja pasa, zakonskim obavezama vlasnika pasa. U realizaciji ove mjere veliki

doprinos i učešće moraju dati udruženja za zaštitu životinja, službe informiranja, Općinske,

Gradske institucije, svi lokalni mediji, škole, ekološka udruženja i drugi. Samo dobra saradnja

svih učesnika u lancu rješavanja problema pasa lutalica i preuzimanje odgovornosti za svoj

dio izvršenja programa jedino je realno moguće i afirmativno rješenje.

2) Izrada i distribucija informativnih i edukativnih letaka i plakata

Informacije o najavljenim akcijama distribuirati i putem informativnih plakata. Osnovne

informacije o projektu distribuirati što većem broju vlasnika kućnih ljubimaca ali i građana

Grada Tuzla putem letaka. Poželjno je iznaći dodatna finansijska sredstva za ovaj dio

kampanje, kako bi se obuhvatio što veći broj korisnika, a materijali izradili u što većem broju

primjeraka.

3) Distribucija promotivnih materijala

Distribucija promotivnih materijala se obavlja putem:

-akcija preventivnog dijelovanja za odgovorno držanje kućnih ljubimaca

- putem mjesnih zajednica na području Grad Tuzla



38

-u prostorijama JP „Veterinarska stanica” doo Tuzla, i drugih javnih institucija

-periodičnih promotivnih kampanja putem info štandova

4) Izrada informativne web stranice

Izrada nove moderne web stranice u cilju povećanja stepena informiranosti građana o cijelom

programu kontrole populacije pasa u Gradu Tuzla, ali i svim aspektima vlasništva i brige o

psima. Fondacija tuzlanske zajednice će u okviru ovog programa obezbjediti izradu web

stranice, koja treba da pruži informacije svim zainteresiranim stranama o zakonskim

propisima, obavezama vlasnika životinja, uputstva i druge korisne informacije, posebno o

projektu za potencijalne donatore.

Dodatno, web stranica će omogućiti građanima da se upoznaju sa radom UG Nirina u

skloništu za pse, mogućnostima udomljavanja pasa u BiH i šire. Web stranica bi trebala

pomoći promociji UG Nirina i omogućiti lakši pristup donatorima, prikupljanje hrane za pse u

skloništu za pse itd.

Omogućiti i ONLINE udomljavanje napuštenih životinja kao i brigu, pomoć, skrb za pojedine

jedinke od strane svih zainteresiranih lica (ljubitelja životinja, aktivista, volontera i

humanista) za navedeno.

5) Provođenje periodičnih kampanja u sredstvima javnog informiranja

U okviru programa u 2015. godini predviđena je i izrada video materijala koji će se zajedno sa

ostalim informacijama o projektu, projektnim aktivnostima i pojedinačnim akcijama plasirati

putem sredstava javnog informiranja: lokalne televizije, radio stanica, internet portala, te web

stranice. Informiranost i edukacija građanstva je veoma važna u programu kontrole

populacije pasa u Gradu Tuzla, te je potrebno ponavljati kampanju tokom svih godina

impelemntacije programa. U realizaciji informativnih kampanja učešće trebaju uzeti svi

akteri u Gradu Tuzli, a posebno članovi Radne grupe programa, ali i druga udruženja za

zaštitu životinja, službe informiranja općinskih institucija, lokalni mediji, škole, ekološka

udruženja i drugi. Saradnja svih učesnika u lancu rješavanja problema pasa lutalica i

preuzimanje odgovornosti za svoj dio izvršenja programa jedino je moguće, pravo rješenje.

Distribucija informacija o projektu, projektnim aktivnostima i pojedinačnim akcijama će se

provoditi putem sredstava javnog informiranja: lokalne televizije, radio stanica, internet

portala itd.



39

c) Smanjenje učestalosti povreda koje mogu nastati od ugriza pasa

Da bi se smanjio broj ugriza pasa, potrebno je provoditi kombinirane mjere kao što su

odgovorno posjedovanje psa, način kretanja pasa, edukacija i podizanje svijesti

vlasnika/drzaoca psa. Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja, zabranjena je prodaja kućnih

ljubimaca maloljetnim osobama. Također, zabranjeno je držanje i postupanje s kućnim

ljubimcima te njihovo kretanje na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost drugih životinja i

ljudi, a posebno djece.

Najučinkovitije sredstvo za smanjenje učestalosti ugriza pasa su edukacija s ciljem podizanja

svijesti i odgovornosti vlasnika/držaoca pasa te provođenje sankcija određenih kaznenim

odredbama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja (Sl. glasnik BiH br. 25/09) i Odluke o


nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br. 03/14). Obavezan sistem

evidencije i identifikacije pasa, osobito označavanje pasa mikročipom, znatno olakšava

pronalaženje vlasnika psa. Jedna od mjera zaštite od napada pasa je i registracija opasnih pasa

u skladu s Pravilnikom o držanju opasnih životinja (Službeni glasnik BiH broj 27/10) te

razvijanje odgovornog vlasništva dokazivanjem sposobnosti za posjedovanjem takvog

psa. Odlukom o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim

ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14) prema

kojoj se pas mora voditi na povocu i sa zaštitnom brnjicom, te slobodno kretati samo na

posebno određenim i vidljivo označenim površinama, također se u znatnoj mjeri smanjuje

mogućnost ugriza i ugrožavanja drugih životinja i čovjeka.

d)Kontrola kretanja pasa – unutar države (npr. vođenje pasa na povocu, sa zaštitnom korpom

itd.)

Mjere kontrole kretanja pasa na lokalnom nivou donose jedinice lokalne samouprave, tj.

Općine i Gradovi. Grad Tuzla je odredio mjere putem Odluke o uslovima, držanju i načinu


glasnik Općine Tuzla br.03/14).

Mjere kontrole kretanja pasa se provode:

a) iz razloga javne sigurnosti,

b) za zaštitu pasa koji imaju vlasnika/držaoca na području ili mjestu gdje se provodi

program kontrole pasa,

c) za zaštitu domaćih i divljih životinja

d) za osiguranje dobrobiti životinja.

Odlukom je određeno da je vlasnik/držalac izgubljene životinje dužan njezin nestanak

prijaviti JP Veterinarskoj stanici doo Tuzla, u roku od 15 dana.

Zakonom o veterinarstvu FBiH (Sl. novine FBiH broj 46/00) određeno je da za kretanje pasa

na području BiH vlasnik/držalac (ako pse prodaje, otprema na sajam, izložbe ili druge javne

smotre, ili kod privremene promjene mjesta boravka), mora posjedovati pasoš/putovnicu za

pse. Za Grad Tuzla, u skladu sa pomenutom Odlukom, nadležno je JP Vetereinarska stanica

doo Tuzla koje izdaje pasoš/putovnicu za pse.



40

Prema Europskoj konvenciji14

, u dijelu držanje kućnih ljubimaca, stoji: „svaka osoba koja drži

životinju kućnog ljubimca ili koja se složila da je čuva, odgovorna je za njeno zdravlje i

dobro stanje. Svaka osoba koja drži životinju kućnog ljubimca ili koja pazi na istu, dužna je

da joj obezbijedi smještaj, brigu i pažnju uzimajući u obzir biološke potrebe u skladu sa

vrstom i rasom, a posebno: da joj obezbjedi dovoljno hrane i vode, omogući joj odgovarajuće

uslove za vježbanje, preduzme sve razumne mjere da spriječi njeno bjekstvo.“

Ključ riješenja svih nastalih problema, vezano za nekontroliranu populaciju napuštenih

životinja, sastoji se u provođenju zakonskih propisa koji se odnose na odgovorno držanje

kućnih ljubimaca. Zbog toga je ova aktivnost jedna od najvažnijih, slobodno možemo reći

kapitalna, za ostvarenje projektnih ciljeva.

X Period implementacije

Predviđeni period implementacije programa je 2015 – 2017. godina, pri čemu je predfaza

uspostavljanja radne grupe, pripremne aktivnosti izrade nacrta Programa kontrole populacije

pasa u Gradu Tuzla, trajala od oktobra do decembra 2014. Troškovi za sve faze programa su

date u prijedlogu budžeta.

XI Projekcija Bužeta po godinama u prilogu

XII Održivost projekta i mogući rizici

Održivost Programa kontrole populacije pasa u Gradu Tuzla će biti obezbijeđena na način da

svi nadležni organi i institucije, organizacije civilnog društva i građani Grada Tuzle preuzmu

odgovornost za one aktivnosti koje su direktno u njihovoj nadležnosti, odnosno odgovornosti.

S druge strane, upravljački kapaciteti članova radne grupe koja predstavlja nosioca Programa,

svojim iskustvom i znanjem kao i pažljivim planiranjem aktivnosti i upravljanja raspoloživim

resursima, garantuju održivost mjera koje predviđa ovaj Program. Institucionalna održivost

je osigurana i kroz to da svi projektni partneri imaju dostatne resurse i kapacitete da bi

sklonište za životinje moglo biti operativno u budućnosti i služilo svojoj svrsi.

14 Evropska konvencija o zaštiti životinja kućnih ljubimaca, Strasbourg, 13.XI.1987, poglavlje II, član 4.



41

1.Ekonomski rizik

Osnovni rizik ovog tipa dolazi od ekonomske nestabilnosti na nivou BiH, što se negativno

odražava na sve aspekte društva pa i na implementaciju ovog Programa. Bez obzira na opću

nestabilnost, Grad Tuzla uspješno održava vlastitu finansijsku stabilnost. JP Veterinarska

stanica doo Tuzla se, također, u proteklom periodu postojanja pokazala kao stabilna i

finansijski održiva institucija. Dakle, u slučaju pogoršane ekonomske situacije, partneri koji

učestvuju u realizaciji ovog Programa raspolažu sa osnovnom infrastrukturom i resursima koji

se mogu staviti na raspolaganje programu, a u slučaju nestabilnosti jednog od pojedinačnih

partnera uvijek je moguće da se dio dužnosti i programskih zadataka prerasporedi između

partnera.

2.Socijalni rizik

Loša ekonomska i politička situacija povećava mogućnost pojave i intenziviranja socijalnih

problema. Socijalni rizici na nivou lokalne zajednice, kantona, entiteta i države mogu pažnju

donosioca odluka usmjeriti prema pitanjima socijalnih problema, umjesto ostvarenja

projektnih ciljeva. Partneri programa i ostale zainteresirane strane su svjesni činjenice, da

projekat u određenim situacijama, realno gledajući, nije dobro prihvaćen od strane dijela

javnosti, odnosno, u situacijama kada su ljudi egzistencijalno ugroženi, finansijska davanja za

dobrobit životinja u takvim okolnostima nisu dobro prihvaćena kod pojedinaca. Duboko

svjesni ove činjenice, partneri programa će pristupati ovom pitanju, sa visokom senzibilnošću

za stavove svih uključenih strana u projektu.

3.Fizički / ekološki rizik

Implementacija aktivnosti iz Programa, ne predstavlja direktni utjecaj niti opasnost na okoliš.

Naprotiv, sve predložene mjere i aktivnosti upravo doprinose sigurnijem i zdravijem okolišu.

Programom kontrole populacije pasa, kao i educiranjem građana/vlasnika pasa će se smanjiti

prisutnost životinjskih fekalija i urina tj.kontaminiranost javnih površina, smanjiti će se uticaj

buke u naseljenim mjestima, zaštititi sitne domaće i divlje životinje, ekosistemi (ptice i sl.),

smanjiti opasnost od različitih zaraza i mogućih epidemija. Iz navedenog se može zaključiti

da projekt je okolišno održiv i da ima pozitivnu relaciju u odnosu na okoliš.

XIII Opravdanost Programa kontrole populacije pasa u Gradu Tuzla,

Opravdanost za riješavanje problema putem predloženog programa se temelji na nekoliko

glavnih razloga:

Zdravstveni-sprečava se širenje i prenošenje opakih zaraznih i parazitarnih bolesti

kao i bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama (zoonoze),



42

Socijalno-sigurnosni aspekt – smanjenje napada na građane kao i uznemiravanje

javnog reda i mira,

Higijensko-ekološki – sprečava se rasturanje čvrstog otpada i smeća iz kontejnera,

kanti i deponija, izbjegava se prljanje ulica, javnih površina i diječijih igrališta,

Estetski – ljepši izgled grada i naseljenih mijesta, kako za građane tako i za turiste,

Humani odnos prema životinjama – humano postupanje prema životinjama je mjera u

interesu i ljudi i životinja,

Ekonomska opravdanost – troškovi postojanja skloništa vremenom će se višestruko

isplatiti - naspram troškova u slučaju odštetnih zahtjeva građana odnosno naspram

troškova liječenja i materijalnih šteta,

Edukativni – neophodno je kroz razne edukativne programe različitog sadržaja

permanentno raditi na podizanju ukupne svijesti građana te im pojašnjavati i približiti

problem i ukazati na kompleksnost kada se tiče napuštenih životinja.

XIV Praćenje i ocjenjivanje Programa

1. Nadležno tijelo će, u skladu s potrebama, donijeti smjernice za praćenje i ocjenjivanje

Programa, čime će se omogućiti usporedba važnih faktora u odnosu na osnove mjerene za

vrijeme početne procjene.

Tri glavna razloga za praćenje i ocjenjivanje programa su:

a) Poboljšanje provedbe, prepoznavanje problema i uspješnih elemenata djelovanja,

b) Ocjena odgovornosti, kako bi se pokazalo u kojoj mjeri Program ostvaruje svoje

ciljeve,

c) Usporedba uspješnosti strategija koje se koriste na različitim lokacijama i u

različitim situacijama (pod pretpostavkom da su metode standardizirane).

2. Praćenje je stalni proces koji teži provjeri napretka Programa u odnosu na ciljeve i

omogućava redovito usklađivanje. Ocjenjivanje je periodička procjena, obično se obavlja u

određenim fazama kako bi se provjerilo ima li Program željeni i predviđeni učinak. Ti

postupci uključuju mjerenje izabranih faktora koji odražavaju važne komponente programa

u različitim fazama. Odabir prikladnih faktora traži jasno planiranje onoga što se

Programom želi postići, a najbolji izbor faktora je onaj koji odražava interes svih

relevantnih interesnih skupina. Za sve navedeno potrebno je razviti standardiziranu



43

metodologiju koja će olakšati usporedbu podataka kasnijih ocjenjivanja i izvedbe

projekata.

3. Elementi koje općenito treba pratiti i ocjenjivati su:

a1) veličina populacije pasa, razdvojena na pod populacije u skladu s vlasništvom i

ograničenjem kretanja (tj. neograničeno lutanje ili lutanje koje ograničava vlasnik),

b1) dobrobit psa u ciljnoj populaciji (npr. rezultat tjelesnog stanja, stanje kože i ozljede

ili šepavost) i kao rezultat Programa (ako intervencije uključuju izravno postupanje

sa psima, treba pratiti dobrobit pasa kao rezultat tog postupanja),

c1) učestalost zoonoza, poput bjesnoće, kod populacije životinja i ljudi,

d1) odgovorno posjedovanje psa, uključujući mjere vezane za odnos i razumijevanje

odgovornog posjedovanja i dokaza kako to rezultira odgovornim ponašanjem.

4. Postoje mnogi izvori informacija u svrhu praćenja i ocjenjivanja, uključujući:

a) povratne informacije iz lokalne zajednice (npr. putem korištenja strukturiranih

upitnika ili savjetodavnih procesa „otvorenog formata“);

b) podatke i mišljenja dobivene od relevantnih stručnjaka (npr. veterinara, liječnika,

edukatora);

c) mjerenja koja se temelje na životinjama (npr. izravna promatračka istraživanja,

veličine populacija i statusa dobrobiti).

5. Izlazni rezultat aktivnosti u odnosu na proračun se mora pažljivo evidentirati kako bi se

ocijenio napor (ili trošak) u odnosu na rezultate i učinak (ili korist tj.benefit) koji se

direktno odražavaju u rezultatima praćenja i ocjenjivanja.

XV Literatura:

a) Legislativa na nivou BiH, FBiH, Kantona i Grada

Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja životinja (Sl. glasnik BiH br. 25/09),

Zakon o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH br. 34/02),

Zakon o Veterinarstvu FBiH (Sl. novine FBiH br. 46/00),

Odluka o uslovima, držanju i načinu postupanja sa domaćim životinjama, kućnim

ljubimcima i nezbrinutim životinjama (Službeni glasnik Općine Tuzla br.03/14)

Pravilnik o držanju opasnih životinja ( Službeni glasnik BiH broj 27/10)

Pravilnik o osnivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati higijenski servisi ( Sl.glasnik

BiH broj 27/10)



44

Pravilnik o osnivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati skloništa za životinje

(Sl.glasnik BiH broj 27/10)

Pravilnik o uvjetima za osnivanje i rad zooloskih vrtova(Sl.glasnik BiH broj 27/10)

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima zazastitu zivotinja

na farmama ( Sl. glasnik BiH broj 46/10)

Pravilnik o zastiti zivotinja pri klanju ili usmrcivanju ( Sl.glasnik BiH broj 46/10)

Pravilnik o zastiti pokusnih životinja i uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe

koje se bave izvođenjem pokusa nad zivotinjama ( Sl.glasnik BiH broj 46/10)

Pravilnik o zaštiti životinja tijekom prevoza i s prijevozom povezanih postupaka ( Sl.

glasnik BiH broj 57/10)

Pravilnik o zastiti pasa koji se drze kao kućni ljubimci ( Sl.glasnik BiH broj 18/12)

Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namjenjenih

prodaji ( Sl. glasnik BiH broj 20/10)

Pravilnik o nacinu vodjenja evidencije o pokusnim životinjama i vrstama pokusa ( Sl.

glsnik BiH broj 19/10)

Pravilnik o utemeljivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati higijenski servisi

(Službeni glasnik BiH 27/10)

Odluka o nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu

namijenjeni ishrani ljudi („Službeni glasnik BiH“, broj 19/11)

b) EU legislativa

OIE –Terrestrial Animal Health Code, 2009 (obavezujuća za BiH i sve zemlje

članice)

XVI PRILOZI

PRILOG 1. HIGIJENIČARSKA SLUŽBA GRADA TUZLA

1.SVRHA

Privremeno sklonište za životinje Grada Tuzla, ovim dokumentom definira kriterije, razloge,

način, ko sprovodi i na koji način se vrši hvatanje, prevoz, prijem i veterinarska obrada pasa.



45

2.OPSEG

Primjena naučnh postupaka iz oblasti dobrobiti životinja, ljudi i zaštite okoliša.

3.OSOBLJE I TRENING

Osoblje zaduženo za hvatanje, prevoz i prijem pasa se bira na osnovu stručnih kvalifikacija,

iskustva u radu sa životinjama, komunikativnosti, i poznavanja principa dobrobiti. Osoblje

prolazi osnovni interni trening u trajanju od mjesec dana prema planu treninga. Dodatni

zahtjevi za trening se odobravaju od strane stručnjaka tj. DVM. Trening se definira prema

potrebama polaznika.

4.OPREMA ZA HVATANJE

Osoblje – higijeničari pri radu obavezno koriste zaštitnu opremu. Higijeničari rade u zimskim

i ljetnim uslovima, te se koristi zimska i ljetna uniforma. Uniforma je jednoobrazna, sa

oznakama Grad Tuzla – Higijeničarska služba. Na prednjem dijelu gornjeg dijela uniforme

nosi se identifikaciona kartica. Uniforma je od materijala koji može izdržati i ekstremne

klimatske uslove (kiša, snijeg, vjetar). Adekvatna obuća štiti nogu i zglob od mogućeg ugriza

pasa.

Lista i opis opreme za hvatanje:

a) Laso za hvatanje, sastoji se od dugačke drške sa prilagodljivom sajlom koja se nabacuje

psu oko vrata i zateže. Sajla se zateže do momenta kada je pas osiguran ali se ne davi.

Laso se skida što je prije moguće. Na sajli postoji mehanizam za brzo otpuštanje

ukoliko se pas povređuje, ili kada je pas u kavezu.

b)Ogrlice i povoci – za opću upotrebu najbolje su ogrlice i povoci od jakog materijala u

vidu konopca ili tankog lanca. Kod mirnih pasa u praksi se ogrlica stavi psu oko vrata

na koju je već prikačen povodac.

c) Brnjice - Stavljanje brnjice agresivnim psima je obavezno kod svakog postupka sa

njima. Postoje različite brnjice, u vidu trake, improvizovane od zavoja, profesionalne

kožne, plastične ili kombinacija kože i metala. Postavljaju se na njušku psa. Na ovaj

način se sprečava da pas ugrize.

d) Mreže – dugačke mreže, slične mrežama za tenis su veoma korisne za hvatanje pasa na

velikim otvorenim područjima. Za korištenje mreže su potrebne 2 osobe, a pomažu

okolne ograde, zidovi i slične prepreke koje već postoje na lokaciji, kako bi se smanjio

prostor za bježanje pasa. Mreža je dugačka 5,5 m i visoka 1,5 m.



46

e) Mreže za bacanje – se koriste za pse kojima je teško prići. Mreža se sastoji od

metalnog - olovnog ruba i mreže. Kad se mreža baci na psa, težina olovnog ruba

zadržava mrežu i pas se upetljava u mrežu.

f) Mreža hvatalice sa metalnim krugom i drškom – koriste se za male pse i štenad.

g) Zaštitne rukavice od bjesnila – dobrog kvaliteta, sastoje se od kožnog dijela i

dvostrukog zaštitnog dijela na nadlanici. Fleksibilne su na ruci i zglobu radi lakše

upotrebe. Pogodne su za rad sa opasnim psima.

h) Zamke i kavezi za pse – su od metala u obliku kaveza. U kavez se stavlja hrana kao

mamac kako bi pas ušao. Prilikom ulaska od težine ili povlačenjem mamca (zavisno

od tipa) vrata kaveza se zatvaraju.

Sva navedena oprema se koristi prema procjeni dobro educiranih higijeničara.

5. HVATANJE I PREUZIMANJE PASA

Kada se uhvati pas od strane Higijeničarske službe JKP Komunalac Tuzla, ispunjava

se obrazac Karton psa. Kada se preuzme pas od poznatog vlasnika ispunjava se obrazac Izjava

– preuzimanje psa od vlasnika i daje se vlasniku na potpis.

U skloništu svakodnevno vodi evidencije o uhvaćenim i primljenim psima.

6. TRANSPORT

Uhvaćeni i preuzeti psi od strane Higijeničarske službe JKP Komunalac Tuzla,

transportiraju se u adekvatnim kavezima, u tovarnom prostoru posebnih vozila namijenjenih

za te potrebe. Kavezi su napravljeni tako da ispunjavaju sigurnosne mjere u smislu prevencije

povređivanja životinja i osoblja. Na vratima se nalaze sigurnosne bravice koje

onemogućavaju slučajno otvaranje ili otvaranje od strane životinje. Namjensko vozilo i kavezi

se moraju svakodnevno mehanički prati i dezinficirati. Namjensko vozilo ima vidljive oznake

„Grad Tuzla - Higijeničarska služba“.

7. PRIJEM

Na prijemu se vrši obavezan stručni veterinarski pregled pasa, nakon čega se psi upućuju u

karantin ili odmah u prostor sa ostalim psima (Psi za koje postoji validna dokumentacija o

preventivnoj vakcinaciji protiv bjesnila i uredno obavljenoj dehelimintizaciji- tretman čišćenja

protiv parazita). Po pregledu pas se :

- Vakciniše protiv zaraznih bolesti



47

- Ukoliko je pas boravio u karantinu, ukoliko nije promjenio ponašanje, niti postoje

klinički znaci bjesnila ili drugih oboljenja, 10-toga dana po isteku karantina obavlja

se preventivna vakcinacija.

- Čisti od unutrašnjih parazita

- Čisti od spoljašnih parazita

Po pregledu psa, ukoliko postoje indikacije za terapiju, ista se obavlja u J.P. ˝Veterinarska

stanica˝ d.o.o. Tuzla.

8. EVIDENCIJA

U skloništu za životinje vodi se obavezna evidencija ( Protokol o prijemu životinja.)

PRILOG 2. IZGLED MIKROČIPA



48

PRILOG 3. PREVENTIVNA VAKCINACIJA PROTIV BJESNILA

PRILOG 4. TRETMAN PROTIV ENDO I EKTO PARAZITA

TRETMAN PROTIV ENDO PARAZITA



49

TRETMAN PROTIV EKTO PARAZITA

PRILOG 5. IZGLED PASOŠA/ PUTOVNICE I VETERINARSKO ZDRAVSTVENI

CERTIFIKAT ZA UVOZ U EU



50

PASOŠ/ PUTOVNICA

VETERINARSKO ZDRAVSTVENI CERTIFIKAT ZA UVOZ U EU



51

PRILOG 6. EUTANAZIJA

Kriteriji za eutanaziju



52

Postoje 4 osnovna kriterija da bi smrt uzrokovana postupkom eutanazije bila humana:

- da je bezbolna,

- da se postiže brzo nesvijest praćena smrtnim ishodom,

- da minimalizuje strah životinje i stres,

- da je pouzdana i ireverzibilna.

Eutanaziju izvodi educiran veterinar DVM i asistent (vet. tehn.)

Vodič za izvođenje eutanazije korak po porak:

a) Eutanaziju izvodi veterinar DVM asistent koji pridržava životinju. Veterinar umirenoj

životinji daje sedative i anestetike (po potrebi se stavlja brnjica ili zaštitna korpa),

b) Sav materijal koji se koristi za eutanaziju mora biti praktično dostupan, noga u koju se

daje injekcija se šiša preko vene, kako bi vena postala vidljiva, tj. pristupačna za

davanje I/V injekcije.

c) Eutanazija se obavlja u zatvorenoj tihoj prostoriji, kako se životinje nebi uznemirile

prije procedure,

d) Postupak se obavlja na radnom stolu visine oko 90 cm, sa protukliznom podlogom,

prostorija mora biti dobro osvijetljena,

e) Dvadeset minuta po davanju sedativa i anestetika, asistent fiksira životinju za koju je

predviđena eutanazija, potom DVM aplikuje I/V preparat, najčešće je to (T-61.)

Koriste se šprice zavisno od veličine životinje zapremine (5,10, ili 20 ml.) Injekcija se

daje u v. cephalica antebrachi,

f) Po davanju (T-61) prate se znaci smrti navedeni u tač 7. i po potvrdi smrti se vrši

uklanjanje leša.

g) Na kartonu psa se upisuje da je potvrđena smrt na osnovu Zakona o zaštiti i dobrobiti

životinja BiH (Sl. glasnik BiH br. 25/09) uključujući i mrtvačku ukočenost.

h) Karton psa sa ispunjenim podacima se odlaže u arhivu pod eutanazirani psi uz

obavezu čuvanja tri godine.



Documents

PROGRAM KONTROLE POPULACIJE PASA NA PODRUČJU …