Upload
hoangque
View
242
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
PROGRAM EDUKACIJE NASTAVNIKA, RAVNATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U PODRUČJU METODA DEFINIRANJA ISHODA UČENJA I IZRADE KURIKULUMA
Gospodarska škola Varaždin
1
Naručitelj: Gospodarska škola Varaždin, Božene Plazzeriano 4, 42 000 Varaždin
Predmet: Program edukacije nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika u
području metoda definiranja ishoda učenja i izrade kurikuluma
Izvršitelj: dr. sc. Jadranka Herceg
Nositelj projekta: Gospodarska škola Varaždin
Partneri na projektu: I. gimnazija Split, Hotelijersko-turistička škola Zagreb i
Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu
Datum: siječanj, 2016.
2
Sadržaj
CILJ RADIONICE: .................................................................................................. 3
ISHODI UČENJA: ................................................................................................... 3
SADRŽAJ RADIONICE: ........................................................................................... 4
PROGRAM EDUKACIJE ............................................................................................ 5
Metodologija izrade standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih kurikuluma
(Prilog 1) .............................................................................................................33
Ishodi učenja (Prilog 2) .........................................................................................60
Prvi zadatak; predmetni kurikulumi – definiranje ishoda učenja (Prilog 3) ....................73
Drugi zadatak; kreiranje nastavne jedinice – pisanje ishoda učenja (Prilog 4) .............82
Treći zadatak; Pisanje skupova ishoda učenja i Bloomova taksonomija (Prilog 5) ..........85
3
NAZIV RADIONICE: Metode definiranja ishoda učenja
KONCEPT RAZVILA: dr. sc. Jadranka Herceg
TRAJANJE RADIONICE: 16 sati u svakoj od pratnerskih škola
SUDIONICI: ravnateljice, stručne suradnice i nastavnici STEM predmeta u I.
gimnaziji Split, Gospodarskoj školi Varaždin i Hotelijersko-turističkoj školi
Zagreb.
CILJ RADIONICE: Unaprijediti kompetencije ravnateljica, stručnih suradnika i
nastavnika STEM predmeta I. gimnazije Split, Gospodarske škole Varaždin i
Hotelijersko-turističke škole Zagreb za novi pristup planiranju nastavnog procesa
temeljenog na ishodima učenja – kurikularni pristup – korištenjem Bloomove
taksonomije.
ISHODI UČENJA:
1. Uočiti važnost prilagodbe vođenja nastavnog procesa usmjerenog
stjecanju ishoda učenja;
2. Navesti prednosti nastavnog procesa usmjerenog stjecanju ishoda
učenja;
3. Razlikovati razine ishoda učenja – opću razinu (kurikulum),
središnju razinu (nastavni predmet) i izvedbenu razinu (nastavna
priprava);
4. Primijeniti Bloomovu taksonomiju kao pomoć za pisanje ishoda
učenja;
5. Definirati ishode učenja (za nastavnu cjelinu i jedinicu);
6. Planirati nastavni proces usmjeren stjecanju ishoda učenja;
7. Navesti poteškoće koje mogu izazvati loše napisani ishodi učenja;
8. Odrediti cilj poučavanja obzirom na definirane ishode učenja (za
nastavnu cjelinu i jedinicu);
4
9. Odabrati metode i oblike rada u skladu s očekivanim ishodima
učenja;
10.Povezati ishode učenja, metode poučavanja i vrednovanja;
11.Planirati praćenje i vrednovanje učeničkih postignuća.
SADRŽAJ RADIONICE:
Zakonodavni okvir;
Primjeri dobre prakse;
Primjena ishoda učenja;
Definiranje ishoda učenja;
Bloomova taksonomija u definiranju ishoda učenja;
Nastavni plan i program i kurikulum;
Kreiranje nastavne jedinice;
Vrednovanje učeničkih postignuća;
Evaluacija stručnog skupa.
5
PROGRAM EDUKACIJE; SPLIT I VARAŽDIN
PRVI DAN
VRIJEME AKTIVNOST
VODITELJ
AKTIVNOSTI
8:00 –
8:30
Uvodni dio
Pozdrav, predstavljanje sudionika, cilj i aktivnosti
radionice, opće napomene, agenda radionice, pitanja
sudionika, odgovori na pitanja
Pojedinačno predstavljanje sudionika u trajanju od
60 sekundi te iskazivanje očekivanja od radionice
dr. sc. Jadranka
Herceg
8:30 –
10:00
Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira
– zakonodavni okvir
Cilj: Metodom prezentacije sudionici će biti upoznati
sa strateškim i zakonodavnim okvirom kao
podlogom za razvoj kurikuluma, odnosno razvojem
sustava strukovnog obrazovanja, koji će biti u stanju
odgovoriti na izazove razvoja hrvatskog društva te
koji će pružiti pojedincima kompetencije koje će ih
učiniti konkurentnima na tržištu rada.
Koraci:
1. Navesti ključne ciljeve razvoja sustava koji su
postavljeni u Strategiji razvoja sustava
obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2008. do
2013.;
2. Istaknuti važnost donošenja Zakona o
dr. sc. Jadranka Herceg
6
strukovnom obrazovanju koji po prvi put definira
pojmove: kvalifikacija, kompetencija, kreditni
bodovi, razine kompetencija, ishodi učenja,
sektorska vijeća i dr. te predstavlja zakonodavni
okvir za razvoj kvalifikacija usklađenih s
potrebama gospodarstva;
3. Opisati postupak odobravanja standarda
zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih
kurikuluma temeljem Zakona o strukovnom
obrazovanju;
4. Definirati ulogu sektorskih vijeća u procesu
odobravanja navedenih dokumenata;
5. Definirati osnovne elemente Hrvatskoga
kvalifikacijskog okvira (kompetencija, ishodi
učenja, skupovi ishoda učenja, kvalifikacija;
cjelovita i djelomična, svojstva kvalifikacije;
razina, obujam, profil i kvaliteta);
6. Opisati postupak odobravanja standarda
zanimanja, skupova kompetencija, standarda
kvalifikacija, skupova ishoda učenja i kurikuluma
prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom
okviru);
7. Definirati ulogu sektorskih vijeća prema Zakonu o
Hrvatskom kvalifikacijskom okviru;
8. Prikazati obrasce za izradbu standarda zanimanja,
skupova kompetencija, standarda kvalifikacija i
skupova ishoda učenja prema Pravilniku o
Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
Prilog 1.; Metodologija izrade standarda zanimanja,
standarda kvalifikacija i kurikuluma (prezentacija)
7
10:00 –
10:15 Stanka
10:15 – 11:00
Primjeri dobre prakse
Cilj: Metodom prezentacije, a na primjeru već
izrađenih standarda zanimanja, standarda
kvalifikacije i strukovnog kurikuluma, koji se
eksperimentalno provode u strukovnim školama,
sudionicima će biti objašnjena uloga navedenih
dokumenata u razvoju novih kvalifikacija te opisane
ključne faze u procesu izrade istih, s naglaskom na
važnost razumijevanja prilagodbe novih kvalifikacija
potrebama poslodavaca i promjenama u
gospodarstvu.
Koraci:
1. Upoznati sudionike s Metodologijom izrade
strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i
kurikuluma koja je nastala tijekom realizacije
projekta Jačanje institucionalnog okvira za razvoj
strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i
kurikuluma u Agenciji za strukovno obrazovanje i
obrazovanje odraslih. U istoj je opisana veza
među pojedinim procesima kao i pripadajuće
provjere kvalitete;
2. Objasniti ulogu standarda zanimanja u izradbi i
razvoju kvalifikacija;
3. Opisati ključne faze u procesu izradbe i razvoja
standarda zanimanja;
dr. sc. Jadranka Herceg
8
4. Istaknuli važnost modernog pristupa
osmišljavanju kvalifikacija usklađenih s
potrebama poslodavaca i promjenama u
gospodarstvu;
5. Istaknuti mogućnosti usporedbe različitih
standarda zanimanja iz različitih grana
gospodarstva i mogućnost utvrđivanja zajedničkih
aktivnosti i poslova;
6. Upoznati sudionike sa sadržajem standarda
zanimanja kao temeljnim dokumentom koji nosi
informacije važne za razvoj relevantnih
kvalifikacija i pruža ažuriranu sliku poslova i
aktivnosti koji se obavljaju na nekom radnom
mjestu;
7. Prikazati sudionicima primjere provedenih
istraživanja potreba poslodavaca za
kompetencijama te načinima istraživanja i
prikupljanja podataka od strane poslodavaca i to
putem posjeta tvrtkama ili institucijama, tijekom
direktnog razgovora s osobama koje obavljaju
poslove ili nadziru osobe koje obavljaju poslove
za koje se razvija standard zanimanja, pomoću
upitnika i posjećivanjem svakog radnog mjesta;
8. Naglasiti važnost pravilnog odabira poslodavaca
koje treba uključiti u proces razvoja kvalifikacija i
maksimalno iskoristiti njihov doprinos;
9. Opisati kako se standardi kvalifikacija mogu
učinkovito osmisliti koristeći standard zanimanja
kao temelj;
9
10.Opisati ključne faze razvoja standarda
kvalifikacija;
11.Prikazati obrazac za izradbu standarda
kvalifikacija koji je osmišljen kao dio šireg
programa razvoja sveobuhvatnoga i
konzistentnog kvalifikacijskog okvira koji se
koristi u RH;
12.Prikazati mogućosti korištenja baze podataka E-
kvalifikacije, koja je postavljena na internetskim
stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i
obrazovanje odraslih (www.asoo.hr). Ona je
ujedno i alat koji omogućuje pretraživanje
poslova i aktivnosti u postojećim standardima
zanimanja te skupova ishoda učenja i ishoda
učenja u postojećim standardima kvalifikacija, a
kako bi se osigurala njihova prenosivost;
13.Izreći definiciju kurikuluma;
14.Navesti dijelove kurikuluma;
15.Prikazati primjer strukovnog kurikuluma, ključne
korake u procesu njegova nastanka i načela rada;
16.Navesti proces odobravanja strukovnog
kurikuluma temeljem Zakona o strukovnom
obrazovanju.
Prilog 1.; Metodologija izrade standarda zanimanja,
standarda kvalifikacija i kurikuluma (prezentacija)
10
11:00 -11:45
Primjena ishoda učenja
Cilj: Metodom prezentacije sudionici će biti upoznati
s definicijom ishoda učenja kao znanja i vještina
te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti,
načinom pisanja ishoda učenja koji jasno prikazuju
postignuće učenika u procesu učenja na
odgovarajućoj razini i kojem će se pridružiti
odgovarajući kreditni bodovi.
Koraci:
1. Izreći definiciju ishoda učenja;
2. Navesti opisnice ishoda učenja te načine pisanja
istih;
3. Povezati razine postignuća i metode poučavanja;
4. Upoznati sudionike s načinima i postupcima
vrednovanja ishoda učenja;
5. Prisjetiti se razina i područja postignuća prema
Bloomovoj taksonometriji;
6. Navesti razine na kojima se definiraju ishodi
učenja (razina kurikuluma, razina nastavnog
predmeta, razina nastavnog sata);
7. Upoznati sudionike s procesom planiranja
predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima
učenja;
8. Prikazati algoritam pisanja ishoda učenja te
kontrolnu listu za napisane ishode učenja.
dr. sc. Jadranka
Herceg
11
Prilog 2.; Ishodi učenja (prezentacija)
11:45 – 12:15
Stanka za ručak
12:15 –
13:45
Definiranje ishoda učenja
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
utvrditi što su ishodi učenja do razine pisanja
definicije ishoda učenja koja će obuhvatiti sve
elemente ishoda učenja, pisanja po pet primjera
ishoda učenja te zaključivanja koja je uloga
nastavnika u definiranju ishoda učenja.
Koraci:
1. Podijeliti sudionike u tri skupine;
2. Sudionici radionice će, unutar svoje skupine,
izreći moguće definicije ishoda učenja, napisati po
pet ishoda učenja u skladu s iskazanom
definicijom te opisati ulogu nastavnika u
definiranju ishoda učenja;
3. Predstavnici svake skupine zapisat će definicije,
ishode učenja i opis uloge nastavnika u
definiranju ishoda učenja na flipchart;
4. Ishode učenja definirat će na način da prilikom
spajanja niza ishoda iz njih jasno slijedi
postignuće u učenju kojem će se pripisati kreditni
bodovi na odgovarajućoj razini;
5. Predstavnik svake skupine prezentirat će rezultate
i donijeti zaključke koje su razine ishoda učenja
već definirane, a koja je uloga nastavnika u
definiranju ishoda učenja u nastavnom procesu;
6. Svi sudionici vrednovat će iskazane definicije
ishoda učenja, razgovarati o iskazanim
dr. sc. Jadranka
Herceg
12
definicijama i donijeti zaključke.
13:45 – 15:00
Bloomova taksonomija u definiranju ishoda
učenja
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
primijeniti Bloomovau taksonomiju u definiranju pet
ishoda učenja do razine da identificiraju i razlikuju
razine učenja i tri područja razvoja pojedinca
(kognitivno, psihomotoričko i afektivno)
Koraci:
1. Podijeliti nastavnike u tri skupine;
2. Sudionici radionice će, unutar svoje skupine,
identificirati i razlikovati razine učenja i tri
područja razvoja pojedinca (kognitivno,
psihomotoričko i afektivno) za svaki od definiranih
ishoda učenja;
3. Predstavnici svake skupine zapisivat će razine
složenosti definiranih ishoda učenja te poduručja
razvoja pojedinaca prema Bloomu na flipchart;
4. Predstavnik svake skupine prezentirat će rezultate
i donijeti zaključke koje su razine definiranih
ishoda učenja te kojem području razvoja
pojedinca ishod pripada.
dr. sc. Jadranka
Herceg
15:00 – 16:00
Nastavni plan i program i kurikulum
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
usporediti dane primjere nastavnih planova i
programa i strukturnih kurikuluma do razine da
dr. sc. Jadranka Herceg
13
mogu iskazati najmanje tri prednosti i tri nedostatka
jednog u odnosu na drugi dokument.
Koraci:
1. Podijeliti sudionike u tri skupine;
2. Dati uputu: na papiru za skupni rad svaka skupine
treba iskazati najmanje tri prednosti i tri nedostatka
jednog u odnosu na drugi dokument temeljem uvida
u primjere nastavnog plana i programa za jedan
nastavni predmet i jednog predmetnog kurikuluma i
isto prezentirati ostalima;
3. Diskutirati o prednostima i nedostacima navedenih
dokumenata, izvesti zaključke i izraditi tri plakata s
navedenim prednostima i nedostacima;
4. Omogućiti predstavniku svake skupine da
prezentira zaključke svoje skupine;
5. Zaključiti da su navedene sve ključne prednosti i
nedostaci ili prema potrebi nadopuniti – svi sudionici
i voditeljica.
14
DRUGI DAN
VRIJEME AKTIVNOST
VODITELJ
AKTIVNOSTI
8:00 –
10:00
Definiranje cilja i ishoda učenja na razini
nastavnog predmeta koristeći Bloomovu
taksonomiju
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
uvježbati pisanje cilja i ishoda učenja na razini
nastavnoga predmeta, koristeći primjere nastavnog
plana i programa za jedan nastavni predmet ili
jednog predmetnog kurikuluma, do razine da
ispravno napišu cilj i ishode učenja, uzimajući u obzir
sve opisnice ishoda učenja te koristeći Bloomovu
taksonomiju.
Koraci:
1. Podijeliti nastavnike u tri skupine;
2. Dati uputu: na papiru za skupni rad (izradu
plakata) svaka skupina treba izraditi plakat s
nazivom nastavnog predmeta, ciljem i ishodima
učenja, izložiti izrađeni plakat, vrednovati i po
potrebi izreći svoj komentar;
3. U malim skupinama izraditi plakat s nazivom
nastavnog predmeta, ciljem i ishodima učenja;
4. Plakate će predstavnici skupina izložiti na zidu
prostorije, prezentirati izrađeno, a svi sudionici
zajednički komentirati i zaključiti gdje su mjesta
za poboljšanja.
Prilog 3.; Prvi zadatak s primjerima nastavnih planova i
dr. sc. Jadranka
Herceg
15
programa za jedan nastavni predmet ili predmetni
kurikulum
10:00 –
10:30 Stanka
10:30 –
12:30
Kreiranje nastavne jedinice
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
uvježbati pisanje cilja i ishoda učenja na razini
nastavne jedinice/sata, koristeći primjere nastavnog
plana i programa za jedan nastavni predmet ili
predmetnog kurikuluma, do razine da ispravno
napišu cilj i ishode učenja, uzimajući u obzir
navedene ishode učenja na razini nastavnoga
predmeta te da odaberu primjerene metode rada
sukladno očekivanim ishodima učenja. Isto tako
trebaju navesti i primjer provjere i vrednovanja za
svaki navedeni ishod učenja.
Koraci:
1. Podijeliti nastavnike u tri skupine;
2. Dati uputu: na papiru za skupni rad (izradu
plakata) svaka skupina treba izraditi plakat s
nazivom nastavne jedinice, ciljem i ishodima
učenja, metodama učenja i primjerima provjere i
vrednovanja navedenih ishoda učenja, izložiti
izrađeni plakat, vrednovati i po potrebi izreći svoj
komentar;
3. U malim skupinama izraditi plakat s nazivom
nastavne jedinice, ciljem, ishodima učenja,
metodama učenja i poučavanja te primjerima
provjere i vrednovanja navedenih ishoda učenja;
dr. sc. Jadranka Herceg
16
4. Plakate će predstavnici skupina izložiti na zidu
prostorije, prezentirati izrađeno, a svi sudionici
zajednički komentirati i zaključiti gdje su mjesta
za poboljšanja.
Prilog 4.; Drugi zadatak s primjerima nastavnih planova i
programa za jedan nastavni predmet ili predmetni
kurikulum
12:30 –
13:30
Stanka za ručak
13:30 –
15:30
Vrednovanje ishoda učenja
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
uvježbati pisanje cilja i ishoda učenja za novi
fakultativni nastavni predmet, do razine da ispravno
napišu cilj i ishode učenja, odaberu primjerene
metode rada sukladno očekivanim ishodima učenja,
navedu primjer provjere i vrednovanja za svaki
navedeni ishod učenja i definirane ishode učenja
razvrstaju u tri područja Bloomove taksonomije.
Koraci:
1. Podijeliti nastavnike u tri skupine;
2. Dati uputu: na papiru za skupni rad (izradu
plakata) svaka skupina treba izraditi plakat s
nazivom fakultativnoga nastavnog predmeta,
ciljem i ishodima učenja na razini nastavnoga
predmeta, metodama učenja, primjerima provjere
i vrednovanja navedenih ishoda učenja, razvrstati
ishode učenja u tri područja Bloomove
taksonomije, izložiti izrađeni plakat, vrednovati i
dr. sc. Jadranka Herceg
17
po potrebi izreći svoj komentar;
3. U malim skupinama izraditi plakat s nazivom
fakultativnoga nastavnog predmeta, ciljem i
ishodima učenja na razini nastavnoga predmeta,
metodama učenja, primjerima provjere i
vrednovanja navedenih ishoda učenja te
razvrstanim ishodima učenja u trima područjima
Bloomove taksonomije;
4. Plakate će predstavnici skupina izložiti na zidu
prostorije, prezentirati izrađeno, a svi sudionici
zajednički komentirati i zaključiti gdje su mjesta
za poboljšanja.
Prilog 5.; Treći zadatak s Bloomovom taksonomijom
15:30 – 16:00
Evaluacija, zaključci i zatvaranje radionice
Cilj: Metodom pozicioniranja u prostoru i metodom
ispunjavanja evaluacijskog upitnika sudionici će
izreći svoj stav o održanoj radionici, izreći osobno
mišljenje o stečenim znanjima i vještinama te
ostvarenim očekivanjima.
Koraci:
1. Pročitati očekivanja navedena od strane sudionika
na početku radionice;
2. Dati uputu o metodama evaluacije koje će se
primijeniti;
3. Sudionicima podijeliti evaluacijske upitnike i
zamoliti da ih ispune;
dr. sc. Jadranka
Herceg
18
4. Zamoliti sudionike da ustanu i dati im uputu o
pozicioniranju u prostoru između dva znaka: nisu
ostvarena moja očekivanja i moja očekivanja
ostvarena su u potpunosti;
5. Zahvaliti se na sudjelovanju i pozdraviti sudionike
radionice.
19
PROGRAM EDUKACIJE; ZAGREB
PRVI DAN
VRIJEME AKTIVNOST
VODITELJ
AKTIVNOSTI
16:30 –
17:00
Uvodni dio
Pozdrav, predstavljanje sudionika, cilj i aktivnosti
radionice, opće napomene, agenda radionice, pitanja
sudionika, odgovori na pitanja
Pojedinačno predstavljanje sudionika u trajanju od
60 sekundi te iskazivanje očekivanja od radionice
dr. sc. Jadranka
Herceg
17:30 – 19:00
Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira
– zakonodavni okvir
Cilj: Metodom prezentacije sudionici će biti upoznati
sa strateškim i zakonodavnim okvirom kao
podlogom za razvoj kurikuluma, odnosno razvojem
sustava strukovnog obrazovanja, koji će biti u stanju
odgovoriti na izazove razvoja hrvatskog društva te
koji će pružiti pojedincima kompetencije koje će ih
učiniti konkurentnima na tržištu rada.
Koraci:
1. Navesti ključne ciljeve razvoja sustava koji su
postavljeni u Strategiji razvoja sustava
obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2008. do
2013.;
2. Istaknuti važnost donošenja Zakona o
strukovnom obrazovanju koji po prvi put
dr. sc. Jadranka Herceg
20
definira pojmove: kvalifikacija, kompetencija,
kreditni bodovi, razine kompetencija, ishodi
učenja, sektorska vijeća i dr. te predstavlja
zakonodavni okvir za razvoj kvalifikacija
usklađenih s potrebama gospodarstva;
3. Opisati postupak odobravanja standarda
zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih
kurikuluma temeljem Zakona o strukovnom
obrazovanju;
4. Definirati ulogu sektorskih vijeća u procesu
odobravanja navedenih dokumenata;
5. Definirati osnovne elemente Hrvatskog
kvalifikacijskog okvira (kompetencija, ishodi
učenja, skupovi ishoda učenja, kvalifikacija;
cjelovita i djelomična, svojstva kvalifikacije;
razina, obujam, profil i kvaliteta);
6. Opisati postupak odobravanja standarda
zanimanja, skupova kompetencija, standarda
kvalifikacija, skupova ishoda učenja i
kurikuluma prema Zakonu o Hrvatskom
kvalifikacijskom okviru);
7. Definirati ulogu sektorskih vijeća prema
Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru;
8. Prikazati obrasce za izradbu standarda
zanimanja, skupova kompetencija, standarda
kvalifikacija i skupova ishoda učenja prema
Pravilniku o registru Hrvatskog kvalifikacijskog
okvira
Prilog 1.; Metodologija izrade standarda zanimanja,
standarda kvalifikacija i kurikuluma (prezentacija)
21
19:00 –
19:30 Stanka
19:30 –
20:30
Primjeri dobre prakse
Cilj: Metodom prezentacije, a na primjeru već
izrađenih standarda zanimanja, standarda
kvalifikacije i strukovnog kurikuluma, koji se
eksperimentalno provode u strukovnim školama,
sudionicima će biti objašnjena uloga navedenih
dokumenata u razvoju novih kvalifikacija te opisane
ključne faze u procesu izrade istih, s naglaskom na
važnost razumijevanja prilagodbe novih kvalifikacija
potrebama poslodavaca i promjenama u
gospodarstvu.
Koraci:
1. Upoznati sudionike s Metodologijom izrade
strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i
kurikuluma koja je nastala tijekom realizacije
projekta Jačanje institucionalnog okvira za
razvoj strukovnih standarda zanimanja,
kvalifikacija i kurikuluma u Agenciji za
strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
U istoj je opisana veza među pojedinim
procesima kao i pripadajuće provjere
kvalitete;
2. Objasniti ulogu standarda zanimanja u izradbi
i razvoju kvalifikacija;
3. Opisati ključne faze u procesu izradbe i
razvoja standarda zanimanja;
4. Istaknuli važnost modernog pristupa
dr. sc. Jadranka Herceg
22
osmišljavanju kvalifikacija usklađenih s
potrebama poslodavaca i promjenama u
gospodarstvu;
5. Istaknuti mogućnosti usporedbe različitih
standarda zanimanja iz različitih grana
gospodarstva i mogućnost utvrđivanja
zajedničkih aktivnosti i poslova;
6. Upoznati sudionike sa sadržajem standarda
zanimanja kao temeljnim dokumentom koji
nosi informacije važne za razvoj relevantnih
kvalifikacija i pruža ažuriranu sliku poslova i
aktivnosti koji se obavljaju na nekom radnom
mjestu;
7. Prikazati sudionicima primjere provedenih
istraživanja potreba poslodavaca za
kompetencijama te načinima istraživanja i
prikupljanja podataka od strane poslodavaca i
to putem posjeta tvrtkama ili institucijama,
tijekom direktnog razgovora s osobama koje
obavljaju poslove ili nadziru osobe koje
obavljaju poslove za koje se razvija standard
zanimanja, pomoću upitnika i posjećivanjem
svakog radnog mjesta;
8. Naglasiti važnost pravilnog odabira
poslodavaca koje treba uključiti u proces
razvoja kvalifikacija i maksimalno iskoristiti
njihov doprinos;
9. Opisati kako se standardi kvalifikacija mogu
učinkovito osmisliti koristeći standard
zanimanja kao temelj;
10.Opisati ključne faze razvoja standarda
23
kvalifikacija;
11.Prikazati obrazac za izradbu standarda
kvalifikacija koji je osmišljen kao dio šireg
programa razvoja sveobuhvatnoga i
konzistentnog kvalifikacijskog okvira koji se
koristi u RH;
12.Prikazati mogućosti korištenja baze podataka
E-kvalifikacije, koja je postavljena na
internetskim stranicama Agencije za strukovno
obrazovanje i obrazovanje odraslih
(www.asoo.hr). Ona je ujedno i alat koji
omogućuje pretraživanje poslova i aktivnosti u
postojećim standardima zanimanja te skupova
ishoda učenja i ishoda učenja u postojećim
standardima kvalifikacija, a kako bi se
osigurala njihova prenosivost;
13.Izreći definiciju kurikuluma;
14.Navesti dijelove kurikuluma;
15.Prikazati primjer strukovnog kurikuluma,
ključne korake u procesu njegova nastanka i
načela rada;
16.Navesti proces odobravanja strukovnog
kurikuluma temeljem Zakona o strukovnom
obrazovanju.
Prilog 1.; Metodologija izrade standrda zanimanja,
standarda kvalifikacija i kurikuluma (prezentacija)
24
DRUGI DAN
VRIJEME AKTIVNOST
VODITELJ
AKTIVNOSTI
16:30 –
18:15 Primjena ishoda učenja
Cilj: Metodom prezentacije sudionici će biti upoznati
s definicijom ishoda učenja kao znanja i vještina
te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti,
načinom pisanja ishoda učenja koji jasno prikazuju
postignuće učenika u procesu učenja na
odgovarajućoj razini i kojem će se pridružiti
odgovarajući kreditni bodovi.
Koraci:
1. Izreći definiciju ishoda učenja;
2. Navesti opisnice ishoda učenja te načine pisanja
istih;
3. Povezati razine postignuća i metode poučavanja;
4. Upoznati sudionike s načinima i postupcima
vrednovanja ishoda učenja;
5. Prisjetiti se razina i područja postignuća prema
Bloomovoj taksonometriji;
6. Navesti razine na kojima se definiraju ishodi
učenja (razina kurikuluma, razina nastavnog
predmeta, razina nastavnog sata);
7. Upoznati sudionike s procesom planiranja
predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima
učenja;
8. Prikazati algoritam pisanja ishoda učenja te
dr.sc. Jadranka
Herceg
25
kontrolnu listu za napisane ishode učenja.
Prilog 2.; Ishodi učenja (prezentacija)
18:15 –
18:45 Stanka
18:45 –
19:45
Definiranje ishoda učenja
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
utvrditi što su ishodi učenja do razine pisanja
definicije ishoda učenja koja će obuhvatiti sve
elemente ishoda učenja, pisanja po pet primjera
ishoda učenja te zaključivanja koja je uloga
nastavnika u definiranju ishoda učenja.
Koraci:
1. Podijeliti sudionike u tri skupine;
2. Sudionici radionice će, unutar svoje skupine,
izreći moguće definicije ishoda učenja, napisati po
pet ishoda učenja u skladu s iskazanom
definicijom te opisati ulogu nastavnika u
definiranju ishoda učenja;
3. Predstavnici svake skupine zapisat će definicije,
ishode učenja i opis uloge nastavnika u
definiranju ishoda učenja na flipchart;
4. Ishode učenja definirat će na način da prilikom
spajanja niza ishoda iz njih jasno slijedi
postignuće u učenju kojem će se pripisati kreditni
bodovi na odgovarajućoj razini;
5. Predstavnik svake skupine prezentirat će rezultate
i donijeti zaključke koje su razine ishoda učenja
već definirane, a koja je uloga nastavnika u
dr. sc. Jadranka Herceg
26
definiranju ishoda učenja u nastavnom procesu;
6. Svi sudionici vrednovat će iskazane definicije
ishoda učenja, razgovarati o iskazanim
definicijama i donijeti zaključke.
19:45 – 20:30
Bloomova taksonomija u definiranju ishoda
Učenja
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
primijeniti Bloomovau taksonomiju u definiranju pet
ishoda učenja do razine da identificiraju i razlikuju
razine učenja i tri područja razvoja pojedinca
(kognitivno, psihomotoričko i afektivno)
Koraci:
1. Podijeliti nastavnike u tri skupine;
2. Sudionici radionice će, unutar svoje skupine,
identificirati i razlikovati razine učenja i tri
područja razvoja pojedinca (kognitivno,
psihomotoričko i afektivno) za svaki od definiranih
ishoda učenja;
3. Predstavnici svake skupine zapisivat će razine
složenosti definiranih ishoda učenja te područja
razvoja pojedinaca prema Bloomu na flipchart
4. Predstavnik svake skupine prezentirat će rezultate
i donijeti zaključke koje su razine definiranih
ishoda učenja te kojem području razvoja
pojedinca ishod pripada.
dr. sc. Jadranka
Herceg
27
TREĆI DAN
VRIJEME AKTIVNOST
VODITELJ
AKTIVNOSTI
16:30 –
17:30
Nastavni plan i program i kurikulum
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
usporediti dane primjere nastavnih planova i
programa i strukturnih kurikuluma do razine da
mogu iskazati najmanje tri prednosti i tri nedostatka
jednog u odnosu na drugi dokument.
Koraci:
1. Podijeliti sudionike u tri skupine;
2. Dati uputu: na papiru za skupni rad svaka
skupine treba iskazati najmanje tri prednosti i tri
nedostatka jednog u odnosu na drugi dokument
temeljem uvida u primjere nastavnog plana i
programa za jedan nastavni predmet i jednog
predmetnog kurikuluma i isto prezentirati
ostalima;
3. Diskutirati o prednostima i nedostacima
navedenih dokumenata, izvesti zaključke i izraditi
tri plakata s navedenim prednostima i
nedostacima;
4. Omogućiti predstavniku svake skupine da
prezentira zaključke svoje skupine;
5. Zaključiti da su navedene sve ključne prednosti i
nedostaci ili prema potrebi nadopuniti – svi
sudionici i voditeljica.
dr. sc. Jadranka Herceg
28
17:30 –
18:30
Definiranje cilja i ishoda učenja na razini
nastavnog predmeta koristeći Bloomovu
taksonomiju
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
uvježbati pisanje cilja i ishoda učenja na razini
nastavnoga predmeta, koristeći primjere nastavnog
plana i programa za jedan nastavni predmet ili
jednog predmetnog kurikuluma, do razine da
ispravno napišu cilj i ishode učenja, uzimajući u obzir
sve opisnice ishoda učenja te koristeći Bloomovu
taksonomiju.
Koraci:
1. Podijeliti nastavnike u tri skupine;
2. Dati uputu: na papiru za skupni rad (izradu
plakata) svaka skupina treba izraditi plakat s
nazivom nastavnog predmeta, ciljem i ishodima
učenja, izložiti izrađeni plakat, vrednovati i po
potrebi izreći svoj komentar;
3. U malim skupinama izraditi plakat s nazivom
nastavnog predmeta, ciljem i ishodima učenja;
4. Plakate će predstavnici skupina izložiti na zidu
prostorije, prezentirati izrađeno, a svi sudionici
zajednički komentirati i zaključiti gdje su mjesta
za poboljšanja.
Prilog 4.; Zadatak s primjerima nastavnih planova i
programa za jedan nastavni predmet ili predmetni
kurikulum
dr. sc. Jadranka Herceg
29
18:30 –
19:00 Stanka
19:00 –
20:30
Kreiranje nastavne jedinice
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
uvježbati pisanje cilja i ishoda učenja na razini
nastavne jedinice/sata, koristeći primjere nastavnog
plana i programa za jedan nastavni predmet ili
predmetnog kurikuluma, do razine da ispravno
napišu cilj i ishode učenja, uzimajući u obzir
navedene ishode učenja na razini nastavnoga
predmeta te da odaberu primjerene metode rada
sukladno očekivanim ishodima učenja. Isto tako
trebaju navesti i primjer provjere i vrednovanja za
svaki navedeni ishod učenja.
Koraci:
1. Podijeliti nastavnike u tri skupine;
2. Dati uputu: na papiru za skupni rad (izradu
plakata) svaka skupina treba izraditi plakat s
nazivom nastavne jedinice, ciljem i ishodima
učenja, metodama učenja i primjerima provjere i
vrednovanja navedenih ishoda učenja, izložiti
izrađeni plakat, vrednovati i po potrebi izreći svoj
komentar;
3. U malim skupinama izraditi plakat s nazivom
nastavne jedinice, ciljem, ishodima učenja,
metodama učenja i poučavanja te primjerima
provjere i vrednovanja navedenih ishoda učenja;
4. Plakate će predstavnici skupina izložiti na zidu
prostorije, prezentirati izrađeno, a svi sudionici
dr. sc. Jadranka Herceg
30
zajednički komentirati i zaključiti gdje su mjesta
za poboljšanja.
Prilog 4.; Drugi zadatak s primjerima nastavnih planova i
programa za jedan nastavni predmet ili predmetni
kurikulum
31
ČETVRTI DAN
VRIJEME AKTIVNOST
VODITELJ
AKTIVNOSTI
16:30 –
19:30
Vrednovanje ishoda učenja
Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će
uvježbati pisanje cilja i ishoda učenja za novi
fakultativni nastavni predmet, do razine da ispravno
napišu cilj i ishode učenja, odaberu primjerene
metode rada sukladno očekivanim ishodima učenja,
navedu primjer provjere i vrednovanja za svaki
navedeni ishod učenja i definirane ishode učenja
razvrstaju u tri područja Bloomove taksonomije.
Koraci:
1. Podijeliti nastavnike u tri skupine;
2. Dati uputu: na papiru za skupni rad (izradu
plakata) svaka skupina treba izraditi plakat s
nazivom fakultativnoga nastavnog predmeta,
ciljem i ishodima učenja na razini nastavnoga
predmeta, metodama učenja, primjerima provjere
i vrednovanja navedenih ishoda učenja, razvrstati
ishode učenja u tri područja Bloomove
taksonomije, izložiti izrađeni plakat, vrednovati i
po potrebi izreći svoj komentar;
3. U malim skupinama izraditi plakat s nazivom
fakultativnoga nastavnog predmeta, ciljem i
ishodima učenja na razini nastavnoga predmeta,
metodama učenja, primjerima provjere i
vrednovanja navedenih ishoda učenja te
razvrstanim ishodima učenja u trima područjima
dr. sc. Jadranka
Herceg
32
Bloomove taksonomije;
4. Plakate će predstavnici skupina izložiti na zidu
prostorije, prezentirati izrađeno, a svi sudionici
zajednički komentirati i zaključiti gdje su mjesta
za poboljšanja.
Prilog 5.; Treći zadatak s Bloomovom taksonomijom
19:30 – 20:00
Stanka
20:00 – 20:30
Evaluacija, zaključci i zatvaranje radionice
Cilj: Metodom pozicioniranja u prostoru i metodom
ispunjavanja evaluacijskog upitnika sudionici će
izreći svoj stav o održanoj radionici, izreći osobno
mišljenje o stečenim znanjima i vještinama te
ostvarenim očekivanjima.
Koraci:
1. Pročitati očekivanja navedena od strane sudionika
na početku radionice;
2. Dati uputu o metodama evaluacije koje će se
primijeniti;
3. Sudionicima podijeliti evaluacijske upitnike i
zamoliti da ih ispune;
4. Zamoliti sudionike da ustanu i dati im uputu o
pozicioniranju u prostoru između dva znaka: nisu
ostvarena moja očekivanja i moja očekivanja
ostvarena su u potpunosti;
Zahvaliti se na sudjelovanju i pozdraviti sudionike
radionice.
dr. sc. Jadranka
Herceg
33
Metodologija izrade standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i
strukovnih kurikuluma (Prilog 1)
73
Prvi zadatak; predmetni kurikulumi – definiranje ishoda učenja
(Prilog 3)
Prvi zadatak
Metodom rada u malim skupinama definirati cilj nastavnog predmeta
Multimedija te definirati ishode učenja na razini nastavnog predmeta koristeći
Bloomovu taksonomiju
74
Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:
1. prepoznati osnovne datotečne formate multimedijskih datoteka
2. izraditi grafički i slikovni dokument
3. koristiti program za obradbu audiodatoteka
4. koristiti program za izradbu animacijskih datoteka
Razrada
Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme
Osnovni pojmovi multimedije
Definicija i opći pojmovi multimedije
Komponente multimedijskog sustava
Osnovni elementi multimedije
Područja primjene multimedije
Tekst
Zapis znakova u računalu
Atributi teksta (tip fonta, veličina, boja)
Rasterizacija
Dizajn teksta
Grafika
Boje i modeli boja
Parametri slike (rezolucija, dinamički opseg)
Veličina zapisa slike
Metode kompresije slike
Rasterska i vektorska grafika
Grafički formati
Programi za obradu slika
Grafika na internetu
Zvuk
Osnovna svojstva zvuka
Analogna i digitalna tehnologija
Digitalizacija zvuka
Kompresija audiozapisa
Formati zvučnih datoteka
Programi za obradu zvuka
Animacija
Što je animacija i kako nastaje Trajanje animacije Klasična animacija Računalska animacija Okvir, ključni kadar, međukadar Animacije na internetu 3D animacija Prividna stvarnost Programi za izradbu animacija
Vježbe
Upotreba različitih fontova
Kreiranje različitih simbola i njihova uporaba
Kompatibilnost teksta i grafike (dizajn)
75
Izvori digitalnih slika
Skeniranje i fotografiranje digitalnim fotoaparatom
Preuzimanje slika s interneta
Obrada slika korištenjem ciljanih programa
Priprema slika za tisak
Priprema slika za prikaz na zaslonu
Priprema slika za objavljivanje na internetu
Pretvaranje zvučnog zapisa iz originalnog u neki drugi format zapisa
Obrada zvučnih datoteka korištenjem ciljanih programa
Oblikovanje gotovog zvučnog zapisa
Snimanje zvučnog zapisa
Montaža i oblikovanje snimljenog zvučnog zapisa
Dodavanje zvučnih datoteka u multimedijalne aplikacije
Korištenje računala u animaciji (programi za izradbu animacija)
Sprite animacija
Animacija pomoću ključnih kadrova
Pokretna grafika
Izradba projekta
Napomene:
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja kriterija
izvedbe navedenog ishoda, a 50% služi povezivanju usvojenih sadržaja s
teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom.
Prilikom realizacije vježbi, razredni odjel dijeli se u skupine od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda),
metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda, metoda grafičkih
radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajednički (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
76
Prvi zadatak
Metodom rada u malim skupinama definirati cilj nastavnog predmeta
Osnove računala te definirati ishode učenja na razini nastavnog predmeta
koristeći Bloomovu taksonomiju
77
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE RAČUNALA Razred: drugi (2.)
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:
5. raščlaniti i objasniti osnovnu strukturu računala kao sustava
6. prikazati i protumačiti elemente osnovne ploče i njihove funkcije
7. opisati fizičku i logičku strukturu tvrdog diska
8. imenovati elemente strukture operacijskog sustava
9. objasniti proces podizanja operacijskog sustava
10. opisati princip rada tipičnih izlaznih uređaja
Razrada
Nastavne cjeline
Razrada – Nastavne teme
Osnovni pojmovi i koncepti
Vrste računala Podsustavi PC-ja Konektori na perifernim uređajima Unutrašnjost sistemske jedinice
Kućište s napajanjem
Kućište računala Jedinica napajanja Standardi kućišta i jedinica napajanja Tehnologije u jedinicama napajanja
Matična ploča
Standardi oblika matičnih ploča Komponente matične ploče Chipset Sabirnice BIOS Sistemski resursi Mikroprocesor Modeli procesora Višejezgreni procesori
Tvrdi disk
Način rada čvrstog diska Logička struktura tvrdog diska ATA sučelja SCSI RAID
Operacijski sustav
Pojam i vrste operacijskih sustava Osnovna struktura operacijskog sustava Instalacija operacijskog sustava Podizanje operacijskog sustava Osnovna konfiguracija operacijskog sustava Osnovni dijagnostički alati operacijskog sustava
Memorija DRAM memorija Vrste RAM-a Karakteristike RAM-a
Uređaji za pohranu podataka
Vanjski tvrdi disk Flash memorije
78
Memorijske kartice Čitači memorijskih kartica Optički pogoni i mediji SSD diskovi Floppy pogoni i mediji
Audio i video podsustav
Monitori Projektori Grafičke kartice Karakteristike video podsustava Zvučne kartice Zvučni sustavi
Ulazni uređaji
Portovi i priključci PC-ja Standardni ulazni uređaji Skeneri Digitalni fotoaparat Kamera za računalo
Pisači
Vrste i karakteristike pisača Iglični pisači Laserski pisač Tintni pisači Načini komunikacije pisača
Mrežni podsustav Mrežni podsustav PC-ja Mrežna kartica
Prijenosna računala
Vrste prijenosnih računala Komponente prijenosnih računala Izmjenjive komponente prijenosnih računala Baterije prijenosnih računala
Napomene: Nastavni se proces 100% vremena izvodi teorijski. Vježbe iz tog područja odrađuju se u posebnom predmetu Praktične osnove računalstva.
Ostalo
Metode i oblici rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda, metoda grafičkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajednički (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad. Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:
Elementi: usvojenost programskih sadržaja, programski rad i praćenje programskih sadržaja (odnos prema radu).
Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i programski rad.
Literatura
Literatura za polaznike:
Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
79
Prvi zadatak
Metodom rada u malim skupinama definirati cilj nastavnog predmeta
Građa računala te definirati ishode učenja na razini nastavnog predmeta
koristeći Bloomovu taksonomiju
80
Naziv nastavnog predmeta: GRAĐA RAČUNALA Razred: treći (3.)
U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:
11. opisati arhitekturu računalnog sustava
12. interpretirati izvođenje instrukcije
13. opisati upravljačku jedinicu i aritmetičko-logičku jedinicu
14. klasificirati memorijski sustav
15. protumačiti ulazno-izlazni sustav računala
16. analizirati višejezgrene procesore i višeprocesorske sustave
Razrada
Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme
Arhitektura računala
Osnovni računski modeli Arhitektura, organizacija, struktura i građa računalskog sustava Klasifikacija arhitekture računalskog sustava Funkcijske jedinice Von Neumannova modela računala Jednostavno mikroračunalo – Von Neumannov model računala Von Neumannovo računalo – računalo SISD
Mikroprocesor
Pojednostavljeni model CISC procesora Primjer izvođenja programa Stanje na vanjskim sabirnicama Pojednostavljeni model RISC procesora
Upravljačka jedinica
Prijenos upravljanja unutar istog programa Prijenos upravljanja između različitih programa Rekurzivne programske procedure Dva osnovna načina oblikovanja upravljačke jedinice Mikroprogramirana upravljačka jedinica
Aritmetičko-logička jedinica
Oblikovanje jednostavne aritmetičko-logičke jedinice Aritmetička sekcija Logička sekcija
Memorijski sustav
Memorijska hijerarhija Osnovne organizacijske i tehnološke značajke memorijskog sustava Glavna ili radna memorija Porodice DRAM Magnetska diskovna memorija Magnetska diskovna memorija Polje diskova RAID Djelovanje priručne memorije Performansa priručne memorije Organizacija priručne memorije Fizički i virtualni adresni prostor Adresno preslikavanje Virtualna memorija i priručna memorija
Sabirnice
Vodeći i prateći moduli Sabirnički ciklus i sabirnički protokol Sabirnice osobnih računala (PC sabirnice) Ulazno-izlazne sabirnice: USB, FireWire i SCSI
81
Ulazno-izlazni podsustav
Načini izmjene podataka Programirani ulazno-izlazni prijenos podataka Prekidni ulazno-izlazni prijenos podataka Izravni pristup memoriji DMA Paralelni U/I međusklop Serijski U/I međusklop Mrežna kartica
Višeprocesorski sustavi
Performanse računala Mjerenje performansi računala Protočne strukture u računalskom sustavu Instrukcijska protočna struktura Superskalarni procesori Oblici i razine paralelizma Paralelne arhitekture Multiprocesorski sustavi Višejezgreni procesori Grafički procesori
Vježbe
Uvod u asemblerski simulator - INTEL Uvod u VHDL Projektiranje aritmetičke sekcije u VHDL-u Projektiranje memorijskog sustava Snimanje stanja na vanjskim sabirnicama Povezivanje računala s vanjskim sklopovima procesa i ostvarivanje prijenosa U/I Mjerenje performansi računala
Napomene:
Nastavni se proces 83% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 17% služi povezivanju usvojenih sadržaja s teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom. Prilikom realizacije vježbi, razredni odjel dijeli se u skupine od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici rada:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda, metoda grafičkih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajednički (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad. Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:
Elementi: usvojenost programskih sadržaja, programski zadatci i praćenje programskih sadržaja (odnos prema radu).
Oblici: usmena i pisana provjera te programski zadatci.
Literatura
Literatura za polaznike:
Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
82
Drugi zadatak; kreiranje nastavne jedinice – pisanje ishoda učenja
(Prilog 4)
Drugi zadatak
Metodom rada u malim skupinama kreirati jednu nastavnu jedinicu iz
nastavnoga predmeta Multimedija (definirati cilj, ishode učenja na razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne
očekivanim ishodima učenja te primjere provjere i vrednovanja istih)
83
Drugi zadatak
Metodom rada u malim skupinama kreirati jednu nastavnu jedinicu iz
nastavnoga predmeta Osnove računala (definirati cilj, ishode učenja na razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne
očekivanim ishodima učenja te primjere provjere i vrednovanja istih)
84
Drugi zadatak
Metodom rada u malim skupinama kreirati jednu nastavnu jedinicu iz
nastavnoga predmeta Građa računala (definirati cilj, ishode učenja na razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne
očekivanim ishodima učenja te primjere provjere i vrednovanja istih)
85
Treći zadatak; Pisanje skupova ishoda učenja i Bloomova
taksonomija (Prilog 5)
Treći zadatak
Metodom rada u malim skupinama kreirati jednu nastavnu jedinicu iz fakultativnog
nastavnoga predmeta Informatika (definirati cilj, ishode učenja na razini nastavne
jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne očekivanim ishodima učenja te
primjere provjere i vrednovanja istih). Definirane ishode učenja razvrstati u tri
područja Bloomove taksonomije:
• kognitivno (područje znanja i razumijevanja) • psihomotoričko (područje vještina – umijeća) • afektivno (područje stavova i uvjerenja)
86
Treći zadatak
Metodom rada u malim skupinama kreirati jednu nastavnu jedinicu iz fakultativnog
nastavnoga predmeta Matematika s informatikom (definirati cilj, ishode učenja na
razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne
očekivanim ishodima učenja te primjere provjere i vrednovanja istih). Definirane ishode učenja razvrstati u tri područja
Bloomove taksonomije:
• kognitivno (područje znanja i razumijevanja) • psihomotoričko (područje vještina – umijeća) • afektivno (područje stavova i uvjerenja)
87
Treći zadatak
Metodom rada u malim skupinama kreirati jednu nastavnu jedinicu iz fakultativnog
nastavnoga predmeta Geografija s informatikom (definirati cilj, ishode učenja na
razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne
očekivanim ishodima učenja te primjere provjere i vrednovanja istih). Definirane ishode učenja razvrstati u tri područja
Bloomove taksonomije:
• kognitivno (područje znanja i razumijevanja) • psihomotoričko (područje vještina – umijeća) • afektivno (područje stavova i uvjerenja)
88
BLOOMOVA TAKSONOMIJA (sistematizacija) ZNANJA
Jednu od najprihvaćenijih klasifikacija znanja predložio je 1956. godine američki
psiholog Benjamin Samuel Bloom. Ta je taksonomija zamišljena kao vodič za
lakše snalaženje u oblikovanju specifičnih ciljeva na temelju kojih će se
uspješno moći planirati i procijeniti ishodi učenja (Vizek-Vidović i sur., 2003.).
Razine znanja poredane su hijerarhijski (pamćenje, razumijevanje,
primjena, analiza, sinteza i evaluacija) prema složenosti spoznajnih procesa koji
su im u osnovi. Uz svaku su razinu (vidi Tablice 1., 2., 3.) navedeni i edukacijski
ciljevi (ishodi učenja) i očekivana izvedba učenika. Razine znanja su kako
slijedi:
1. osnova znanja obuhvaća pamćenje činjenica i informacija,
2. na sljedećoj je razini razumijevanje tih činjenica,
3. na trećoj se razini usvojene činjenice primjenjuju,
4. četvrta je razina analiza ili objašnjavanje informacija,
5. na petoj razini stvara se nešto novo primjenjujući usvojene informacije,
6. na šestoj razini donose se prosudbe na osnovi prethodnih razina.
Prve su tri razine temeljne, a više razine obuhvaćaju kritičko i kreativno
mišljenje i aktivnosti u kojima se rješavaju problemi.
Godine 2001. autori Anderson i Krathwohl izvršili su zamjenu hijerarhije dviju
najviših razina znanja (u zagradi se nalaze stariji nazivi za pojedinu razinu.
Prema Anderson STVARANJE predstavlja najvišu razinu), a umjesto imenica
predloženi su KLJUČNI GLAGOLI kako bi se naglasio procesni karakter
učenja, odnosno, kvalitativni i kvantitativni ishodi učenja.
PRECIZNI GLAGOLI NEPRECIZNI GLAGOLI
analizirati
opisati
definirati
napraviti
usporediti
razlikovati
argumentirati
znati
razumjeti
cijeniti
zapamtiti
upoznati
naučiti
osvijestiti
89
Koristeći hijerarhijske razine spoznajnih procesa za određivanje ishoda učenja
(ciljeva poučavanja), mogu se identificirati i razlikovati različite razine učenja i
njihova međusobna povezanost, te na osnovi toga izraditi djelotvoran kurikulum
(individualizirani program) i evaluacijske aktivnosti kako za sva predmetna
područja, tako i za sve učenike razreda (individualizacija ciljeva). Ciljeve je
moguće operacionalizirati u kognitivnom i psihomotoričkom području. Afektivni
razvitak učenika podrazumijeva stjecanje određenih vrednota te usvajanje
stavova i vrijednosti (Matijević, 2004.).
Tri osnovna područja razvoja pojedinca prema Bloom-u su:
1. kognitivno (znanje i razumijevanje, intelektualne sposobnosti)
2. afektivno (emocije, stavovi, mišljenja, interesi i uvjerenja)
3. psihomotoričko (vještine – motoričke sposobnosti j. umijeća)
Tablica 1. Razine postignuća na kognitivnom području poučavanja –
REVIDIRANA VERZIJA (PREMA Anderson i Kratwohl, 2001.)
KOGNITIVNO PODRUČJE
Ciljevi za pojedinu razinu opisani
kao ciljevi (ishodi) učenja
Glagoli kojima se opisuje očekivana
izvedba! Učenik će moći…
I. razina
DOSJETITI SE (ZNANJE)
mogućnost reprodukcije naučenog u
izvornom obliku
definirati, nabrojati,opisati, poredati,
ponoviti, imenovati, ispričati, zapamtiti,
izvijestiti…
II. razina
SHVATITI (RAZUMIJEVANJE)
uočavanje i povezivanje glavnih ideja,
opisivanje tijeka događaja ili procesa
klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti,
preoblikovati, izraziti, objasniti,
identificirati, izraziti, raspravljati
III. razina
PRIMIJENITI (PRIMJENA)
rješavanje problema u novoj situaciji
primjenom stečenog znanja i pravila na
nov način
primijeniti, izabrati, pokazati,
upotrijebiti, izvesti, riješiti, isplanirati,
prikazati, protumačiti, ilustrirati,
vježbati, izložiti, prevesti
IV. razina
ANALIZIRATI (ANALIZA)
raščlanjivanje informacija kako bi se
utvrdili uzroci i posljedice, izveli dokazi i
zaključci i podržale generalizacije
analizirati, procijeniti, usporediti,
razlikovati, komentirati, zaključiti,
proračunati, provjeriti, preispitati,
usporediti, raspravljati, riješiti,
diferencirati
90
V. razina
PROSUĐIVATI (EVALUACIJA,
VREDNOVANJE)
mogućnost vrednovanja i kritičkog
odnosa prema činjenicama, mogućnost
procjene valjanosti ideja i/ili uratka
procijeniti, zastupati mišljenje, izabrati
opciju, poduprijeti, vrednovati, obraniti
stav, prosuditi, rangirati, predvidjeti,
odrediti prioritet
VI. razina
STVARATI (SINTEZA)
mogućnost stvaranja novih ideja,
rješenja, sintetiziranje bitnoga,
uočavanje novih obrazaca
preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti,
planirati, organizirati, razviti,
formulirati, predložiti, kreirati,
sastaviti,klasificirati, povezati
Poželjna društvena razina – razina primjene
(U zagradi su stariji nazivi za pojedinu razinu prema Bloomu)
Tablica 2. Razine postignuća na Psihomotoričkom području poučavanja –
revidirana verzija (Kratwohl i sur. 1964.)
Ciljevi za pojedinu razinu opisani
kao ciljevi (ishodi) učenja
Glagoli kojima se opisuje očekivana
izvedba! Učenik će moći…
I.razina
PERCEPCIJA / MOĆ ZAPAŽANJA
učenik upotrebljava osjetila kao vodstvo
u motoričkim aktivnostima
izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati,
čuti, slušati, primijeniti, vidjeti, osjetiti,
gledati, pratiti
II. razina
SPREMNOST
učenik je mentalno, emotivno i fizički
spreman za aktivnost
početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti,
reagirati, odgovoriti
III. razina
VOĐENI RAZGOVOR
učenik oponaša i razvija vještine
(vježba), često diskretnim koracima
oponašati, kopirati, izvršiti uz nadzor,
vježbati, pokušati, ponoviti, prirediti,
rastaviti, sastaviti
IV.razina
AUTOMATIZIRANI ODGOVOR
učenik s povećanom efikasnošću,
sigurnošću i okretnošću izvršava radnje
izvesti, konstruirati, podići, provesti, voditi,
izvršiti, ubrzati, proizvesti
V. razina
SLOŽENA OPERACIJA-
AUTOMATIZACIJA
učenik automatizirano izvršava radnje
popraviti, izgraditi. Upravljati,
demonstrirati, kontrolirati, upravljati,
voditi, ovladati
VI. razina
PRILAGODBA
učenik prilagođava vještine problemskoj
situaciji
prilagoditi, uskladiti, preokrenuti, revidirati,
promijeniti
91
VII. razina
ORGANIZACIJA/STVARANJE
Učenik stvara nove obrasce za posebne
situacije ili slučajeve
izgraditi, konstruirati, urediti, sastaviti,
izumiti, kombinirati, inovirati
Prihvatljiva društvena razina – razina precizacije
Tablica 2. Razine postignuća na Afektivnom području poučavanja
Ciljevi za pojedinu razinu opisani
kao ciljevi (ishodi) učenja
Glagoli kojima se opisuje očekivana
izvedba! Učenik će moći…
I.razina
PRIHVAĆANJE
pažljivo praćenje nastave, uviđanje
važnosti učenja, osjetljivost za socijalne
probleme, prihvaćanje različitosti i
tolerancija
pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati,
prepoznati, imenovati, pokazati,
upotrijebiti, odabrati, identificirati,
ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti
II. razina
REAGIRANJE
izvršavanje obveza, poštovanje školskih
pravila, sudjelovanje u razrednoj
raspravi, dobrovoljno javljanje za
zadatke, pomaganje drugima,
zanimanje za predmete
odgovoriti, pomoći, složiti se,
pozdraviti, raspraviti, pročitati,
izvijestiti, reći, napisati, izvesti,
označiti, izvoditi, prakticirati,
predstaviti, čitati, izdvojiti
III. razina
KRITIČKO VREDNOVANJE
podržavanje demokratskih procesa,
sklonost dobroj literaturi, prihvaćanje
znanstvenih načela u svakodnevnom
životu, uvažavanje potrebe za
društvenim napretkom
dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti,
oblikovati, započeti, potaknuti,
pridružiti se, opravdati, pročitati,
izvijestiti, proučiti, raditi,uključiti,
prosuditi, predložiti, izraditi
IV. razina
ORGANIZIRANJE
uvažavanje ravnoteže između slobode i
odgovornosti, prepoznavanje potrebe za
sustavnim rješavanjem problema,
preuzimanje odgovornosti, prihvaćanje
vlastitih jakih i slabih strana
objediniti, sakupiti, urediti, prirediti,
obraniti, objasniti, zastupati, prilagoditi,
organizirati, sintetizirati, usporediti,
integrirati, slijediti, prihvatiti, mijenjati,
dopuniti, generalizirati, integrirati,
modificirati, staviti u odnos
V. razina
VRIJEDNOSNO PROSUĐIVANJE
izražavanje samopoštovanja i
poštovanja prema drugima, spremnost
za suradnju, mogućnost utvrđivanja
djelovati, razlikovati, poštovati,
utjecati, pokazivati, izvesti, predložiti,
procijeniti, riješiti, upotrijebiti, potvrditi,
92
objektivnih kriterija procjene, marljivost
i samodisciplina, pozitivna slika o sebi
provjeriti, prikazati, utjecati, slušati,
modificirati, ispitati, koristiti, vrednovati
Prihvatljiva razina – razina usvajanja vrijednosti
Aktivni glagoli
Izborom preciznih i aktivnih glagola, uz pripadajuće uvjete izvršenja tih
aktivnosti, prikazujemo razinu složenosti ishoda učenja. Ovdje dajemo popis
čestih preporučenih glagola (sortirano po složenosti, od najniže prema višim):
PAMĆENJE (pamćenje i dosjećanje informacija, prisjećanje)
identificirati, imenovati, iskazati / izreći (definiciju / pravilo / zakon),
ispisati, ispričati, izdvojiti, izvjestiti, nabrojiti, navesti, opisati, označiti,
ponoviti, prepoznati / odabrati, prisjetiti se, poredati, sastaviti popis, sjetiti
se (NE: definirati, zapamtiti);
RAZUMIJEVANJE (shvaćanje, sposobnost organiziranja i
uređivanja, razumijevanje onog što je pročitano, slušano, ...) dati
primjer, diskutirati, grupirati, identificirati, izdvojiti, izračunati, izraziti
(svojim riječima), izvjestiti, klasificirati, objasniti (glavnu ideju), opisati,
pokazati, predvidjeti, preoblikovati, prepoznati, raspraviti, razlikovati,
razmotriti, sažeti, smjestiti, svrstati, usporediti;
PRIMJENJIVANJE (upotrebljavanje općeg koncepta za rješenje
problema) demonstrirati, ilustrirati, interpretirati, intervjuirati, isplanirati,
istražiti, izabrati, izložiti, izračunati, izvesti, koristiti, odabrati, otkriti,
pokazati, povezati, predvidjeti, prevesti, prikazati, prikupiti, prilagoditi,
primijeniti (pravilo / zakon / ...), provesti, protumačiti, rasporediti, riješiti,
rukovati, skicirati, upotrijebiti, (NE: vježbati, navesti primjer);
93
ANALIZIRANJE (rasčlamba na sastavnice u svrhu prilagodbe novim
informacijama) analizirati, identificirati (motive, razloge, uzroke,
posljedice), ispitati, izdvojiti, izračunati, kategorizirati, komentirati,
nacrtati, napraviti dijagram (graf, mapu), povezati, preispitati, procijeniti,
proračunati, provjeriti, raščlaniti, razlikovati, razlučiti, riješiti, skicirati,
sortirati, suprotstaviti, usporediti, ustanoviti
(sličnost / razliku), (NE: eksperimentirati, raspravljati);
SINTETIZIRANJE (povezivanje dijelova ili ideja u cjelinu, o
iskazivanje originalnosti) dizajnirati, formulirati / oblikovati,
generalizirati / uopćavati, generirati, integrirati, izgraditi, klasificirati,
kombinirati, konstruirati, kreirati, napisati, normirati, organizirati,
osmisliti, otkriti, planirati, postaviti hipotezu, povezati,
predložiti,predvidjeti, preurediti, prezentirati, pripremiti, rasporediti,
razviti, sastaviti (prijedlog /rješenje), skladati, složiti, stvoriti, upravljati,
urediti, voditi, zaključiti;
VRJEDNOVANJE (ocjena vrijednosti nečega / nekoga) argumentirati
mišljenje, izabrati opciju, izmjeriti, kritički prosuđivati, obraniti stav,
ocijeniti, opravdati, odabrati, podržati, poduprijeti, potvrditi, predvidjeti,
preispitati, preporučiti, procijeniti, prosuditi, rangirati, samoprocijeniti,
samovrjednovati, usporediti, utvrditi, valorizirati, vrjednovati, zaključiti;
KREIRANJE (misli se na novo) Jednako kao kod SINTETIZIRANJA te
dodatno: izumiti, stvoriti.
Primjer glagola koje ne smijemo upotrebljavati:
nemjerljivi: biti osposobljen; biti sposoban; imati znanje; imati osnovna
znanja; imati snažan smisao za; naučiti; ovladati; osposobljavati se za;
osvijestiti; postići; poznavati; primijenjivati znanje; rabiti činjenično
znanje; razumjeti; razviti potrebe; upoznati; usvojiti; shvatiti da se isti
događaj i pojave mogu različito tumačiti; spoznati osnovna načela; steći
znanja / sposobnost / stav; zapamtiti; znati, te slične nemjerljive glagole.
94
Literatura:
1. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2011)
Metodologija za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifkacija
i kurikuluma, Zagreb
2. Pravilnik o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (NN 62/14)
3. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D.
(2003): Planiranje i evaluacija obrazovnog procesa. (U) Psihologija
obrazovanja, IEP, d.o.o. Zagreb (str. 405-468)
4. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13)
5. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13)