Prof. dr. Nenad ZakošekFakultet političkih

znanostiSveučilišta u Zagrebu

Parlament

i zastupnici Predavanje 22. listopada 2010.

Politička akademija

Novo društvo

Povijesno podrijetlo parlamenta

• Parlamenti se razvijaju iz kraljevskih savjetodavnih vijeća, koja se u kasnom srednjem vijeku strukturiraju kao staleška vijeća, podijeljena na visoko (svjetovno i duhovno) plemstvo i niže plemstvo i građanstvo

• Zastupnici u staleškim vijećima sudjeluju ili na temelju nasljednog prava, ili kao izaslanici svojih ruralnih okruga i gradova s imperativnim mandatom

• Najvažnija ingerencija staleških predstavništava u odnosu na kralja je odobravanje poreza

• Povijesni uzori: – Rimski Senat: nastao u doba monarhije kao kraljevo vijeće obiteljskih poglavara,

za vrijeme Republike postaje uz narodnu skupštinu (comitia curiata) najviše zakonodavno tijelo, koje bira političke dužnosnike; senatore na njihovu dužnost imenuje censor

– aristokratska vijeća gradskih republika, poput Velikog i Malog vijeća te Vijeća umoljenih Dubrovačke Republike

– Englesko kraljevsko vijeće (Curia regis, 1066-1215): kraljevo savjetodavno tijelo sastavljeno od visokog plemstva, u koje kralj kasnije imenuje i predstavnike nižeg plemstva → Parliament of England, sastavljen od nasljednoga visokog plemstva (House of Lords) te izabranih predstavnika nižeg plemstva i građana (House of Commons)

Valovi parlamentariziranja političkih poredaka u Europi

Povijesno razdoblje / predmet sukoba Primjeri

1. Parlamentariziranje staleških sustavaGlavni problem: ograničenje kraljevih ovlasti, kraljev veto

Engleska nakon 1688.

2. Revolucionarni režimiGlavni problem: Kompatibilnost ministarskog položaja i mandata, kraljev veto

Francuska 1789.-1792.Španjolska nakon 1808.

3. Režimi restauracijske epoheGlavni problem: Dvostruka odgovornost vlade kruni i parlamentu

Francuska nakon 1814. i 1830.Belgija nakon 1831.

4. Revolucionarni režimi 1848.Glavni problem: Ovlasti predsjednika, predsjednički veto, dvodomni sustav

Francuska (2. Republika)Njemačka (Revolucionarni Ustav iz Frankfurta)

Povijesno razdoblje / predmet sukoba Primjeri

5. Parlamentariziranje starih konstitucionalniih režimaGlavni problem: Nametanje parlamentarnih instrumenata protiv egzekutive (odbijanje proračuna, smjena ministara i vlade, formiranje vlade u skladu s izbornim rezultatima)

Pijemont/ Italija nakon 1860.Nizozemska 1868.Norveška 1884.Danska 1901.Švedska, Finska 1917.Njemačka 1918.

6. Parlamentariziranje demokratskim ustavotvorstvom nakon 1. Svjetskog rataGlavni problem: Kompetencije predsjednika u polupredsjedničkim sustavima, stabilnost vlade

Weimarska republika u NjemačkojAustrijaFinskaČehoslovačkaŠpanjolska republika 1931.-1939.

7. Parlamentariziranje demokratskim ustavotvorstvom nakon 2. Svjetskog rataGlavni problem: „racionaliziranje parlamentarizma“

Francuska 1946./47., 1958.Italija 1946./47.SR Njemačka 1948./49.

8. Parlamentariziranje rušenjem diktatura sedamdesetih godina 20. stoljećaGlavni problem: „Racionaliziranje parlamentarizma“

Portugal 1974.Grčka 1974./75.Španjolska 1976.

9. Parlamentariziranje rušenjem komunističkih diktatura nakon 1989.Glavni problem: Parlamentarizam ili polupredsjednički sustav

Istočna Europa 1989./90.

Odnos egzekutive i legislative u političkim porecima: povijesni razvoj

Staleški sustav

Apsolutna monarhija

Parlamentarni sustav

Legitimacijamonarha

izborna monarhija ili suglasnost staleža u nasljednoj monarhiji

ideologiziranjeDivine Rights of the Kingsnačelo Dei gratia

parlament priznaje monarha i regulira nasljeđivanje

Položajpredstavnika

teorijski primat staleža, pravo na otpor

izvedeni položaj predstavnika

parlament = sjedište narodne suverenosti

Ustavno uređenje režima

pozitivno, običajno i prirodno pravo ograničuju kralja

monarh legibus solutus

narod i parlament kao pouvoir constituant

Položaj ministara

pojedinačni savjetnici monarha

povremeni ministarski položaji

kabinet solidarno odgovara parlamentu

Predsjedanje vladom

- - premijer/ predsjednik vlade

Zakonodavna inicijativa

monarh, peticije staleža monarh, peticije staleža

parlament i vlada

Staleški sustav

Apsolutna monarhija

Parlamentarni sustav

Veto na zakone koje donosi legislativa

- - nema veta osim u slučaju dvojbi oko ustavnosti zakona

Sazivanje predstavnika

monarh, samokonstituiranje u kriznim situacijama

monarh samokonstituiranje parlamenta

Pravo na usvajanje proračuna

staleži usvajaju proračun

ograničeno pravo na usvajanje proračuna u kriznim vremenima

parlament usvaja proračun, vlada priprema prijedlog

Imenovanje ministara

- monarh monarh de jure (osim u Švedskoj: predsjednik Riksdaga), de facto vođa parl. većine

Kompatibilnost ministarske službe i parl. mandata

ne ne u načelu da, ali niz iznimaka (npr. Francuska, Švicarska, Švedska, Slovačka, Slovenija, Hrvatska)

Glasovanje o nepovjerenju

- - da

Raspuštanje parlamenta od strane monarha

de jure ne, de facto da

da de jure da, na prijedlog premijera (osim u Norveškoj)

Načela organizacije i rada parlamenta

Institucionalna načela koja su se ustalila tijekom povijesnog razvoja

političkog predstavništva iz staleške u opću građansku instituciju:• jednakost svih zastupnika (nema unutarnje hijerarhije)• institucija slobodnog mandata• institucionalna zaštita zastupnika od izvršne vlasti: zastupnički

imunitet (sudski progon samo uz odobrenje parlamenta), nekažnjivost za iskaze u obavljanju zastupničke funkcije

• autonomno odlučivanje o unutarnjem ustrojstvu, pravilima rada i zasjedanju parlamenta (parlamentarni poslovnik)

• proceduralna pravila zaštite političke manjine (opozicije) u parlamentu – majoritarni ili konsenzualni sustav: udio opozicije u predsjedništvu parlamenta, opozicijski veto na poslovnik, odredbe o kvalificiranoj većini, velik broj plenarnih zasjedanja, udio opozicije u odborima, pravo na uvid u vladine akte, pravo pozivanja svjedoka

Glavne značajke parlamentarizma

• skupština postaje parlament (= predstavničko tijelo koje formira vladu)

• dva dijela izvršne vlasti: vlada i državni poglavar• državni poglavar (predsjednik) imenuje mandatara za

predsjednika vlade• predsjednik vlade predlaže ministre• vlada (kabinet) je kolektivno tijelo• ministri mogu biti zastupnici u parlamentu• vlada je politički odgovorna parlamentu• predsjednik vlade može državnom poglavaru predložiti

raspuštanje parlamenta• vlada je samo posredno odgovorna biračkom tijelu• parlament je žarište vlasti u političkom sustavu

Funkcije parlamenta

Glavne funkcije parlamenata:• predstavljanje društva• zakonodavstvo• usvajanje proračuna• formiranje vlade• nadzor nad radom vlade• deliberacija• regrutacija političke elite

Ustavne ovlasti Hrvatskog sabora (čl. 80)

Hrvatski sabor:– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, – donosi državni proračun, – odlučuje o ratu i miru, – donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike

Hrvatske, – odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, – raspisuje referendum, – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i

zakonom, – nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti

odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, – daje amnestiju za kaznena djela, – obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Raspuštanje Sabora

Hrvatski sabor se može raspustiti ovim postupcima:• odlukom većine svih zastupnika (tj. apsolutnom

većinom), samoraspuštanje (prema čl. 77. Ustava RH)• odlukom Predsjednika Republike, na prijedlog Vlade i uz

supotpis predsjednika Vlade i nakon savjetovanja s predsjednicima zastupničkih klubova parlamentarnih stranaka u slučaju da Sabor izglasa nepovjerenje Vladi ili da u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun (prema čl. 103. Ustava RH)

Elementi parlamentarne strukture

• Parlamentarni domovi (prvi i drugi dom, donji i gornji dom)

• Parlamentarni odbori

• Parlamentarne stranke (klubovi zastupnika, parlamentarne frakcije)

Bikameralizam:uloga gornjih domova

Razlozi postojanja gornjih domova u nekim političkim sustavima:• federalizam: potreba za jednakim zastupanjem svih federalnih

jedinica neovisno o broju birača• odmak od intenzivnih političkih sukoba i svakidašnjeg političkog

pogona (gornji domovi imaju duži mandat)• tradicija: ostatak staleškog predstavništva (Velika Britanija)Rasprostranjenost bikameralizma u demokratskim sustavima: oko

½ svih skupština; donji domovi u pravilu imaju primat (asimetrični bikameralizam)

Načini izbora članova gornjih domova:• neposredni izbori u teritorijalnim jedinicama• posredni izbori (zastupnička tijela federalnih jedinica)• funkcionalno predstavništvo (posredan izbor u društvenim

organizacijama)• nasljeđivanje• imenovanje (vlada, predsjednik države)

Simetrija ili asimetrija gornjih domova

Simetrija Lagana asimetrija

Jaka asimetrija

Belgija Italija _vicarska SAD

Australija Njema_ka Japan

Francuska Irska Kanada Nizozemska Austrija Velika Britanija

[Izvor: Klaus von Beyme, Die parlamentarische Demokratie , 3. izd., Westdeutscher Verlag, Opladen, 1999., str. 198]

Dvodomni sustavi u zapadnim demokracijamaZemlja Donji dom

broj _lanova , trajanje mandata

Gornji dom broj _lanova, na_in izbora _lanova , trajanje mandata

Austrija Nationalrat 183 , 4 g.

Bundesrat 64, p osredni izbori (pokrajinski parlamenti) , 5 ili 6 g.

Belgija Chambre des Représentants 150 , 4 g.

Sénat 71, n eposredni izbori (40 ), posredni izbori (21) i kooptacija (10), 4 g.

Francuska Assemblée nationale 577, 5 g.

Sénat 321, posredni izbori (departmani) , 9 g. (1/3 se mijenja svake 3 g.)

Irska Dail Eireann 166, 5 g.

Seanad Eireann 60, korporativni izbori (49) i imenovanje od strane premijera (11 ), 5 g.

Italija Camera dei deputati 630 , 5 g.

Senato 315, n eposredni izbori (25 g.) , 5 g.

Nizozemska Tweede Kamer 150, 4 g.

Eerste Kamer 75, p osredni izbori (pokrajinska vije_a) , 6 g.

Njema_ka Bundestag 598 + prekomjerni mandati, 4 g.

Bundesrat 69 Imenovanje (pokrajinske vlade) , varijabilno

_panjolska Congreso de los Diputados 350, 4 g.

Senado 256, n eposredni izbori (208) i imenovanje (48 iz pokrajinsk ih skup_tina), 4 g.

_vicarska Nationalrat 200 , 4 g.

Ständerat 46, n eposredni izbori u kantonima (2 zastupnika) i polukantonima (1 zastupnik) , 4 g.

Velika Britanija House of Commons 659, 5 g.

House of Lords 723, n aslje_ivanje (606), po polo_aju (27) i imenovanje (90), do_ivotno ili do odlaska s du_nosti

SAD House of Representatives 435, 2 g.

Senate neposredni izbori u saveznim dr_avama (po 2 sena tora) , 6 g.

Sastav i funkcije domova Američkog Kongresa

House of Representatives SenateNačin izbora u jednomandatnim okruzima u saveznoj državi (do 1913.

delegirani od strane skupštine

savezne države)

Dobna granica 25 godina 30 godina

Trajanjemandata 2 godine 6 godina (1/3 svake 2 godine)

Broj članova 435 100

Glavne ovlasti zakonodavstvo zakonodavstvousvajanje proračuna potvrda predsjedničkihpokretanje impeachmenta imenovanja

ratifikacija međunarod. ugovora

provedba impeachmenta

Politički fokus lokalni/funkcionalni nacionalni

Dvodomni parlamenti u Istočnoj Europi

Država Prvi dom

(broj zastupnika)

Trajanje mandata

(godina)

Drugi dom

(broj zastupnika)

Trajanje i vrsta mandata

(godina)

Istodobnost mandata

Poljska Sejm

(460)

4 Senat

(100)

4 (izbor) DA

Češka Zastupnički dom

(200)

4 Senat

(81)

6 (izbor 1/3 svake 2 godine)

NE

Slovenija Državna skupština

(90)

4 Državni savjet

(40)

5 (izbor u korporativnim jedinicama)

NE

Hrvatska

(1993.-2001.)

Zastupnički dom

(127-152)

4 Županijski dom

(68)

4 (63 izabrana regionalna predstavnika + 5 imenovano od predsjednika)

NE

Rumunjska Zastupnički dom

(345)

4 Senat

(140)

4 (izbor) DA

Rusija Državna duma

(450)

4 Savjet federacije

(178)

Varijabilno (po 1 predstavnik regionalne egzekutive i legislative)

NE

Bjelorusija Zastupnički dom

(110)

4 Savjet Republike

(64)

4 (regionalni predstavnici + 8 imenovano od predsjednika)

NE

Ovlasti Županijskog doma (1993-2001)

• predlaže zakone i raspisivanje referendum• raspravlja i daje mišljenje o pitanjima (zakonima) iz djelokruga

Zastupničkog doma• daje prethodno mišljenje o prijedlogu promjene Ustava i organskih

zakona• raspolaže suspenzivnim vetom: u roku od 15 dana po izglasavanju

zakona u Zastupničkom domu može ga vratiti na ponovno odlučivanje (odluka se donosi većinom glasova svih zastupnika)

• nadzire rad Vlade: zastupnička pitanja, može osnivati istražna povjerenstva

• predlaže članove i predsjednika Državnog sudbenog vijeća• Odlučuje o zahtjevu za zaštitu sudaca protiv odluke DSV-a o

razrješenju s dužnosti• predlaže članove Ustavnog suda

Plenarni rad parlamenta i parlamentarni odbori

Izvorna ideja parlamentarizma: primat plenarnog rada i parlamentarne debate (talking parliament); primjer: britanski parlament (tek 1979. uspostavlja stalne parlamentarne odbore)

Razvojna tendencija parlamentarnog rada: opadanje značenja plenarne debate, strože reguliranje rasprave , hijerarhija govornika, raste specijalizacija zastupnika i sve veče značenje rada u odborima; primjer: Kongres SAD (working parliament)

Funkcije parlamentarnih odbora:• aktiviranje “običnih” zastupnika (back benchers)• utvrđivanje tehničkih i proceduralnih detalja u zakonodavnom

procesu• savladavanje kompleksne materije, organizacija ekspertize• institucionalizacija utjecaja organiziranih društvenih interesa (SAD)

Parlamentarni odbori u zapadnoeuropskim demokracijama

Zemlja Broj odbora/pododbora

Izbor članovaodbora

Zakonodavna inicijativa

Pravo uvida u akte

Austrija 10 klubovizastupnika

da da

Belgija 15/14 parlament ne da

Danska 23 parlamentrazmjerno

ne ne

Finska 14 parlament da (samo neki) da

Francuska 6/6 parlamentrazmjerno

ne da

Italija 14/12 - ne ne

Nizozemska 30/19 predsjednik parlamenta razmjerno

ne ne

Norveška 13 klubovi zastupnika, parlament

ne ne

Njemačka 22 klubovi zastupnika razmjerno

ne ne

Portugal 19 klubovi zastupnika,predsjednik parlamenta

ne ne

Španjolska 13 predsjedništvoparlamenta

ne da

Švedska 16 parlament da da

Velika Britanija 14/17 selekcijski odbor ne ne

Odbori u parlamentima Istočne Europe

Država Broj parlamentarnih odbora

Estonija 10

Latvija 16

Litva 13

Poljska 28

Češka 13

Slovačka -

Mađarska 19

Slovenija 27

Hrvatska 29 + 1 (MIP)

Rusija 23

Bjelorusija -

Ukrajina 22

Rumunjska 16

Bugarska 20

Albanija 13

Makedonija 19

Plenarna zasjedanja zapadnoeuropskih parlamenata

Zemlja Broj dana plenarnih zasjedanja u godini

Austrija 39

Belgija 79

Danska 111

Finska 131

Francuska 149

Gr_ka 224

Irska 84

Italija 137

Luksemburg 77

Nizozemska 82

Njema_ka 62

Portugal 108

_panjolska 88

_vedska 123

Velika Britanija 167

Hrvatska (4. saziv) 85

Hrvatska (5. saziv) 77

[

Ostala radna tijela Hrvatskog sabora

• Nacionalni odbor kao radno tijelo za praćenje programa o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji:

15 zastupnika + 4 vanjska člana• Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa:

4 zastupnika + 3 vanjska člana• Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih

agencija:

6 članova iz reda uglednih javnih djelatnika• Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije

suzbijanja korupcije:

5 zastupnika + 6 vanjskih članova

Izaslanstva Sabora u međunarodnim parlamentarnim institucijama

• Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe:

10 zastupnika• Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za

europsku sigurnost i suradnju

6 zastupnika• Izvršni odbor Nacionalne grupe pri Interparlamenarnoj uniji

7 zastupnika• Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a

3 zastupnika• Izaslanstvo u  Skupštini Zapadnoeuropske unije

10 zastupnika• Ukupno: 36 mjesta u izaslanstvima

Sjednice nekih odbora u 4. sazivu Hrvatskog sabora

83

134

87 88 89

68

50

34

2925

0

20

40

60

80

100

120

140

Ustav,poslovnik i

politi_ki sustav

Zakonodavstvo Unutarnjapolitika i

nacionalnasigurnost

Financije idr_avni

prora_un

Gospodarstvo,razvoj i obnova

Obrazovanje,znanost ikultura

Ljudska pravai prava

nacionalnihmanjina

Europskeinegracije

Useljeni_tvo Ravnopravnostspolova

Klubovi zastupnika u Saboru

Rad zastupničkih klubova definiran je odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora prema kojima klub zastupnika u Saboru mogu osnovati:

• politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika,• dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno

najmanje tri zastupnika,• najmanje tri nezavisna zastupnika,• zastupnici iz reda nacionalnih manjina.Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a

zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada, uz njezin pristanak.

Shematski prikaz zakonodavnog postupka

PRVO ČITANJERaspravaGlasovanje

→ Odborima

ODBORIIscrpan pregledGlasovanje

→ U plenum

DRUGO ČITANJERaspravaGlasovanje

TREĆE ČITANJERaspravaGlasovanje

→ Drugom domu

DRUGI DOMPonavlja prethodni procesPrvom domu ili zajedničkom odboru oba doma (s izmjenama)

PRVI DOMPrihvaća ili odbacuje izmjene

ZAJEDNIČKI ODBORUsklađuje dvije verzijeGlasovanje

KONAČNA VERZIJAZAKONAPotpisom šefa državepostaje zakon

Zakonodavna inicijativa u nekim zapadnim parlamentima

Država Prijedlozi VladeN

UsvojeniN %

Prijedlozi zastupnika

N

UsvojeniN %

Austrija 74 71 96 40 20 50

Danska 171 151 88 89 5 6

Finska 259 253 98 238 3 1

Francuska 93 77 83 125 7 0,6

Grčka 128 98 77 19 0 0

Italija 418 214 51 1005 93 9

Njemačka 80 79 99 28 16 57

Španjolska 80 65 81 55 26 47

V. Britanija 57 53 93 100 10 10

Zakonodavna aktivnost Sabora u 4. sazivu

Uloga redovne i hitne procedure prilikom usvajanja zakona

[Izvor: http://www.sabor.hr ]

Formiranje vlade u parlamentarnom sustavu

• Koja će stranka ili stranke formirati vladu?

• Tko će biti premijer?

• Kakva će biti opća orijentacija vladinih politika?

• Koje stranke ili unutarstranačke frakcije će dobiti koje ministarske resore?

• Koje će osobe dobiti koje resore?

Postupak formiranja vlade u zapadnoeuropskim demokracijama

Država Trajanje(dana)

Formalninominator

Konzultacije o mandataru Utjecaj nominatorana imenovanje mandatara

Austrija 39 predsjednik prethodni premijer DA

Belgija 78 monarh prethodni premijer, stranački vođe, interesne grupe, predsjednikparlamenta

DA

Danska 15 monarh prethodni premijer, stranački vođe NE

Finska 55 predsjednik vođe parlamentarnih stranaka DA

Francuska 22 predsjednik - DA

Grčka 8 predsjednik - NE

Irska 23 predsjednik - NE

Italija 52 predsjednik stranački vođe, vođe parlamentarnih stranaka, interesne grupe

DA

Nizozemska 76 monarh stranački vođe DA

Norveška 30 monarh prethodni premijer NE

Njemačka 39 predsjednik - NE

Portugal 51 predsjednik stranački vođe DA

Španjolska 33 monarh stranački vođe DA

Švedska 24 predsjednik parlamenta

vođe parlamentarnih stranaka NE

VelikaBritanija

4 monarh - NE

Potvrda formiranja vlade u strankama i parlamentu

Država Potvrda koalicijskog dogovora Glasanje o investituri

Austrija stranačka vodstva NE

Belgija stranačka vodstva, stranačke konvencije

relativna većina za

Danska parlamentarne stranke NE

Finska stranačka vodstvaparlamentarne stranke

NE

Francuska NE NE

Grčka - apsolutna većina protiv (relativna većina za)

Irska stranačka vodstva relativna većina za

Italija NE relativna većina za

Nizozemska parlamentarne stranke relativna većina za

Norveška stranačka vodstva NE

Njemačka stranačka vodstvaparlamentarne stranke

apsolutna većina protiv (relativna većina za)

Portugal stranačka vodstva apsolutna većina za

Španjolska - apsolutna većina protiv (relativna većina za)

Švedska stranačka vodstvaparlamentarne stranke

apsolutna većina za

Velika Britanija - NE

Tipovi vlada u sustavima s čestim koalicijskim vladama u Zapadnoj Europi u 2. polovici 20. st.

Država Većinska jednostranačkavlada

Prevelikakoalicijskavlada

Minimalna pobjednička koalicijska vlada

Manjinskavlada

Ukupno

Austrija 4 2 6 1 13

Belgija 1 4 15 2 22

Danska - - 2 18 20

Finska - 17 5 10 32

Island - 2 10 2 14

Irska 4 - 3 5 12

Italija - 18 3 14 35

Nizozemska - 8 6 3 17

Norveška 4 - 3 8 15

Njemačka - 2 10 - 12

Švedska 1 - 5 10 16

Ukupno 14 54 77 73 218

Trajanje vlada u zapadnim demokracijama(2. polovica 20. stoljeća)

Država Broj vlada Prosječno trajanje vlada(u mjesecima)

Australija 27 22,4

Austrija 19 32,6

Belgija 32 17,7

Danska 30 20,0

Finska 42 13,5

Francuska 47 12,3

Grčka 41 11,6

Irska 21 30,2

Italija 48 12,1

Japan 38 15,9

Kanada 20 29,9

Nizozemska 20 30,1

Norveška 24 25,0

Njemačka 18 31,8

Portugal 15 14,2

Španjolska 7 31,5

Švedska 24 25,7

Velika Britanija 19 31,5

Hrvatske VladeTrajanje (mjeseci)

Predsjednik Vlade Mandatno razdoblje

Razlozi okon_anja mandata

Tip vlade

Stjepan Mesi_ 30.5.1990. -

24.8.1990. Odluka Predsjednika

Jednostrana_ka vlada

2,8

Josip Manoli_ 24.8.1990. -17.7.1991.

Odluka Predsjednika

Jednostrana_ka vlad a

10,8

Franjo Greg uri_ 17.7.1991. -12.8.1992.

Izbori Koalicija svih parlamentarnih stranaka

13

Hrvoje _arini_ 12.8.1992. -3.4.1993.

Odluka Predsjednika

Jednostrana_ka vlada

7,7

Nikica Valenti_ 3.4.1993. -7.11.1995.

Izbori Jednostrana_ka vlada

31,3

Zlatko Mate_a 7.11.1995. -27.1.2000.

Izbori Jednostrana_ka vlada

50,7

Ivica Ra_an I 27.1.2000. -30.7.2002.

Ostavka Koalicijska vlada 30

Ivica Ra_an II 30.7.2002. -23.12.2003.

Izbori Koalicijska vlada 16,8

Ivo Sanader I 23.12.2003. - 12. 1. 2008.

Izbori Manj inska koalicijska vlada

48,5

Ivo Sanader II 12. 1. 2008. - 6. 7. 2009.

Ostavka premijera Koalicijska vlada 18

Jadranka Kosor 6. 7. 2009. - - Koalicijska vlada 15,5

Prosje_no trajanje vlada

22,3

Nadzorna funkcija Hrvatskog sabora

Hrvatski sabor raspolaže sljedećim instrumentima nadzoranad radom izvršne vlasti i uprave (prema Poslovniku):• usmena zastupnička pitanja: ograničena na dvije minute

za vrijeme “Aktualnog prijepodneva” na početku svake sjednice Sabora, upućuju se članovima Vlade i drugim predstavnicima izvršne vlasti

• pismena zastupnička pitanja: predsjednik Sabora prosljeđuje ih Vladi, koja na njih mora odgovoriti u pisanom obliku u roku od 30 dana

• interpelacija: najmanje 10% zastupnika upućuje ju Vladi u pisanom obliku, Vlada mora odgovoriti u pisanom obliku u roku od 8 dana, mora se uvrstiti u sljedeću sjednicu Sabora, obvezatno se provodi rasprava, može se zahtijevati glasovanje o povjerenju

• istražno povjerenstvo: predsjedava predstavnik opozicije, pravo uvida u dokumente Vlade, obveza građana i državnih dužnosnika da svjedoče pred povjerenstvom (uređena su posebnim Zakonom o istražnim povjerenstvima

Istražna povjerenstva Sabora

1. Istražno povjerenstvo radi utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne zalihe i drugih državnih tijela u svezi s izvozom pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna, 25. 10. 1996.

2. Istražno povjerenstvo za ispitivanje okolnosti nastanka plana Lisica, utvrđivanje njegovih autora i motiva, 22. 12. 1998.

3. Istražno povjerenstvo radi utvrđivanja okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela SR Hrvatske za oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske dana 30. svibnja 1990., 2. 4. 1999.

4. Istražno povjerenstvo za ispitivanje činjenica u svezi s prodajom poduzeća Večernji list, d.d., Zagreb, 29. 3. 2000.

5. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi s izdanim državnim jamstvima kreditorima privatnog društva Brodogradilište Viktor Lenac d.d., sada u stečaju, 1. 10. 2004.

6. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi zaključenih ugovora između državnih tijela i tvrtki u vlasništvu ili djelomičnom vlasništvu dužnosnika, 4. 2. 2005.

7. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi nabave 39 vojnih kamiona od strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske u prosincu 2004. godine, 20. 2. 2009.

8. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom Ine, 23. 4. 2010.

Zaštita zastupničkog mandata: povlastica i imunitet

Dvije dimenzije zastupničkog imuniteta:• zastupnička povlastica (parliamentary

privilege): zaštita od pravnih radnji/kaznenog progona zbog izjava koje iznose tijekom obnašanja zastupničke dužnosti; prije svega zaštita slobode govora od tužbi i progona za klevetu i uvredu

• zastupnički imunitet (parliamentary immunity): zaštita od građanske i kaznene odgovornosti – uključujući i zaštitu od uhićenja – za djela počinjena izvan obnašanja zastupničke dužnosti– uhićenje i odgovornost mogući su samo uz odobrenje parlamenta

Uređenje zastupničkog imuniteta u hrvatskom Ustavu (čl. 75 Ustava)

Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili

kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti

kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo

ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.

Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da

se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor

Kombatibilnost zastupničkog mandata i ministarske funkcije

Kombinacija ministar/ zastupnik

Regrutacija ministara iz redova zastupnika: visoka

Regrutacija ministara iz redova zastupnika: umjerena

Obvezatna

Velika Britanija Irska

Dopu_tena

Belgija Danska Njema_ka Italija Gr_ka _panjolska

Finska Austrija

Nije dopu_tena

Luksemburg _vicarska

Francuska Norve_ka Nizozemska _vedska Portugal

Inkompatibilnost zastupničke dužnosti prema čl. 9 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 69/2003.)

• sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske

• sudac• državni odvjetnik zamjenik državnog

odvjetnika• pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog

pravobranitelja • predsjednik ili potpredsjednik Vlade

Republike Hrvatske, ministar ili drugi član Vlade Republike Hrvatske, zamjenik ministra, pomoćnik ministra

• ravnatelj državne upravne organizacije, zamjenik i pomoćnik ravnatelja državne upravne organizacije

• tajnik Vlade Republike Hrvatske, tajnik ministarstva, predstojnik ureda i ravnatelj agencije Vlade Republike Hrvatske

• predstojnik Ureda Predsjednika Republike

• predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost

• veleposlanik • generalni konzul • župan ili podžupan • gradonačelnik ili zamjenik

gradonačelnika Grada Zagreba• djelatna vojna osoba, službenik i

namještenik u Oružanim snagama• član uprave trgovačkog društva,

ustanove i izvanproračunskog fonda u pretežitom državnom vlasništvu

• čelnik pravne osobe koja je Saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće

Inkompatibilnost prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnihdužnosti (NN 163/2003.), čl. 11, Izmjene i dopune Zakona (NN 94/2004.):• više od 0,5% dionica trgovačkog društva: upravljačka prava prelaze na povjerenika koji nije u srodstvu/braku sa zastupnikom• član uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva (iznimka: trgovačka društva u državnom vlasništvu, a od posebnog državnog interesa, ali bez prava na naknadu)

Zastupnička uloga

Dva temeljna oprečna shvaćanja zastupničke uloge:• povjerenik, trustee = birači povjeravaju zadaću zastupanja općih

interesa zastupniku, koji slobodno odlučuje• izaslanik, delegate = birači izabiru zastupnika da zastupa njihove

interese, u odlučivanju je vezan interesima svoga izbornog tijela

Danas prevladava teorija slobodnog mandata, iako su realno zastupnici u većini parlamenata ograničeni smjernicama svoje stranke

→ • predstavnik stranačke politike, politico (H.Eulau/J.C. Wahlke,

The Politics of Representation, Sage, 1978.) = birači izabiru stranke čiji su programi u najvećoj mjeri sukladni njihovim interesima, a zastupnici provode taj program, u odlučivanju zastupnik je vezan naputcima stranačkog vodstva u parlamentu

Tipične uloge običnih članova Donjeg doma britanskog parlamenta

• odvjetnici politika: žele utjecati na nacionalnu politiku

• aspiranti na ministarske položaje:parlament kao odskočna daska za ministarsku karijeru

• predstavnici izbornih okruga: vide se u ulozi izaslanika svoje izborne jedinice

• parlamentarci: rade na ugledu institucije

Profesionalna struktura članova donjih domova 1990.-1992.

11

19

6

35

13

8

10

20

1111

1

11

7

22

25

6

10

26

18

15

26

11

16

10

3

1

10

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Australija Kanada Francuska SAD Velika Britanija

%

Pravnici Slu_benici u upravi Politi_ari Poslovna zanimanja Nastavnici Radnici

Udio žena u parlamentima u svijetuIzvor:Participation of Women in Political Life

http://www.ipu.org/PDF/publications/womenplus5_en.pdf

18,8% 19,5%

8,2%6,2%

15,7%13,6%

19,0%

16,5%

40,0%

12,0%

26,5%

16,0% 16,1%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

45,0%

50,0%

ameri_kedr_ave

arapskedr_ave

azijskedr_ave

europskedr_ave

nordijskedr_ave

pacifi_kedr_ave

afri_kesubsaharske

dr_ave

donji dom gornji dom