Procjena rizika - studomat.buildprotect.hr rizika-1.pdf · objekta ozna čava se kao opasna zona. ELEKTRI

PROCJENA RIZIKA

PROGRAM OSPOSOBLJAVANJAOVLAŠTENIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

rujan, 2015.god.

Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

PROCJENA RIZIKA je temeljni dokument kojom se ocjenjuje u kojoj mjeri je društvo osposobljeno da kontrolira razinu rizika od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, te drugih bolesti u svezi s radom.

- praćenje tehničko - tehnološkog razvoja u djelatnost,

- razvoj organizacije i upravljanja,

- pripremu i edukaciju radnika i ovlaštenika

ZNAČAJ PROCJENE RIZIKA

- temeljem procjene rizika propisuju se pravila zaštite na radu kojima seotklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti na mjestima rada i radnom okolišu

- nakon izrade procjene rizika i drugih elaborata predstoje vam ulaganjau objekte i tehnologiju(posebno ako se radi o tehnologijama koje ugrožavajuradni okoliš a posebno životni okoliš) koja će vam predstavljati nova ulaganja

- u tržišnoj ekonomiji PROCJENA RIZIKA određuje vrijednostdionica na burzi

- kupili ste firmu za određenu cijenu bez da se raspitate u kojoj mjeri je poslovanje firme usklađeno sa zakonskim okruženjem

IZRADA PROCJENE RIZIKA

• Poslodavac je obvezan imati izrađenu procjenu rizika za sve poslovekoje za njega obavljaju radnici i osobe na radu.

• prema članku 18. stavak 1.Zakona o zaštiti na radu (NN.71/14) i Pravilnika o izradi procjene rizika (NN.112/14) poslodavac je dužanizraditi PROCJENU RIZIKA

• Procjena rizika mora odgovarati postojećim opasnostima, štetnostimaodnosno naporima.

IZRADA PROCJENE RIZIKA

• prikupljanje podataka na mjestu rada

Postupak procjenjivanja rizika prema Pravilniku se sastoji od:

• analize i procjene prikupljenih podataka što uključuje:

• utvrđivanje opasnosti, štetnosti i napora,

• procjenjivanje opasnosti, štetnosti i napora,

• utvrđivanje mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti,štetnosti odnosno napora, i

• plana mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine opasnosti, štetnosti i napora koji mora sadržavati:

Plana mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine opasnosti, štetnosti i napora koji mora sadržavati:

• rokove – za realizaciju,

• ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera te

• način kontrole nad provedbom mjera.

Dokumentiranje procjene rizika.

Procjenjivanje rizika se provodi u skladu s Matricom procjene rizika prema općim kriterijima razine rizika (vjerojatnost, posljedica)

Rizik se procjenjuje kao:

• mali rizik,

• srednji rizik ili

• veliki rizik.

Prilikom izrade procjene rizika obvezno sudjeluju radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici i stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz pojedinih područja.

O procjeni kao i izmjenama i dopunama procjene rizika, na svojim sjednicama raspravlja odbor zaštite na radu koji prihvaća procjenu rizika ili predlaže ispravke te daje primjedbe i prijedloge.

Poslodavac je obvezan čuvati procjene rizika za poslove koje obavljaju radnici u pisanom ili elektroničkom obliku.

Procjena rizika mora biti dostupna radnicima za poslove koje oni obavljaju

POSTUPAK IZRADE PROCJENE RIZIKA

Sustav upravljanja zaštitom koncipiran je na način da se u razina rizika procjenjuje na elemente fizičke strukture, a ne na radna mjesta, i to:

• objekti, radni prostori i mjesta rada

• radna oprema – strojevi/uređaji

• poslovi – radne operacije

• opasne kemikalije - materijali

Kada se izradi procjena rizika za elemente fizičke strukture isti se dodjeljuju radnim mjestima iz organizacijske strukture čime se definiraju uvjeti koje radnici moraju ispunjavati kako bi kontrolirali razinu rizika.

Ovakav pristup posebno je značajan kod izmjene i dopune procjene rizika jer omogućava da se kod svake promjene na bilo kojem elementu fizičke strukture izrađuje procjena rizika za sva radna mjesta kojima su dodjeljeni izmjenjeni elementi fizičke strukture

PROCJENA RAZINE RIZIKA ZA

ELEMENTE FIZIČKE STRUKTURE

Napomena:Ovdje je važno je naglasiti da kod procjene rizika na elementima fizičke strukture morate procjeniti jesu li primjenjena sva pravila zaštite na radu (osnovna i posebna) o čemu će ovisiti razina rizika kojoj su radnici izloženi, odnosna koja se posebna i priznata pravila trebaju primjeniti u cilju kontrole razine rizika

OPASNOSTI, ŠTETNOSTI I NAPORI

I. OPASNOSTI:

MEHANIČKE OPASNOSTI

Alati

• ručni

• mehanizirani

Čvrsta zaštitna naprava


I. OPASNOSTI:


Strojevi i oprema


I. OPASNOSTI:


Sredstva za horizontalni prijenos

• prijevozna vozila: automobili, kamioni i dr.

• prijenosna sredstva: viličari

• samohodni strojevi: bageri, buldožeri i dr.

Radnici koji upravljaju osobnim motornim vozilima posjeduju vozačke dozvole B kategorije, te zdravstvenu i psihofizičku sposobnost sukladno Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozača (NN. 01/11 i 110/12).

Radnici koji upravljaju viličare i građevinskim strojevima moraju ispunjavati posebne uvjete sukladno članku 3. točka 2. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN.5/84)

Sredstva za vertikalni prijenos:

• dizalice

• transporteri

Rukovanje predmetima

Ostale mehaničke opasnosti


I. OPASNOSTI:


Radnici koji upravljaju dizalicama, transporterima moraju ispunjavati posebne uvjete sukladno članku 3. točka 5. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN.5/84)

Procjenjuje se opasnost od dijelova s opasnim površinama (oštri rubovi i sl.). U ovod dijelu opasnost se može prevenirati vještinama radnika za rukovanje predmetima.

OPASNOSTI OD PADOVA

Pad predmeta

Pad radnika i drugih osoba:


I. OPASNOSTI:

• u dubinu

• s visine

• na istoj razini

• s visine iznad 3 metra

Visina objekta (podesta) s kojeg može pasti predmet podjeli s tri. Primjer: 10 m/3 = 3,3 m oko objekta označava se kao opasna zona.

ELEKTRIČNA STRUJA

• otvoreni električni krug

• ostale električne opasnosti


I. OPASNOSTI:

POŽAR I EKSPLOZIJA


I. OPASNOSTI:

• Eksplozivne tvari

• Zapaljive tvari

Visina objekta (podesta) s kojeg može pasti predmet podjeli s tri. Primjer: 10 m/3 = 3,3 m oko objekta označava se kao opasna zona.

TERMIČKE OPASNOSTI

• Vruće tvari

• Hladne tvari


I. OPASNOSTI:

II. ŠTETNOSTI:

KEMIJSKE ŠTETNOSTI

Otrovi

• nemetali

• organski spojevi


• metali

Korozivi

• kiseline

• lužine

• drugi korozivi


II. ŠTETNOSTI:

KEMIJSKE ŠTETNOSTI

Nadražljivci

• lako topivi u vodi

• slabo topivi u vodi

• odmašćivači

• drugi nadražljivci


II. ŠTETNOSTI:

KEMIJSKE ŠTETNOSTI

Zagušljivci:

• inertni

• kemijski

• organske prašine biljnog porijekla

• organske prašine životinjskog porijekla


II. ŠTETNOSTI:

KEMIJSKE ŠTETNOSTI

Senzibilizatori:

Fibrogeni:

• silicijev dioksid


II. ŠTETNOSTI:

KEMIJSKE ŠTETNOSTI

• ostali fibrogeni

• azbest

Mutageni


II. ŠTETNOSTI:

KEMIJSKE ŠTETNOSTI

Karcinogeni

Teratogeni

• zarazni materijal


II. ŠTETNOSTI:

BIOLOŠKE ŠTETNOSTI

• zaraženi ljudi

• zaražene životinje

• opasne biljke

Buka


II. ŠTETNOSTI:

FIZIKALNE ŠTETNOSTI

• kontinuirana buka

• diskontinuirana buka

• ometajuća

� granična vrijednost izloženosti L(EX,8h) = 87 dB(A)

� gornja upozoravajuća granica L(EX,8h) = 85 dB(A)

� donja upozoravajuću granicu L(EX,8h) = 80 dB(A)

• impulsna buka

Vibracije


II. ŠTETNOSTI:


• Vibracije koje se prenose na ruke

• Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

• vibracija šake - ruke koja prelazi graničnu vrijednost Aeq 5 m/s2

• šaka - ruka koja prelazi upozoravajuću vrijednost Aeq 2,5 m/s2

• Potresanja

• vibracija cijelo tijelo koja prelazi upozoravajuću vrijednost Aeq 0,5 m/s2

• vibracija cijelo tijelo koja prelazi graničnu vrijednost Aeq 1,15 m/s2

Promijenjeni tlak


II. ŠTETNOSTI:


• povišeni tlak

• sniženi tlak

• promjene tlaka

Nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti


II. ŠTETNOSTI:


• rad na otvorenom

• vrući okoliš

• visoka vlažnost

� Ako je temperatura zraka veća od 35 °C tada nema izmjene topline konvekcijom ni radijacijom. Tada ostaje mogućnost odavanja topline evaporacijom – znojenjem

� Ako je pri toj temperaturi i relativna vlažnost zraka visoka onda nema izmjene topline tada ubrzo može doći do sloma mehanizama termoregulacije– prvenstveno kardiovaskularnog sustava i zatajenje rada bubrega

� Svaki daljnji porast temperature jezgre koja odašilje temperaturu za 1 °C dovodi do porasta metabolizma za 20 – 30 % što ubrzava daljnji porast temperature tijela i kad je temperratura 44 – 45 °C dolazi do smrti

Nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti


II. ŠTETNOSTI:


• pojačano strujanje zraka

• hladan okoliš

• česte promjene temperature

• nepovoljni učinci umjetne ventilacije

- ne smije biti veća od 0,5 m/sec - zimi

- ne smije biti veća od 0,8 m/sec - ljeti

- nestrujavanje na glavu ne veće od 0,2 m/s

Ionizirajuće zračenje


II. ŠTETNOSTI:


• rendgensko zračenje

• otvoreni radioaktivni elementi

• zatvoreni radioaktivni elementi

Neionizirajuće zračenje


II. ŠTETNOSTI:


• UV zračenje (A, B, C)

• toplinsko IC zračenje

• mikrovalno zračenje

• lasersko zračenje

• elektromagnetsko polje vrlo niskih frekvencija

Osvijetljenost


II. ŠTETNOSTI:


• nedovoljna osvijetljenost

• blještanje

• ostale fizikalne štetnosti

Statički: prisilan položaj tijela pri radu


III. NAPORI:

STATODINAMIČKI NAPORI

• stalno sjedenje

• stalno stajanje

• pognut položaj tijela

• čučanje, klečanje

• rad u skučenom prostoru

• držanje ruke iznad glave

Dinamički: fizički rad


III. NAPORI:

STATODINAMIČKI NAPORI

• ponavljajući pokreti sa i bez primjene sile

• brzi rad

• dizanje i nošenje tereta

• guranje i vučenje tereta

• težak fizički rad

• ostali dinamički napori

OCJENA TEŽINE RADA

Kod ocjene težine rada potrebno je analizirati slijedeće elemente koji utječu na indeks težine:

• temperatura u radnom prostoru (T6)

• ergonomske uvjete na mjestu rada (T4)

• težinu tereta koju radnik podiže i prenosi (T2)

• položaj tijela kod ručnog prenošenja tereta (T3)

• radno iskustvo radnika (T5)

• vremensko određivanje opterećenja – ponavljanje pokreta (T1)

Za izračun indeksa ukupnog opterećenja koristimo se slijedećim jednadžbom:

UO = T1 (R2+T3+T4+T5+T6)

Poslovi pri kojima je stupanj opterecenosti veci od 40 bodova spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.

Poslodavac mora tako oblikovati radna mjesta da izracunata opterecenost ne prelazi 50 bodova.

Primjer:

- vremensko određivanje opterećenja (T1) ponavljanje 200- 500 puta= 6

- težinu tereta koju radnik podiže i prenosi (T2) 30 – 40 kg. = 7

- položaj tijela kod ručnog prenošenja tereta (T3) tijelo zakrenuto = 4

- ergonomske uvjete na mjestu rada (T4) neergonomski uvjeti = 1

- radno iskustvo radnika (T5) više od 12 mjeseci = 0

- temperatura u radnom prostoru (T6) nema zagrijavanja = 6,02

UO = 6 (7+4+1+0+6,02)

UO = 108,12

Vrlo veliko opterećenje – velikamogućnost nastanka zdravstvenihoštećenja zbog ručnog prenošenjatereta.

Radno mjesto je s posebnim uvjetima

Primjer rješenja:

- vremensko određivanje opterećenja (T1) ponavljanje 200- 500 puta= 6

- težinu tereta koju radnik podiže i prenosi (T2) do 10 kg. = 1

- položaj tijela kod ručnog prenošenja tereta (T3) tijelo bez zakrenanja = 1

- ergonomske uvjete na mjestu rada (T4) neergonomski uvjeti = 1

- radno iskustvo radnika (T5) više od 12 mjeseci = 0

- temperatura u radnom prostoru (T6) zagrijavanja prostora = 0

UO = 6 (1+1+1+0+0)

UO = 18

Radno mjesto nije s posebnim uvjetima

Povećano opterećenje – mogućnostprekomjernog opterećenja kod radnika

sa smanjenom radnom sposobnošću.

Nepovoljan ritam rada


III. NAPORI:

PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI

• rad na normu

• ritam uvjetovan radnim procesom

• neujednačen ritam

Poremećen bioritam


III. NAPORI:


• noćni rad Članak 69. Zakona o radu

Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana

Noćni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada.

Radnik koji na temelju rasporeda radnog vremena svoj rad obavlja kao noćni radnik, može biti raspoređen u noćni rad samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova u noćnom radu sukladno Pravilniku o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika (NN. 32/15)

Poremećen bioritam


III. NAPORI:


• produljeni rad Članak 65. Zakona o radu

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Remećenje socijalnih potreba


III. NAPORI:


• terenski rad

• rad na daljinu

Odgovornost za živote ljudi i materijalna dobra

• rukovođenje

• upravljanje prijevoznim sredstvima

Visoka vjerojatnost izvanrednih događaja


III. NAPORI:


• požar

• eksplozije

Otežan prijam informacija

• zvučni signali i znakovi

• svjetlosni signali i znakovi

Radni zahtjevi


III. NAPORI:


• neodgovarajući kvantitativni zahtjevi

• premali utjecaj na rad

• zahtjev za visokom kvalitetom rada

• izolirani rad

• monotoni rad

• komunikacija s osobama

• mobing

NAZIV RADNOG MJESTA

ANALIZA RADNOG MJESTA

RADNI PROSTOR

Sadržaj programaosposobljavanja

Zaduženj aOZS

Posebni uvjetiStrojevi i

uređaji

Plan za smanjenje razine rizika

Analiza radnog mjestapo grupama opasnosti

MJESTA RADA

RADNE OPERACIJE

Napomena: Na radnom mjestu mogu se dodati više elemenata fizičke strukture

OPASNE KEMIKALIJE

OPIS POSLOVA

OCJENA RAZINE RIZIKA

MATRICA RIZIKA

VJE

RO

JAT

NO

ST

MALO VJEROJATNO

VJEROJATNO

MATRICA PROCJENE RIZIKA

VRLO VJEROJATNO

MALO ŠTETNO SREDNJE ŠTETNO IZRAZITO ŠTETNO

UČESTALNOST TRAJANJE

MALI RIZIK (1)

MALI RIZIK (1)

SREDNJI RIZIK(2)

MALI RIZIK (1)

SREDNJI RIZIK(2)

VELIKI RIZIKA(3)

SREDNJI RIZIK(2)

VELIKI RIZIKA(3)

VELIKI RIZIKA(3)

Malo vjerojatno: Ne bi se trebalo dogoditi tijekom cijele profesionalne karijere radnika.

Vjerojatno: Može se dogoditi samo nekoliko puta tijekom profesionalne karijere radnika.

Vrlo vjerojatno: Može se ponavljati tijekom profesionalne karijere radnika

(1) Malo štetno: Ozljede i bolesti koje ne uzrokuju produženu bol (kao npr. maleogrebotine, iritacije oka, glavobolje itd.).

Vjerojatnost

Učestalost, trajanje

(2) Srednje štetno: Ozljede i bolesti koje uzrokuju umjerenu, ali produžene bol ili bol koja se povremeno ponavljaju (kao npr. rane, manji prijelomi, opekotine

drugog stupnja na ograničenom dijelu tijela, dermatološke alergije itd.).(3) Izrazito štetno: Ozljede i bolesti koje uzrokuju tešku i stalnu bol i/ili smrt (kao na

primjer amputacija, komplicirani prijelomi, profesionalna bolest,gubitakradne sposobnosti)

SADRŽAJ PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN

OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA

POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

STROJEVI I UREĐAJI – RADNA OPREMA

ISPITIVANJA U RADNOM OKOLIŠU

OSTALA ISPITIVANJA

OPASNE KEMIKALIJE

Documents

Procjena rizika - studomat.buildprotect.hr rizika-1.pdf · objekta ozna čava se kao opasna zona. ELEKTRI