Upload
draganjovan8682
View
301
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
UTICAJ POSLOVANJA NA PRIVREDNI SISTEM SRBIJE UVOD Promene sa kojima se suoavaju kompanije na
poetku ovog veka rezultat su uticaja vie faktora. Prvi faktor je globalizacija ogroman porast razmene i raspoloivost novih2
proizvoda i usluga, kao i dramatino poveanje mobilnosti inostranih investicija, kretanja ljudi i meunarodne konkurencije.3
Sledei faktor je uticaj savremenih komunikacijskih tehnologija. Brze promene svih oblika tehnologije omoguavaju brz pristup brojnim4
nainima komunikacija, uz niske trokove, to vodi otvaranju trita potroaima irom sveta. Ova dva faktora su uticala na promenu5
moi na tritu, od proizvoaa ka potroau ili krajnjem korisniku. U tom kontekstu, raspoloivost informacija u kompaniji, kao i6
odreivanje globalnih marki proizvoda i usluga postaje fenomen globalnog trita. Kljune rei: globalizacija, politika, sistem,7
meunarodna konkurencija, komunikacijske tehnologije, mo na tritu 1. PRISTUP FENOMENU GLOBALIZACIJE8
POSLOVANJA Najizraeniji trend dananjeg poslovanja jeste rastua globalizacija trita i usluga irom sveta. Ovo se odnosi na9
sve, od avioprevoznika do automobila, od bankarstva do brze hrane, od odee do kompjutera, od deterdenata do pelena za bebe, od10
elektronike do liftova, od sokova do softvera. Kompanije, bilo da su amerikog, japanskog ili nekog drugog nacionalnog porekla, ostvaruju11
sve vei deo prodaje na meunarodnim tritima. Opte usmeravanje kompanija svih vrsta u pravcu internacionalnih12
trita rezultiralo je nastankom veeg broja trita proizvoda, koja su po dometu vie globalna ili regionalna nego domaa. Dakle,13
trita koja su nekad bila ograniena nacionalnim prostorima sada su dobila meunarodne dimenzije.14
Strateki kurs Srbije je integracija u EU i izlazak domaih preduzea i privrede na evropsko i svetsko trite u konkurenciji velikog15
broja uspenih, izvoznoorijentisanih preduzea iz drugih zemalja, multinacionalnih kompanija sa svetski poznatim16
proizvodima brendovima, moderno organizovanim firmama sa primenom najsavremenije informatike17
tehnologije i moderno dizajnirane organizacione strukture, veoma obrazovanim, strunim i iskusnim menadmentom.18
Zadatak domaih preduzea je vrlo sloen i zahteva dobru pripremu, izbor adekvatne strategije, fleksiblnost u poslovanju,19
elastinost organizacione strukture, promiljen trini nastup, kompetentan rukovodei kadar, razvijen marketing20
program koji prati aktivnosti preduzea. Savremeni privredni tokovi u svetskoj privredi, a pogotovu kretanja u okviru regionalnih21
integracija, postaju sve dinaminiji i unapred usmeravani, koordinacijom ekonomske politike u meunarodnim ekonomskim22
regionalnim integracijama. Nauno-tehnika revolucija postavila je tehnoloki faktor u ulogu najbitnijeg pokretaa privrednog razvoja i23
pokrenula snaan proces reindustrijalizacije razvijenih zemalja Zapada, i ne samo njih. U takvim uslovima, uz rast meuzavisnosti24
nacionalnih privreda i uz sve izraeniju potrebu opiranja amerikoj i japanskoj konkurenciji (u pojedinim visokotehnolokim25
oblastima dominacije) gotovo je zavren proces formiranja jedinstvenog unutranjeg trita, EU, odnosno evropskog privrednog prostora.26
Proces globalizacije, zahvaljujui prevshodno dostignuima sredstava saobraaja i veza, pretvorio je nau27
planetu u globalno selo. Stvorile su se ogromne mogunosti koje pruaju podela rada i uporedne prednosti zemalja. Standardizacija je28
sutina procesa globalizacije svetske proizvodnje i trgovine. Samo prihvatanje standarda ne znai da su iezle prepreke za njihovu29
potpunu i stvarnu primenu u svim zemljama. Razlozi za to su razliiti jezici, valute i njihova stabilnost, nivo ekonomskog razvitka, tradicija, kultura ali i30
regionalno zatvaranje u pojedinim delovima sveta. Stvaranje evropskog ekonomskog prostora je proces koji traje, ali i31
dobija na dinamici. Sigurno je da e, kada to trite postane zaista jedinstveno, svi oni koji na njemu rade biti suoeni s mnogo eom32
konkurencijom nego do sada, pa mnogi u toj konkurentskoj utakmici nee izdrati ni opstati. Stvaranjem jedinstvenog33
evropskog prostora doi e do poveanja produktivnosti rada i unutranje podele rada u zemljama EPP, to e jo vie ojaati evropska34
meunarodna preduzea u proizvodnom, tehnolokom i marketinkom smislu. Znaaj meunarodnih35
aktivnosti preduzea svake nacionalne ekonomije, a pogotovu malih zemalja, je nesumnjiv i ujedno kljuni faktor36
razvoja i rasta u savremenim uslovima. Meutim, srpsko iskustvo je po mnogo emu bilo tokom niza godina praeno mnogim37
zabludama, negativnim rezultatima, optereeno zastarelim pristupima i neefikasnim reenjima.38
Integracija Evrope potvruje stav da klasini pojmovi o suverenitetu postepeno gube smisao, a da interesi dominiraju i postaju univerzalni39
principi savremenog sveta. Dakle, evropske promene pruaju preduzeima vee anse, ali one istovremeno upozoravaju da e40
se snositi jo vee posledice za promaaje i neadekvatno ponaanje. Preuzimanjem, kupovanjem i udruivanjem sa41
drugim preduzeima, pokuavaju se dostii veliine neophodne za opstanak na novom tritu i konkurentnost. To42
se sprovodi na razliite naine: od koncentracije na jednu lokaciju i prednosti to ih nosi masovna proizvodnja, do stvaranja grupa na vie lokacija. Upravljanje43
promenama i marketing strategija, kao preduslov meunarodnog poslovanja treba izvesti u krajnje nepovoljnom44
domaem i meunarodnom okruenju. Devastacija trita, prodaje i nabavke, kao i druge nevolje koje su pratile nau zemlju u poslednje45
dve decenije, doveli su do toga da se veina naih preduzea nalazi u poodmaklim stadijumima strategijske i operativne krize.46
Strategijsku krizu karakteriu ugroenost i erozija potencijala rasta, dok su indikacije operativne krize visoki trokovi, nedostatak inputa47
kao i ugroena likvidnost. Stalno poveavanje sloenosti upravljanja preduzeem, intenziviranje konkurencije,48
zahteva opta i posebna znanja, umea i vetine za donoenje upravljakih odluka. 2. RAZVOJ PROCESA GLOBALIZACIJE I49
NOVE TENDENCIJE U POSLOVNOM OKRUENJU Nova naunotehnoloka revolucija, informatika tehnologija, sve50
vie razvija meunarodnu podelu rada povezujui nacionalne ekonomije u jedinstvenu celinu preko svetskog51
trita. Dananji svet karakterie dominacija transnacionalnih kompanija, snano dejstvo drave u privredi i globalizacija52
svetske privrede. Proces globalizacije poinje formiranjem Severnoamerikog sporazuma o slobodnoj trgovini NAFTA (SAD,53
Kanada, Meksiko), Evropske unije, Istono-Azijska Unija (Japan i tzv. mali azijski tigrovi). Izmeu njih se vodi borba za dominaciju na54
svetskom tritu u svetskoj privredi. To uslovljava internacionalizaciju proizvodnje i kapitala u cilju ostvarivanja profitnog interesa.55
Ovaj proces se intezivira posle 70ih godina 20. veka. Tako finansijski kapital najrazvijenijih zemalja sveta uspeva povezati56
svaku taku (nacionalnu ekonomiju, preduzee) na zemaljskoj kugli, u jedno ,,globalno selo".1
1
Transnacionalne57
kompanije uklapaju svoj interes u dravni interes koliko je to god mogue, mada je prisutan izvestan sukob interesa. Naime,58
transnacionalne kompanije ele odrati svoju autonomnost maksimalno u cilju ostvarivanja profitnog interesa, zbog ega je i59
mogue da u nekim zemljama transnacionalne kompanije predstavljaju lokomotive razvoja, do onih koje vode tekim posledicama60
njihovog poslovanja. Danas se obino govori o svetskoj privredi, kako privredi transnacionalnih kompanija, koje posle 80-ih godina61
20. veka, kontroliu preko 50% svetske proizvodnje, 2/3 svetske trgovine, 3/4 meunarodnog transfera tehnologije, s tendencijom daljeg62
rasta. Primetno je, da se interesovanje gotovo svih zemalja sveta prebacuje sa ideoloko-politikog i vojnog kompleksa na ekonomskotehniko-tehnoloki63
razvoj. Zavisnost izmeu zemalja uspostavlja se preko novih tehnologija i finansijskih tokova (izvoz kapitala i proizvodnje).264
2
Imperativ razvoja nauke i tehnologije - informatika tehnologija, telekomunikacije, biotehnologija, genetski inenjering i sl.65
ubrzavaju proces globalizacije svetske privrede i dovode do meuzavisnosti u svetskoj privredi, koja se razliito odnosi na razvijene66
i nerazvijene zemlje. Dovoljno je napomenuti da razvijene zemlje razliito preferiraju saradnju sa ostalim zemljama. Njima odgovara saradnja67
oko snabdevanja sirovinama i energijom, jeftinom radnom snagom, korienje apsorpcionih mogunosti trita nerazvijenih68
zemalja i sl, to sve skupa ima za posledicu poveanje jaza izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja. Pre 100 godina taj jaz je bio69
6:1, pedesetih godina 20 veka 18:1, krajem 20. veka vie od 35:1, uz realne pretpostavke da e taj odnos poetkom 21. veka biti 47:1.70
Uz to prisutna je prezaduenost zemalja u razvoju, demografska eksplozija, i visok stepen nezaposlenosti, kao i nagomilavanje71
problema uslovljeni izvozom prljave tehnologije i nuklearnog otpada iz razvijenih u nerazvijene zemlje sveta. Dakle, globalizacija se72
uvukla u sve pore naih ivota, to e rei da je u principu ekonomske prirode, a prema MMF-u, ona oznaava veoma brzu integraciju73
ekonomije irom zemaljske kugle, prevashodno preko trgovine, finansijskih tokova, razmene tehnologije, informativne mree74
i meukulturnih i istorijskih naslea kretanja. Globalizaciju pospeuje sve bolji i efikasniji transport, komunikaciona i informaciona75
tehnologija, to sve skupa omoguava vei obim proizvodnje uz snienje trokova proizvodnje, brzinu i rastojanje kojima se prenosi roba sa76
jednog mesta na drugo, uz smanjenje trokova takve razmene, s jedne strane, i potpunije zadovoljavanje ukusa i potronje77
kod potroaa sa stanovita veeg izbora razliitih vrsta proizvoda i usluga, s druge strane. Globalizacija je prisutna u itavom78
svetu ukljuujui i podruje na kome mi ivimo. Jednostavno reeno, globalizacija i tranzicija su meusobno79
povezani, tim pre to se putem tranzicije oivljava trite i privatno vlasnitvo kao preduslov demokratizacije drutva. Stoga80
vlade svesno menjaju politiku smanjenja i eliminisanja prepreka da bi se kretanje robe, kapitala i usluga nesmetano81
odvijalo, pogotovo kada vlast kroz sopstveno delovanje sazna koliko ih takve barijere kotaju. S druge strane, mone kompanije82
menjaju svoju strategiju poslovanja i stavljaju akcenat na rast profita kroz smanjenje trokova, a ne preko poveanja83
cena roba i usluga. Iako globalizacija ima za cilj stvaranje jedinstvenog svetskog trita, ono nosi sa sobom i neke veoma znaajne negativne84
posledice, posebno za nerazvijene zemlje sveta. Tako se na primer, vei deo trgovine odvija unutar tri pomenute integracione celine85
- regiona (NAFTA, Evropska unija, Azijska unija) a ne izmeu zemalja koje pripadaju razliitim integracionim celinama.86
Istraivanja pokazuju da e zemlje lanice OECD kupiti robu iz svoje zemlje dva i po puta pre, nego da takvu robu kupi u drugoj zemlji. To87
znai, da se veina trgovine odvija unutar tri regiona, a ne izmeu svih regiona, to upuuje na zakljuak da ipak postoje bitne88
razlike u cenama istih proizvoda u razliitim zemljama. Iz svih pobrojanih nedostataka globalizacije, najbolniji je89
problem ve pomenuti jaz izmeu bogatih i siromanih. Prema statistikim podacima, odnos izmeu prihoda 20% najbogatijih i90
20% najsiromanijih zemalja se smanjio sa 15:1 na 13:1 u poslednjih trideset godina. Uz to, samo poreenje nije najbolje jer91
okosnicu globalizacije ne ini ba 20% najbogatijih zemalja, nego znatno manji broj, gde najznaajnije mesto ima 6-792
(grupa od 7 najrazvijenijih zemalja sveta). Tako globalizacija uveava mo multinacionalnih kompanija, pogotovo kada se93
zna da neke multinacionalne kompanije imaju vee prihode od pojedinih drava, mada i ova poreenja imaju nedostatak jer se94
porede razliiti podaci, prodaja i BDP. Ipak, najvea zamerka globalizaciji je to to je ona ocenjena kao pogubna za95
radnike. Krilitaca bie vie posla nosi sa sobom smanjenje plata. Radnici manje mogu uticati na uslove rada, a pregovaraka mo96
im opada. I sa ove strane, veina ulaganja odlazi u bogate zemlje. Tako je, na primer, 81% sredstava koje je Amerika plasirala van zemlje u97
zemljama koje imaju visoka primanja, a manje od 1% odlazi u zemlje gde su lini dohoci niski, mada su plate koje daju multinacionalne98
kompanije u zemljama sa niskim i srednjim linim primanjima u proseku 1,8 do 2 puta vea od prosenih plata u tim zemljama. Iz99
svih pobrojanih nedostataka globalizacije, najbolniji je problem ve pomenuti jaz izmeu bogatih i siromanih.3
3
Dobrica Vesi, Specifini oblici upravljanja ljudskim resursima, Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd, 2009, str. 233.
100
Meutim, glavna zamerka globalizaciji je da nisu sve zemlje profitirale globalizacijom, ve su i izgubile, pogotovo zemlje101
koje su bile protiv globalizacije. Ovo tim pre to zemlje koje su prihvatile globalizaciju nailaze na problem liberalizacije trgovine koja do102
dananjeg dana nema minimum elemenata fer pleja. I dalje bogate zemlje postavljaju prepreke uvozu poljoprivrednih i tekstilnih103
proizvoda, primarnih sirovina, obue i sl. iz nerazvijenih zemalja, gde ove zemlje imaju komparativne prednosti. Ove104
prepreke ili zabrane uvoza kotaju zemlje u razvoju preko 100 mlrd. godinje, to je dva puta vie od ukupne pomoi koje ove zemlje105
primaju. Informatika revolucija i snaan razvoj tehnologije i komunikacija doprinose visokom stepenu pokretljivosti106
kapitala koji doprinosi razvoju bogatih, a destabilizuje zemlje u razvoju. im se uoe prvi oblici krize, bogate zemlje, zahvaljujui107
mobilnosti kapitala, uspevaju da izvuku svoj kapital, to onda krizu jo vie produbljuje i ubrzava, dok je u nekim zemljama povlaenje kapitala108
od strane multinacionalnih kompanija bila kap koja je prelila au i izazvala ozbiljne ekonomske krize. Konstantan protekcionizam u4 Pero Petrovi, Privatizacija - iskustva Srbije i zemalja u tranziciji, igoja tampa, Beograd, 2006.
4
109
razvijenim zemljama, koji je evidentan, uprkos stalnoj prii o slobodnoj trgovini, u stvari je rezultat stava koji prevladava u110
razvijenim zemljama da je liberalizacija zapravo injenje ustupaka drugim zemljama. Najbolji primer za ovo je uvoenje carina na111
uvoz elika od strane Amerike administracije i protivmere EU i drugih zemalja. Ipak, na irenje globalizacije u poslednjoj deceniji112
je svakako najvie uticala navodna briga za bezbednost, u svakom moguem smislu. Dovoljno je pomenuti 11. septembar 2001.113
godine u Americi i to dovesti u kontekst vee kontrole i manje mobilnosti kapitala i ljudi koji prelaze iz jedne u drugu zemlju. U tom114
kontekstu, bezbednost zemlje se moe upotrebiti kao argument da drave moraju biti ekonomski nezavisne i same proizvoditi115
materijalna dobra od strateke vanosti, to bi u budunosti moglo imati dalekosene negativne posledice po meunarodnu116
trgovinu. Globalizacija je zavrnica integracije trita irom sveta. Multinacionalne kompanije su preduzea koja posluju simultano u117
mnogim zemljama. Globalizacija odraava jeftinije trokove transporta, bolju informacionu tehnologiju, i oslobaajuu118
politiku smanjenja barijera izmeu zemalja, sa ciljem postizanja efikasnosti iz visoke skale i specijalizacije. Multinacionalne119
kompanije prodaju istovremeno u mnogim zemljama. One takoe mogu, ako ele, i da proizvode u svetu gde je proizvodnja najeftinija, i uivaju120
korist obima ekonomije, mada e ipak prodavati mali deo na mnogo razliitih trita. Ovo ima tri efekta. Prvo, smanjuje ulazne barijere u121
odreenim zemljama. Strani multinacionalni potencijalni prodavac ne mora da nastoji da osvoji veliki deo trita, i zbog toga ne mora122
da mnogo smanjuje cenu da bi dostigao obim ekonomije, to proistie iz uspeha globalne trgovine. Drugo, mala domaa preduzea, ranije123
zatiena ulaznim barijerama, sada se suoavaju sa veom meunarodnom konkurencijom, i mogue je da ne preive. Tree,124
vea konkurencija, po proizvoaima sa niskim trokovima proizvodnje, dovodi do niih granica profita i niih cena. Ipak, ako postoji125
samo nekoliko multinacionalnih kompanija, one mogu izbaciti iz posla domaa preduzea koja proizvode po viim cenama, i onda se126
meusobno sudarati kako bi ponovo podigli cene. Neke od rasprava o globalizaciji aludiraju na to koji od ova dva127
ishodaje dominantan: da poetna cena pada ili da mogua naredna cena raste. 3. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE I128
MULTINACIONALNE KOMPANIJE Tehnoloki progres i konkurencija (kombinovani sa procesom liberalizacije) snizili su barijere za129
meunarodne tokove roba i usluga i faktora proizvodnje, te je povean interes za meunarodnu specijalizaciju doveo do nagle130
ekspanzije meunarodnih ekonomskih transakcija. Treba imati u vidu da su osnovni nosioci globalizacije poslovanja131
transnacionalne kompanije, te se akcenat u globalnom poslovanju stavlja na kreiranje strategijske i konkurentske132
prepoznatljivosti, u to irim razmerama (ne beei od neophodnih lokalnih prilagoavanja). Dugoroni poslovi133
ekonomske kooperacije s inostranim partnerima treba da predstavljaju strateki razvojni cilj kako pojedinanih134
preduzea tako i privrede u celini (sa mikro i makro razvojnog aspekta). Ova strategija treba, da u najveoj moguoj meri, bude usklaena sa135
strategijom razvoja ekonomskih odnosa sa inostranstvom i strategijom tehnolokog razvoja. Treba imati u vidu nove tendencije u136
meunarodnom poslovnom okruenju koja imaju ulicaj na poslovanje preduzea:5
globalizacija, regionalizacija,5 Pero Petrovi, Marketing strategija i meunarodno poslovanje preduzea, Institut za spoljnu trgovinu, Beograd, 1995, str. 53.
137
strategijske alijanse i dr. U narednim godinama oekuje se rast vezane trgovine, vrlo razliitih i sloenih meunarodnih transakcija koje se138
odvijaju u razliitim pojavnim oblicima, a cilj je da se uvoz na domae trite nadoknadi, komepenzira, izvozom na strano trite.139
Istovremeno, procenjuje se da e poslovi vezane trgovine postati sve kompleksniji, a tehnike usavrenije, uz veu orijentaciju na140
svi i povratne kupovine. Za ukljuivanje privrednih subjekata u meunarodne tokove ekonomska politika treba da141
stvori odredene preduslove: motivisanost preduzea za obavljanje meunarodnog poslovanja, marketing142
orijentisanost preduzea, na domaem i globalnom tritu, adekvatna razvijenost medunarodnog informacionog143
sistcma, orijentisanost preduzea na efektivnost, a ne samo na efikasnost poslovanja, strategijski pristup meunarodnom144
tritu rada, usluga, kapitala i informacija, sprega tehnoloke i marketing strategije i inovacije u strategiji i strukturi145
preduzea. 4. GLOBALIZACIJAI RAZVOJ SRPSKIH PREDUZEA U organizaciji privrede kao i trci za sticanje konkurentskih prednosti, svetski trendovi afirmiu146
kvalitet a ne kvantitet rasta. Strategijske alijanse su vrlo atraktivna ali i nuna forma savremenog privredivanja. Ukljuuju vrlo147
sloen proces istraivanja i upravljanja uopte a ne samo promenama. Strategijske alijanse se formiraju u cilju proirenja trita i148
stabilizacije privreivanja privrednih subjekata. Ovim alijansama se ostvaruje sinergija po osnovu kombinovanja149
asimetrinih kompetentnosti, te pacifikuju konkurenciju (mreom unakrsnog vlasnitva i eliminisanjem150
partikularizma). Strategijske alijanse preko dinamizma suprotnosti interesa ine obazrivim sve ukljuene partnere i time doprinose brem privrednom151
razvoju. U tom smislu strategijske alijanse mogu da odigraju znaajnu ulogu u osposobljavanju jugoslovenskih preduzea za152
efikasno ukljuivanje u svetske procese kretanja kapitala i transfera tehnologije. Osim toga, njihovim efikasnijim153
koricenjem treba da doprinese svojinsko transformisanje naih preduzea i tome prilagoen sistem upravljanja (smanjenja154
transakcionih trokova, umesto pojedinanog nastupa naih preduzea). Zatim, strategijske alijanse doprinose stvaranju tehnolokih i155
vertikalnih mrea, konzorcijalnih sporazuma, naroito u oblasti istraivanja i razvoja. Globalizacija izaziva6 Branko Rakita, Meunarodne marketing strategije, Nauna knjiga, Beograd, 1999.
6
trita
156
internacionalizaciju poslovanja i globalizaciju preduzea. Razvojno ponaanje preduzea je uslovljeno stanjem trita proizvoda i157
kapitala, razvojem inovacija i organizacionih formi. Uglavnom, u savremenim uslovima (preteno kao trka za sticanje konkurentskih158
prednosti) sve vie se potvrduje kvalitet, a ne kvantitet rasta preduzea. Nagli razvoj tehnologije, s jedne strane, i159
liberalizacija zakonske regulative s druge strane, afirmiu povezivanje preduzea u stalnoj tenji da se prilagoavaju160
poslovnom okruenju, i u tom pravcu preduzea povezivanjem (jaanjem meusobne zavisnosti) poveavaju161
konkurentsku poziciju na tritu. Dakle, pod uticajem globalizacije, stvaraju se strategijske alijanse i koalicije na osnovu kojih (putem sinergije) se povaava rast svih162
preduzea ukljuenih u poslovne alijanse. Upravo strategijske alijanse pretpostavljaju vrlo fleksibilne oblike strategije163
(marketing aranmani, licenciranje, istraivanje i razvoj, nabavka, franizing, zajednika ulaganja,164
konzorcijumi i slino) u smislu: poveanje obima prodaje (proirivanjem granica trita), pristup savremenim165
tehnologijama, sinergetski efekti (kombinovanje asimetrinih prednosti firmi), pristup retkim resursima, relativiziranje166
(olakanje) uslova ulaska na nova trita, intenziviranje meunarodnog poslovanja (kapitala i znanja). Strategijske7 Ibid., str. 126.
7
167
alijanse su, dakle, vrlo fleksibilna i atraktivna forma za realizaciju razvojnog ponaanja preduzea. Kombinovanje168
ekonomije obima i ekonomije irine sve vie zahteva drugaije poslovanje i organizacione aranmane kojima se samostalnost i169
samodovoljnost preduzea svesno podreuje propulzivnijem privreivanju. Dakle, umesto konkurentskih sudara zasnovanih170
na soliranju, trae se putevi koji e voditi pacifikaciji konkurencije, odnosno ispomaganju u otklanjanju barijera. Ukljuena171
preduzea imaju mogunost kombinovanja asimetrinih prednosti tako da obezbede obostrane koristi u nastupu na nova172
trita, s jedne strane, i tehnoloka podruja, s druge strane. Time se sve vie afirmiu modaliteti kombinovanog rasta, umesto173
istog internog ili esternog rasta. Razvojno ponaanje preduzea se sve vie oslanja na vei broj partnera i specijalne oblike saradnje, u cilju da174
ouva svoju vitalnost, odnosno da povea otpornost na udare sa trita. U tom smislu razvojno ponaanje preduzea i175
unutranja konfiguracija su u korelaciji sa relativiziranom samostalnou, samodovoljnou i granicama eksternog rasta.176
Savremeno preduzee ostvarivanjem sinergije moe da ostvaruje puteve svoga razvoja irokim spektrom mogunosti,177
koristei asimetriju u odnosima meu delovima, suptilne manevre na planu restruktuiranja poslovnog portfolia i zasnivanja veza sa okruenjem.8
8
Radovan Kneevi, Marketing, Beogradska poslovna kola, Beograd, 2006.
178
Prema tome, strategijske alijanse sve se vie javljaju kao racionalan oblik razvojnog ponaanja savremenog preduzea u179
njegovom nastojanju da se prilagodi izmenjenim trinim, tehnolokim i drutvenim trendovima. Procesi180
proliferacije poslovanja i razvezivanja preduzea vode ka ustanovljavanju raznih oblika saradnje u realizaciji181
odreenih poduhvata. Brojnost formi i potencijalnih partnera omoguavaju da se kroz alijanse obezbedi iroka182
skala koristi za ukljuene partnere. Oblici saradnje u alijansama, utvruju se zavisno od prirode posla i oekivanih rezultata. Tako one mogu obuhvatiti:183
sporazumno ulaganje kapitala (jedne u akcije druge firme), licenciranje, franizing, zajednika ulaganja, pruanje184
pomoi u proizvodnji, marketingu, istraivanju i razvoju. Uglavnom se koristi od alijansi mogu klasifikovati 9 1. kao sledee:9 Slobodan Filipovi, Globalizacija poslovanja i strategije menadmenta transnacionalnih kompanija", Novac i razvoj, br. 30-31/1996, str. 31.
185
Olakanje pristupa tri tu prodaje i nabavke (sporazumna realokacija pojedinih proizvoda): kombinovani186
nastup na odredena trita uz prevazilaenje barijera, promocija odredenih proizvoda uz vre aranmane, otvaranje, razvoj i187
kontrola kanala distribucije, ostvarivanje stabilnijih i kvalitetnijih izvora, snabdevanje sirovinama, komponentama i proizvodnim uslugama.188
Efikasnije upravljanje proizvodnjom (neutralisanje uskih grla, usavravanje proizvodnih procesa i transfer proizvodnog know-how): ravnomernije189
zapoljavanje kapaciteta, korienje superiorne kompetentnosti partnera, promocija novih proizvodnih procesa (pronalazaka).190
Koristi na podruju upravljanja proizvodom (uveanje vrednosti proizvoda odnosno efikasnije kompliciranje ponude):191
blagovremen razvoj proizvoda i iznoenje proizvoda na trite (licenca ili drugi oblik), efikasnije kreiranje istraivake i marketing pomoi192
(disperzija rizika), obezbeenje distribucije i postprodajne usluge, smanjenje trokova proizvodnje i marketinga u193
kompletiranju standarda, poveanje imida proizvoda (zajednikim oglaavanjem). Jaanje i efikasnije upravljanje194
tehnologijom (skupa i neizvesna tehnoloka istraivanja lake podnose alijanse): unakrsnim licenciranjem razvodnjavaju se195
trokovi, proiruje se istraivaki horizont, obezbeenje kritine mase istraivaa, involviranje vie partnera (bri196
proces difuzije inovacija), podsticaji za efikasniju realizaciju istraivanja. Sticanje i jaanje upravljakog i197
organizacionog know-how: razvoj novih upravljakih znanja, promocija nove kulture i organizacije poslovanja, unapreenje198
internog preduzetnitva. Jaanje finansijske snage: odreeni aranmani poveavaju ili ubrzavaju priticanje prihoda: znaajno199
se smanjuju odreeni izdaci za finansiranje pojedinih aktivnosti, razvodnjavanje trokova i rizika olakava finansijsku200
poziciju. Jaanje razvojnog potencijala: interni faklori (proizvodnja, marketing, istraivanje i razvoj), eksterni faktori201
(prevazilaenje barijera ulaska u grane, korienje anticipiranih mogunosti). Korienje alijansi za svrhe jaanja trine snage202
preduzee moe da se svede na: Individualno ispomaganje: pomaganje partnerima (potroai, distributeri,203
snabdevai. konkurenti) sa osnovnom idejom da se pomaui njima pomogne sebi u osiguranju ili proirivanju trita prodaje i nabavke.204
Stvaranje strategijskih mrea" (kolektivne snage): preko viestranog povezivanja grupe nezavisnih firmi, nastoji se205
obezbediti zajednika korist, mree koje su zasnovane na vertikalnom povezivanju (odnosno dodajnoj vrednosti koja206
otpada na svakog partnera u lancu), mree za zajedniko korienje tehnologije, mree za realizaciju multidisciplinarnih207
institucija, mree koje se zasnivaju na unakrsnom vlasnitvu. 5. EFIKASNOST POSLOVANJA SRPSKIH PREDUZEA U TRINIM208
USLOVIMA Razvijenost i funkcionalna sposobnost trita meri se njegovom konkurentnou. Tri bitna faktora odreuju209
konkurentnosti trita: otvorenost privrede prema inostranoj konkurenciji ili stepen liberalizacije spoljno- trgovinske razmene, prisustvo210
monopolskih i oligopolskih struktura u privredi, efikasnost antimonopolskog zakonodavstva. U sutini, konkurentsko211
trite podrazumeva visoko efikasnu privredu i preduzea, da bi izdrali konkurenciju na domaem i212
inostranom tritu. U tom smislu uloga drave je na sledeim aktivnostima: potpuno i planski otvaranje privrede i liberalizacija213
spoljnotrgovinske razmene (redukovanje visokih carinskih i vancarinskih zatitnih mehanizama), razbijanje vetaki214
stvorenih proizvodnih konglomerata i stimulisanje razvoja konkurentnih proizvodaa u delatnostima gde dominiraju monopolske215
strukture, dopuna antimonopolskog zakonodavstva (u primeni i sprovodenju). S druge strane, marketing ima najznaajniju ulogu u identifikovanju216
atraktivnih podruja poslovne aktivnosti, koja omoguava ostvarivanje konkurentske prednosti, identifikovanje217
mogunosti, ukoliko u preduzeu ne postoje snage za njihovo iskoriavanje. Marketing znanje kao vetina (know218
how) je neto to treba dodati jednoj ekonomiji da bi se stimulisao rast i razvoj. Marketing se smatra komponentom koja esto nedostaje u219
formuli razvoja. Kada se doda marketinko znanje i vetina, poslovanje e se prilagoditi potrebama trita a vei rast e slediti.220
Sva sloenost okruenja tangira i koncept upravljanja preduzeem, jer je trino orijentisano preduzee, prirodno, zavisno od okruenja, te veliki deo promena svoje221
unutranje konfiguracije menja zajedno sa promenom sistema veza sa okruenjem. Mogunosti i opasnosti za poslovni uspeh preduzea222
formiraju se u dinamizmu eksternih faktora, te je i upravljanje rastom i razvojem predominantno obeleeno odlukama iz223
domena ureivanja odnosa preduzea sa sredinom. Strategijsko upravljanje se odnosi na utvrivanje ciljeva preduzea i takvih224
veza sa okruenjem koje: omoguavaju da sledi te ciljeve, uvaavaju i usklauju mogunosti preduzea, da preduzee bude225
kontinuelno responzivno prema zahtevima okruenja. Uslonjavanje delatnosti, organizacione strukture i sistema vez a preduzea sa10 str. 57. Pero Petrovi, Marketing strategija preduzea, Institut za spoljnu trgovinu, Beograd, 1995,
10
226
okruenjem iniciralo je potrebu izgradnje tzv. paradigme strategijskog upravljanja koja u prvi plan stavlja ekstrovertni227
pristup, tj. anticipiranje tokova dogaaja u okruenju i osposobljavanje preduzea da, shodno tome, uspostavi228
produktivan i rentabilan odnos izmeu svoje delatnosti i izazova okruenja. Potom, amorfnost i turbulentnost okruenja sve vie229
afirmiu potrebu osposobljavanja preduzea da jaa svoju fleksibilnost, tj. sposobnost da blagovremeno iskoristi mogunosti,230
odnosno uz najnie trokove izbegne nepovoljne okolnosti u svom poslovanju. Tu je u pitanju potreba osposobljavanja preduzea da231
posluje u neizvesnosti koju nameu uslovi diskontinuiteta, te da predvia iznenaenja. Jedan od najvanijih momenata u232
razvijanju operativne strategije je prilagoavanje spoljnim faktorima okruenja. Vie bitnih momenata233
karakteriu savremene uslove poslovanja koji relativiziraju znaaj pojedinih opcija u strategijskom upravljanju (sagledavanju234
budunosti) rastom i razvojem preduzea, neke bi mogle biti: okruenja uslovljava dve krajnje opcije: da11 Momilo Milisavljevi, Ponaanje preduzea na globalnom tritu", Marketing, 2002, str. 6.
11
dinaminost
235
inicira nove trendove i promene (stvarajui, kroz proces inovacije nove proizvode i trita), brani postojeu poziciju (interna defanziva,236
fleksibilnost, tj. strategija korak po korak). diversifikacija delatnosti je sve ea (naroito koncentrina) u nastojanju da237
povea fleksibilnost, i osim postizanja ekonomije obima ostvarivanje tzv. ekonomije irine (scope economics) - kod238
diversificiranog preduzea (kroz njegovo organizaciono struktuiranje i koordinaciju delatnosti) stvaraju se uslovi za239
efikasnije obavljanje nekih zajednikih aktivnosti, odnosno ostvaruje sinergija u upravljanju (od zadatog portfolio delatnosti ostvaruje240
se vie od zbira individualnih strategija organizacionih delova u multiproizvodnom preduzeu); poveanje stepena241
internacionalizacije poslovanja i infiltriranje na vienacionalna trita. Ovakva orijentacija afirmie meunarodni marketing i242
strategijske opcije etnocentrinog, policentrinog i geocentrinog pristupa meunarodnoj poslovnoj aktivnosti;243
poveanje veliine i uslonjavanje delatnosti preduzea komplikuje probleme upravljanja usklaivanje nivoa244
decentralizacije i efikasnosti upravljanja (disperzija aktivnosti i internacionalizacija poslovanja zahtevaju245
uvaavanje specifinosti svake delatnosti i trita i njihovo efikasno ukljuivanje u optu strategiju preduzea). To uslovljava primenu246
portfolio koncepta i inauguraciju multidivizione organizacione forme; savremeno preduzee uvaava stremljenja i regulative247
drutvenoekonomskog sistema, te se kod opredeljivanja pravca, metoda i tempa rasta moraju ukljuiti i eksterna ekonomija i248
prioriteti u razvoju drutva. Preduzee se tretira kao vor proirenog drutvenog sistema koji ukljuuje razliite konstitutivne249
podsisteme kao to su: investitori, zaposleni, kupci, javnost, dobavljai i preprodavci; razvoj tehnologije i trita tangira proizvodnu i250
marketing filozofiju savremenog preduzea te ga tera na preispitivanje granice i strukture prostornog horizonta251
poslovanja. (Razvoj tehnologije, sistema upravljanja proizvodnjom kao i nivelacija potreba potroaa omoguavaju da se prostor za rast i252
razvoj trai na podruju modularne proizvodnje, grupne tehnologije i globalizacije trita); poveana ulaganja253
u istraivanje i razvoj kao i u opremanje i modeliranje upravljakog informacionog sistema, uslovljeno je irenjem254
prostornog i produavanjem vremenskog horizonta i u upravljanju savremenom proizvodnjom i marketingom. (da255
bi se preduzee osposobilo da ivi u uslovima neizvesnosti i upravljanja iznenaenjima, insistira se na oslanjanju na tzv.256
kontingentno, vievarijantno, uslovno planiranje koje bi omoguavalo da preduzee zahvaljujui fleksibilnosti i257
razvijenom informacionom sistemu, reaguje na opasnosti i anse uvek po planu, a ne na bazi inercije ili iznuenih poteza 6. PRISTUP258
GLOBALNOM TRITU SRPSKIH PREDUZEA Proces formulisanja globalne strategije u sutini je aktivnost stavljanja u odnos i usklaivanje259
kompetentnosti preduzea sa mogunostima i opasnostima u meunarodnoj sredini. Pristup globalnom tritu zahteva260
odgovarajui miks poslovnih funkcija, prilagoen ciljevima koji ele da se ostvare. Razliita ciljna trita imaju razliite etape u261
ivotnom ciklusu meunarodnog proizvoda. Analiza globalnog i individualnih nacionalnih i regionalnih trita osnova je da se262
definiu ciljevi i strategije za svako trite, predviajui njihovu meuzavisnost. Akcenat je na balansu izmeu globalnih,263
regionalnih i nacionalnih slinosti i razlika. Ciljevi preduzea pomau da se donese odluka o izboru atraktivnih trita, a pri tome264
su prisutne tri vrste ciljeva:12
kratkoroni i dugoroni prinos na investicije (profit i tok gotovine), uee na tritu (sposobnost12 Ibid., str. 6.
265
suoavanja sa konkurencijom), ulaz na tzv. vodea trita (posebno je bitan cilj u inicijalnoj fazi). Za poslovni uspeh na globalnom266
tritu potrebno je da preduzee raspolae odgovarajuim potencijalom. Na globalnom tritu i strunost i izvori preduzea267
bitno determiniu politiku, strategiju i strukturu preduzea. Pristup globalnim tritima pretpostavlja i razumevanje osnovnih determinanti nacionalne268
konkurentske prednosti. Karakter konkurencije i izvori konkurentske prednosti razlikuju se ne samo po granama ve i po segmentima269
(grupacijama) grane. Preduzea osvajaju i odravaju konkurentsku prednost poboljanjem, inovacijama i ukupnim uspehom.270
Prema Porteru etiri faktora doprinose naciji da uobliava sredinu u kojoj domaa preduzea konkuriu da unaprede ili271
ogranie kreiranje konkurentske prednosti: uslovi faktora - pozicija nacije u faktorima proizvodnje (struna radna snaga i272
infrastruktura), uslovi tranje karakter domae tranje za proizvode i usluge grane, povezane i podravajue grane - prisustvo ili273
odsustvo grana koje snabdevaju ili su povezane (a koje su meusobno konkurentne), strategija, struktura i rivalitet preduzea - uslovi u274
nacionalnoj privredi koji usmeravaju stvaranje, organizovanje, upravljanje preduzeem, kao i karakter domaeg rivaliteta.275
Porterova analiza determinanti nacionalnih prednosti, pokazuje da se uslovi za poslovni uspeh stvaraju prvo u nacionalnoj276
privredi, odnosno na domaem tritu. Dakle, najbitniji razlog meunarodnog uspeha je intenzivna konkurencija meu277
preduzeima unutar domaeg trita. Mnogi autori navode vie strategijskih opcija na globalnom tritu, odnosno razliite varijacije278
generikih strategija (vostvo u trokovima, diferenciranje i fokus - na osnovu trokova ili diferenciranja) koje se koriste na279
domaem tritu. Osnovne strategije, na globalnom tritu su: visokog uea
13
globalna strategija (veliko dominantno preduzee ekonomija13 Todorovi, Jovan, uriin, Dragan, i Janoevi, Stevo, Strategijski menadment, Ekonomski fakultet, Beograd, 2004.
280
veliine), globalna strategija lokalnog uea (velika preduzea strategijsko diferenciranje), strategija globalne nie"281
(nedominantno velika i mala preduzea fokusiranje proizvoda), Potom, mogu se izdvojiti i etiri naina ostvarivanja282
konkurentske prednosti: globalna mega preduzea (opsluuju svetsko trite), preduzea orijentisana na283
geografske nie" (izbor ciljnih potroaa), tzv. evropski specijalisti (prisutna na nacionalnim i regionalnim tritima) odnosno regionalni specijalisti,284
preduzea korisnici portfolia" (velika diverzifikacija). Ove etiri strategije nisu meusobno iskljuive. Meutim, jedno od285
kljunih pitanja pri odluivanju u nastupu na novim tritima je da se pouzdano odgovori na pitanje da li preduzee ima konkurentnu286
prednost i da li je ona od koristi na novim tritima U traenju pouzdanog odgovora na ovo pitanje sa marketing aspekta koristi se287
kombinacija: interne analize, analize konkurencije, i eksterne analize. Na osnovu sagledavanja konkurentske14 Pero Petrovi, Savremena poslovna diplomatija, Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd, 2008, str. 104.
14
288
prednosti moe se ii na traenje adekvatnih strategija nastupa na novim tritima. Smatra se, da su dobre one strategije koje se289
zasnivaju, s jedne strane - na kompetentnosti preduzea, a sa druge - na kritinim faktorima uspeha u grani. Globalna290
orijentacija znai da se preduzee ne ograniava samo u poslovnim aktivnostima na poznatim ili tradicionalnim tritima, ve i na291
nova atraktivna nacionalna trita (pri emu je bitno izabrati pravo vreme i pravi nain nastupa na novim tritima). Neki autori u tom smislu292
navode est tipova strategija: nastup na tritu sa irokom linijom proizvoda visokog kvaliteta (lideri u kvalitetu), inovatori (osobenost je veliko uee novih15 Ibid., str. 211-215.
15
293
proizvoda), preduzee sledi integrisanu strategiju (integracija, koncentracija potroaa), preduzee sledi294
strategijsku orijentaciju na ua trita (proizvodi nieg kvaliteta i skromniji marketing napor), preduzee orijentisano na trinu niu"295
(manji broj potroaa sa relativno uom linijom proizvoda), sinergetska grupa (orijentisana na relativno manju irinu trita sa manjim brojem novih296
proizvoda). 7. NEOPHODNOST INTERNACIONALIZA CIJE POSLOVANJA SRPSKIH PREDUZEA Savremena trita su dosta izloena297
protekcionistikim merama, pa tradicionalne forme ulaska postaju sve skuplje i neizvesnije, te internacionalizacija meunarodnih298
operacija i aktivnosti van sopstvenog nacionalnog prostora gotovo da nema alternative u koncipiranju ekonomskih odnosa299
sa inostranstvom. Nije vie dovoljno imati samo izvoz ili ulaganja u inostranstvu kao jedinu strategiju, te su mnogim preduzeima potrebne odreene proizvodne300
mogunosti, kako u zemlji tako i u inostranstvu, da bi mogla da se bave meunarodnim poslovanjem. S druge strane, preduzea koja301
izaberu da prvo razviju domae trite pre ukljuivanja na meunarodna mogu sebe zatei totalno blokiranim od strane dobro302
uvrenih konkurenata usmerenih da opsednu njihova sopstvena domaa trita. Meutim, svako preduzee, pre303
svega, kod ukljuivanja u meunarodne tokove mora da vodi rauna o svim elementima poslovnog okruenja. Na304
mikro nivou, to bi praktino znailo, da se posebno istie nekoliko implikacija znaajnih za svaki privredni subjekt usmeren na305
globalnu scenu danas: afirmacija novih konkurenata, novih metoda konkurencije na svim delovima i u svim segmentima306
meunarodnih trita, pojava novih trita (i zemalja sa izvoznom ekspanzijom), pojava novih izvora ponude (po niim cenama),307
pojava novih potencijalnih partnera za proizvodnju i/ili marketing aranmane (dodatna aktivnost ali ujedno i razliita308
u odnosu na partnerstvo sa industrijalizovanim zemljama), suavanje dosadanjih proizvodnih linija tradicionalnih309
proizvoaa (traei trini prostor za one stavke gde mogu imati izvesne komparativne prednosti), ekonomija obima je310
neophodna preduzeima (proizvodnja u serijama kako bi mogla konkurisati na meunarodnim tritima), preduzea moraju311
ii u znaajnom stepenu, na internacionalizaciju svojih proizvodnih i marketing napora i resursa, u cilju opstanka na meunarodnim312
tritima. S druge strane, posmatrajui u globalu nain realizovanja meunarodnih operacija i danas, ukljuivanje u313
meunarodne tokove, preduzea iz skoro svih zemalja karakterie se korienjem irokog aspekta, varijacija i kombinacija, tako u314
pristupu (u poreenju sa samo 10-15 godina) te je danas sve tee pronai krupna ili vienacionalna preduzea koja potpuno sama,315
individualno preduzimaju odreene meunarodne aktivnosti. Ako i ima takvih, onda se oni realizuju u samom procesu316
internacionalizacije. Iako je proces internacionalizacije preduzea faznog karaktera, postoji velika razlika u mogunostima profilisanja317
inostranih operacija meu raznim preduzeima pod uticajem niza faktora: veliine preduzea, politike preduzea prema inostranim16 Mile Jovi, Meunarodni marketing, Savremena administracija, Beograd, 2000, str. 31.
16
318
grupacijama, duina vremena provedenog u operacijama u inostranstvu, industrijska grana kojoj pripada preduzee, vrsta319
proizvoda, broju i specifinosti zemalja u kojima se posluje, karakteristike domicilne zemlje, odnosno specifinosti320
nacionalne ekonomije. Meutim, profil inostranih operacija preduzea nije jednom zauvek dat, ve je podloan stalnim321
promenama u vremenu i po sadraju, usled ulaska na nova trita, promena metoda poslovanja na starim tritima, naputanje jedne322
vrste poslovnih aktivnosti na starim tritima bez preduzimanja ostalih, kao zamena za prethodne, itd. Zato se i mogu praviti razlike u323
dubini i irini angaovanja u inostranim operativnim zahvatima. To je, u stvari, stepenovanje internacionalizacije324
preduzea (u odnosu na to koju vrstu poslovne prakse konkretno preduzee primenjuje u svojim aktivnostima van nacionalnih325
granica), prema stepenu internacionalizacije prodaje (IDS), stepenu internacionalizacije proizvodnje (IDM),stepenu326
internacionalizacije imovine (IDA), i stepenu internacionalizacije dohotka, odnosno profita (IDP). U smislu faza ukljuivanja i327
angaovanja preduzea mogu se modelirati etiri tipa moguih orijentacija na meunarodnom tritu: etnocentrina328
(domae trite) orijentacija, policentrina (na trite vie zemalja) orijentacija, regiocentrina (regionalna orijentacija)329
orijentacija, geocentrina (svetsko trite) orijentacija. Meunarodni tokovi roba, usluga, znanja i kapitala danas su se toliko330
upleli u sve pore privrednog ivota na svim nivoima, da se u sve veoj meri mora raunati sa elementom inostranosti u planiranju,331
organizovanju i sprovoenju sopstvenih ekonomskih aktivnosti u najobuhvatnijem smislu. Internacionalizacija332
i multilateralizacija ovih tokova, pritom, poveava u takvim uslovima znaaj uspostavljanja i odravanja ekonomskih veza333
na meunarodnom planu u bilo kom vidu, stepenu i obimu. Internacionalizacija poslovanja i nastanak tzv. multinacionalnih ili334
transnacionalnih preduzea, aktuelizuje pitanje odnosa vrha preduzea i njegovih organizacionih delova, odnosno335
centrale i filijala. U okviru veeg broja modaliteta, esto se praktikuju: meunarodna diviziona struktura, globalna proizvodna336
struktura, matrina struktura. Modaliteti zavise od strukture delatnosti, njene geografske disperzije i preferisanog stila upravljanja,337
odnosno od disperzije aktivnosti, lokacije i nivoa samostalnosti organizacionih delova. U optem smislu, put internacionalizacije338
preduzea poinje usvajanjem meunarodnog koncepta marketinga. U uem smislu, put internacionalizovan ja privredne339
delatnosti poinje prvim prenosom proizvodnje u oblast inostrane nacionalne privrede, odnosno prvi prenos proizvodnje u340
inostranstvo znai prvi korak na putu nastajanja meunarodne firme. 8. NAIN I PROCEDURE OSVAJANJAINOSTRA341
NOG TRITA Postoji vie naina ulazaka i modela osvajanja inostranih trita. Neke od ovih naina opredeljuje tip (veliina i342
struktura) trita na koje se ulazi u cilju obavljanja odreenog biznisa. Neke pak opredeljuje tip i sadraj biznisa koji se implementira na343
konkretnom tritu. U svakom sluaju i tip trita i sadraj biznisa predstavljaju relevantne inioce koji utiu na stav preduzetnika na344
koji e nain ostvariti uspeh na inostranom tritu. Ukoliko bismo eleli da sistematizujemo odreene naine i modele moemo zakljuiti da su se u345
praksi uspeno pokazali i dokazali sledei strateki pristupi inostranih poslovnih nastupa. To su u osnovi dva strateka pristupa: globalni i nacionalni346
odnosno multinacionalni. Globalni pristup ostvaruje se na sledei nain: globalnim osvajanjem vie linija proizvoda (brani) i/ili usluga 347
primenom strategije masovnog marketinga na globalnim osnovama; globalnim fokusiranjem na348
odreene linije proizvoda primenom strategije diferenciranja na globalnim osnovama; globalnim349
fokusiranjem na odreene segmente kupaca primenom strategije segmentacije na gpobalnim osnovama;350
globalnim fokusiranjem na odreene trine nie - primenom strategije pozicioniranja na globalnim osnovama.351
Nacionalni odnosno multinacionalni pristup osvajanja inostranog trita ostvaruje se takoe na sledee naine: Osvajanjem vie linija proizvoda, i/ili usluga na352
jednom ili na nekoliko nacionalnih trita primenom strategije masovnog marketinga na nacionalnim inostranim tritima; fokusiranjem na izvesne linije proizvoda i/ili353
linije usluga na odreenim nacionalnim tritima primenom strategije, diferencijacije na nacionalnom354
odnosno nacionalnim tritima; fokusiranjem na izvesne segmente kupaca na odreenim nacionalnim355
tritima primenom strategije segmentacije na nacionalnom tj. nacionalnim tritima; fokusiranjem na prosperitetne356
trine nie na odreenim nacionalnim tritima primenom strategije pozicioniranja u pojedinanim357
nacionalnim/multin acionalnim relacijama; fokusiranjem na specifinim nacionalnim tritima zatitnog karaktera. Svaki znaajniji358
poslovni poduhvat zahteva studiozno promiljanje i precizan strateki nastup, koji se moe izvoditi na razliite naine. sa razliitim359
sredstvima i razliitim metodama. Tip i sadraj nastupa opredeljen je sa jedne strane karakterom trita, na kome se nastup360
izvodi, a sa druge strane opredeljen je i poslovnim ciljevima koji se ele ostvariti, kao i poslovnim mogunostima. preduzetnika, i361
njegove firme da opredeljene ciljeve ostvari. U principu napor usmeren na osvajanje inostranog trita bez obzira o kom tipu nastupa se radi17 Slobodan Kotlica, Osnovi preduzetnitva, Beograd, 2000.
17
362
(izvoz, uvoz, kooperacija, direktno ulaganje), izvodi se po odreenoj proceduri, koja u globalu obuhvata sledee faze363
delovanja:
18
Prva faza istraivanja i opredeljivanja u konkretnom preduzeu je analitika faza i sadri sledee18 Dragoslav Joki, Strategije top menadmenta, Autor i NIC Uice, Beograd, 2006, str. 117.
364
korake studijskog angaovanja: 1. Utvrivanje potreba i mogunosti za nastup na inostranom tritu. Navedenom365
prilikom utvruje se da li firma ima potrebe da osvaja i obavlja poslove sa inostranim tritem. Istraivanje domaeg i366
istraivanje interesantnih inostranih trita. U okviru ove faze utvruje se koji su poslovi profitabilni, a koje su zemlje pogodne za367
obavljanje unosnog biznisa. Navedenim istraivanjem utvruju se: ponuda i potranja (koliine i cene) odreenih artikala na domaem i368
inostranom tritu u cilju saznanja o obilnosti i nestaicama kao i o disparitetima cena, to moe predstavljati osnov za pokretanje369
odreenog posla; zakonski propisi, obiajno pravo, kultura sredine i sve drugo vezano za nepoznat ili nedovoljno poznat inostrani prostor na370
kome se moe otpoeti biznis. Opredeljivanje zemlje odnosno zemalja na ijem tritu e se pokrenuti i voditi inostrani biznis. Re je o izboru371
makrolokacije, a takoe i o izboru biznisa koji e se obavljati na toj makrolokaciji. Opredeljivanje ciljeva i strategije inostranog nastupa. U ovoj fazi372
pripreme potrebno je odrediti ciljeve koji se ele postii i strategiju delovanja usmerenu na ostvarivanje opredeljenih ciljeva.373
Utvrivanje internih performansi firme za obavljanje opredeljenog biznisa. U okviru ove faze istraivako programskog374
angaovanja opredeljuju se organizacioni, kadrovski, finansijski i drugi resursi firme za otpoinjanje i uspeno voenje375
planiranog biznisa. Opredeljivanje inostranih partnera i njihovog angaovanja za obavljanje planiranog biznisa. Re je o376
dobavljaima (ukoliko je u pitanju kupovina na inostranom tritu); kupcima (ukoliko je re o plasmanu proizvoda na inostranom tritu);377
poslovnim partnerima, saradnicima, angaovanim radnicima i drugima sa kojima e se obavljati planirani inostrani378
biznis Utvrivanje mikrolokacije na kojoj e se obavljati inostrani biznis navedeno pretpostavlja i obezbeenje te379
lokacije: zakup, kupovina, ili neto drugo. Utvrivanje vremena ostvarivanja pojedinih zadataka pripreme biznisa,380
kao i redosleda angaovanja pojedinih nosilaca pripremnih aktivnosti. Za obavljanje ovog posla najbolje je uraditi odgovarajui381
mreg plan, u kome e aktivnosti, nosioci aktivnosti i vreme njihovog angaovanja biti precizno opredeljeni. Ostale aktivnosti382
istraivanja i opredeljivanja. Ove aktivnosti mogu biti veoma razliite zavisno od tipa planiranog biznisa i zemlje gde se sprovodi pripremna383
i operativna implementacija. Druga faza pripremnih aktivnosti je veoma vana faza operativnih aktivnosti. Po384
pravilu obuhvata sledee poslove i zadatke: Uspostavljanje i voenje operativnih komunikacija sa opredeljenim domaim i385
inostranim partnerima sa kojima e otpoeti planirani posao. Poetna komunikacija moe da se uspostavi preko vlade,386
komore. strunih asocijacija. preko sajmova i privrednih izlobi, preko interneta i/ili neposredno. Ukoliko nastupa na inostranom tritu,387
koje im je apsolutno ili relativno nepoznato, ni jedan preduzetnik i ni jedna firma ne moe uspeno otpoeti niti voditi388
svoj posao, bez angaovane pomoi poslovnih ljudi ili firmi koji posluju na inostranom podruju, na kome se planira i vodi389
biznis. Zakljuivanje sporazuma (ugovora) sa domaim i inostranim kooperantima za kojeje izvreno390
opredeljivanje, sa kojima e se voditi inostrani biznis. Navedeno pretpostavlja upoznavanje i kooperanata sa relevantnim391
domaim a naroito inostranim propisima i standardima koji se tiu tehnikih, sanitarnih, ekolokih, kadrovskih, radno392
socijalnih i drugih uslova za obavljanje opredeljenog inostranog biznisa. Obavljanje pravnih formalnosti vezanih za nastup na393
inostranom tritu. Ovde je re o pribavljanju raznih izvozno-uvoznih i/ili drugih dozvola i saglasnosti od dravnih organa sopstvene vlade,394
kao i inostrane vlade, na ijem tritu se planira biznis. Kupovina, izgradnja i/ili zakup, a potom i opremanje poslovnog prostora.395
Lokaciji na kome e se nalaziti poslovni objekti firme mora se pritom pokloniti puna panja. esto. upravo od izbora pogodne ili nepogodne lokacije396
zavisi i uspenost opredeljenog inostranog biznisa. Lokacija koja se opredeljuje i obezbeuje treba da je na pravom mestu gde su397
dobavljai (ukoliko je re o kupovini), odnosno gde su kupci (ukoliko je re o prodaji). Ukoliko je lokacija neodgovarajua u tom sluaju398
poveani su trokovi transporta proizvoda. to smanjuje cenovnu konkurentnost celog biznisa. Uspostavljanje operativnih poslovnih399
komunikacija sa opredeljenim klijentima (dobavljaima, kupcima i drugima); sa dravnim organima susedima i ostalim400
interesno zainteresovanim komitentima i upoznavanje navedenih sa firmom i biznisom. Trea faza implementacije inostranog biznisa401
je poslednja i bazina faza izvoenih aktivnosti, radi koje se sve prethodne faze posla i obavljaju. Implemntacija402
ustvari predstavlja tekue obavljanje opredeljenog biznisa. I ovaj deo posla, mora se osmiljeno, savesno i celovito obavljati, poto tek njegovi rezultati donose eljene403
finasijske, promotivne i/ili druge efekte. radi kojih je inostrani biznis i pokrenut. 9. UEE PREDUZEAIZ SRBIJE NA TRITIMA EU404
S obzirom na to da je Srbija u ekonomskom smislu mala zemlja, jedini nain da ona ostvaruje privredni rast je da njena preduzea405
internacionalizuju svoje poslovne aktivnosti i ponu u veoj meri da posluju na inostranim tritima. Za sada se rezultati koje su406
privredni subjekti Srbije ostvarili izvoznom aktivnou tokom poslednjih nekoliko godina, ne mogu smatrati zadovoljavajuim.407
Prisutno je oslanjanje na masovnu proizvodnju i svatarenje u izvozu, to nikako ne moe da bude dugorona408
strategija za izlazak na inostrana trita. Kao jedno od objanjenja slabih spoljnotrgovinskih rezultata Republike Srbije, a pre svega409
izvoza, navodi se nedovoljna konkurentnost domaih proizvoaa na inostranom tritu. To, zapravo, znai da domaa410
preduzea nisu sposobna da na inostranom tritu budu uspenija od drugih preduzea iz iste oblasti poslovanja. Imajui u vidu411
viegodinju izolovanost sa svetskog trita, a potom i injenicu da je sa dolaskom nove ekonomske vlasti kreiranje adekvatnog412
ambijenta za rast i razvoj domaih preduzea teklo dosta sporo (i jo uvek nije zavreno), izvozni rezultati Srbije ne predstavljaju413
iznenaenje. Samo jedan pogled na izvoznu strukturu Srbije dovoljan je za zakljuak da je generalno izvozna konkurentnost domae privrede414
slaba. Uee proizvoda visoke tehnologije, tj. sredstava za rad, u izvozu Srbije je veoma skromno. Posmatrano od 2000. godine, izvoz415
raste, ali se njegov rast najveim delom zasniva na rastu izvoza sirovinskih proizvoda i repromaterijala. Ovi proizvodi dominiraju19 Dobrica Vesi, Kvalitet strategijskog menadmenta u globalnom okruenju", saoptenje na meunarodnoj konfernciji ICDQM, Beograd, 18-19. 06. 2008, objavljeno u celini u zborniku radova: 11. Meunarodna konferencija upravljanje kvalitetom i pouzdanou, Beograd 2008, str. 158-163.
19
416
u izvozu Srbije. U njihovoj proizvodnji se koristi niska tehnologija, a iznos dodate vrednosti je mali ili ga uopte nema, pa se sa takvim proizvodima na inostranom tritu konkurentnost moe zasnivati jedino na cenama. Istovremeno, na o snovu kretanja417
ukupne vrednosti izvoza i vrednosti izvoza dominantnih sirovinskih i reprodukcionih proizvoda ne uoava se rast izvoza sa porastom418
cena ovih proizvoda na svetskom tritu ili porastom tranje za njima, to ukazuje na nedovoljne kapacitete za veu proizvodnju.419
Struktura izvoza u industrijske zemlje se, ipak, malo razlikuje u pogledu toga to je vea zastupljenost sredstava za rad u izvozu u zemlje u420
tranziciji nego u izvozu u razvijene zemlje. Moe zakljuiti da izvozni potencijal nae privrede karakterie niska konkurentnost sa visokim stepenom421
diverzifikacije i malim efektom ekonomije obima. Dakle, prioritet treba da imaju izvozno orijentisani profitabilni programi u metalskom i hemijskom kompleksu, mainogradnji i422
proizvodnji telekomunikacione opreme, ali i u tradicionalnim izvoznim granama kao to su drvna, tekstilna i industrija koe i obue,423
proizvodnja obojenih metala i prerada metala. 10. ZAKLJUAK Globalizacija je prisutna u celom svetu ukljuujui i podruje na kome424
mi ivimo. Jednostavno reeno globalizacija i tranzicija su meusobno povezani, tim pre to se putem tranzicije oivljava425
trite i privatno vlasnitvo kao preduslov demokratizacije drutva. Stoga vlade svesno menjaju politiku smanjenja i426
eliminisanja prepreka da bi se kretanje robe, kapitala i usluga nesmetano odvijalo, pogotovo kada vlast kroz sopstveno427
delovanje sazna koliko ih takve barijere kotaju. S druge strane, mone kompanije menjaju svoju strategiju poslovanja i428
stavljaju akcenat na rast profita kroz smanjenje trokova, a ne preko poveanja cena roba i usluga. Konkurentnost na meunarodnom429
planu zahteva od firmi da domae pozicije pretvore u meunarodne, odnosno da imaju globalnu strategiju nastupa. Strategija nastupa na430
inostranim tritima kao osnovu treba da ima sistem prikupljanja, obrade i distribucije informacija o izvoznim tritima, odnosno metode selekcije trita i431
proizvoda za data trita. Preduzee treba da u strategiju nastupa ugradi informacije o pojedinim tritima i strukturi tranje na njima (uz432
odgovore na pitanja koji proizvodi trae promociju u odnosu na plasman na odreenom tritu i na koja trita mogu i treba da se433
izvoze njihovi proizvodi). Marketing strategija je, u osnovi, nain uticaja i prilagoavanja preduzea ciljnim434
tritima. Strategijske odluke su povezane sa tim ili oekivanim promenama u okruenju. Marketing strategija se435
definie, polazei od marketinga kao poslovne koncepcije iji su elementi: potrebe, integralnost napora da se zadovolje i satisfakcija nosioca436
potreba uz ostvarenje ciljeva poslovanja. Pretpostavka racionalnosti marketing strategije je definisanje potreba pojedinih segmenata trita, izbor ciljnih trinih437
segmenata i stvaranje marketing miksa za svaki trini segment. U savremenoj privredi zadovoljenje potreba i zahteva odredenih trinih segmenata ponekad prevazilazi438
mogunosti pojedinanog preduzea, posebno kad se nastoji obezbediti znaajna konkurentska prednost na439
odredenom trinom segmentu. Jedna od osnovnih specifinosti prilagodavanja preduzea trinom ambijentu jeste poveanje440
pregovarake moi na tritu. Preduzee moe kroz dugoronu saradnju, da povea svoju stabilnost i uticaj na tritu i to441
putem poveanja nivoa zadovoljavanja potreba velikih kupaca, stvaranjem zajednikog imida, statusa i veeg uea na tritu.442
U praksi afirmisali brojni tipovi inostranog biznisa i strateki nastupi njihove implementacije. Modaliteta u ovom domenu ima443
onoliko, koliko ima mate u glavama inventtivnih preduzetnika. Veina ovih modaliteta moe se grupisati u jednom od tri bazina444
strategijska pristupa. To su: strategija spoljnotrgovinske razmene (uvoza i/ili izvoza), strategija kooperacije sa inostranim445
partnerom/partneri ma i strategija proizvodnih, prometnih ili finansijskih ulaganja u inostranstvu. Svaki stupanj446
internacionalizacije biznisa predstavlja i oznaava neku formu razvojnog napretka i menadmenta i firme. Tipian pravac zdravog447
razvoja mnogih firmi polazi od lokalnog ka nacionalnom (zemaljskom); od nacionalnog ka inostranom (meunarodnom),448
od meunarodnog ka globalnom. Preduzetnike firme koje uspeju da prevaziu poetneuslovljene ili nametnute pragove razvoja koje im449
namee poslovanje na inostranom tritu, dolaze u situaciju da svoj biznis stabilizuju i ustale, i da potom po osnovu prostorne450
diverzifikacije i ekonomije obima koje ostvaruju obezbede rentabilno poslovanje satrajno rastuim prinosima. poslovanje na451
inostranim tritima nosi brojne anse, ali takoe nosi i brojne opasnosti (rizike), koje u svakom pojedinanom sluaju i452
pojedinanoj situaciji treba uoiti (identifikovagi) i detaljno prouiti. Osvajanje inostranog trita za mnoge velike firme procesnog453
(industrijskog i slinog) karaktera jedino je reenje jer se ukoliko ele razvoj, ponekad samo penetracijom (prodiranjem) inostranog trita454
mogu stvoriti neophodni uslovi za prevazilaenje ekonomskih, tehnolokih, trinih i/ili drugih pragova razvoja sa kojima se455
suoavaju. Bez savlaivanja tih pragova ove firme ne bi mogle da posluju uspeno i da se razvijaju. Brojne firme iz raznih grana poslovanja ak456
najvei deo svojih prihoda, svoga profita i/ili zaposlenosti ostvaruju na strani - u zemljama u kojima otvaraju svoje poslovne457
punktove razliitog tipa, ili pak u zemljama u kojima, kroz razne vidove poslovne kooperacije sa domaim (lokalnim) firmama obavljaju i458
razvijaju odreeni biznis. Sasvim je jasno da u savremenom drutvu, kao i pre njega, postoje nejednakosti. Stoga i ne udi da postoje459
razliite perspektive razvoja, pa i u ovom savremenom drutvu. Razlike, kada se pogledaju trenutni nivoi razvoja, u460
perspektivama su vie nego velike. Zbog toga se mora odvojeno govoriti o perspektivama razvijenih, srednje razvijenih i nerazvijenih461
zemalja. Razvojne perspektive ne pripadaju samo razvijenim zemljama, meutim utiu na sve globalne drutvene promjene.462
Razvijene zemlje su se prirodno i same nametnule kao lideri kreiranja ne samo svoje, ve i budunosti itavog sveta. Najbolji pokazatelj takvog463
pristupa je globalizacija, fenomen savremenog drutva koji upravo odslikava savremenog (zapadnog) oveka.464
Ona takoe ima za cilj ne samo da pokae jak uticaj razvijenih (zapadnih) sila na svet i svetske tokove, ve i da ih ustolii kao nosioce465
drutvenog razvoja. U sferi kulture insistira se na stvaranju graanina sveta, a to do homogenizacije ukusa, stvaranja466
obrazaca u oblaenju, ishrani i stilu ivota. Objektivno sagledavajui sliku globalizacije svijeta ne moe se tvrditi ni samo jedno ni467
samo drugo. To je pria o svetloj i tamnoj strani globalizacije. Tamna, destruktivna strana postepeno postaje nadmonija, dobija468
pretee razmere, pretvara savremenu arenu u svetsko drutvo rizika". Konstantan protekcionizam u razvijenim zemljama koji469
je evidentan, uprkos stalne krilatice o slobodnoj trgovini, je u stvari rezultat stava koji prevladava u razvijenim zemljama da je liberalizacija zapravo injenje470
ustupaka drugim zemljama. Najbolji primer za ovo je uvoenje carina na uvoz elika od strane Amerike administracije i protiv mere EU i471
drugih zemalja. Na meunarodnom tritu ne konkuriu drave ve preduzea, te je kvalitet menadera bitna pretpostavka za ostvarenje472
konkurentske prednosti u odredenoj grani. Menadment mora biti dugorono, a ne kratkorono orijentisan da akcentira inovaciju473
proizvoda, procesa i marketing metoda, da se sprema na prihvatanje podnoljivih rizika i da je spreman na poslovnu saradnju474
sa preduzeima iz drugih zemalja. U granama koje imaju globalni karakter, konkurentska prednost e sve vie zavisiti od sposobnosti475
menadmenta, a ne kao to je do sada bio sluaj od rada i kapitala, kao i raspoloivih prirodnih faktora. Meunarodna prednost esto se476
koncentrie u ogranienim industrijskim granama i jo ogranienijim segmentima. Sva se preduzea u meunarodnoj477
ekonomiji, suoavaju se nekom vrstom ogranienja. Inovativno orijentisan menadment e traiti i nalaziti478
nove tehnologije, uoavati potrebe za nekim proizvodima i uslugama, sagledavati mogunosti za novim izvorima i institutima479
proizvodnje i sl. Stepen inovativnosti, u dobroj meri zavisi od konkurentnosti privrede. Zatiene grane i preduzea od inostrane480
konkurencije nemaju sklonost ka inovaciji. Ni Srbija ne moe biti iskljuena iz procesa globalizacije. Njen sluaj je pun481
kontraverzi. Razlozi za kanjenje, su vezani pre svega za ostatke komandne ekonomije i ne do kraja sprovedene privatizacije drutvenog sektora482
privrede. S druge strane postoje objektivna ogranienja koja su uslovljena dugogodinjom izolacijom jugoslovenske483
privrede u svetskim drutvenim i ekonomskim tokovima. Ukljuivanje u meunarodne privredne tokove i meunarodnu484
podelu rada je sutinski deo strategije privrednog razvoja Srbije, gde susedne zemlje imaju poseban znaaj. Zemlje Jugoistone485
Evrope, a meu njima i Srbija, se nalaze u fazi radikalnih drutvenih i ekomskih reformi, i u meri ostvarivanja tih reformi486
ostvarivae se i ovi ciljevi, najpre preko Pakta za stabilnost Jugoistone Evrope, do punopravnog lanstvu u EU. Posebnu panju zasluuje:487
Regionalna saradnja zemalja Jugoistone Evrope. Postoji opta saglasnost da e dugoroni odriv ekonomski razvoj u Jugoistonoj Evropi488
biti mogu, jedino ako se zemlje ovog Regiona efikasno integriu u evropsku i svetsku privredu. Brojne inicijative i programi EU bile su489
za traenje reenja problema na mestu njihovog nastanka", dakle u odreenom regionu. U stvari, inicijativama i programima EU, sa490
svoje strane, podstie saradnju medju zemljama Jugoistone Evrope, kako bi se te zemlje pribliile nivou razvijenosti u EU. Razumevanje491
razlika izmeu stratekog planiranja i stratekog upravljanja ima sutinski znaaj u procesu upravljanja medjunarodnim492
marketing aktivnostima. Za opstanak i uspeh na medjunarodnom tritu, u sloenom konkurentskom okruenju, potrebno je i493
strategijsko i operativno upravljanje (sprovoenje odluka). U sutini, to znai da su strategija (sinonim za proces494
planiranja) i njena inplementacija (sinonim za podravajue planove i budete) dve neraskidive komponente procesa495
strategijskog upravljanja. Za implementaciju izabranih marketing strategija, a to posebno vai kada je u pitanju496
meunarodno okruenje, presudna je odreena podrka (podravajui planovi, programi, budeti). U praksi preduzea497
modaliteta u ovom domenu ima onoliko, koliko ima mate u glavama inventivnih preduzetnika. Veina ovih modaliteta moe se498
grupisati u jednom od tri bazina strategijska pristupa. To su: strategija spoljnotrgovinske razmene (uvoza i/ili izvoza), strategija499
kooperacije sa inostranim partnerom/partneri ma i strategija proizvodnih, prometnih ili finansijskih ulaganja u500
inostranstvu. Tipian pravac razvoja preduzea polazi od lokalnog ka nacionalnom (zemaljskom); od nacionalnog ka inostranom501
(meunarodnom), od meunarodnog ka globalnom. LITERATURA Drucker, Peter, Postkapitalistiko drutvo, PS Grme Privredni pregled,502
Beograd, 1995. Filipovi, Slobodan, Globalizacija poslovanja i strategije menadmenta transnacionalnih kompanija", Novac i razvoj, br. 30-31/1996.503
Joki, Dragoslav, Strategije top menadmenta, Autor i NIC Uice, Beograd, 2006. Jovi, Mile, Meunarodni marketing,504
Savremena administracija, Beograd, 2000. Kneevi, Radovan, Marketing, Beogradska poslovna kola, Beograd, 2006. Kotlica, Slobodan,505
Osnovi preduzetnitva, Beograd, 2000. Milisavljevi, Momilo, Ponaanje preduzea na globalnom tritu", Marketing, 2002.506
Peujli, Miroslav, Globalizacija - dva lika sveta, Beograd, 2000. Petrovi, Pero, Marketing strategijapreduzea , Institut za spoljnu507
trgovinu, Beograd, 1995. Petrovi, Pero, Marketing strategija i meunarodno poslovanje preduzea, Institut508
za spoljnu trgovinu, Beograd, 1997. Petrovi, Pero, Privatizacija iskustva Srbije i zemalja u tranziciji, igoja tampa, Beograd, 2006.509
Petrovi, Pero, Savremena poslovna diplomatija, Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd, 2008. Rakita, Branko,510
Meunarodne marketing strategije, Nauna knjiga, Beograd, 1999. Todorovi, Jovan, uriin, Dragan, i Janoevi, Stevo,511
Strategijski menadment, Ekonomski fakultet, Beograd, 2004. Vesi, Dobrica, Kvalitet strategijskog menadmenta u512
globalnom okruenju", saoptenje na meunarodnoj konferenciji ICDQM, Beograd, 18-19.06.2008, objavljeno u celini u513
zborniku radova: 11. Meunarodna konferencija upravljanje kvalitetom i pouzdanou, Beograd 2008, str. 158-163.514
16. Vesi, Dobrica, Specifini oblici upravljanja ljudskim resursima, Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd, 2009.515
Dr. Dobrica VESI BUSINESS GLOBALISATION PROCESS AND ITS IMPACT ON SERBIA'S ECONOMIC SYSTEM ABSTRACT The changes companies516
are facing at the beginning of this century result from the impact of three factors. The first factor is globalisation - a huge increase in exchange and availability of new products and517
services and a dramatic increase in mobility of foreign investment, movement of people and international competition. Another factor is the impact of modern communications518
technology. Rapid changes in all forms of technology allow a rapid access to various ways of communication with low cost, what leads to opening of markets to consumers worldwide.519
These two factors have contributed to the change of power in the market from producers to consumers or end users. Within this context, the availability of information in the520
company as well as the determination of global brands and services becomes a phenomenon of global markets. Key words: globalisation, policy, system, international521
competition, communications technology, power of market.
522