KREIMIR VUKOREPA prof., dipl.ing.stroj. i dipl.ing.sig. ANKICA BURGER, dipl.ing.sig.

SIGURNOST I OSNOVE ZATITE NA RADU

- 1 -

Predgovor

Ova knjiga sadri opi program i neke specijalistike programe osposobljavanja za rad na siguran nain. Sa sadrajem prvog dijela " Uvod u zatitu na radu " treba se upoznati svaka zaposlena osoba, bez obzira na kojem poslu radi.

U ostalim dijelovima razraene su opasnosti i mjere zatite, koje treba prouiti ovisno o procesu i vrsti opasnosti s kojima se netko na poslu susree te pravila zatite na radu, koja se pri tome moraju primjenjivati.

Da bi se osposobljavanje za rad na siguran nain provelo u cjelosti, na pojedinim poslovima trebat e usvojiti i dodatna znanja koja nisu sadrana u ovoj knjizi.

Vaa je dunost da se drite ovoga to je u ovoj knjizi napisano, jer ete na taj nain izbjei mnoge neugodnosti i neeljene posljedice.

- 2 -

S A D R A J:

1. UVOD U ZATITU NA RADU 1.1. Osnovni pojmovi zatite na radu 3 1.2. Nastanak nezgode na radu 3

1.3. Profesionalna bolest 3

1.4. Ozljede 3

2.

NAIN PROVEDBE ZATITE NA RADU

2.1. Zakonski propisi 6

2.2. Ureivanje zatite na radu 6 2.3. Prava i dunosti iz zatite na radu 7 2.4. Pravila zatite na radu 8 2.5. Sustav provedbe zatite na radu 8

3.

RADNI PROSTOR I RADNA OKOLINA

3.1. Opasnosti u radnom prostoru 9

3.2. Evakuacija i spaavanje iz radnog prostora 10 3.3. Znakovi sigurnosti u radnom prostoru 11

3.4. Oznaavanje cjevovoda 11

4.

HIGIJENA RADA I PROFESIONALNE BOLESTI

4.1. Tjelesni napor i nefizioloki radni uvjeti 12 4.2. Toplinska okolina 13

4.3. Fizikalni i kemijski imbenici 15

5.

ZATITA OD POARA

16

6.

OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

27

7.

PREHRANA I BOLESTI OVISNOSTI

33

8.

OSNOVE PRUANJA PRVE POMOI

35

9.

VRSTE I OPSEG OPASNOATI

39

9.1. Mehanike opasnosti od predmeta obrade, alata, strojeva 39 9.2. Opasnosti pri horizontalnom i vertikalnom transportu 44

9.3. Opasnosti od pada s visine ili u dubinu 49

9.4. Opasnosti od elektrine struje 54 9.5. Opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima 58

9.6. Opasnosti od praine 60 9.7. Opasnosti od buke 62

9.8. Opasnosti od vibracije 63

9.9. Opasnosti od neprilagoene rasvjete 64 9.10. Opasnosti od tetnih zraenja 65 9.11. Bioloke opasnosti 67 9.12. Rad u uvjetima uestalog stresa i/ili trajne psihike napetosti 67

- 3 -

1. UVOD U ZATITU NA RADU 1.1. OSNOVNI POJMOVI ZATITE NA RADU

Zatita na radu sastavni je dio radnog procesa i osnovni uvjet produktivnosti rada. To je skup aktivnosti i mjera (tehnikih, pravnih, organizacijskih, ekonomskih, zdravstvenih i drugih), kojima se osiguravaju uvjeti rada bez opasnosti za ivot i zdravlje.

Zatita na radu provodi se osobito radi ouvanja nesmetanog duevnog i tjelesnog razvitka mladei, zatite ena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zatite invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oteenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi ouvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama njihove ivotne dobi.

Uvjeti za siguran rad ostvareni su u sluaju kada sredstva rada, ovjek i radna okolina ispunjavaju zahtjeve koji su sukladni s pravilima zatite na radu te oni kao takvi trajno osiguravaju pravilno funkcioniranje procesa rada.

1.2. NASTANAK NEZGODE NA RADU

U poremeenim odnosima ovjek stroj - radna okolina, javlja se rizik da ovjek postupi neispravno te da svojim postupkom prouzroi nezgodu, koja moe, ali ne mora rezultirati ozljedom, tetom ili nekim drugim gubitkom.

Nezgodama nazivamo neeljeni i nepredvidljivi dogaaj koji za posljedicu moe imati ozljedu , profesionalnu bolest , bolest u svezi s radom , materijalnu tetu ili neki drugi gubitak.

1.3. PROFESIONALNE BOLESTI

Tijekom rada na radnika u njegovoj radnoj okolini djeluju mnogi imbenici. Kao posljedica djelovanja

tetnih imbenika na radnika, moe se javiti profesionalna bolest. Ona se moe javiti naglo , nakon kratkotrajnog djelovanja neke tetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajnog djelovanja nefiziolokih uvjeta rada, tetnih fizikalnih imbenika ( buke, vibracija, zraenja i sl.) kao i nepovoljnih higijenskih uvjeta na radu.

Iako se ne ubrajaju u profesionalne bolesti, bolesti ovisnosti (puenje, alkoholizam, droga) tetno djeluju na sredinji ivani sustav, smanjuju radnu sposobnost i stalna su opasnost za svakog radnika i njegovu okolinu.

Bolesti koje se javljaju kod radnika koji obavljaju posao, ali nisu specifine samo za odreenu

profesiju nazivaju se bolesti u svezi s radom (svi oblici prehlada do kojih dolazi zbog rada na otvorenom, oboljenja kraljenice i lokomotornog sustava).

1.4. OZLJEDE

Nesree na radu pojavljuju se od samih poetaka organiziranog ljudskog rada, ali tek razvojem industrije one postaju veliko drutveno zlo, pa ih mnogi s pravom nazivaju " rakom industrije ".

- 4 -

Pod pojmom nesree na poslu podrazumijeva se neeljen i nepredvidljivi dogaaj koji ima za posljedicu ozljedu radnika, materijalnu tetu na imovini ili zagaenje okolia.

Ozljedom na radu smatra se svaka ozljeda radnika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzrono vezana za obavljanje poslova na kojima radnik radi.

Ozljedom na radu smatra se i ozljeda radnika nastala prilikom redovnog puta od stana do mjesta

rada ili obrnuto te na slubenom putu.

S obzirom na vrste i opseg opasnosti u razliitim djelatnostima postoje i evidentne statistike razlike u ukupnom broju ozlijeenih radnika po djelatnostima . Iz tih podataka moe se dobiti uvid u rang listu rizinih djelatnosti ( Tablica 1. i Tablica 2.) Tablica 1. Prikaz rizinih djelatnosti u Hrvatskoj prema broju teko ozlijeenih i poginulih radnika (2003.g.)

Rang Rizine djelatnosti 1. Preraivaka industrija

2. Graditeljstvo

3. Poljoprivreda, lov, umarstvo

4. Prijevoz, skladitenje i veze

5. Zanatstvo i usluge

Tablica 2. Prikaz rizinih djelatnosti u Hrvatskoj prema broju prijavljenih profesionalnih bolesti ( 2003. g.)

Rang Rizine djelatnosti 1. Preraivaka industrija

2. Poljoprivreda, lov,umarstvo

3. Zdravstvena zatita

4. Obrazovanje

5. Graevinarstvo

Osnovna je zadaa u provedbi mjera zatite na radu, da se u prvom redu utjee na smanjenje broja nezgoda, a ne ozljeda. Ozljeda je krajnji nepovoljni rezultat niza zbivanja, koji su meusobno uvjetovani. Oni potiu jedan drugog i nastavljaju se jedan na drugi poput niza ploica domina koje se rue.

Iz prakse je znano da se pri obavljanju nekih poslova dogaa znatno vie nezgoda nego pri obavljanju drugih poslova. Tako se, zbog razliitog stupnja opasnosti, dogaa vie nezgoda pri obavljanju strojobravarskih poslova nego pri obavljanju uredskih poslova.

Ali, pri obavljanju poslova jednakog stupnja opasnosti opaaju se znatne razlike u uestalosti nezgoda kod pojedinaca. Dakle, nezgode na radu osim o objektivnim prilikama, ovise i o osobinama

(subjektivnim) radnika i ne moe se govoriti o imbeniku sluajnosti. Nezgode pri radu nastaju kao posljedica poremeaja u odnosima ovijeka i radne okoline.

O z lj e d a je krajnja karika u lancu uzroka koji su je prouzroili. Ozljedi prethodi n e z g o d a kao neeljeni neplanirani dogaaj. Nezgodi prethodi neija p o g r e k a .

- 5 -

To je u osnovi ljudska pogreka, koja moe biti direktna ( kada radnik radi suprotno pravilima zatite na radu i sam nastrada), ali i indirektna, kada pogrijei netko drugi, a radnik nastrada ( projektant, proizvoa stroja, voditelj poslova ili drugi radnik).

Odnos nezgoda i ozljeda

Svi neoekivani poremeaji ovog odnosa ne zavravaju ozljedom. Statistiki podaci govore, da se na 330 takvih poremeaja ili rizika, 300 puta ne dogodi nita, odnosno, nema nikakvih tetnih posljedica, 29 puta se dogodi opasni poremeaj ( sluajevi koji " zamalo nisu izazvali ozljedu "), a jedanput nastaje ozljeda.

Svaka ozljeda predstavlja teret za pojedinca, njegovu obitelj i iru zajednicu.

Klju rjeenja u spreavanju nezgoda lei u odnosu ovjek radna okolina. U neodgovarajuoj okolini nema sigurnog rada. Najvanije je da znamo da i na ovjeka i na radnu okolinu moemo utjecati.

Pogreke nastaju najee zbog toga to radnik:

ne zna raditi sigurno, ne moe raditi sigurno ili ne eli raditi sigurno.

Ti problemi mogu se uspjeno rijeiti prilagodbom radne okoline ovjeku ( ureenjem radnog prostora, izvedbom sigurnih sredstava za rad i sl.) te prilagodbom ovjeka radnoj okolini ( formiranjem pravilnog stajalita, kolovanjem i osposobljavanjem, te pravilnim odabirom ljudi).

Nezgode se mogu izbjei ili smanjiti na najmanji mogui broj, ako onemoguimo djelovanje opasnosti na ovjeka. To se moe postii na vie naina, od kojih su neki potpuno, a neki samo djelomino

pouzdani. Postoje opa naela zatite na radu u spreavanju nezgoda koja treba primjenjivati odgovarajuim redosljedom:

1. tetne ili opasne postupke treba zamijeniti neopasnim ( kada je to mogue) potpuna sigurnost;

2. tamo gdje opasnost ili tetnost ostaje kao nunost u radnom postupku, treba radnika udaljiti iz dometa opasnosti ili tetnosti ( mehanizacijom i automatizacijom proizvodnog procesa);

3. tek tamo gdje se i to pravilo ne moe primjeniti, primjenjuje se pravilo " svladavanje / ograivanje " opasnosti ili tetnosti (ventilacijom, hermetizacijom,izolacijom, upotrebom zatitnih naprava);

4. ako ne moemo primijeniti nijedno od spomenutih naela, treba primjeniti osobna zatitna sredstva i opremu te odabrati radnika u skladu s traenim posebnim uvjetima ( zdravstvene i fizike osobine, dob i dr.) te propisivanje postupaka za rad na siguran nain.

- 6 -

2. NAIN PROVEDBE ZATITE NA RADU 2.1. ZAKONSKI PROPISI Zatita pri radu ureena je zakonima, pravilnicima , normama i drugim propisima.

Ve u Ustavu Republike Hrvatske definirane su neke osnovne postavke koje se odnose na zatitu pri radu. To je u prvom redu definicija Hrvatske kao socijalne drave, koja vodi brigu o svojim graanima na raznim podrujima, pa tako i na podruju radnih odnosa.

Zakon o radu slijedei je bitan zakon koji govori o zatiti na radu. Zakon obvezuje poslodavca da osigura radnicima uvjete za siguran rad, da ih podui o opasnostima i mjerama zatite na radu, a radnicima daje pravo odbijanja rada, koji im moe ugroziti ivot ili zdravlje i to uz punu nadoknadu plae.

Zakon o zatiti na radu je osnovni zakonski propis koji definira zatitu na radu. U njemu su definirane obveze i prava poslodavca, radnika te pojedinih subjekata kod poslodavca i meu radnicima..

Postavke vezane za zatitu pri radu nalaze se u Zakonu o dravnom inspektoratu, Zakonu o zdravstvenom osiguranju, Zakonu o zdravstvenoj zatiti te Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Najbitnije postavke Zakona o zatiti na radu su:

zatita na radu je obveza poslodavca (organizacija, trokovi, nadzor i dr.),

radnik mora potivati propise zatite na radu, ponaati se u skladu s njima, ima

pravo zahtijevati da se zatita osigura, a ako nije osigurana ima pravo odbiti rad,

za zatitu je odgovoran poslodavac ili njegov ovlatenik,

o zatiti na radu na strunom polju brine strunjak zatite,

radnici izmeu sebe biraju predstavnika povjerenika radnika za zatitu na radu,

problematika zatite kod poslodavca razmatra se u sklopu Odbora za zatitu na

radu.

Osim propisa, zatita je ureena i odreenim pravilima, normama te drugim oblicima pisane ili prihvaene regulative.

Dio sustava zatite na radu dijelom su odredbe i kolektivnih ugovora.

Postoji i niz podzakonskih akata i propisa koji konkretnije razrauju odreena pravila u pojedinim segmentima zatite na radu. Nabrojiti emo samo neke: Pravilnik o radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, Pravilnik o osposobljavanju za rad na siguran nain, Pravilnik o ispitivanju i pregledu strojeva i ureaja s poveanim opasnostima i dr. 2.2. UREIVANJE ZATITE NA RADU Cilj je zatite na radu da svaka zaposlena osoba u bilo kojoj tvrtki moe obavljati svoj radni zadatak, bez ugroavanja vlastitog ili tueg ivota i zdravlja.

Taj se cilj postie definiranjem odreenih pravila ponaanja u odreenim okolnostima u obliku

p r a v i l n i k a ili propisa unutar tvrtke.

- 7 -

Pravilnik definira slijedee:

dunosti radnika u svezi s zatitom pri radu,

radna mjesta na kojima se zatijevaju posebni uvjeti rada,

radna mjesta na kojima radnici imaju posebne ovlasti u svezi s zatitom pri radu,

potreba i nain koritenja osobnih zatitnih sredstava,

radna mjesta na kojima se obavljaju poslovi zatite pri radu, odnosno mjesto,

ulogu i zadau strunjaka ili strune slube zatite,

nain ostvarivanja prava na zatitu pri radu,

sadraj i nain osposobljavanja za rad na siguran nain, za pruanje prve pomoi,

evakuacije, gaenja poara i spaavanja,

nain pribavljanja, pravilne upotrebe te pregledavanja i ispitivanja sredstava

rada i osobnih zatitnih sredstava,

nain pruanja prve pomoi,

postupak ostvarivanja obveza prema nadzornim tijelima,

postupak u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. 2.3. PRAVA I DUNOSTI IZ ZATITE NA RADU Pravo na zatitu pri radu imaju sve osobe koje se prema bilo kojoj osnovi nalaze na radu . U ovu skupinu ubrajaju se i osobe na praksi, kolovanju ili usavravanju, osobe koje za vrijeme izdravanja kazne zatvora ili odgojne mjere obavljaju nareene poslove, osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom.

Odredbe Zakona ne odnose se na pripadnike oruanih snaga i redarstvene slube te kune pomonice.

Najvanija prava i dunosti pri radu:

Rad u zdravom radnom okoliu. U sluaju prisutnosti tetnosti, pravo je i dunost radnika upoznati se sa svim izvorima opasnostima i mjerama zatite te koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava, koja su mu dana na raspolaganje.

Radnik ima pravo odmah odbiti rad, ako mu prijeti neposredna opasnost za ivot. U sluaju prijetnje opasnosti za zdravlje, radnik ima pravo podnijeti pismeni zahtijev za uspostavljanje sigurnih uvjeta rada. Ako u odreenom roku nije udovoljeno zahtjevu radnika, radnik ima pravo odbiti rad na takvom mjestu. U sluaju da tvrtka smatra zahtijev neopravdanim ili ne uvai odbijanje rada, inspektor zatite na radu moe utvrditi tko je u pravu.

U sluaju povrede radne dunosti ( svjestani postupci koji se protive propisanim pravilima zatite), radnik se mora na zahtjev neposrednog rukovoditelja udaljiti s radnog mjesta .

Radnik je duan izvjestiti svog neposrednom rukovoditelja, odnosno povjerenika radnika o svakom uoenom izvoru opasnosti koji bi mogao izazvati ozljedu ili materijalnu tetu.

Radnik mora odmah ili najkasnije u roku 24 sata prijaviti svom neposrednom rukovoditelju ozljedu koja se dogodila tijekom dolaska na posao, tijekom rada ili odlaska s posla.

Radnik rasporeen na radno mjesto za koje se zahtijeva periodiki zdravstveni pregled, mora se redovito odazivati na pozive.

Dunost je radnika izvijestiti lijenika o bolestima od kojih boluje ili su se pojavile tijekom rada, a koje se ne mogu utvrditi redovnim lijenikim pregledom (padavica, vrtoglavica i sl.).

Ako se netko povrijedi na radu, obveza je pruiti mu prvu pomo u okviru mogunosti i znanja.

- 8 -

U sluaju pojave poara na radnom mjestu ili njegovoj blizini ili u sluaju nastupa neke druge pojave opasne za ivot i zdravlje, radnik je duan odmah pristupiti gaenju poara, odnosno evakuaciji i spaavanju radnika, te odmah traiti pomo i obavijestiti neposrednog rukovoditelja.

Dunost je i pravo radnika da se tijekom rada obrazuje i usavrava svoja znanja iz zatite pri radu.

2.4. PRAVILA ZATITE NA RADU

P r a v i l a z a t i t e n a r a d u su odreeni naini zatite, kojima se uklanja ili umanjuje opasnost ili oteenje zdravlja i druge osobe na radu. Osnovna pravila zatite na radu Pri obavljanju poslova i radnih zadataka primjenjuju se prvenstveno pravila zatite na radu, kojima se

uklanjaju ili smanjuju opasnosti za osobe - o s n o v n a p r a v i l a zatite pri radu.

O s n o v n a p r a v i l a zatite na radu sadre zahtjeve kojima moraju udovoljavati sredstva rada (graevinski objekti, prijevozna sredstva, skele i orua za rad) kada su u upotrebi, a naroito u pogledu opskrbljenosti zatitnim napravama i zatitnim ureajima, osiguranju od udara elektrine struje, sprjeavanja i nastanka poara i eksplozija, ogranienja buke i vibracije i dr.)

Posebna pravila zatite na radu Ako se primjenom osnovnih pravila zatite na radu ne mogu ukloniti opasnosti u potpunosti, moraju se primijeniti pravila zatite, kojima se sprijeava nastajanje oteenja zdravlja i drugih tetnih posljedica za osobe na radu.

P o s e b n a p r a v i l a zatite na radu sadre zahtijeve kojima mora udovoljavati radnik koji obavlja rad i to u pogledu: dobi ivota, spola, strune sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog i psihikog stanja, psihofiziolokih i psihikih sposobnosti. Pravila odreuju nain izvoenja odreenih poslova, koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava i opreme, zatitnih naprava i sl.

Priznata pravila zatite na radu

Priznatim pravilima zatite na radu podrazumijevaju se nauno dokazani ili u praksi provjereni nain pogodan da se pri obavljanju poslova i radnih zadataka, odnosno na mjestu rada ukloni ili umanji

opasnost ili sprijei da ona izazove tetne posljedice za osobe na radu.

2.5. SUSTAV PROVEDBE ZATITE U TVRTKI Sustav se osniva na definiciji zadataka (prava i obveze) svake zaposlene osobe i ustanovljen je aktom

tvrtke. Provedba propisa, odnosno propisanih pravila zatite na radu, dunost je svake zaposlene osobe, bez obzira na radno mjesto ili funkciju koju u organizaciji obavlja.

Kada se zaposlite, duni ste se opoznati sa svim izvorima opasnosti i mjerama zatite pri radu na svojem radnom mjestu, odnosno poslovima koje ete obavljati. Tvrtka vam je duna osigurati sva osobna zatitna sredstva i opremu predvienu za rad na vaem radnom mjestu.

Svaka tvrtka ima osobu ( ili cijelu slubu) koja posebno brine za provedbu i unapreenje zatite na radu. Briga za zatitu na radu zadatak je i sindikata te sindikalnog povjerenika u tvrtki.

- 9 -

U tvrtkama s vie od 20 zaposlenih, radnici izmeu sebe biraju povjerenika radnika za zatitu na radu, ija je prvenstvena zadaa pomo radnicima.

Nadzor nad provedbom mjera zatite na radu i zatite od poara provodi sluba zatite pri radu, kao i vanjska tijela nadzora i to: inspekcija rada, sanitarna inspekcija, protupoarna inspekcija i dr.

3. RADNI PROSTOR I RADNA OKOLINA

3.1. Opasnosti u radnom prostoru

U radnom prostoru ovjeka okruuje mnogo razliitih opasnosti. Te opasnosti mogu izazvati ozljede ili tetno djelovati na organizam i radnu sposobnost radnika. Neeljene posljedice nastaju ako se poremeti odnos ovjeka i njegove okoline. Radnu okolinu ine prostor u kojem ovjek radi i sredstva s kojima radi. ovjek provede najmanje jednu treinu ivota na radu pa bi ve i zbog toga trebalo voditi rauna o odnosu ovjeka i radne okoline. Radni prostor i radna okolina normirani su i o njima se vodi rauna pri projektiranju objekata za rad.

Graevinski objekti i prostorije namijenjeni za rad, kao i pomone prostorije, moraju se izvesti u skladu sa zahtjevima pravila zatite na radu. Dimenzije prostorija, zidovi, podovi, vrata, prozori, prometnice, zagrijavanje i provjetravanje, kao i sve instalacije, moraju odgovarati namjeni prostorije,

kako bi osobe koje se nalaze u radnim prostorijama imale pogodne uvjete za rad.

Kako bi se ustanovilo odgovara li radna okolina uvjetima utvrenim pravilima zatite na radu, tvrtka je duna obavljati ispitivanja u radnim prostorijama (i izvan radnih prostorija) u kojima:

proces rada utjee na temperaturu, vlanost i brzinu strujanja zraka,

u procesu rada nastaju buka i vibracije,

se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari u kojima nastaju organizmi tetni za zdravlje (virusi, bakterije, gljivice i sl.),

pri radu nastaju opasna zraenja,

pri radu treba osigurati odgovarajuu osvijetljenost.

Spomenuta ispitivanja tvrtka mora provesti im se pojave uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, odnosno u rokovima koji nisu dulji od dvije godine (za ispitivanje mikroklime tri godine), kao i

nakon svake promjene u radnoj okolini koja utjee na stanje utvreno prijanjim ispitivanjem. Ako se ispitivanjima utvrdi da radna okolina ne odgovara uvjetima odreenim pravilima zatite na radu, tvrtka je duna otkloniti spomenute opasnosti.

Uz radne prostorije, radnicima se moraju osigurati pomone prostorije, odnosno garderobe, umivaonici, nunici, kupaonice, prostorije za osobnu higijenu ena, prostorije za puenje, blagovaonice itd.

Pravilima zatite na radu odreeno je koje se pomone prostorije moraju osigurati, ovisno o vrsti poslova koji se obavljaju u radnim prostorijama, kako se moraju opremiti i odravati pomone prostorije te gdje se moraju nalaziti unutar graevinskog objekta.

U prostorijama namijenjenim za rad, drite se utvrenog naina ponaanja. Ako smatrate da se na vaem radnom mjestu ili u prostoriji u kojoj radite pojavljuje prekomjerna buka, praina, plinovi i sl., zatraite da se provede ispitivanje, odnosno da se ove tetnosti otklone. Na isti nain postupite, ako vam rasvjeta u prostoriji nije dovoljna za nesmetan i siguran rad.

- 10 -

3.2. Evakuacija i spaavanje iz radnog prostora Tvrtka mora osigurati i organizirati evakuaciju i spaavanje osoba koje obavljaju rad u zatvorenim prostorijama za sluaj iznenadnog dogaaja, koji moe ugroziti ivot i zdravlje radnika na radu. Iznenadnim dogaajima koji se ubrajaju u ovu kategoriju opasnosti pri radu smatraju se : opasnost od poara ili eksplozija, kao i sve njihove popratne pojave, zatim elementarne nepogode, opasnost od kolektivnih nesrea i sl.

Kako bi se sprijeile ili smanjile posljedice pri pojavi tih ili slinih dogaaja, u tvrtkama gdje su radnici zaposleni, mora se provoditi evakuacija radnika, tj.organizirati odlazak, odnosno premjetaj radnih ljudi.

Evakuacija i spaavanje radnika mora se organizirati za sve radnike bez obzira na kojim poslovima rade i u kojem radnom prostoru , u zatvorenom (objekti i prostorije namijenjeni za rad, rudnika okna, objekti u gradnji, brodovi u gradnji itd.) ili otvorenom (otvorena radilita). Da u takvim situacijama ne bi nastala panika i da bi se radnici znali pravilno ponaati, preporuuje se da se na svakih 20-tak radnika najmanje jedan osposobi za voenje evakuacije i spaavanja, a na svakih daljih 50-tak jo jedan radnik. Osobama, odreenim za provoenje evakuacije i spaavanje radnika, mora biti stavljena na raspolaganje sva potrebna oprema. Radi provedbe tih aktivnosti, tvrtka je duna izraditi plan evakuacije i spaavanja radnika u sluaju izvanrednog dogaaja. S planom evakuacije i spaavanja moraju se upoznati svi radnici i to tako da svaki radnik zna svoj zadatak.

Na osnovi tog plana, moraju se provesti praktine vjebe i to najmanje jedanput u dvije godine.

Problem predstavljaju objekti u gradnji, kod kojih se prostorni odnosi mijenjaju gotovo svakog dana

pa se i putovi za evakuaciju ponekad ne mogu trajno koristiti. Upravo zbog toga, plan evakuacije treba detaljno razraditi po etapama gradnje novog objekta, a vjebe ili barem obnavljanje i provjeru spremnosti, treba ee organizirati. O planu evakuacije treba posebno informirati svakog novozaposlenog radnika, kao i sve druge osobe

koje e se due zadravati u tvrtki (studenti i uenici na praktinom radu, kooperanti, radnici drugih tvrtki i sl.). Planom evakuacije moraju biti odreene sve mjere za pojedini sluaj (odreenu vrstu opasnosti) kao to su:

nain alarmiranja i obavjeivanja radnika,

mjesto okupljanja svih radnika ili mjesto okupljanja odreenih ekipa,

prikaz putova za evakuaciju, njihovo obiljeavanje u osvijetljenim i tamnim prostorijama,

mjesto gdje se nalaze sklonita i niz drugih pojedinosti

Dakle, plan evakuacije i spaavanja mora se utvrditi ovisno o moguim dogaajima koji mogu ugroziti radnike na radu. Zbog toga nain evakuacije i spaavanja radnika predvien u sluaju poplave nee biti pogodan u sluaju potresa ili poara. Pri izradi plana evakuacije i spaavanja u javnim objektima ( kina, kazalita, bolnice, portski objekti i sl.), treba posebno voditi rauna o injenici, da se na srazmjerno malom prostoru okuplja mnogo ljudi.

U tvrtkama u kojima postoje posebne opasnosti od poara, eksplozije, pojave otrovnih plinova ili drugih tetnih utjecaja, mora se organizirati i stalna sluba spaavanja radi pruanja prve pomoi ozlijeenim osobama te radi omoguavanja kretanja i obavljanja poslova nunih za popravak kvarovima na ureajima i u prostorijama s otrovnim, zaguljivim i drugim tetnim plinovima. Organizaciju stalne slube spaavanja i opremu za djelovanje takve slube sredstvima za spaavanje, tvrtka mora odrediti opim aktom. Pri tom treba imati na umu vrste opasnosti, vrste i konstrukciju objekata u kojima se opasnosti mogu pojaviti, broj ugroenih osoba i druge okolnosti specifine za djelatnost tvrtke koja osniva stalnu slubu spaavanja.

- 11 -

3.3. Znakovi sigurnosti u radnom prostoru Obveza postavljanja znakova sigurnosti od odreenih opasnosti, predstavlja jedno od posebnih pravila zatite na radu. U radnoj okolini postoje razliite opasnosti kao to su: mehanike i kemijske opasnosti, tetna zraenja, tetne tvari, elektrina struja, buka, vibracije, opasnosti od poara i eksplozije, opasnosti pri kretanju na radu i sl. Te opasnosti esto nisu poznate ni onima koji rade u njihovoj naposrednoj blizini, a pogotovo ne osobama koje se iz razliitih razloga kreu radnim prostorom. Osim toga, ljudima je svojstveno da svakodnevnim susretanjem s opasnostima prestanu o

njima razmiljati i zanemaruju ih.

ZNAKOVI UPOZORENJA OBLIK I BOJA PREMA MEUNARODNOM STANDARDU

Tablica 3.

ZNAENJE GEOMETRIJSKI

OBLIK

FUNKCIONALNA

BOJA

KONTRASNA

BOJA

ZABRANA krunica crvena bijela

OBVEZA krunica plava bijela

OPASNOST trokut uta crna

INFORMACIJA kvadrat ili pravokutnik zelena bijela

Zbog toga je potrebno jasno, precizno i trajno oznaiti opasnosti i nain ponaanja radnika u odnosu prema tim opasnostima. Upozorenja za odreene situacije moraju uvijek biti identina, kako bi radnici u svakoj ili slinoj situaciji odmah ispravno reagirali.

3.4. Oznaavanje cjevovoda Zbog sigurnosti, a i lakeg prepoznavanja, svi se cjevovodi moraju posebno oznaiti. Cjevovod treba cijelom duinom obojiti osnovnom bojom koja oznaava grupu tvari (medija) koja prolazi kroz cjevovod (vidi tablicu). Na odreenim razmacima od oko 10 m te na odreenim mjestima kao to su prirubnice, ventili, mjesta gdje cjevovod prolazi kroz zid ili strop i uz prikljuke na potroenim mjestima, moraju se postaviti i poprene pruge prstenovi u bojama koje poblie oznaavaju vrstu tvari (medija) koja prolazi kroz cjevovod. Kod cjevovoda veih promjera (iznad 50 mm), moraju se na prirubnice postaviti i posebne oznake u obliku strelice, tako da pokazuju smjer protjecanja tvari

(medija).

- 12 -

Tablica 4.

TVAR MEDIJI KOJI PROLAZE KROZ CJEVOVOD

OSNOVNA BOJA CJEVOVODA

BOJA POPRENIH PRUGA

GRUPA VRSTA TVARI

VODA

ZA PIE

TOPLA

POD TLAKOM

BUNARSKA

KONDENZIRANA

OMEKANA

OTPADNA

SLANA

ZELENA

-

BIJELA

CRVENA

SVIJETLOZELENA

UTA

SVIJETLOZELENA-

CRVENA

CRNA

NARANASTA

PARA

ZASIENA

PREGRIJANA

ISPUSNA

CRVENA

-

BIJELA

ZELENA

ZRAK

KOMPRIMIRANI

VENTILACIJSKI

TOPLI

PLAVA

CRVENA

-

BIJELA

PLIN

ACETILEN

UGLJINI

DIOKSID

KISIK

VODIK

DUIK

AMONIJAK

UTA

BIJELA

CRNA

PLAVA

CRVENA

ZELENA

LJUBIASTA

KISELINE NARANASTA CRVENA

LUINE LJUBIASTA -

ULJA SMEA -

VAKUM SIVA -

4. HIGIJENA RADA I PROFESIONALNE BOLESTI 4.1. Tjelesni napori i nefizioloki radni uvjeti

Tjelesnim naporima moe se smatrati svaka vea aktivnost koja zahtijeva dinamiki

ili statiki napor, odnosno miini rad, npr. kod stajanja, hodanja, svladavanja nekog otpora, podizanja i prenoenja tereta i sl.

Na veliinu tjelesnog napora utjeu i individualne karakteristike ovjeka, kao i uvjebanost pokreta koje zahtijeva neki rad.

Mogli bismo rei da je samo izvanredno teak rad (prijenos tereta, iskop zemlje, montaa tekih konstrukcija i sl.) u redovitim dnevnim aktivnostima tjelesni napor s velikim opsegom opasnosti za

zdravlje i radnu sposobnost te da se ne moe obavljati kontinuirano, svakoga dana puno radno vrijeme, cijelog radnog vijeka.

- 13 -

Nefizioloki radni uvjeti koji mogu uzrokovati oteenje su predugo radno vrijeme, pretjerivanje u radu, neracionalan nain rada, dugotrajan psihiki poloaj pri radu i preoptereenje pojedinih organa.

Oteenje tkiva moe nastati zbog nefiziolokog poloaja tijela, tj. zbog djelovanja pritiska, istezanja i optereenja pojedinih dijelova tijela pri upotrebi radnog alata ili pokreta. Uzrok nastanka oteenja osim toga jest i u tjelesnoj grai i spremnosti organizma za degenerativna oteenja miino-zglobno-kotanog sustava.

Profesionalno oteenje i upala sluznih kesica nastaje esto kod poslova koji su povezani s pritiskom, trljanjem ili ponovljenim laganim udarcima na mjestima tijela pod kojima se nalaze vreaste tvorbe koje imaju zadatak da tite zglob. Karakteristine su otekline na mjestu oteenja. Kod radnika koji rade kleei to je najee na koljenu, kod transportnih radnika rameni zglob, kod radnika koji rade s lopatom ili slinim alatom lakatni zglob.

Kod dugotrajnih napora i istezanja mogu se javljati i bolesne promjene u ovojnicama, miiima i tetivama oko zglobova. Upotrebom gumenih titnika i jastuia moe se zatititi i sprijeiti razvoj takvih promjena. Kod upale sluznih kesica lijeenje se sastoji u kirurkoj obradi i fizikalnoj terapiji. Te promjene mogu se sprijeiti i promjenom poloaja pri radu.

Oteenje diska kraljenice (elastine ploice izmeu kraljeaka) nastaje najee naglo tijekom veeg napora ili dizanja tereta. Naroito se to moe dogoditi kod starijih radnika sa slabim miiima. Karakteristian znak su bolovi, koji se ire du ivaca, a mogu se javiti i motorne slabosti pojedine skupine miia.

Zatita se sastoji u provedbi tehnike zatite mehanizacijom rada, ime bi se izbjegla fizika preoptereenost te pravilnim odabirom radnika za tei fiziki rad.

Od nefiziolokih radnih uvjeta osim poloaja pri radu vano je i trajanje radnog vremena, koje

ima utjecaj na radnu sposobnost i na zdravstveno stanje radnika. Ako ovjek nema dovoljno

odmora i radi dulji vremenski period s produljenim radnim vremenom, pojavljuje se umor koji se ne iskazuje samo malaksalou, nego i u funkcioniranju sredinjeg ivanog sustava i osjetila.

Radnik, koji je prisiljen da nastavi rad unato umoru, postii e na taj nain zapravo manji radni uinak, a organizam e se iscrpiti pojavom kroninih bolesti i skraivanjem radnog vijeka.

4.2. Toplinska okolina

Toplinska okolina ili mikroklima su toplinske osobine neke prostorije. Mikroklima neke prostorije

ovisi o temperaturi, vlazi, brzini strujanja zraka, toplinskom zraenju. Razne kombinacije tih imbenika uvjetovat e osjeaj udobnosti ili neudobnosti, stanje zdravlja radnika i njegovu radnu sposobnost.

Prosjeno se najvie ljudi osjea najugodnije pri temperaturi 18 - 22 C, relativne

vlage oko 50 %, a brzina strujanja zraka ne smije biti vea od 0.2 do 0,3 m u sek.

ovjek odrava svoju tjelesnu temperaturu dosta konstantnom, iako se znatno mijenja okolna temperatura. To se postie tzv.termoregulacijom.

U ljudskom organizmu se zbog metabolikih procesa (razgradnja sastojaka hrane) stalno stvara toplina. ovjek se obino nalazi u okolini pod uvjetima u kojima njoj odaje svoju toplinu te je zbog toga prisiljen da odrava ravnoteu izmeu proizvodnje i gubitka topline.

Kada je temperatura okoline visoka, ili ako se zbog tekog miinog rada proizvodi mnogo topline, ovjek se brani od pregrijavanja pojaanim odavanjem topline.

- 14 -

Meutim, ako se rad obavlja pri visokoj temperaturi, pojaanoj miinoj aktivnosti s velikim stvaranjem topline i jo visokom relativnom vlanou, organizam e teko odravati toplinsku ravnoteu i moe nastati toplinsko oteenje, koje e se oitovati kao fiziko optereenje organizma, akutne toplotne bolesti, kronine bolesti zbog topline.

Znojenjem se gube i velike koliine soli, naroito natrijev klorid (kuhinjska sol), koje su organizmu prijekopotrebne. Uz ve navedene znakove, ako takvo stanje potraje due, nastat e poremeaji u u radu srca i optoka krvi, a time i toplotna slabost i gubitak svijesti. Kad se uz veliku koliinu tekuine gubi i velika koliina soli, mogu se javiti toplinski grevi karakterizirani jakim bolovima u miiima, koji su se najvie upotrebljavali.

U zatiti od toplinskih greva vrlo je vano nadoknaditi sol koja se gubi znojenjem. To se postie davanjem slane gazirane vode i jae zasoljenim jelima. Spreavanjem prekomjerne izvrgnutosti tijela toplinskom zraenju spreava se toplinski udar. U tu svrhu treba nastojati da se u radnoj okolini postignu povoljni toplinski uvjeti, da se izbjegne veliko toplinsko zraenje primjenom tehnikih mjera (ventilacijom, izolacijom, automatizacijom).

Ventilacija radne prostorije je takoer djelotvoran nain zatite. U nekim sluajevima radnicima e se davati osobna zatitna sredstva ( topla odjea), a u posebnim sluajevima i posebno prireena pia (slana gazirana voda).

Da bi se ustanovile vrijednosti pojedinih elemenata mikroklime u radnim prostorijama, obavljaju se

razliita mjerenja posebnim instrumentima.

Izrazito niska temperatura okoline moe takoer nepovoljno djelovati na zdravlje radnika. Naini zatite od opisanih tetnosti su razliiti i rjeavaju se ovisno o specifinim radnim uvjetima.

Dugotrajan rad u uvjetima niskih temparatura, naroito ako je istodobno poviena i vlaga, pogoduje pojavi, odnosno pogoranju ve postojeih bolesti miia, zglobova, perifernih ivaca ( mialgije, reumatina oboljenja).

Ako je djelovanje niske temparature ogranieno na pojedine dijelove tijela ( nos, ui, prsti), pojavljuju se ozebline ili ak smrzotine.

Kod poremeenih temparatura dolazi do poremeaja onih funkcija organizma, kojima se odrava stalna temparatura ( krvne ile, srce, bubrezi, probavni organi te centralni ivani sustav.

Dostignuima suvremene tehnike (klimatizacijom) mogue je postii idealne uvjete mikroklime u radnom prostoru.

Mjere zatite se provode: izoliranjem izvora toplinskog zraenja pravilnim instaliranjem toplinskih ureaja postavljanjem zatitnih zidova, zaklona i branika uporabom ionizatora zraka i klimatizacijskih ureaja u radnim prostorijama, automatizacijom radnih procesa

uporabom osobnih zatitnih sredstava

Primjena ionizatora zraka

Ono to boravak u zatvorenim prostorima ini tekim je pojava manjka negativnih iona u zraku ( tzv. "ciklonalno stanje". Smanjenje broja iona posljedica je grae radnog prostora od armiranog betona, uporabe centralnog grijanja i klimatizacije, monitora raunala, oneienja dimom cigareta i niskom relativnom vlagom. U takve prostore preporuuje se ugradnja ionizatora zraka, koji poveava koliinu negativnih iona te na taj nain poboljava uvjete rada.

- 15 -

Vana napomena: Zrak zatvorenih prostora esto koncentrira kemijske i bioloke oneiivae. Najei bioloki oneiivai su bakterije, gljivice, plijesni, virusi i poleni. Te se estice nalaze i mnoe u vodenom mediju ovlaivaa i sustavima za kondicioniranje zraka, a ire se kao bioaerosoli. Medicinska su istraivanja povezala kvalitetu zraka zatvorenih prostora s brojnim alergijama, astmom, bronhitisom, emfizemom i atipinim upalama plua. Najvea opasnost za zdravlje je bakterija zatvorenih prostora Legionela sp., koja uzrokuje legionarsku upalu plua i Pontiac groznicu.

Grijanje, ventilacija i sustavi za kondicioniranje zraka moraju biti konstruirani i odravani na pravilan nain, kako bi se osigurali kvalitetan zrak u zatvorenim prostorima.

4.3. Fizikalni i kemijski imbenici Fizikalne tetnosti nastaju u procesu proizvodnje kao mehanike, elektromagnetske, toplinske i druge pojave koje mogu tetno djelovati na organizam radnika. Pod fizikalnim tetnostima podrazumijevamo buku, vibracije, potresanja, tetna zraenja, toplinske uvjete, osvjetljenost i dr.

Najpoznatije profesionalno oteenje zbog izvrgnutosti vibracijama jest lokalno oteenje krvnih ila na rukama, a javlja se u radnika koji rukuju oruima to vibriraju. Nakon oteenja krvnih ila zbog djelovanja vibracija nastaje poremeaj na miiima, zglobovima i kostima. Radnici koji rade na zavarivanju, kovanju ili lijevanju metala, izvrgnuti su tetnim zraenjima. To je ultraljubiasto i infracrveno zraenje koje uzrokuje oteenje oka, koe, a djeluje i na ivani sustav. Profesionalna trovanja mogu biti posljedica dugotrajne izvrgnutosti nekom otrovnom spoju kad

nastaje kronino trovanje ili pak posljedica unoenja vee koliine otrova u tijelo, kad nastaje akutno trovanje.

Najvei broj profesionalnih otrovanja nastaje unoenjem otrova u tijelo preko dinih organa, rjee kroz kou ili preko probavnih organa.

Vrlo su este profesionalne bolesti koe, kao posljedica tetnog djelovanja vlage, topline, suenja koe, pritisaka, zraenja, djelovanja kemijskih tvari i sl.

Zbog tetnog djelovanja buke mogu nastati probavne smetnje,

poremeaji krvnog tlaka, smetnje sna, radnici postaju razdraljivi, umorni i nepaljivi, to uzrokuje

vie pogreaka, nezgoda i ozljeda.

- 16 -

5. ZATITA OD POARA Opasnost od poara prisutne su posvuda. Izvori paljenja su otvoreni plamen, trenje, voenje topline, iskra, elektrini luk, isijavanje i dr.

Svaki zaposleni radnik treba biti dobro upoznat sa svim moguim opasnostimma i izvorima nastanka poara te nainom njegovog spreavanja i gaenja.

im se pojavi poar, mora se odmah pristupiti gaenju s odgovarajuim raspoloivim sredstvima za gaenje te hitno zatraiti pomo vatrogasne slube ( broj tel. 93). 5.1. Proces gorenja Za nastanak vatre nuna je prisutnost tri uvjeta gorenja: goriva tvar, dovoljna koliina kisika i odreena temparatura.

Plinovi i pare zapaljivih tekuina mogu gorijeti plamenom, ili trenutno sagorjeti, odnosno eksplodirati.

Kada doe do mijeanja u odreenom omjeru s zrakom stvara se eksplozivna smjesa. Taj omjer ovisi o granicama eksplozivnost , odnosno o podruju eksplozivnosti. to je podruje eksplozivnosti ire, to je plin ili para opasnija. Dovoljna je samo jedna iskra da se ta smjesa zapali ili da nastane eksplozija

ili poar. Iskrenje je gotovo nemogue sprijeiti, jer ono moe nastati na razliite naine ( upotreba metalnog alata, elektrina struja, potkovice ili avli cipela, elektromotori i sl.).

Da bi se pare mogle zapaliti ili eksplodirati, tekuinu treba zagrijati na odreenu temparaturu, to se naziva plamitem.

Plamite je najnia temparatura na koju treba zagrijati upaljivu tekuinu da se iznad

njezine povrine nakupi dovoljna koliina pare, to se u dodiru s otvorenim izvorom

paljenja moe zapaliti.

Poarima lakozapaljivih tekuina najei uzroci su paljenje ibica, upaljaa, baeni opuci, statiki elektricitet

5.2. Podjela tvari prema gorivosti Negorive tvari Negorivim tvarima smatraju se one tvari to se nemogu upaliti pri normalnim uvjetima, niti na viim temparaturama. Negorive su tvari voda, kamen, eljezo, bakar, opeka, azbest i dr. Gorive tvari Gorive ili zapaljive su tvari koje se uz prisustvo zraka mogu zapaliti, nastaviti gorenje.

Tekozapaljive tvari gore samo dok se na njih djeluje plamenom ili drugim izvorom paljenja, a kada se plamen ukloni, gorenje prestaje ( vuna, dlaka, plastine tvari i dr.). 5.3. Agregatna stanja tvari Gorive tvari prema agregatnom stanju dijele se na:

zapaljive plinove

zapaljive tekuine i

zapaljive krute tvari

- 17 -

5.4. Gorenje zapaljivih plinova Gorenje nastaje ako se smjesi zapaljivog plina i zraka dovede odgovarajui izvor paljenja. Plinovi u smjesi s zrakom, pogotovo s istim kisikom, mogu stvarati eksplozivne smjese. Do eksplozije moe doi tek kada smjesa dostigne koncentraciju vrijednosti donje, odnosno gornje granice koncentracije, koje dovode do eksplozije.

Podruje izmeu donje i gornje granice eksplozivnosti zove se podrujem eksplozivnosti. Zapaljivi plinovi razlikuju se meusobno po vrijednostima tih granca. Moe se rei da su opasniji oni plinovi s niom donjom granicom eksplozivnosti i viom gornjom granicom, odnosno ire podruje eksplozivnosti.

5.5. Gorenje zapaljivih tekuina Tekuine same ne gore, ve njihove pare. Da bi dolo do zapaljenja , tekuina mora ispariti. Opasnije su zapaljive tekuine koje lake isparavaju, tj, imaju nie vrelite i nie plamite. Pare ovih tekuina, slino kao i plinovi, mogu s zrakom razviti eksplozivne smjese.

5.6. Gorenje krutih tvari

Gorenju krutina prethodi niz fizikalno-kemijskih promjena, kao to su suha destilacija, taljenje, isparavanje, zagrijavanje i sl. Tijekom gorenja jedan dio tvari izdvaja se u stanju plina ili pare to izgara plamenom, a ostatak krute tvari arom. Ostatak gorenja krutina je pepeo, kojeg sainjavaju oksidi, mineralne soli i slini sastojci koji ne mogu do kraja izgarati. Specifino je za krutine da mogu izgarati slino kao plinovi i pare i to uz eksploziju, ako su u obliku estica uzvitlanih u zraku. 5.7. Postizanje temparature paljenja Temparatura do koje treba zagrijavati neku tvar da se pone spajati s kisikom, uz sve uinke gorenja, naziva se temparaturom paljenja. Treba istaknuti da nije potrebno zagrijavati cijelu masu tvari nego

samo jedan njezin dio, a gorenje, koje na tom dijelu nastaje, prenosi se dalje. Zbog toga je mogue postii temparaturu paljenja i sa zanemarivo malim kiliinama topline sadranim u iskri, uarenim sitnim esticama pa ak i toplinskim isijavanjem.

5.8. Kisik Kisik je jedan od tri bitna parametra za nastanak gorenja. On ne gori, ve podrava gorenje. isti kisik je bez boje, okusa i mirisa.

Postotak kisika u zraku iznosi 21 %, to je dovoljno za izgaranje veine tvari. Ako koncentracija kisika u zraku padne sa 21 na oko 15 %, zaustavlja se veina gorenja. Neke tvari (acetilen,vodik) izgaraju pri niim koncentracijama kisika u zraku, tako da je za vodik dovoljno oko 11 % kisika, a za acetilen ak i manje.

5.9. Produkti izgaranja Izgaranjem nastaju produkti oksidacije s kisikom oksidi. Najei su produkti izgaranja ugljini dioksid (CO2), ugljini monoksid (CO) i voda (H2O). Ugljini dioksid (CO2) Ugljini dioksid je plin bez boje i mirisa, kiselkastog okusa.Tei je od zraka za oko 1,5 puta. Nije otrovan, ali je zaguljiv. Pri veim koncentracijama izaziva paralizu disaja, a u koncentracijama preko 20 % izaziva i smrtne posljedice, ako se ozlijeenom pravovremeno ne prui prva pomo.

Ugljini dioksid redovito se javlja kod skoro svih poara pa je potrebno provoditi mjere opreza pri gaenju i spaavanju, naroito iz donjih dijelova objekata.

- 18 -

Ugljini monoksid (CO) To je plin bez boje, okusa i mirisa te se nemoe osjetiti njegovo prisustvo. Ugljini monoksid je zapaljiv i eksplozivan plin, te vrlo otrovan. Njegova otrovnost bazira se na vezivanju s hemoglobinom

u krvi, pri emu se s tog mjesta istiskuje kisik.

Prilikom gaenja i spaavanja iz zadimljenih prostora, vatrogasci moraju koristiti osobna zatitna sredstva za zatitu organa za disanje ( masku s filterom za CO ili jo pouzdaniji izolacijski aparat). 5.10. Osnove gaenja Za gaenje poara potrebno je ukloniti jedan od uvjeta gorenja. Ako se sniava temparatura ispod temparature paljenja, vatra e se ugasiti. Takvo gaenje naziva se gaenje ohlaivanjem.

Ako se sprijei pristup kisika, vatra e se i opet ugasiti. Takvo gaenje naziva se gaenje uguivanjem.

I na kraju kraju, gorenje moemo prekinuti oduzimanjem gorive tvari. Neka sredstva za gaenje , kao to su haloni i prah imaju antikatalitiko djelovanje na vatru, ime se prekida lanan reakcija gorenja. Tvari kojima se postie jedan od naina gaenja, zovu se sredstva za gaenje. 5.11. Sredstva za gaenje poara Sredstva za gaenje poara esto se dijele na:

osnovno ili glavno sredstvo ( voda ),

specijalna sredstva ( pjena, ugljini dioksid, prah, haloni)

pomona sredstva ( zemlja, pijesak, pokrivai i sl.) Prema nainu gaenja djele se na sredstva koja djeluju:

uguivanjem,

ohlaivanjem,

istovremeno i uguivanjem i ohlaivanjem i

antikatalitiki. Zbog toga to ne postoji univerzalno sredstvo za gaenje svih vrsta poara, potrebno je dobro poznavati karakteristike svakog pojedinog sredstva, kako bi se koristila sredstva koja e dati najbolje rezultate u gaenju poara.

Prilikom gorenje ( poara ) kisik se troi pa se tako smanjuje njegova koliina u zraku, radi ega se moe desiti da goriva tvar u potpunosti ne sagorijeva. Ona poinje tinjati. Takvo gorenje nazivamo nepotpunim gorenjem, prilikom kojeg se stvara veoma otrovni plin ugljini monoksid.

Dakle, kad goriva tvar tinja , znai da u takvoj atmosferi nema dovoljno kisika i zato je i kratak boravak u takvoj atmosferi opasan te moe ak i izazvati smrt.

Voda Voda se kod gaenja koristi u razliitim oblicima mlaza, to ovisi o vrsti tvari koja gori, intenzitetu izgaranja i veliini poara.

- 19 -

Kod gaenja je moemo koristiti u slijedee svrhe:

neposredno gaenje

za hlaenje posuda s zapaljivim meterijalom ako su ugroene poarom,

za zatitu od djelovanja topline onih koji sudjeluju u gaenju poara.

Voda kao sredstvo za gaenje ima slijedee loe osobine:

ne smije se koristiti za gaenje elektrinih instalacija pod naponom ili objekta gdje instalacija nije iskljuena,

ne smije se koristiti na niskim temparaturama zbog mogunosti smrzavanja,

postoji opasnost od eksplozije ( uskovitla prainu),

moe proiriti poar (gaenjem upaljenih tekuina),

postoji opasnost od uruavanja (materijali koji upijaju vodu).

Voda je jedno od najrairenijih sredstava za gaenje poara. Voda je kemijski spoj vodika i kisika (H2O). Kod gaenja moe se u nekim specijalnim sluajevima rastaviti na sastavne elemente. To dovodi do neeljenih posljedica, budui da je vodik zapaljiv plin, a kisik plin koji podrava gorenje. Zbog toga se manje koliine vode ne smiju baciti na uareni koks, eljezo, aluminij ili magnezij, jer zbog velike uarenosti i visoke temparature dolazi do rastavljanja vode i stvaranja plina praskavca.

Voda provodi elektrinu struju pa se zbog toga ne smije koristiti za gaenje poara na ureajima i instalacijamma pod naponom. Pjena

Pjena je nestabilna masa, koju ini mnotvo mjehuria ispunjenih plinom. Ovisno o vrsti pjene, mjehurii mogu biti ispunjeni zrakom ili ugljinim dioksidom (CO2).

Kao sredstvo za gaenje osobito je pogodna za gaenje poara lakozapaljivih tekuina (benzin, nafta, ulje i sl.). Danas se pjenom pouzdano mogu gasiti i najvei poari u rafinerijama, skladitima zapaljivih tekuina, laboratorijima i dr.

Prema nainu stvaranja pjene razlikuju se:

kemijska pjena koja se dobiva pomou ugljinog dioksida, pjenila i vode i

zrana ili mehanika pjena koja se dobiva pomou zraka, pjenila i vode.

Pjena se koristi za gaenje uguivanjem. Koristi se za gaenje poara zapaljivih tekuina, a moe se upotrebljavati i za gaenje poara krutina. Pjenom se ne smiju gasiti poari elektrinih instalacija, praine metala i tvari koje burno reagiraju u dodiru s vodom. Ugljini dioksid (CO2) Moe se javljati i kao tekuina, odnosno ukapljeni plin.

Ugljini dioksid gasi poare na principu uguivanja, tj. istiskivanjem zraka iz zone gorenja. Uspjeno gasi gotovo sve poare. Posebno je pogodan za gaenje poara u zatvorenim prostorima, na elektrinim instalacijama i ureejima pod naponom, te zapaljivih tekuina i plinova.

Prah (suhe kemikalije)

Prah je sredstvo koje gasi poare na principu antikatalitikog djelovanja (smanjuje brzinu kemijske reakcije samom svojom prisutnou) i djelominog uguivanja.

- 20 -

Prah je jedno od najboljih sredstava za gaenje gotovo svih vrsta poara. Najbolji efekt postie se kod gaenja zapaljivih tekuina, plinova, elektrinih ureaja i instalacija pod naponom, prijevoznih sredstava kao i predmeta od posebnog znaaja osjetljivih na vlagu (papirnate novanice, vrijednosni dokumanti, slike, skulputre u galerijama i muzejima).

Haloni Obzirom da se halonima pripisuje utjecaj na stvaranje ozonskih rupa, to sredstvo e biti uskoro iskljueno iz uporabe pa ga zbog toga niti neemo obraivati. Priruna sredstva za gaenje Pijesak, zemlja i sline tvari koje ne gore pripadaju krutim pomonim sredstvima za gaenje poara. U nedostatku odgovarajuih sredstava i sprava za gaenje poara esto se koriste i pomona sredstva.

Pijesak,zemlja i druge krute tvari efikasni su kod gaenja povrinskih poara, posebno za gaenje manjih poara razlivenih zapaljivih tekuina i nekih zapaljivih borbenih sredstava.

Tekstilni pokrivai se upotrebljavaju za gaenje manjih poetnih poara kao npr: zapaljivih tekuina u posudama, za gaenje plinova, motornih vozila. Posebno je znaajna i esta njihova primjena u gaenju zapaljenih osoba, zbog mogunosti vrlo brze intervencije. 5.12. Mjere zatite pri gaenju poara Da biste mogli sudjelovati u gaenju poara, vaa je dunost upoznati se s osnovama gorenja i gaenja, aparatima za gaenje, tehnikom i taktikom gaenja.

Budui da gaenje poara moe biti opasno i za zdravlje i za ivot, obvezno je tijekom gaenja poduzimati odgovarajue mjere zatite. To je posebno vano u zatvorenim i zadimljenim prostorijama te kod gaenja elektrinih i plinskih instalacija.

Poari u zatvorenim prostorijama razvijaju visoke temparature i veliku koliinu dima. Smanjenjem koncentracije kisika, stvara se ugljini monoksid i drugi otrovni i zaguljivi plinovi, ovisno o vrsti tvari koja gori.

Osobe koje gase poar u takvim prostorijama, obvezne su koristiti zatitne sprave za zatitu organa za disanje.

Radi stvaranja plinova i dima koji su lake specifine teine od zraka, treba hodati u pognutom stavu.

Prilikom ulaska u prostorije, vrata treba paljivo otvarati, jer se nekontroliranim ulaskom kisika naglo poveava brzina gorenja i dovode u opasnost osobe to gase poar.

Sredstva i oprema za gaenje moraju biti stalno u pripravnosti i u ispravnom stanju te

postavljena na vidnom i pristupanom mjestu. Uzroci poara Uzroci poara u praksi vrlo su razliiti. Najei uzrok poara je ovjek prvenstveno zbog:

neispravnog postupanja s vatroopasnim tvarima

nepotivanja znakova zabrane o upotrebi otvorene vatre, zbog puenja i sl. nemara i neznanja pri rukovanju razliitim izvorima paljenja pogreaka pri projektiranju nenamjenske upotrebe strojeva, ureaja, opreme i sl.

- 21 -

Uzrokom poara mogu ponekad biti i prirodnije pojave ( grom, munja, potres i sl.). Takvi se uzroci obino nazivaju " viom silom ".

5.14. OPREMA I APARATI ZA GAENJE POARA

5.14.1. Runi vatrogasni aparati Runi vatrogasni aparati su naprave koje se lako prenose. Namijenjeni su gaenju poetnih poara. Teina runog prijenosnog vatrogasnog aparata u napunjenom stanju nije vea od 20 kg, osim aparata za gaenje vodom i zranom pjenom, tip B-15, ija teina u napunjenom stanju nije vea od 25 kg.

Prema vrsti sredstava za gaenje kojim su aparati napunjeni dijele se na:

aparat za gaenje rasprenom vodom (V-9) aparat za gaenje kemijskom pjenom (Ph) aparat za gaenje ugljinim dioksidom (CO2) aparat za gaenje zranom pjenom (Pz 9) aparat za gaenje vodom i zranom pjenom (B-15) aparat za gaenje prahom (S)

Aparat za gaenje rasprenom vodom Koristi se za gaenje poetnih poara ( papir, drvo, tekstil, ugljen, slama i sl.) i za gaenje nekih vrsta poara tekih ugljikovodika ( strojna ulja, cilindrina ulja i sl.)

Aktivira se (slika 1.) oslobaanjem

mlaznice iz leita (1), vaenjem

osiguraa (2), pritiskom ruice

zatvaraa (3) i zatim ruice

mlaznice (4) te usmjeravanjem

mlaza u poar. Domet mlaza iznosi

2-3 metra.

Slika 1. Postupci pri aktiviranju aparata V-9

Aparat za gaenje kemijskim pjenom

Slui gaenju zapaljivih tekuina ( benzin, petrolej, ulja, masti, smole i sl.). S neto manjim uinkom gasi i poare krutih tvari ( drvo, papir, ugljen, biljne tvari). Ne moe se koristiti za gaenje poara na ureajima i instalacijama pod naponom elektrine struje.

- 22 -

Aktivira se ( slika 2.) okretanjem vretena

(1) ulijevo do kraja, okretanjem aparata

za 180 (2) i usmjeravanjem mlaza na

poar. Domet mlaza iznosi 5 metara.

Slika 2. Postupci pri aktiviranju aparata Ph-10 Aparat za gaenje ugljinim dioksidom (CO2) Prvenstveno je namijenjen gaenju poara na elektrinim instalacijama i ureajima pod visokim naponom i gaenju poara zapaljivih tekuina i plinova, posebno u zatvorenim prostorijama.

Aparat se aktivira ( slika 3.) tako da se oslobodi mlaznica (1), izvue osigura (2) i pritisne

poluga ventila (3) prema dolje. Mlaz se usmjeri iznad zapaljene tvari. Domet mlaza iznosi 2-

3 metra.

Slika 3. Postupci pri aktiviranju aparata za gaenje s CO2 5 kg Ako se radi o starijem tipu aparata, s obinim ventilom, aktivira se odvrtanjem kotaia zdesna ulijevo do kraja, dok se drugom rukom pridrava mlaznica usmjerena u arite poara

Aparat za gaenje zranom pjenom (Pz-9) Namijenjen je gaenju poara zapaljivih tekuina i poara krutih tvari. Ne moe se koristiti za gaenje poara elektrinih ureaja i instalacija pod naponom.

- 23 -

Slika 4. Postupci pri aktiviranju aparata Pz-9 Aparat za gaenje vodom i zranom pjenom (B-15) Namijenjen je gaenju poara krutih gorivih tvari i zapaljivih tekuina. Ne moe se koristiti za gaenje poara elektrinih instalacija i ureaja pod naponom.

Ako se upotrebljava voda, u aparat se ulije 15 litara vode, a za dobivanje pjene 14 litara vode i 1 litra

pjenila. Kada se elo dobiti pjena, koristi se tzv. komet mlaznica, koja se nastavlja na dio cijevi za vodu.

Aktiviranje aparata (slika 5.) zapoinje

oslobaanjem cijevi mlaznice (a), zatim se

pumpa (b) ako se radi vodom. Domet

mlaza je 8-10 metara.

Kada se gasi pjenom, najprije se izmijeni

mlaznica, ulije se i promijea pjenilo (c),

zatim se pumpa (d). Domet mlaza pjene

je oko 6 metara.

Slika 5. Postupci pri aktiviranju aparata B-15

Aparat za gaenje prahom ("S") Izrauje se u nekoliko veliina od 1 do 12 kg. Namijenjen je gaenju poetnih poara svih vrsta od gorivih do lakozapaljivih tvari, elektroureaja, instalacija i zapaljivih plinova.

Najee se koristi aparat S-9 kg.

Aparat se aktivira ( slika

4.) oslobaanjem mlaznice

(1) iz svojeg leita,

vaenjem osiguraa (2),

pritiskom ruice za

aktiviranje (3) i ruice

mlaznice (4), a mlaz

usmjeri u poar s

najpogodnije udaljenosti.

Domet je mlaza 7 metara

- 24 -

Aparat se aktivira ( slika 6.) tako da se prvo oslobodi mlaznica povlaenjem u smjeru

strelice (1), oslobaanjem osiguraa povlaenjem u smjeru (2), pritiskom na ruicu aparata u

smjeru strelice (3), upravljanjem mlaznice u smjeru vatre i pritiskom na ruicu mlaznice u

smjeru strelice (4). Domet je mlaza 3-4 metra.

Slika 6. Postupci pri aktiviranju aparata S-9

Prijevozni vatrogasni aparati Prijevozni aparat za gaenje poara opskrbljeni su rukom i kotaima za runi prijevoz ija teina u napunjenom stanju nije vea od 250 kg.

Poari elektroenergetskih postrojenja gase se uglavnom prijevoznim aparatima na prah i ugljini dioksid, a najee se koriste S-50 i CO2 2x30 kg.

Prijevozni aparati za gaenje prahom (S)

Upotrebljavaju se za gaenje poara benzina, ulja, lakova, etera, masti, smola i slinih zapaljivih plinova (metan, butan, propan, vodik, acetilen, gradski plin i dr.), elektrinih postrojenja i instalacija pod visokim naponom.

Aparat se aktivira (slika 8.) tako da se spusti prednji dio aparata (1), oslobodi i izravna

cijev s mlaznicom, izvue osigura i zakrene poluga ventila (2), povue se okida na mlaznici

(3) i mlaz usmjeri u poar. Domet mlaza je 15 metara.

Slika 8. Prijevozni aparat S-50 kg i postupci aktiviranja

- 25 -

Prijevozni aparat za gaenje ugljinim dioksidom (CO2) Slui za gaenje ureaja i instalacija pod visokim naponom i gaenje poara zapaljivih tekuina, plinova, posebno u zatvorenim prostorijama.

Prijevozni aparat za gaenje kemijskom pjenom (Ph) Aparati za gaenje kemijskom pjenom izrauju se u veliinama od 45, 70 i 140 litara. Slue za gaenje zapaljivih tekuina, kao to su benzin, ulja, masti, smole i sl., dok s neto manjim uinkom gase poare tvari biljnog porijekla.

Ne mogu se koristiti za gaenje poara na ureajima i instalacijama pod naponom.

Hidranti Hidranti su ureaji koji se postavljaju na mreu gradskog i industrijskog vodovoda. Koriste se za dobivanje vode kao sredstva za gaenje poara. Hidranti mogu biti podzemni, nadzemni i zidni.

Podzemni hidranti

Ugrauju se na vodovodnu mreu na razini terena. Smjeteni su na ulicama, javnim povrinama i u krugu tvrtki.

Da bi se mogli koristiti, potrebni su hidrantski nastavak, hidrantski klju, odgovarajui broj tlanih cijevi i mlaznica.

Treba ih uoljivo obiljeiti. Znak trokuta postavlja se na najblii objekt ili nosa (stup). Na znaku trokuta obiljeena je i udaljenost u metrima i strelica smjera kretanja.

Slika 9. Hidrantski nastavci

- 26 -

Nadzemni hidranti

Postavljaju se iznad povrine zemlje u visini do 1 metra. Najee se nalazi na prostoru tvrtke. Da bi se mogli koristiti, potreban je klju, odgovarajui broj cijevi i mlaznica.

Slika 10. Nadzemni hidrant

Zidni hidrant Postavljaju se najee unutar objekta i to na zidovima u tzv. hidrantske ormarie.

Opremu zidnog hidranta slika (11.), ini prikljuak za cijev (1), vatrogasna cijev standardne duine (2), mlaznica (3) te ventil za otvaranje vode (4).

Slika 11. Ormari zidnog hidranta s opremom

Ostala vatrogasna oprema Da bi se poar uspjeno ugasio, nuno je da svaka tvrtka, a posebno vatrogasne postrojbe, posjeduju odgovarajuu opremu i ureaje za gaenje poara: vatrogasne ljestve, uad, kljueve, posude kante, bave za vodu, sjekire, motorne pumpe, mlaznice, razdjelnice i dr. 5.15. GAENJE POARA U SPECIFINIM UVJETIMA Elektrini ureaji i instalacije Poari na elektrinim ureajima i instalacijama pod naponom smiju se gasiti samo sredstvima koja ne proizvode elektrinu struju. U tu svrhu koristi se ugljini dioksid, suhe kemikalije (prah) i haloni.

Meutim, u praksi se elektrini ureaj iskljuuje, ako je zahvaen poarom. U tom sluaju moe se koristiti i voda kao sredstvo za gaenje. Zapaljive tekuine Poari na zapaljivim tekuinama kao to su benzin, benzol, benzen, ulja, masti, lakovi, tekue smole, razrjeivai, eter, alkohol i dr., gase se veoma uspjeno suhim kemikalijama (prahom), pjenom i halonima, dok je uspjeh s ugljinim dioksidom (CO2) slabiji. Kod manjih poara mogu se uspjeno koristiti i " puke za gaenje " koja gasi s malom koliinom vode i priruna sredstva, kao to su zemlja, pijesak i dr.

- 27 -

Motorna vozila Na svim motornim vozilima, bilo osobnim, teretnim ili namijenjenim prijevozu putnika i raznog

materijala, kao i prijevozu zapaljivih tekuina i plinova, u sluaju nastanka poara, prvenstveno se koriste vatrogasni aparati za poetna gaenja poara na suhe kemikalije (prah) i halone. U iznimnim situacijama mogu se upotrebljavati i priruna sredstva za prekrivanje i uguivanje poara, kao to su razni pokrivai, deke i sl. Zapaljena osoba Prilikom gaenja poara na zapaljenoj osobi veoma je vano pravilno primijeniti sredstvo za gaenje.

Osoba koja gasi poar mora voditi rauna o osobnoj zatiti, a zatim to bre prekriti osobu koja gori. U tu svrhu najprikladniji su pokrivai kao to su deke, kaputi i sl.

Ako se koristi " puke za gaenje ", tada se moe kao sredstvo za gaenje primijeniti i voda. S dva punjenja puke ( po 3 dcl vode) moe se prekinuti gorenje odjee na osobi koja je sva u plamenu.

Uveliko je vano sprijeiti zapaljenu osobu da bjei, jer se kretanjem pojaava gorenje. Ako vatra zahvati glavu, nuno je to prije ugasiti plamen, a glavu otkriti. DOJAVA POARA Ako bukne poar u vaoj blizini, ostanite pribrani, odaberite odgovarajui aparat i zaponite odmah s gaenjem.

U situaciji kada je potrebna pomo vatrogasnih ekipa u gaenju poara , potrebno je nazvati telefonski broj 93. To je telefonski broj vatrogasnih postrojbi na cijelom podruju Hrvatske.

6. OSOBNA ZATITNA SREDSTVA 6.1. Upotreba osobnih zatitnih sredstava Osobnim zatitnim sredstvima i opremom smatraju se naprave, ureaji, odjea i obua to se koriste pri radu za zatitu od tetnih utjecaja radne okoline. tetnim utjecajima radne okoline, koji ugroavaju ivot i zdravlje radnika na radu, smatraju se dimovi, magle, plinovi i pare, nedovoljno kisika za disanje, otrovne, nagrizajue ili zapaljive tvari, prejako svjetlo, razna zraenja, vrui ili hladni predmeti, buka, vibracije, otri i iljasti predmeti, elektrina struja itd.

Osobna zatitna sredstva smiju se koristiti kad postoje neposredne opasnosti od ozljeda i zdravstvenih oteenja, a tehnikim se mjerama zatite te opasnosti ne mogu otkloniti ili bi to zahtijevalo nerazmjerno velike trokove.

Koja e se osobna zatitna sredstva ili oprema primijeniti pri obavljanju odreenog posla ovisi o izvorima i vrsti opasnosti.

Radnici su duni da osobna zatitna sredstva upotrebljavaju samo za svrhe kojima su namijenjena, te da ih odravaju u ispravnom stanju i uvaju od oteenja.

- 28 -

Osobna zatitna sredstva i oprema dijele se ovisno o dijelovima tijela koja tite na:

sredstva za zatitu glave sredstva za zatitu oiju i lica sredstva za zatitu sluha sredstva za zatitu dinih organa sredstva za zatitu ruku sredstva za zatitu tijela (trupa) sredstva za zatitu nogu

6.2. Sredstva za zatitu glave Zatitna kaciga slui za zatitu glave radnika od pada tekih predmeta, a u nekim sluejevima i od udara elektrine struje, ako radnik nehotice dodirne glavom elektrini vod. Kacige se izrauju od preane koe, fibera, plastinih materijala i metala.

Zatitna kapa slui za zatitu glave od prljanja prainom, uljima, mastima i sl., te od zahvaanja kose rotirajuim dijelovima. Zatitna kapa titi od umjerene hladnoe i vlage te od suneve topline. Zatitna kapa koristi se za rad na otvorenom i zatvorenom prostoru.

Zatitna marama namijenjena je enama radnicama, a slui u iste svrhe kao i zatitna kapa za radnike.

Osim spomenutih sredstava, za zatitu glave u specifinim uvjetima koristi se zatitna kapuljaa, kona zatitna kapa za elektrozavarivae, zatitna kapa sa titnikom za ui i vrat itd.

Izraeni su tako da lee na glavi pomou posebne zvjezdaste kolijevke.

Udaljenost zvjezdaste kolijevke od

unutarnje strane tjemena ljema mora iznositi 2 do 4 cm.

- 29 -

6.3. Sredstva za zatitu oiju i lica Zatitne naoale s prozirnim staklom koriste se kod runih i strojnih radova za zatitu od leteih estica koje dolaze iz eonog i bonog smjera. Okvir naoala moe biti plastian, metalan i sl., a stakla izraena od tripleks stakla ili kaljenog stakla. Zatitne naoale mogu imati i bona zatitna krilca.

Zatitne naoale s tamnim staklom namijenjene su zatiti oiju od jake svjetlosti, leteih iskri i slabijeg toplinskog i ultraljubiastog zraenja. Koriste se kod zavarivanja i ienja zavarenih mjesta. Zatitne naoale moraju dobro prijanjati uz one upljine. Tamno staklo treba biti isto, bez ogrebotina i odgovarajueg zasjenjenja. Zasjenjenje stakla ovisi o vrsti radova koji se obavljaju.

titnik za oi i lice, proziran, namijenjen je zatiti oiju i lica od estica obraivanog materijala i od kapljica nagrizajuih tvari koje mogu upasti u oi ili ozlijediti lice sprijeda i sa strane. titnik se izrauje kao vrsti ili preklopni.

Namjena: zatita cijelog lica od krupnih estica i nagrizajuih tvari

titnik za oi i lice s tamnim staklom upotrebljava se za zatitu oiju, glave i vrata od prejakog i tetnog djelovanja vidljivog, ultraljubiastog i toplinskog zraenja i leteih iskri rastopljenog metala. Zasjenjenje tamnih stakala ovisi o vrsti radova. titnik se izrauje kao runi i naglavni.

Osim spomenutih, koriste se i druga sredstva za zatitu oiju i lica, kao to su zatitne naoale s kobalt staklom, zatitne naoale s nepropusnim okvirom, zatitne naoale ili titnik od ianog pletiva itd.

6.4. Sredstva za zatitu sluha Uni epovi protiv buke namijenjeni su za zatitu sluha od prekomjerne buke. Izrauju se od platinog materijala u vie veliina. Umeu se u sluni kanal potiskivanjem, a vade se povlaenjem za hvata.

Za zatitu od prekomjerne buke moe se koristiti specijalna vata od koje se prije

upotrebe izrauju epii to se umeu u

sluni kanal.

- 30 -

6.5. Sredstva za zatitu dinih organa Respirator prvenstveno slui zatiti dinih organa od tetne praine. Ovisno o izvedbi upotrebljenog filtera, respirator zatiuje i od tetnih dimova i para. Posebne oznake na filterima oznaavaju vrstu tetnosti od koje zatiuju.

Plinska maska namijenjena je zatiti dinih organa od kodljivih plinova i para. Moe se koristiti u atmosferi ija koncentracija sadri najmanje 16% kisika, a sastav kodljivih plinova djelomice je poznat. Na osnovi sastava kodljivih plinova odreuje se i odgovarajue cjedilo. Da bi se izbjegle nesree kojebi mogle nastupiti zbog pogrenog izbora cjedila, svako cjedilo plinske maske mora biti obojeno jasnom bojom i oznaeno slovom prema tvarima od kojih titi. Na svakom cjedilu mora se ispisati upadljivim bojama:

cjedilo za (ime otrovne tvari od koje titi) HRN Z.B1.002 naziv i znak proizvoaa rok upotrebe pri skladitenju

Filtri se na plinskim maskama mogu upotrebljavati tako dugo, dok se uz njihovu upotrebu ne osjeti

miris tvari protiv koje oni trebaju tititi

Postoje i druga sredstva za zatitu dinih organa, npr.cijevna maska, cijevna maska s kapuljaom ili kacigom, aparati s komprimiranim zrakom ili kisikom, samospasilac itd.

Za zatitu dinih organa i oiju od otrovnih para, plinova, aerosola

Uni titnik protiv buke izrauje se u obliku unih koljki. Une koljke povezane su s plastinim polukrunim nosaem.

- 31 -

6.6. Sredstva za zatitu ruku Zatitne rukavice od koe upotrebljavaju se za zatitu ake od otrih, iljastih i hrapavih materijala, od iskri rastopljenog materijala i od vruih predmeta, toplinskog isijavanja i hladnoe. Rukavac moe biti kratak, do runog zgloba ili dugaak (kod rukavica za zavarivae).

Prema poslu koji se obavlja, mogu se koristiti i neka druga sredstva, kao to su koni titnik za runi zglob, titnik za dlan, zatitna nadlaktica, zatitni naprstak, rukavice za zatitu od hladnoe itd.

6.7. Sredstva za zatitu tijela Zatitno radno odijelo slui za zatitu tijela od zahvaanja rotirajuim i drugim pokretnim dijelovima strojeva, ureaja i alata te od prljanja prainom, uljima i mastima. Namijenjeno je radnicima koji rade u radionicama te radnicima na otvorenom prostoru.

Zatitno kono odijelo upotrebljava se na onim radnim mjestima gdje za cijelo tijelo postoji opasnost od iskri, estica uarenog materijala i tetnih plinskih zraenja (npr.kod nadglavnog zavarivanja).

Zatitno azbestno odijelo namijenjeno je zatiti tijela od opeklina i toplinskog zraenja kod radova s rastopljenim metalom (npr.lijevanje).

Nepropusno zatitno odijelo prvenstveno je namijenjeno radu na otvorenom prostoru, a slui za zatitu tijela i glave od kie. Meutim, kako je odijelo potpuno nepropusne izvedbe, uspjeno se moe koristiti i za zatitu kod radova uz prskanje vode ili tetnih tekuina.

Zatitna kuta upotrebljava se pri poslovima gdje postoji mogunost prljanja masnoama i mineralnim uljem te prainom i ostalim neistoama koje stvaraju tetnost samo za gornje dijelove tijela, a ne postoji opasnost od rotirajuih dijelova strojeva i ureaja. Zatitna kabanica namijenjena je radu na otvorenom prostoru, na radnim mjestima gdje se rad obavlja preteito uz stajanje i hodanje, a radnici su izvrgnuti kii. Zajedno s ulokom titi i od hladnoe.

Zatitna kona pregaa upotrebljava se za poslove pri kojima postoji opasnost za prednji dio tijela od ogrebotina, posjeklina ili uboda to nastaju pri radu s grubim metalnim predmetima, kao i od iskri estica rastopljenog ili uarenog metala i tetnih zraenja.

Zatitna gumena pregaa upotrebljava se na radnim mjestima gdje postoji opasnost za prednji dio tijela od tetnog utjecaja kiselina, luina, rastvaraa, te otrovnih tvari i vlage. Nije za upotrebu kod radova s naftnim derivatima.

Zatitne gumene rukavice za elektriare slue za zatitu radnika od sluajnog dodira s elektrinim ureajima pod naponom. One mogu biti izraene zanapon do 650 V (1.klasa) i za napon od 3000 V (2.klasa). ti podaci moraju biti

utisnuti na rukavici. Zatitne gumene rukavice ne smatraju se jedinim zatitnim sredstvom za zatitu radnika koji rade pod naponom, ve treba primijeniti i ostale tehnike mjere zatite od udara elektrine struje.

R

u

k

a

v

i

c

e

o

d

a

z

b

e

s

t

a

i

z

r

a

e

n

e

s

u

o

d

a

z

b

e

s

t

n

e

t

- 32 -

Zatitna pregaa od plastine mase koristi se na radnim mjestima gdje postoji opasnost za prednji dio tijela od tetnog utjecaja kiselina, luina, soli, rastvaraa te otrovnih tvari i vlage, a posebice titi od tetnog djelovanja pri radu s naftnim derivatima.

Zatitna pregaa od impregniranog platna upotrebljava se pri obavljanju poslova kod kojih postoji opasnost za prednji dio tijela od tetnog utjecaja masnoa, praine te ostalih neistoa.

Zatitna azbestna pregaa upotrebljava se za zatitu prednjeg dijela tijela od otvorenog plamena, zagrijanih tijela i toplinskog zraenja.

Koni titnik za rame namijenjen je radu na onim radnim mjestima kod kojih postoji opasnost od oeenja ramena i vratu pri prijevozu tereta otrih rubova.

Koni boni titnik upotrebljava se za zatitu ramena i vrata pri prijenosu tereta otrih rubova.

Zatitni pojas namijenjen je obavljanju poslova pri kojim postoji opasnost od pada s visine ili pada u dubinu. Zatitni pojas moe biti izraen s uetom za automatsko zaustavljanje. Spojno ue izvlai se iz bubnja u koji ulazi natrag povlaenjem opruge. Ako se brzina izvlaenja povea (vie od 1 m u sekundi), tj.nastane pad, automatska konica sprijeit e dalje izvlaenje ueta.

6.8. Sredstva za zatitu nogu Zatitne kone potkoljenice namijenjene su obavljanju poslova gdje postoji opasnost za noge od posjeklina, ogrebotina, iskri, estica rastopljenog metala, otvorenog plamena, zagrijanih tijela ili tetnog zraenja.

Mogu posluiti za zatitu nogu od tetnog utjecaja masnoe, praine, boje te ostalih prljavtina i vlage. Armirane zatitne kone potkoljenice namijenjene su poslovima kod kojih postoji opasnost od ozljeda nogu otrim alatom ili opasnost od pada tekih predmeta.

titnik za koljeno namijenjen je radovima koje obavljaju kleei.

Zatitne cipele namijenjene su radnicima koji obavljaju poslove kod kojih postoji opasnost za noge, skoni zglob i stopala, kao to su hladnoa, vlaga, prodiranje ulja i masti, iaenja skonog zgloba, ozljede glenja ili pad predmeta. Cipele su izraene tako da uspjeno zatiuju od svih spomenutih opasnosti. Izvedba se razlikuje samo u pogledu zatite od pada predmeta na prste, pa se prema tome predviaju cipele s elinom kapicom ili bez nje.

Zatitne cipele za penjanje namijenjene su radnicima koji se penju ili rade na krovovima i slinim povrinama. Te cipele imaju potplat izraen od pletenog konopljina ueta.

Zatitne gumene izme (obine ili ribarske) namijenjene su radnicima koji rade na poslovima gdje postoji opasnost za noge od tetnog utjecaja kemikalija, vlage i vode.

- 33 -

7. PREHRANA I BOLESTI OVISNOSTI Prehrana radnika i sigurnost ovjek hranom osigurava energetske izvore za rad, tj.nadoknauje radom utroene tvari u tijelu.

O vrsti rada ovise i potrebe za kalorijama. Dnevna potreba mukarca od 25 godina, 65 kg tekog koji radi srednje teak rad, iznosi oko 3200 kalorija, a za enu oko 500 kalorija manje. Izvori kalorija su ugljikohidrati (eer, brano), bjelanevine (meso, riba, jaja, sir) i masti (ulja, biljna i ivotinjska mast,

maslac). Omjer u hrani bi trebao biti: ugljikohidrata 55%, bjelanevina 20%, masti 25%. Teak fiziki rad i intenzivan intelektualni rad zahtijevaju poveanu koliinu bjelanevina u hrani.

Uz hranu, radnikovu organizmu potrebna je i odreena dnevna koliina vode i soli, opet ovisno o

uvjetima rada. Prosjeno se moe smatrati da e pod normalnim uvjetima srednje tekog rada biti potrebno do 3 l vode, a dnevna potreba soli iznosi 7 12 g. Od ostalih minerala, organizmu je potreban fosfor, kalcij, jod, eljezo, koji se s hranom unose u organizam.

Kod miinog rada tj.tjelesnog napora, poveava se potreba za vitaminima B (meso, iznutrice, umanjak, riba, mlijeko, kvasac, gljive, mahune, graak, penine klice i sl.) i C vitaminom (svjee povre i voe, naroito limun, ipak i narana).

Obroci hrane trebaju biti kvalitetni te redoviti, bez mnogo zaina i s mnogo vitamina.

Idealno bi bilo da svaki radnik kod kue ili na radnom mjestu prije poetka rada pojede zajutrak, koji bi sadravao 20% potreba dnevnih kalorija, tj. 600 800 kalorija.

Ako se ne pojede jutarnji obrok prije poetka rada, nakon dva do tri sata rada pada

sadraj eera u krvi. Smanjuje se pozornost pri radu, pojavljuje se umor, znojenje i drhtanje.

U takvom stanju postoji vea mogunost da se radnik ozlijedi, a i proizvodnost je manja.

Bolesti ovisnosti i radna sposobnost Bolesti ovisnosti o alkoholu, drogama i puenju duhana, problem su zdravstvene i socijalne zatite. Ni zatita na radu ne moe se uspjeno organizirati, ako se u mjere zatite ne ukljue i mjere za sprjeavanje ovisnosti.

Zabrana puenja duhana na radnom mjestu, odnosno u zatvorenim prostorijama u radnom prostoru, odreen je propisima. Svrha je te mjere zatititi nepuae. Puenje duhana esto je uzronik karcinoma plua.

Valja istaknuti da je puenje zabranjeno i kad to zahtijeva priroda tehnolokog procesa, zbog opasnosti od poara i eksplozije.

Puenje duhana je najrasprostranjenija ovisnost. Mnoge tetne posljedice puanja na zdravlje i radnu sposobnost prouavaju se tek u novije vrijeme pa otuda potjeu i energinije akcije za spreavanje puenja, a to mora biti i sastavni dio zdravstvenog prosvjeivanja djece i omladine.

- 34 -

Alkoholizam je bolest od koje u nas boluje svaki esti odrastao mukarac (15%) i svaka dvadeseta odrasla ena (4,5%). Broj oboljelih raste svakodnevno, naroito meu enama i omladinom. Alkoholizam je teko izljeiva bolest. Vie od 40% alkoholiara radno je nesposobno, a veina umire od posljedica 10 do 15 godina otkako su oboljeli.

Alkoholizam je redovito neumjereno uivanje alkoholnih pia. Konzumirani alkohol vrlo brzo odlazi iz eluca u krvotok i zatim u mozak, gdje izaziva poremeaje u funkcioniranju modanih stanica.

Alkohol trajno oteuje stanice organizma. Radna sposobnost alkoholiara znatno je smanjena. Radni uinak alkoholiara je 2,5 puta slabiji od uinka ostalih radnika, a ozljede na radu su 3,5 puta ee nego kod drugih radnika. Alkoholiar je opasan i u prometu. Alkoholizam je uzrok invaliditeta u 15% sluajeva.

Zbog specifinog djelovanja na sredinji ivani sustav, alkohol zaista u nekim trenucima daje osjeaj snage, manjeg umora ili smanjuje osjeaj nelagodnosti. Pod utjecajem alkohola smanjuje se unutarnja napetost, poputaju kritinost i prosudbe, precjenjuju se vlastite mogunosti i pocjenjuju opasnosti.

Svaka sporost, svaka neodgovarajua reakcija u izvanrednim situacijama, svako podcjenjivanje opasnosti, svako precjenjivanje mogunosti koje su inae pod utjecajem alkohola smanjene, moe ugroziti ne samo ivot svakog pojedinog radnika, nego i sigurnost drugih radnika.

U uvjetima rada u smjenama, neprekidne psihike napetosti, produenog rada, slabe prehrane i nedovoljnog dnevnog odmora i manje koliine alkohola mogu uzrokovati teke posljedice. Zbog toga i Zakon o zatiti na radu zabranjuje uivanje alkohola i droge za vrijeme rada. Radnik takoer ne smije doi na rad pod utjecajem alkohola.

Opasnost ne predstavljaju samo oni radnici koji teturaju, nego isto tako i oni koji naizgled nisu pijani,

kod kojih omamljenost modanih stanica nije tolika da se moe odmah opaziti, ali koji ipak zbog te omamljnosti neprikladno reagiraju u pojedinim situacijama. Ti su radnici ak vie opasni, jer ih se teko zapazi pa nastavljaju rad pod utjecajem alkohola. Smatra se da je pod utjecajem alkohola radnik koji ima u krvi vie od 0,5 promila alkohola.

Dugotrajno pijenje i manjih koliina alkohola uzrokuje odreena oteenja zdravlja, i to prvenstveno oteenja vida, oteenja perifernih ivaca, kao i manja ili vea oteenja

intelektualnih funkcija.

Radnici s takvim oteenjima ne mogu raditi, ako za vrijeme rada ili neposredno prije poetka rada, ne popiju alkoholno pie.

Zbog omamljenosti modanih stanica, reakcije na vanjske podraaje su tromije i sporije, pokreti nesigurniji, gubi se ravnotea, pogreno se procijenjuje udaljenost, brzina i ostale prepreke na

putu kretanja. Ta omamljenost karakteristina za alkohol ipak izaziva vei umor, koji se ispoljava u pospanosti i tromosti, to je naroito opasno kod nonog i produenog rada.

Te karakteristine pojave koje izaziva u suprotnosti su sa zahtjevima radnih mjesta gdje radnik mora

biti u punoj mjeri budan, oprezan i naroito kritian u prosudbi specifinih postupaka.

- 35 -

Zbog nepovoljnog djelovanja puenja na zdravlje puaa i nepuaa koji su u takvim uvjetima prisiljeni udisati duhanski dim, uvedena je zabrana puenja u tvrtkama na svim radnim sastancima i skupovima, koji se odravaju u zatvorenim prostorijama, bez obzira na to postoji li u zatvorenoj prostoriji ventilacija ili ne.

8. OSNOVE PRUANJA PRVE POMOI

Ozlijeenim ili naglo oboljelim radnicima treba pruiti prvu pomo. Svatko je sposoban da uz malo znanja i vjetine prui prvu pomo, dok se ne osigura struna medicinska pomo i ozlijeeni ili naglo oboljeli ne preda na lijeenje u zdravstvenu organizaciju.

Na svakom radilitu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika, najmanje jedan mora biti posebno osposobljen i odreen za pruanje prve pomoi, a na svakih daljnjih 50 uposlenih jo jedan radnik. Osim toga, za struno pruanje prve pomoi moraju biti osposobljeni svi neposredni rukovoditelji te odgovarajui postotak od ukupnog broja zaposlenih radnika u organizaciji. Osobama odreenim za pruanje prve pomoi, moraju se staviti na raspolaganje kompleti sanitetskog materijala. Navedeno osposobljavanje provodi se posebnim teajem. Prilikom pruanja prve pomoi treba postupati brzo i svrsishodno. Pri tome se moraju potivati osnovna pravila pruanja prve pomoi do dolaska struno osposobljene osobe.

USPOSTAVITE PREKINUTO DISANJE I RAD SRCA SPRIJEITE GUENJE ZAUSTAVITE KRVARENJE

SPRIJEITE PANIKU NE DOPUSTITE PRISTUP ZNATIELJNIM PROMATRAIMA ANGAIRAJTE POMONIKE POZOVITE HITNU POMO NAZOVITE 94 TO JE POZIVNI BROJ HITNE POMOI U CIJELOJ HRVATSKOJ

PRI PRUANJU PRVE POMOI DRITE SE PRAVILA PRVENSTVENO PODUZIMATI ONO TO NE TETI

NE INITE VIE NEGO TO SE OD VAS OEKUJE PRUITE OSNOVNI MINIMUM PRVE POMOI UKOLIKO NISTE POSEBNO OSPOSOBLJENI ZA STRUNO PRUANJE PRVE POMOI

Gubitak svijesti

Do naglog gubitka svijesti moe doi iz razliitih razloga. Onesvjetenoga ne smijemo ostaviti samog. Prvu pomo treba pruiti odmah.

Postupak: ONESVIJETENU OSOBU ODMAH POLEGNITE U BONI POLOAJ ONESVIJETENOJ OSOBI NE PODIITE GLAVU OSLOBODITE VRAT I TRUP SVAKOG PRITISKA OTKOPAJTE KOULJU RAZVEITE KRAVATU

UKLONITE SUVINU ODJEU IZ USNE UPLJINE IZVADITE STRANE PREDMETE (UMJETNE ZUBE, VAKAU GUMU, HRANU I SL.)

AKO ONESVIJETENA OSOBA NE DIE, ODMAH ZAPONITE S UMJETNIM DISANJEM. ONESVIJETENOM NEMOJTE DAVATI NIKAKVA PIA, JER E SE UGUITI. AKO ONESVIJETENI IMA POVIENU TEMPERATURU, TREBA GA RASHLADITI AKO JE U OKOLINI

HLADNO, TREBA GA UTOPLITI POKRIVAIMA, KAPUTIMA I SL. AKO VAM JE UZROK NESVJESTICE POZNAT, ZAPONITE S ODGOVARAJUIM POSTUPCIMA PRUANJA

PRVE POMOI.

- 36 -

Prestanak disanja Nagli prestanak disanja oituje se alarmantnim znakovima. Dolazi do gubitka svijesti, proiruju se zjenice, prestaje strujanje zraka iz nosa i usta. Ako se odmah (najkasnije 4-5 minuta) ne zapone s oivljavanjem, ozlijeena e osoba umrijeti za nekoliko minuta. Uzrok prestanka disanja moe biti srani udar, ozlijede glave, udar elektrine struje, utapljanje i sl. Postupak:

NAZOVITE LIJENIKA, ODNOSNO HITNU POMO. ODMAH ZAPONITE S UMJETNIM DISANJEM GLAVU ZAMRLE OSOBE ZABACITE

PREMA NAZAD STISNITE UNESREENOJ OSOBI NOS I OTVORITE USTA: DUBOKO UDAHNITE I SAV ZRAK IZDAHNITE UNESRECENOM U USTA UPUHIVANJE IZVODITE U RITMU VLASTITOG DISANJA (14 DO 16 PUTA U MINUTI) PROVJERITE DA LI SE GRUDNI KO NADIMA ILI NE ZRAK SE MOE UPUHIVATI I U NOS UNESREENOG.

SNAGA PRITISKA UPUHNUTOG ZRAKA NE SMIJE BITI PREVELIKA, TEK NETO VEA NEGO PRI NORMALNOM DISANJU I KOD PREJAKOG PRITISKA ZRAK MOE DOPRIJETI U ELUDAC I IZAZVATI POVRAANJE.

UMJETNO DISANJE MORA SE PROVODITI DOK SE NE USPOSTAVI NORMALAN RITAM DISANJA UNESREENOG ILI NE POJAVE SIGURNI ZNAKOVI SMRTI (UKOENOST, DUGOTRAJAN PRESTANAK DISANJA I RADA SRCA, ZJENICE SE NE SUZUJU NA

SVJETLO).

Prestanak rada srca Kad se ne uje ni rad srca, kod unesreenog treba uz umjetno disanje provoditi i vanjsku masau srca, kojom se podrava cirkulacija krvi. Rad srca provjerava se pipanjem bila s bone strane vrata. Vanjska masaa srca opravdana je samo u prvih 5 do 10 minuta nakon prestanka rada srca, jer su poslije tog vremena njeni izgledi za uspjeh veoma mali. Tokom

izvoenja masae treba povremeno pipanjem bila kontrolirati uspostavljanje rada srca. Postupak:

DLANOVE OBJE RUKE STAVITI NA DONJU POLOVINU GRUDNE KOSTI: SNANO PRITISNITE PREMA KRALJENICI I NAGLO OTPUSTITE.

PRITISAK IZVODITE RITMINO SA 60 70 PRITISAKA U MINUTI GRUDNI KO PRITOM TREBA UDUBITI 3 DO 5 CM.

AKO SE ISTOVREMENO MORA DAVATI UMJETNO DISANJE I VANJSKA MASAA SRCA, NAJBOLJE JE DA TO RADE DVIJE OSOBE BEZ OBZIRA PROVODI LI OIVLJAVANJE JEDNA ILI DVIJE OSOBE, RITAM PRUANJA PRVE POMOI TREBA BITI TAKAV DA NAKON SVAKOG PETOG PRITISKA NE SRCE DOLAZI JEDNO UPUHIVANJE ZRAKA U PLUA.

- 37 -

Krvarenje Krvarenja nastaju uglavnom u vezi s ozljedama. No, krvarenja nastaju i kao posljedica nekih

oboljenja. Svako krvarenje treba odmah zaustaviti, ranu sterilno zaviti, poduzeti mjere protiv

oka i pozvati lijenika, odnosno ozlijeenu osobu otpremiti u zdravstvenu ustanovu. Kod amputacijskih ozljeda, odrezani (amputirani) dio ruke ili noge treba staviti u plastinu vreicu, obloiti ledom i transportirati zajedno s unesreenim. Postupak:

MANJA KRVARENJA PRESTAT E SAMA STVORENU KRASTU NEMOJTE DIRATI SAMO JE STERILNO ZAVIJTE.

KOD VEIH KRVARENJA POLEGNITE OZLIJEENOG AKO JE KRVARENJE JAKO, IZMEU RANE I SRCA PRITISNITE SNANO GLAVNU ILU KUCAVICU (ARTERIJU).

AKO NA OZLIJEENOJ RUCI ILI NOZI NEMA PRIJELOMA, PODIGNITE JE NETO VIE OD TIJELA. NA RANU STAVITE STERILNU GAZU, A NA GAZU NEKI TVRDI PREDMET KOJI E ZAJEDNO SA ZAVOJEM

PRITISKATI RANU I OZLIJEENE KRVNE ILE (KOMPRESIVNI ZAVOJ). AKO JE OZLIJEENI IZGUBIO PUNO KRVI, PODIGNITE MU RUKE I NOGE U VIS (AUTOTRANSFUZIJA) U

TOM POLOAJU MOETE GA I TRANSPORTIRATI. UKOLIKO SE NIKAKO NE MOE ZAUSTAVITI KRVARENJE, KAO KOD OTKINUA RUKE ILI NOGE, MORA SE

STAVITI POVESKA POVESKA (MARAMA, KRAVATA, POJAS ILI SL) MORA SE STAVITI NA NEOTEENI DIO TKIVA OTPRILIKE OKO 3 CM IZNAD RANE I VRSTO STEGNUTI.

Prijelomi kostiju i ozljede zglobova Kosti i zglobovi mogu se ozlijediti udarcima, pritiskom pri padu, skoku, kod zatrpavanja,

eksplozija, zahvaanja na strojevima, pri padu tekih predmeta i alata itd. Znakovi su bol, nenormalan oblik, oteklina, potkono krvarenje ili otvoren prijelom. Postupak:

AKO MOETE POZVATI LIJENIKA, OSTAVITE UNESREENOG NA MJESTU GDJE JE STRADAO NE PRENOSITE OZLIJEENOG, OSIM AKO MU NE PRIJETI NEPOSREDNA OPASNOST ZAUSTAVITE KRVARENJE.

AKO OZLIJEENOG MORATE SAMI PREVESTI U BOLNICU, PRELOMLJENI DIO TIJELA OBAVEZNO MOBILIZIRAJTE, ODNOSNO UINITE NEPOMINIM ZA IMOBILIZACIJU UPOTRIJEBITE SREDSTVA KOJA NAETE U BLIZINI (DASKE, MARAME, DIJELOVE ODJEE I SL).

OZLIJEENI DIO TIJELA, AKO NEMA RANE, IMOBILIZIRAJTE PREKO ODJEE.

UVIJEK UVRSTITE DVA SUSJEDNA ZGLOBA, ODNOSNO ZGLOB IZNAD I ISPOD PRIJELOMA OZLIJEENI DIO RUKE ILI NOGE PRIDRAVA SE TAKO DA SE LAGANO NATEGNE IZMEU ZGLOBOVA.

IAENE ZGLOBOVE MOBILIZIRAJTE U POLOAJU U KOJEM STE IH ZATEKLI. OZLIJEENOM NE SMIJETE DAVATI JESTI ILI PITI, JER TO MOE IZAZVATI POVRAANJE I KOMPLIKACIJE

ZA VRIJEME OPERACIJE.

- 38 -

Otrovanje kemijskim tvarima U suvremenoj proizvodnji radnici se susreu s nizom kemijskih tvari koje mogu izazvati lokalna i opa, akutna i kronina oteenja zdravlja. Uzrok profesionalnih trovanja najee je udisanje atmosfere zagaene nekom kemijskom tvari, prodiranje kemijske tvari kroz kou ili unoenje kemijskih tvari u probavni trakt. Kod pruanja prve pomoi treba prvenstveno prekinuti djelovanje otrova na organizam, a otrov ukloniti iz tijela ili neutralizirati.

Postupak:

AKO JE OTROVNA TVAR PROGUTANA, ODMAH JE UKLONITE ISPIRANJEM ELUCA NALPRIJE IZAZOVITE POVRAANJEM NADRAIVANJEM NEPCA I DRIJELA OTROVANOJ OSOBI DAJTE DA POPIJE MLEKA VODE PA PONOVNO IZAZOVITE POVRAANJE PONOVITE TO VIE PUTA DOK OTROVANI NE POVRATI BISTRU TEKUINU.

POSLIJE ISPIRANJA ELUCA, DAJTE OTROVANOJ OSOBI DA POPIJE AU VODE U KOJU SE STAVE DVIJE VELIKE LICE PRAHA IVOTINJSKOG ILI BILJNOG UGLJENA AKO NEMATE GOTOV PREPARAT, PREPRITE KRUH DA POUGLJENI I ZDROBITE U PRAH.

PAZITE! POVRAANJE I ISPIRANJE ELUCA NE SMIJE SE PRIMIJENITI AKO JE OSOBA OTROVANA JETKIM TEKUINAMA (KISELINE, LUINE, OTAPALA ZA BOJE, BENZIN I OSTALI NAFTNI DESTILATI).

PAZITE! NE IZAZIVAJTE POVRAANJE KOD OSOBA KOJE SU U NESVJESTICI - NITI KOD OSOBA KOJE PRUAJU OTPOR.

AKO JE OTROVNA TVAR PROLIVENA PO KOI, OZLIJEENO MJESTO ISPERITE VELIKOM KOLIINOM VODE POSLIJE OPERITE SAPUNOM.

AKO JE DOLO DO TROVANJA ILI GUENJA PLINOM, OTROVANOG TO PRIJE IZNESITE NA SVJE ZRAK AKO JE OTROVANI U NESVJESTICI ILI NE DIE, PRIMIJENITE ODGOVARAJUE POSTUPKE PRUANJA PRVE POMOI.

ZAPAMTITE! AKO NISTE SIGURNI TO TREBA UINITI, BOLJE NEMOJTE UINITI NITA NEGO BILO TO POGRENO.

Ozljede elektrinom strujom Prolazak elektrine struje kroz tijelo moe prouzroiti razliite ozljede, pa i smrt. Djelovanje elektrine struje na organizam ovisi o nizu tehnikih i individualnih faktora. O brzini pruanja prve pomoi ovoso i njena efikasnost. Postupak:

OSLOBODITE UNESREENOG IZ STRUJNOG KRUGA AKO NE MOETE ISKLJUITI STRUJNI KRUG POMOU PREKIDAA, SKLOPKE ILI VAENJEM OSIGURAA, UNESREENOG ODVOJITE IZOLACIJSKIM KLIJETIMA, IZOLACIJSKOM MOTKOM, KOMADOM DRVA, SUHOM TKANINOM ILI NA DRUGI NAIN, ALI NIKAKO GOLIM RUKAMA.

AKO JE UNESREENI BEZ SVIJESTI, STAVITE G