Priručnik o Zastiti Na Radu

PRIRUNIK ZA OBUKU I PROVJERU ZNANJA IZ OBLASTI ZATITE NA RADU Preradili: Hozanovi Esmir dipl.ing.ma.i

Adnan Karahmetovi

3/27/2014

PRIRUNIK ZA OBUKU I PROVJERU ZNANJA IZ OBLASTI ZATITE NA RADU

UVOD

Ovaj prirunik je namijenjen uposlenicima kako bi ih upoznali sa osnovnim i najeim opasnostima koje ih prate u svakoj privrednoj grani, kao i da ih podsjeti i opomene na pravila

bezbjednog i sigurnog rada.

Upoznajui uposlenike sa opasnostima, daju se uputstva kako da se te opasnosti otklone,da se njihove posljedice ublae to doprinosi ouvanju zdravlja, ivota i imovine. Da bi se shvatio znaaj zatite na radu, i uoila neophodnost pravilnog ponaanja uposlenika na radnom mjestu, potrebno je sistematski informirati uposlenike o izvorima opasnosti i ujedno

ukazati na pravilno ponaanje u odreenim uslovima rada. Razvoj nauke dovodi do usavravanja tehnolokog procesa proizvodnje. Proizvodi se vie i kvalitetnije a pri tome se esto zanemaruje osposobljavanje i prilagoavanje uposlenika u procesu proizvodnje.

Cilj zatite na radu je da preduzme sve mjere koje stvaraju bezbjedne uslove rada i da te mjere usmjeri na otkrivanje uzroka, povreda i oboljenja. Da bi se to postiglo, moraju se primjenjivati

suvremena, tehnika, zdravstvena, socioloka, vaspitno-propagandna i druga nauna dostignua. Samo uposlenik koji je upoznat sa mjerama zatite, propisno ureenog radnog mjesta, moeobavljati radne zadatke bez straha za ivot i zdravlje.

1. PRAVA, DUNOSTI I ODGOVORNOSTI U PROVOENJU MJERA ZATITE NA RADU

1.0. PRAVO NA ZATITU

Pravo na zatitu, dunost i obaveze u vezi sa zatitom na radu imaju svi uposlenici koji su udruili svoj rad u cilju ostvarivanja radnih i drutvenih zadataka preduzea, bez obzira na nain i osnovu po kojoj su zasnovali radni odnos i trajanje njihovog rada. Isto tako pravo i obaveze u vezi sa zatitom na radu imaju: - sva lica koja su angaovana za obavljanje poslova po ugovoru o djelu, - uposlenici drugih preduzea kada obavljaju poslove za potrebe naruioca, - uesnici kola za visokokvalifikovane radnike i drugih srednjih kola, studenti viih i

visokih kola, kada se nalaze na praktinom radu ili obavljaju ferijalnu praksu u preduzeima,

- lica na dobrovoljnom radu (volonteri), - uposlenici, uesnici javnih akcija i manifestacija koje se organizuju u zajednikom

interesu,

- strani dravljani koji su po osnovu razmjene strunjaka, po osnovu meunarodne tehnike pomoi i saradnje.

2.0. DUNOST PREDUZEA POSLODAVCA

Jedna od najvanijih mjera za spreavanje nezgoda na raduje obuavanje uposlenika za sigurni rad. Preduzee je duno osigurati da svaka osoba prije rasporeivanja na posao


bude upoznata sa uvjetima rada i opasnostima posla, odnosno mjerama i sredstvima

zatite na radu.

Dravnim zakonom o zatiti na radu BiH u lanovima odreuje da su:

1. Preduzee je obavezno izvriti obrazovanje svojih uposlenika vezano za siguran rad i to prije stupanja na rad, odnosno rasporeivanja na radno mjesto, kao i u toku rada;

2. Preduzee je duno donijeti programe obrazovanja iz materije zatite na radu po kojima se provodi obrazovanje;

3. Obaveza preduzea je da vri provjeru o osposobljenosti radnika iz materije zatite na radu, odnosno poznavanja sigurnog naina rada;

4. Preduzee je duno oprovedenom obrazovanju i izvrenoj provjeri osposobljenosti uposlenika iz materije zatite na radu voditi odgovarajuu evidenciju;

5. Preduzee je obavezno opim aktom regulisati nain i postupak obuavanja kao i provjeru poznavanja sigurnog rada.

1.0.0. PREDUZEE U SPROVOENJU MJERA ZATITE NA RADU

Preduzee je nosilac svih poslova zatite na radu i ima odreena prava, dunosti i zadatke. Da bi se poslovi zatite na radu, zbog svoje sloenosti i znaaja, mogli uspijeno organizovati i obavljati, u preduzeima se formiraju posebne strune slube na radu ili se odreuju lica koja e sprovoditi mjere zatite na radu, stvarajui bezbjedne uslove rada.

Osnovni zadaci slube ZnR su:

- da sprovodi sve normativne akte koje donose rukovodni organi, a koji se odnose na unapreenje i sprovoenje mjera ZnR;

- da vri nadzor primjene mjera ZnR; - da prati uzroke povreivanja i oboljenja i predlae i poduzima mjere za njihovo

otklanjanje;

- da se novoprimljeni uposlenici i uposlenici koji se rasporeuju na drugo radno mjesto prije stupanja na rad upoznaju sa svim opasnostima na radnom mjestu;

- da organizuju obuavanje i provjeru znanja svih uposlenika iz oblasti ZnR; - da prati nauno-tehnoloke novine kako bi mogla da preduzima mjere za poboljanje

uslova rada i ZnR te obezbjeenje sigurnost uposlenika na radnom mjestu, sigurnost maina i ureaja, konfor radne sredine i bira odgovarajua zatitna sredstva;

- da obavlja poslove koji su joj povjereni aktima preduzea, kao i sve druge poslove koji doprinose sigurnom i bezbjednom radu.

Zatita na raduje djelatnost koja zahtjeva neprekidan i kreativan rad. Iznalaenje novih rjeenja je stalni zadatak lica koja se bave problemom ZnR. Takva rjeenja treba da otklone sve nedostatke, odnosno uzroke koji mogu da otklone sve nedostatke, odnosno uzroke koji mogu da otklone sve

nedostatke, odnosno uzroke koji mogu da dovedu do nesree na radu i velikih materijalnih


gubitaka.

3.0. PRAVA I DUNOSTI UPOSLENIKA NA RADU

- Uposlenik na radu ima prava i dunost da organizuju znr i da se stara o unapreenju zatite svih lanova radne zajednice.

- Svoj rad na radnom mjestu, uposlenik je duan vriti s punom paryom kako ne bi ugrozio ivot i zdravlje, kao i ivot i zdravlje ostalih lica.

- Uposlenik na radu ima pravo i dunost da se slui svim zatitnim napravama i sredstvima line zatite na radu i da ih namjenski koristi, da paljivo rukuje njima i da ih odrava u ispravnom stanju.

- Uposlenik na radu je duan da se pridrava svih propisanih mjera ZnR, izvravati nareenja svih odgovornih uposlenika i starati se o sprovodenju i unapreenju ZnR.

- Uposlenik na radu je duan da prije rasporeivanja na posao upoznati se sa propisima i mjerama ZnR u vezi sa poslom koji treba da vri, kao i sa organizovanjem i sprovoenjem ZnR.

- Uposlenik na radu koji ima izvjesne zdravstvene nedostatke ili boluje od bolesti koja se moe, ili ne moe utvrditi ljekarskim pregledom, duan je ove nedostatke odnosno bolesti prijaviti pri zaposlenju, ili ako se kasnije u toku zaposlenja pojave (padavica ili slino).

- Ako uposleni na radu primjeti neposrednu opasnost po ivot zbog toga to nisu sprovedene mjere zatite na radu. ima pravo da odbije da radi na tom radnom mjestu dok se ne sprovedu odgovarajue zatitne mjere.

- Ako uposlenik na radu primjeti neposredne opasnosti po zdravlje zbog toga to nisu sprovedene mjere ZnR, ovo ima pravo da zahtjeva od neposrednog rukovodioca, odnosno

od uposlenika od koga dobije zadatke i uputstvaza rad da se opasnost u to kraem roku otkloni, a ako rukovodilac ne postupi po njegovom zahtjevu a njegov zahtjev opravdan ima

pravo da odbije rad.

2. RADNI PROSTOR I RADNA OKOLINA

1.0. OPASNOSTI U RADNOM PROSTORU

Prema procjeni moguih opasnosti kojima su izloeni uposlenici, najee se polazi od stanovita da su izvori opasnosti vezani za strojeve, ureaje, materijale i slino. Zaboravlja se dao elementima radnog prostora, i radne okoline, takoer ovisi sigurnost i zdravstvena sposobnost uposlenika. Radni prostor i radna okolina normirani su i o njima se mora

voditi rauna pri projektovanju. Graevinski objekti i prostorije namijenjene za rad. kao i pomone prostorije, moraju seizvesti skladu sa zahtjevima pravila ZnR.

Dimenzije prostorija, zidovi, podovi, vrata, prozori, prometnice, zagrijavanje i provjetravanje, kao

i sve instalacije moraju odgovorati namjeni prostorije kako bi osobe, koje se nalaze u radnim

prostorijama imale povoljne uslove rada.


Ako se u radnim prostorijama pojavljuju hemijske ili fizikalne tetnosti, odnosno plinovi, praine, buka ili vibracije, ako rasvjeta ne omoguava siguran rad, bez naprezanja, tako da se spomenute tetnosti prekomjerne, odnosno prelaze doputene granice, u skladu sa normama, preduzee je duno otkloniti spomenute opasnosti. Uz radne prostorije uposlenicima se moraju osigurati pomone prostorije, odnosno garderobe,umivaonici, toaleti, kupaonice, prostorije za linu higijenu ena, puionice itd. Pravilima ZnR pri radu utvreno je koje se pomone prostorije moraju osigurali, ovisno o poslu koji se obavlja u radnim prostorijama, kako se moraju opremiti i odravati pomone prostorije te gdje se moraju nalaziti u graevinskom objektu. U prostorijama, namijenjenim za rad, drite se utvrenog naina ponaanja. Ako smatrate da sena vaem radnom mjestu ili prostoriji u kojoj radite pojavljuju prekomjerna buka, praina, plinovi, zatraite da se provede ispitivanje, odnosno da se ove slabosti otklone. Na isti nain postupite ako vam rasvjeta u prostoriji nije dovoljna za nesmetan i siguran rad.

3. OSNOVNI IZVORI OPASNOSTI I MJERE ZnR

Sve proizvodne procese karakteric upotreba mnogobrojnih maina, alata i ureaja, raznih materijala i oblika energije. Njihova primjena ima za cilj da olaka rad i uini ga produktivnijim. Meutim, upotreba proizvodnih sredstava dovela je do pojave raznih faktora koji neposredno djeluju na ovjeiji organizam.U te faktore spadaju: pokretni dijelovi maina i mehanikih dijelova obraivanog materijala, toplotno zraenje, elektrina struja, agresivne otrovne materije, industrijska praina, buka i vibracija, razna zraenja, naroito radioaktivna itd. Da bi se mogle poduzeti odgovarajue mjere zatite potrebno je upoznati opasnosti koje nas prate pri radu. Izvore opasnosti koje se susreu u modernoj proizvodnji moemo podijeliti na slijedee osnovne grupe:

- mehaniki izvori opasnosti - opasnosti od elektrine struje - statiki elektricitet - opasnost pri kretanju na radu - hemijske tetnosti - tetna zraenja - buka i vibracija - klima i mikroklima - osvjetljenje radnih prostorija

1.0. MEHANIKI IZVORI OPASNOSTI

Na ovu grupu izvora opasnosti treba obratiti posebnu panju, jer su oni izvori najveeg broja najteih povreda koje se dogaaju u oruima za rad. Mehanike izvore opasnosti moemo podijelili u sljedee grupe:

- opasnosti od streih otrih i iljatih dijelova - opasnosti od rotirajuih dijelova - opasnosti od mjesta ukljetenja


- opasnosti od dijelova koji sc gibaju pravolinijski - opasnosti od odlijetanja predmeta ili dijelova maina - opasnosti od pogreaka u konstrukciji - opasnost od elektrine struje na mainama i ureajima - tetne materije kao izvori opasnosti i mjere zatite od tih opasnosti - mehanizirani i runi alati - rukovanje materijalom.

1.0.0. TEHNIKE MJERE ZATITE OD MEHANIKIH IZVORA OPASNOSTI

Da bi se otklonili mehaniki izvori opasnosti na nekom oruu za rad, postoje raznovrsne zatitne naprave. Za pojedine situacije moe postojati nekoliko naina zatite. To se naroito odnosi na zatitu "mjesta rada". Koji e se nain zatite upotrijebiti, zavisi od brojnih elemenata, kao to su slobodni prostor, nain proizvodnje, oblik i veliina obraivanog predmeta, te niz drugih faktora koji se kod izbora zatitnih naprava moraju uzeti u obzir. Zatitne naprave mogu se svrstati u pet osnovnih grupa:

1. Nepomine (vrste) zatitne naprave 2. Naprave za blokiranje

a) Zatitne naprave za blokiranje koje se aktiviraju elektriki ili mehaniki, b) Elektronski ureaji, ili ureaji neke druge vrste koji su povezani sa pogonskim

mehanizmom i mehanizmom za zaustavljanje,

c) Zatitne naprave za spraavanjc povratnog hoda.

3. Automatske zatitne naprave

a) Naprave za uklanjanje ruku, povezane sa rukama i pogonskim ureajima maine, b) Naprave za izvlaenje ruku, povezane sa rukama i pogonskim ureajem maine

4. Ureaji za daljinsko rukovanje i za prenoenje materijala

a) Dvoruni sistem putanja u rad maina b) Automatsko ili poluatomatsko prenoenje materijala c) Specijalni alati za prenoenje materijala

5. Kombinovane zatitne naprave

1. Nepomine zatitne naprave (blok)

Ove naprave neprekidno spreavaju pristup opasnom mjestu ili alata i imaju drugu namjenu a to je da zadravaju zadravaju rasprsnute dijelove u sluaju loma maine ili alata.


2. Zatitne naprave za blokiranje

Svrha ovih naprava je da onemogui putanje maine u rad dok zatitna naprava nije na svom mjestu, odnosno da zaustavi rad maine ako radnik ue u opasan prostor.

a) Prva vrsta zatitnih naprava za blokiranje predstavljaju panine naprave koje okruuju opasni prostor, a izvedene su u obliku pregrada od lima, ipki ili mree.

b) Druga vrsta zatitnih naprava za blokiranje ima pregradu u obliku svjetlosnih zraka. Ove su zrake tako usmjerene da odmah aktiviraju ureaj za koenje, im ih ruka ili neki drugi dio tijela prekine.

c) U ovu grupu mehanikih zatitnih naprava za blokiranje spadaju i naprave za spreavanje povratnog hoda na ekscentar - presama.

Ovaj ureaj osigurava da jednim pritiskom na pedalu ili ruicu bez obzira na to kako dugo trajalo, moe da izvri samo jedan hod a zatim malj automatski stane. Ove naprave zahtijevaju redovno odravanje i tano podeavanje.

3. Automatske zatitne naprave

Njihova primjena omoguava da ruke radnika ne ostanu u opasnom prostoru dok se maina nalazi u pokretu, na taj nain to ih uklanja i izvlai. Automatska zatitna naprava djeluje nezavisno od ureaja za stavljanje maine u pokret ponavljajui svoje zatitno djelovanje sve dotle dok maina radi.

4. Ureaji za daljinsko rukovanje

a) Dvoruni sistem putanja maine u pogon

Najkarakteristini primjer ureaja za daljinsko rukovanje predstavlja dvoruni sistem za putanje maine u rad. Da bi ovaj ureaj ispunio sve uslove koji se postavljaju u pogledu zatiivanja uposlenika zahtjeva se istovremeni pritisak sa obje ruke uposlenika na taster, odnosno na poluge ureaja za putanje maine u rad, kako bi se sprijeilo da uposlenik nakon pritiska poluge ili tastera ue rukom u opasnu zonu maine dok jo traje radni ciklus.

b) Automatsko i poluautomatsko prenoenje materijala

Tipini primjeri automatskog i poluatomatskog prenoenja materijala zavisi od konstrukcije maine, oblika, veliine, predmeta koji se obrauje kao i o koliini obraivanih predmeta.

5) Kombinacija zatitnih naprava

Pravilnom kombinacijom zatitnih naprava (esto se kombinuju nepomine zatitne naprave i alati za prenoenje materijala, zatim dvoruni sistem za putanje u rad maina sa ureajima za spreavanje povratnog hoda itd). Eliminiu se opasnosti u sluaju da se to ne moe postii samo jedinim od navedenih naprava.


2.0. ZATITA OD ELEKTRINE STRUJE

1.0.0. DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE NA LJUDSKI ORGANIZAM

Uposlenik koji rukuje postrojenjima, mainama i alatima na elektrini pogon u svakom trenutku mora biti oprezan i paljiv. Mora voditi rauna o ispravnosti postrojenja, maina i alata i kablova za napajanje elektrinom strujom. U suprotnom moe doi do nesree koja moe prouzrokovati teke posljedice pa ak i smrt. Struja iznad odreene jaine opasna je po ljudski organizam, ona izaziva grenje miia, oteenje krvnih sudova i nervnog sistema, teke opekotine i smrtonosno treperenje sranih miia. Elektrina struja se kao izvor opasnosti pojavljuje na svakoj maini kojoj je pogonska energija el.struja. Ona se kao direktan izvor opasnostii pojavljuje kao:

- opasnost od (direktnog) previsokog napona dodira - opasnost od (indirekntog) sluajnog dodira dijelova pod naponom.

U prvom sluaju dolazi do povreda zbog oteenja izolacije na dijelovima koji su normalno pod naponom, usljed ega dolaze pod napon i oni dijelovi elektrinog ureaja koji to normalno nisu.

U drugom sluaju dolazi do povreda prilikom dodira na elektrinim ureajima koji nisu izolovani, koji su oteeni ili koji nisu ograeni. ovjek moe stradati samo u sluaju ako njegovo tijelo dode u dodir sa dijelovima ureaja i instalacija pod naponom tako da se strujni krug zatvori kroz njegovo tijelo.

Pri dodiru dijelova ureaja, alata i instalacija pod naponom, veoma je vaan otpor tijela prema proticanju el.struje kroz organizam. Otpor je promjenljiv i razlikuje se od ovjeka do ovjeka, a u veim sluajevima moe se raunati sa 1000-1300 oma. Najvea struja koja moe proticati kroz ovjeiji organizam je 50 mA, a da ne nastupi smrt. Vea struja od 100 mA izaziva u veim sluajevima smrt (ako due protie kroz srce).

Opasnost od udara el.struje utoliko je vea: - ako je bolja provodljivost podloge na kojoj ovjek stoji - to su ovjeije ruke vlanije, to je dodir izvren na veoj povrini, to je dodir vri, a

posebno ako je dodirnuti predmet obuhvaen. Kakve e posljedice nastupiti prilikom proticanja elektrine struje kroz ovjeiji organizam, izmeu ostalog zavisi:

a) putu proticanja el.struje kroz ovjeiji organizam. Ako struja protie kroz vei dio ovjeijeg tijela njen uticaj e biti opasniji,

b) o jaini struje koja protie kroz organizam, a jaina struje ovisi o naponu i unutranjem otporu organizma. Jaina struje (I) bie vea ako je vei napon (U), a manji otpor

organizma (Ro); tj.

=

;


c) frekvenciji elektr.struje, ako je frekvencija elektr.struje nia njen uticaj na organizam je vei;

d) o vremenu proticanja el struje kroz organizam., to je vrijeme proticanja el.struje due opasnost je vea.

2.0.0. MJERE ZATITE OD UDARA ELEKTRINE STRUJE

Prema naim propisima, kao zatitne mjere od dodira opasnog napona, primjenjuju se slijedee zatitne mjere:

- zatitno izolovanje, - zatitno uzemljenje, - milovanje, - snieni napon, - automatska zatita (strujni ili naponski zatititi sloj), - rastavili transformator, - sistem zatitnog voda.

Zatita od direktnog dodira se postie dobrim izolovanjem ureaja kao to su; elektrina builica u izolovanom kuitu, elektrini aparati za bojenje.

Sve maine na elektrini pogon treba uzemljiti.

Posebnu panju treba posvetiti topljivom osigurau jer je jedan od vanijih elemenata zatite. Zamjenu umetka treba vriti struno lice. Upotreba oteenih ili premoenih osiguraa je zabranjena.

Postavljanje i zamjena osiguraa se vri samo kada je napon iskljuen. Prije nego se zapone bilo kakav rad treba iskljuiti elektr.instalacije i ureaje koji su pod naponom.

Na slinim strojevima nestruna lica ne smiju vriti nikakve radove na elektro - instalacijama. Uposlenik je duan da svaki nastali kvar na instalaciji i maini prijavi odgovornom licu.

Gole bakarne ice privrene na maini ili uzemljene ne smiju se ni u kom sluaju prerezati jer vre zatitnu funkciju. Utika se ne smije nikad izvlaiti za kabal, jer se pri tom oteuje zatitna izolacija ili prikljuna klema i time otklanja njihovo zatitno dejstvo.

Sve opasnosti bi se uklonile i izbjegle i nenadoknadive ljudske rtve kada bi se potovala tzv. etiri zlatna pravila:

1. Vidno iskljuiti iz napona postrojenje, ureaj na kome e se raditi. 2. Zakljuati ureaj kojim je iskljueno postrojenje, ureaji i postaviti tablu sa opomenom. 3. Indikatorom provjeriti da li je ureaj stvarno bez napona. 4. Izvriti uzemljenje i kratko spajanje ili samo uzemljili ureaje ili maine na koji

obaviti rad.


3.0 STATIKI ELEKTRICITET

Statiki elektricitet je elektrini naboj koji sc obino javlja u protonim ili pretauim instalacijama i postrojenjima usljed trenja, elektrinih tekuina o stjenke cjevovoda ili posude. Pri tome mogu nastati vrlo visoki naboji (do napona od 10 kV, koji prilikom pranjenja na okolne predmete izazivaju varnienje). Iskra moe biti uzrok poara i paljenja exp. smjese, para i gasova. Radi toga se preduzimaju mjere u cilju spreavanja neeljnog pranjenja statikog elektriciteta.

Pranjenje statikog elektriciteta nepovoljno utie na ovjeka, uzrokuje kvar na ureajima, oteenje materijala, izaziva koroziju metalnih dijelova i sklopova, to pored opasnosti od exp. i poara, moe da smanjuje radni efekat procesnih postrojenja i time remeti ritam tehnolokog procesa i stvara smetnje pri radu instrumenata mjerne tehnike, a posebno elektronske

automatike i radio ureaja.

1.0.0. ZATITA OD STATIKOG ELEKTRICITETA

Nakupljeni elektrini naboj mora se odvoditi u zemlju putem vrsto spojenih elektrinih vodica (provodnika) da bi se sprijeilo iskrenje i stvaranje visokog napona tj. da bi se izbjeglo gomilanje naboja.

Naboj se odvodi u zemlju putem uzemljenja za statiki elektricitet. To uzemljenje mora biti vidljivo i zatieno od kidanja i oteenja. Presjek ovog vodia za ovu svrhu nije posebno propisan kao kod gromobranskog uzemljenja. Kod elinih konstrukcija, aparata i prirubnica, moraju biti izvedena premoenja na sastavnim dijelovima iji je zadatak da odvedu statiki elektricitet. Prenoenja moraju biti dobro elektriki spojena, jer mehaniki spojevi esto ne obezbjeuju potpun kontakt i elektrinu provodljivost (zbog povrinske korozije i ukisnoe na dodatnim povrinama).

4.0. KRETANJE PRI RADU I MJERE ZATITE

Za kretanje u radnom prostoru postoje saobraajnice, ljestve, stubita, obojeni prostor i sl. Putevi i prilazi u radnim i pomonim prostorijama moraju se redovno istiti i odravati. Na prolaze se ne smiju nalaziti nagomilani materijali, papiri i razni predmeti i sl. jer se preko njih

moe lako pasti. Ulje, boje, predmeti koji padnu na pod, moraju se odmah oistiti, odnosno uklonili.

- Ako vae radno mjesto odravate na ovaj nain, sprijeit ete padove i spoticanje. Primjetite li razlivenu tekuinu ili odbaeni predmet, oistite pod ili o tome odmah obavjestite zaduene osobe za odravanje radnog prostora.

- Hodnici i staze za prolaz moraju bitii pregledni i izvedeni u irini koja odgovara namjeni prolaza. Najmanja irina slobodnog prolaza oko sloenog materijala, razni predmeti i slino,odnosno irina najueg prolaza ne smije biti manja od 70 cm. Ako hodnik, staza ili


prolaz slue za transport materijala, bilo runo, kolicima ili viljukarima. transportni put mora se izvesti u veoj irini

- Saobraajnice u pogonima moraju biti vidljivo oznaene. Na glavne i sporedne prolaze ne odlaite nikakve predmete. Na saobraajnima se ponekad nalaze razliiti otvori, pa postoji opasnost od pada u njih. Otvori za reviziona okna moraju zbog toga imati poklopac koji

dobro nalijee na sam otvor.

Za vrijeme rada na oknu se moraju postavili zatitne ograde oko njega. Ako primjetite da neko revizijsko okno "aht'' nije zatien posebnom ogradom, a poklopac je skinut, odmah o tome upozorili odgovorne osobe.

Opasnost od padova s visine ili u dubinu pojavljuje se na svim nezatienim stubama, podesnim otvorima za provlaenje materijala i dizalima. Da se sprijee padovi na svim mjestima s kojih se moe pasti, a nalaze se na visini veoj od 1 m, mora se postaviti propisna zatitna ograda. Nezatiena okna na dizalu mogu biti veoma opasna. .

Ako uoite bilo koju od tih opasnosti odmah obavjestite odgovorne osobe.

5.0. HEMIJSKE TETNOSTI I NJENO TETNO DJELOVANJE NA LJUDSKI ORGANIZAM

1.0.0. OPASNE MATERIJE

Materije koje predstavljaju odreenu opasnost od poara, eksplozije, otrovnost. zagaenost i radioaktivnost nazivaju se opasnim materijama.

One obuhvataju itav niz hemijskih proizvoda, uvanja, transporta i drugih radnji da izazovu pojave koje su opasne, po ivot, zdravlje uposlenika i okolinu. U opasne materije, ubrajamo sljedee:

- kiseline i luine - gasovi - zapaljive tenosti - industrijska praina

3.5.1.1.KISELINE I LUINE I MJERE ZATITE

Kiseline i luine pripadaju opasnim, nagrizajuim materijama, pa se pri njihovom rukovanju moramo pridravati posebnih propisa i preduzeti sljedee mjere opasnosti:

- kiseline i luine se ne smiju dirati golim rukama - ne smiju se udisati - presipanju i prolivanju opasno je naginjati se nad otvorenu posudu, jer kiselina i luina

moe da prsne, i udisanje para kiseline i luine je opasno, naroito je opasan rad sa vruim kiselinama i luinama

- poslije upotrebe sud sa kiselinama, luinama treba odmah zatvoriti, da ne bi dolo do isparenja i trovanja pojedinim toksinim sastojcima


- upotrebljavati uvijek ispravne sudove namijenjene za pojedine vrste kiselina i luina, boce i drugu lomljivu ambalau prenositi uvijek u zatitnoj ambalai i pomou specijalnih kolica

- kod rukovanja kiselinama i luinama koristiti lina zatitna sredstva i naoare ili titnik za lice, kapu od materijala otpornog na kiselinu, rukavice od gume. izme od gume ili cipele sa onom otpornim na dejstvo kiselina i luina, kecelju od gume ili jakog gumiranog platna, prema potrebi i gas-maske.

Posljedice koje mogu nastati prilikom rada sa kiselinama i luinama: - opekotine - trovanje

U sluaju nastanka opekotina od kiselina, obilno sprati ranu sa vodom, ako postoji sredstvo za neutralizaciju rane time isprati (sodu-bikarbona), zatim lice uputiti u najbliu hitnu slubu. U sluaju nastanka opekotina od luina, ranu po mogunosti isprati slabom kiselinom i sa puno vode, zatim lice uputiti u slubu hitne pomoi.

3.5.1.2. OPASNOSTI I MJERE ZATITE OD INDUSTRIJSKIM GASOVA

Gasovi su materije koje se nalaze u gasovitom stanju, tzv. stanje pare. Karakteristika gasa je da

pod dejstvom spoljnih uticaja (temp. i pritiska) lako mijenja svoj oblik (zapreminu).

Profesionalna trovanja industrijskim gasovima deavaju se u toku rada. U njih ubrajamo: ugljen-monoksid. sumpor-dioksid, cijenovodonik, razni ugljikovodonici,

benzinske pare, benzol i njegovi derivati u parnom stanju itd. Gasovi pare dolaze najee u organizam ovjeka kroz disajne organe, a rijee kroz kou. Otrovnost nekog gasa zavisi od vie faktora; prirode gasa, njegove koncentracije u radnoj sredini, vremena djelovanja na ljudski

organizam itd.

Gasovi koji su opasni i toksini po zdravlje i ivot ljudi moemo kvalificirati u dvije grupe i to:

1. Gasovi koji oteuju plua (ugljen-monoksid, cijenovodonik. pare benzina, benzola itd ).

Najea trovanja nastaju udisanjem sljedeih gasova: ugljen-monoksid, sumpor-dioksid, ugljen- dioksid, sumporvodonik itd.

Simptomi trovanja su; pritisak u glavi, glavobolja, vrtoglavica, opta slabost, zujanje u uima, nadraaj na povraanje, oduzetost i gubitak svijesti, grevi, koma, promjene na licu, guenje i na kraju smrt.

Od otrovnih gasova i para moraju se zatititi uposlenici ako se koristi dobra ventilacija, zamjena otrovnih jedinjenja neotrovnim, mehanizacija procesa rada, kako bi uposlenik rukovalac procesom

rada iz okoline koja nije zatrovana, obavezno noenje ispravnih gas-maski, zabrana rada sa pojedinim gasovima enama i omladini, usisavanje gasova na mjestima nastanka, pregled radnika prije stupanja na posao i povremeni pregledi u toku rada.

UPOZORENJE PRI RADU SA TOKSINIM GASOVIMA, prilikom ulaska u prostorije, podrume jame, rudnike, pogone itd. koje su zatrovane toksinim gasovima, ili se sumnja da ih ima, treba biti vrlo oprezan jer se esto pored opasnog otrovnog dejstva krije i njihova exp.mo. Preporuuje se da se u takve prostorije ulazi samo sa respiratornom zatitom, bez plamena i


vatre uz odgovarajuu baterijsku lampu. Potovati zabranu: paljenja ibice, cigarete, paliti elektrino svjetlo, niti elektrino zvono sve dok je gas u prostoriji. Naroito se ne preporuuju elektr.ureaji jer moe doi do stvaranja varnice i paljenja gasa. smjese, odnosno do eksplozije.

3.5.1.3. OPASNOSTI I MJERE ZATITE OD ZAPALJIVIH TENOSTI

Zapaljive tenosti i njihove smjese smatraju se sve one tenosti ija je taka zapaljivosti nia od 100C. Taka zapaljivosti je najnia temperatura na kojoj se iznad povrine tenosti nalazi toliko njene pare da sa zrakom nastane smjesa.

U odgovarajuem odnosu sa zrakom nastale pare se mogu zapaliti otvorenim plamenom ili varnicom.

Zapaljive tenosti su esto uzrok trovanja ii povreda uposlenika, jer stvaraju ne samo otrovne i toksine gasove koji truju uposlenika i okolinu, ve stvaraju povrede, opekotine na koi, oteuju unutranje organe za disanje, sluzokou itd. Od zapaljivih tenosti nabrojat emo neke: osnovni derivati nafte, petrolej, dizel gorivo, i drugi derivati nafte (rastvarai, boje i lakovi), te organski spojevi, alkoholi, aldehidi, ketoni itd. Nafta moe biti uzrok trovanja i povreda uposlenika jer pripada toksinim, zapaljivim, i exp.materijama.

Pri zagrijavanju nafte izdvajaju se pare, koje su zapaljive, ekaplozivne i otrovne. Pri trovanju

parama zapaljivih tenosti, zatrovanog treba odmah iznijeti na ist vazduh. Dati mu po mogunosti kiseonik, da pije hladnu vodu i hladnom mu vodom treba prati glavu. Pri tome je potrebna hitna

ljekarska intervencija .

Najvea opasnost od gasova i tenosti je u tome to pri trovanju ne izazivaju odman smetnje nego tek poslije 6-12 h.

Najefikasnija zatita je odvoenje gasova od mjesta nastanka i zato se mora u prostorijama gdje se javljaju da uvede dobra ventilacija i pravilno odvoenje zatrovanog vazduha. Zapaljivim materijama smiju rukovati samo struni i osposobljeni uposlenici, dobro upoznati sa svim tetnostima, mjerama opasnosti na radu, primjenjivanjem linih zatitnih sredstava, jedan je od vanih faktora. Uposlenici koji rade sa otrovnim materijama moraju redovno kontrolisati svoje zdravstveno

stanje i odravati linu higijenu jedan je od bitnih faktora. Poznavanjem propisa od strane uposlenika, o transportu, usklaitenju i upotrebi otrovnih materija vrlo je vaan faktor takoer u smanjenju povreda.

Poznavanje upustva o rukovanju i neutralizaciji otrovnih materija je neophodno za siguran

rad.

3.5.1.4. TETNA PRAINA

Prainom se nazivaju sve sitne (vidljive i nevidljive) estice koje lebde u vazduhu. Te estice su veliine od 1 do 10 milimikrona. Praina nastaje u svim operacijama dopreme, obrade i prerade materijala.


Prema porijeklu razlikujemo organsku i neorgansku prainu. Organska praina se dijeli na , praine biljnog i ivotinjskog porijekla a mogu biti i mjeovite. Praina u vazduhu moe biti u vrstom i tenom stanju. Ona ne samo da teti zdravlju, ve predstavlja problem i kod line higijene. Ona dalje tetno djeluje u industriji, "prlja maine", zapuava otrove, ometa pravilan rad maina, izaziva prekid u radu, kratak spoj, nagriza, prlja, taloi se i ra itd. Postoje razne podjele o dejstu praine na organizam a ona moe djelovati, mehaniki, toksino (arsen, olovo), lokalno (brano, eer, cement, kre), alergijski (organske praine), infekcijski (od starih krpa, materijala iz bolnice), fotodinamiki (smole, pijesak, katran, ulje), one koje dovode do karcionama (radioaktivne),..........(silicijum-dioksid. azbest) itd.

Praina djeluje negativno na organizam i disajne puteve tako to oteuje sluzokou disajnih puteva, taloi se i svojim dejstvom onemoguava funkcionisanje sluzokoe. Praine mangana i olova se rastvaraju u krvi, raznose i deponuju u druge dijelove tijela i na taj nain ih oteuju. Due dejstvo praine dovodi do oteenja oiju, uiju, nosa, usta, zuba itd. Kod praina dode u plua, dolazi do izvjesnih poremeenja i smetnji u radu plua, a zatim i do teih oboljenja. Takva oboljenja plua (nastala udisanjem industrijske praine) nazivaju se pneumokonoze ili koniopneumopatije.

Taloenje praine u pluima dovodi do reakcije u plunom tkivu stvaranjem tzv. "voria" Ovo dalje dovodi do funkcionalnih poremeaja disanja a zatim i poremeaja (rada srca). Neke vrste praine mogu da se zapale i da dovedu do eksplozije. To se dogaa u rudnicima i fabrikama. Naroito je zapaljiva praina od eera, ita, brana i uglja.

3.5.1.4.1 .MJERE ZATITE OD TETNOG DJELOVANJA PRAINE

Pod mjerama zatite misli se prvenstveno na preventivnu zatitu pri radu u procesima gdje se razvija praina. Sve preventivne mjere zatite imaju za cilj da se u radnoj atmosferi (u kojoj se razvija praina) ne poveava koliina iznad max.dozvoljene koncentracije. Da se koliina ne bi poveala iznad max.dozvoljenc koncentracije, potrebno jc preduzeti preventivne zatitne mjere kao to su:

3.6.1.3.RENDGENSKO I RADIOAKTIVNO ZRAENJE I MJERE ZATITE

Ova vrsta zraenja je posebno opasna. Zaduene osobe u preduzeu moraju osigurati tehnike mjere zatite, linu zatitu i kontrolu na svim mjestima gdje se takva zraenja pojavljuju. Dunost svakog uposlenika je obavezno potivanje svih postojeih propisa pri radu na takvom mjestu, primjena zatitnih sredstava i podvrgavanje svim kontrolnim pregledima koji se poduzimaju za zatitu ivota i zdravlja.

2.0. BUKA, VIBRACIJA I MJERE ZATITE

3.7.1. BUKA I MJERE ZATITE

Mjeavina raznih umova i zvukova koji smetaju pri radu ii obinom ivotu predstavljaju buku. Javlja s e skoro svugdje gdje sc radi. Mjerna jedinica za buku je decibel (dB). Svi umovi i tonovi koji se javljaju pri radu i obinom ivotu vei od 60 (dB) su tetni po zdravlje. tetne pojave koje


se javljaju su, oteeni organi sluha i psihike smetnje. Zatita od buke ostvaruje se i zatitnim sredstvima kao to su titnici za uho i uni epovi.

3.7.2. VIBRACIJA I MJERE ZATITE

Vibracija se javlja pri radu, ekia, pitolja, sjekaa, nabijaa, builice, brusilice, te strojeva koji se treba (kamioni i traktori).

Prenose se na uposlenike preko nogu i trupa ovisno o tome da li uposlenik stoji ili sjedi na

vibracionoj podlozi.

Kao tipino profesionalno oboljenje, predstavlja skup, poremeaja i promjena nervnog, vaskularnog, kotanozglobnog, miino-nauroznog sistema i unutranjih organa (srce, eludac, bubrega), ukljuujui i centralni vegetativni endokovni sistem. Zatita od vibracija se moe postii izborom strojeva, konstrukcije ili postavljanja odgovarajuih elastinih podloga.

3.0. KLIMA I MIKROKLIMA

Klima je rad pod raznim vremenskim uslovima, kao to je kia, snijeg, vjetar, temperatura posljedice itd.

Mikroklimom se smatra temperatura, vlanost i brzina strujanja zraka u radnim i pomonim prostorija.

4.0. OSVJETLJENJE RADNIH PROSTORIJA

Svjetlost ima prirodu elektromagnetske radijacije, bez koje ne bi bilo procesa vienja i sastavni je dio ivotne i radne sredine ovjeka. Osvjetljenje utie na bioloke aktivnosti u ivom organizmu, stvara preduslov za razna bioloka stanja. Mogunost da se predmeti ili radnje ili to se pred nama dogaa stvarno vidi zavisi od tri komponente i to:

- od poloaja oka - od poloaja posmatranog predmeta - od osvjetljenja, obezbjeenog svjetlosnom tehnikom

Osvjetljenje utie na bezbjednost uposlenika na njihovim radnim mjestima na njihov radni uinak, i na stepen produktivnosti rada, na umor i na psiholoko stanje uposlenika, na uestalost pogreni radnih zahvata, na efekat, na produenje radne sposobnosti , uopte na higijenske i kulturne uslove ivota.

- Nepovoljno i nedovoljno osvjetljenje stvara uslove za nastajanje nesretnog sluaja, slian efekat izaziva nepravilno jako osvjetljenje

- Loe osvjetljenje onemoguava potpuno koritenje oiju, potpunu preglednost osnovnih povrina i komunikacija, dok dobro i pravilno osvjetljenje omoguava eventualne opasnosti, poveava preciznost u radu.

- Loe osvjetljenje utie na poveanje psihikog i fizikog zamora uposlenika, smanjuje njihovu opreznost, smanjuje produktivnost rada itd.


Poboljanje osvjetljenja i to u pogledu koliine svjetlosti, jaine svjetlosti, dovodi do smanjenja broja povreda na radu, broja nesretnih sluajeva, poveava produktivnost rada i smanjuje kart. Problem ispravnog osvjetljenja radnog mjesta i radne sredine se sastoji u tome da se obezbjedi

trajno odravanje odgovarajuih uslova osvjetljenja, odravanje tehnikih ureaja odgovarajue ureenje radne sredine, pravilno odravanje sistema osvjetljenja (ukljuujui tu i ienje svjetlosnih izvora i svjetlosno aktivnih povrina radne sredine).

2. LINA ZATITNA SREDSTVA

4.1. SREDSTVA I OPREMA ZA ZATITU TIJELA

Za zatitu tijela od prljavtine, praine, vlage, visokih i niskih temperatura, toplotnog i ultraviolentnog zraenja i to, uposlenicima se stavlja na raspolaganje zatitna odjea.

Nabrojaemo neke od opreme za zatitu tijela:

- RADNO ODIJELO - od pamunog, sintetikog ili vunenog platna (za uposlenike koji su izloeni prljanju i praini)

- RADNO ODIJELO - od nepromoivog platna (namijenjeno za rad sa nagrizajuim otrovnim i zaraznim materijama)

- VARIOICIMA I REZAIMA - metala, daje se radno odijelo skrojeno od tkanine koja ne proputa toplotno i ultraviolentno zraenje

- ZATITNO ODIJELO OD KOE - KINA KABANICA - zatitno odijelo od hladnoe - ZATITNA KECELJA

4.2. SREDSTVA I OPREMA ZA ZATITU GLAVE

Da bi uposlenici zatitili glavu od povreda, hladnoe, toplote i prljavtine, daju im se koritenje sredstva i oprema za zatitu glave.

- KAPULJAA I ZATITNA KAPA - od gumiranog, nepromonog materijala, koristi se za zatitu glave od prljavtine, kie i od mehanikih povreda.

- ZATITNI LJEM - je vrlo efikasno sredstvo za zatitu glave od povreda, (pada tvrdih predmeta ili udarcem glave o tvrde predmete).

4.3. SREDSTVA I OPREMA ZA ZATITU OIJU I LICA

Za zatitu oiju i lica od leteih estica, jake svjetlosti, toplotnog i ultraviolentnog zraenja, od nagrizajuih i tetnih materija koriste se zatitne naoale, titnici za oi i lice sa prozirnim ili zatamnjenim staklima.


- ZATITNI - NAOALE SA PROZIRNIM STAKLIMA (namjenjene su za zatitu oiju od leteih estica pri runoj i mainskoj obradi metala) .

- ZATITNE NAOALE SA TAMNIM STAKLIMA (namijenjene su za zatitu oiju od jake svjetlosti, leteih varnica, toplotnog i ultraviolentnog zraenja.

- TITNICI ZA OI I LICE SA PROZIRNIM STAK LOM (koriste se kao sredstvo za zatitu oiju i lica od krupnih estica obraivanog materijala i kapljica nagrizajuih materija)

4.4. SREDSTVA ZA ZATITU SLUHA

Za zatitu sluha od prekomjerne buke koristi se specijalna vata, epovi protiv buke i koljke za ui.

- specijalna vata kao sredstvo za zatitu sluha od prekomjerne buke, koristi se na taj nain da se prethodno naprave mali epovi i zavuku u slune kanale. Vata se koristi u uslovima da buk ne prelazi jainu od 75 dB.

- epovi za ui (antifoni) izrauju se u razliitim veliinama i sa razliitim stepenom umanjivanja ujnosti. Uvlae se u slune kanale potiskivanjem a rade povlaenjem za hvata.

- titnici za ui - izrauju se u obliku usnih koljki koje potpuno prekrivaju ui.

4.5. SREDSTVA I OPREMA ZA ZATITU ORGANA ZA DISANJE

Razlikujemo dvije vrste sredstava za zatitu organa za disanje, respiratori i zatitne maske. Treu vrstu ine izolirajua sredstva kao to su izolacioni aparati, cijevne maske itd. RESPIRATORI - slue za zatitu organa za disanje od tetnog djelovanja industrijske praine. ZATITNE MASKE - namijenjene su za zatitu organa za disanje od tetnih gasova i para. CIJEVNE MASKE - koriste se u atmosferi koja sadri tetne gasove, pare, magle, ili veliku koncentraciju industrijske praine pri procentu kiseonika manjem od 16 %. IZOLACIONI APARATI - koriste se za zatitu organa za disanje u atmosferi koja sadri tetne gasove i praine (sadraj kiseonika manji od 16 %).

1.0. SREDSTVA I OPREMA ZA ZATITU RUKU

KONE RUKAVICE - namijenjene su za zatitu ruku od mehanikih povreda (ogrebotina uboda, posjekotina, opekotina itd).

RUKAVICE OD NESAGORIVE TKANINE - upotrebljavaju se za zatitu od visokih temperatura pri topljenju i valjanju metala, stakla i drugih topivih materijala.

GUMENE RUKAVICE - koriste se za zatitu ruku od tetnog uticaja vlage, nagrizajuih zaraznih i otrovnih materija. I posebne gumene rukavice pri obavljanju poslova od udara elektr.struje.

Zatitne rukavice od plastinog materijala koriste se za zatitu od tetnog djelovanja nafte i naftnih derivata, organskih kiselina itd.

4.7. SREDSTVA I OPREMA ZA ZATITU NOGU


Pod zatitom nogu podrazumijevaju se zatita koljena, potkoljenice i stopala. ZA ZATITU KOLJENA - pri obavljanju poslova u kleeem poloaju upotrebljavaju sc

kone koljenice. ZA ZATITU NOGU - od mehanikih povreda koriste se zatitne podkoljenice od koe ili vrstog platna ZATITNA OBUA - namijenjena je za zatitu stopala od vlage prljavtine mehanikih povreda, nagrizajuih tekuina i visokih temperatura.

3. ZATITA OD POARA

5.1. UVODNE NAPOMENE

U cilju izbjegavanja ljudskih i materijalnih gubitaka koje stvaraju poar potrebno je da se svaka uposlena osoba upozna sa osnovama gorenja, osobinama gorivih materijala, uzrocima poara kao i o nainu spreavanja i irenja poara. Efikasnost gaenja poara zavisi od:

- da li je poar na vrijeme primjeen. - da li postoje u blizini odgovarajua sredstva i isprave za gaenje poara - da li su uposlenici upoznati sa nainom gaenja poara i sredstva koja se u pojedinim

sluajevima mogu upotrijebiti.

Uposlenik koji prvi primjeti poar, ocijeni da ga moe ugasiti, duan je odmah, svim raspoloivim sredstvima pristupiti gaenju. Ako uposlenik ne moe samostalno ugasiti nastali poar duan je zatraiti pomo.

5.2. OSNOVI GORENJA

Gorenje je hemijski proces sjedinjavanja gorive materije i kiseonika.

Da bi dolo do gorenja potrebna su tri bitna uslova i to: - materija koja gori - kiseonik koji potpomae gorenje - temperatura paljenja

Poar moe nastati samo pod uslovom da su prisutna sva tri uslova, bilo koja od ova tri uslova ako se uklone doi e do prestanka poara.

5.2.1. TEMPERATURA PALJENJA I UZROCI POARA

Temperatura paljenja neke materije jc ona temperatura, na kojoj treba zagrijati materiju da bi

otpoela da gori. Paljenje e se postii iskrom ili plamenom, hemijskom reakcijom, toplinskim zraenjem, provoenjem, prenoenjem toplote itd. Razlikujemo potpuno i nepotpuno sagorjevanje.


KOD POTPUNOG - sagorjevanja organskih materija kao produkti sagorjevanja javlja se CO2 i

SO2 KOD NEPOTPUNOG - sagorjevanja organske materije postie se samo djelimino oksidacija pri kojoj nastaju CO koji je otrovan, lakozapaljiv i eksplozivan plin.

Najei uzroci poara su: - otvoreni plamen - iskra (elektr ili druga) - trenje (predmet o predmet) - provoenje topline i isijavanje - hemijske reakcije - samozapaljenje (ugljena praina)

Do poara uglavnom dolazi zbog neznanja, neopreznosti i nediscipline. Poar moemo gasiti na taj nain tako da otklonimo jedan od tri uslova gorenja, a to su:

1. goriva materija 2. zrak ili O2 3. toplota

Znai imamo iri mogunosti: a) da odvojimo gorivu materiju od vatre b) da se oduzme zrak tj. O2 koji podrava gorenje c) da hladimo gorivu materiju.

5.3. KLASIFIKACIJA POARA

Poari se stvrstavaju u pet grupa (klasa) i to s obzirom na karakteristiku materije koje gore i s obzirom na sredstva za gaenje odgovarajue klase poara. Klase poara oznaavamo velikim slovima: A.B.C.D.E.

KLASA A - obuhvata poare vrstih gorivih materija (drvo, papir, tekstil, plastika, guma i dr.). KLASA B - pripadaju poari gorivih tekuina i materija koje plivaju na vodi kad se zagriju (benzin, ulja, masti, lakovi, alkoholi, kauuk, premazi, rastvarai i dr.). KLASA C - obuhvata poar gorivih plinova (vodonik, acetilen, metan, propan. butan i ostali ugljikovodonici).

KLASA D - pripadaju poari zapaljivih metala i njihovih legura (kalijum, natrijum, aluminijum, magnezijum i dr.).

KLASA E - obuhvata poare na cleklrourcdajima, instalacijama, aparatima, razvodnim elektrinim postrojenjima i elektrolitskim elijama.

5.4. SREDSTVA ZA GAENJA POARA

Sredstva za gaenje poara treba da imaju bar jednu od sljedeih osobina: a) da hlade (voda), b) da izoliraju poar (pjene), c) da gue vatru (C02 i prahovi), d) da inhibiraju (haloni ii prahovi).


Obino ni jedno od sredstava za gaenje nema sve ove osobine, pa se najee pri gaenju kombinuju.

1. Poari klase A uspjeno se gase vodom i pjenom 2. Poari klase B najbolje se gase izoliranjem i priguivanjem. Za tu svrhu uspijeno se

koriste: vodena magla i para, pjene, haloni, prakasta sredstva i pijesak (za male poare). 3. Poari klase C (zapaljivi plinovi) uspjeno se gase razreivanjem (razblaivanjem)

internim plinovima. Tako im se dodavanjem azota (N2) i ugljendioksidu (CO2) smanji

koncentracija a time zapaljivost i eksplozivnost. Veoma brzo i uspjeno se gase balonima i prahovima.

4. Poar zapaljivih metala (klase D) najbolje se gase niskim dodavanjem prahova (pokrivanjem poara).

5. Poari klase E (sredstva i ureaji pod naponom) ne smiju se gasiti vodom ni pjenom! - Elektroureaji se veoma brzo i uspjeno gase balonima, ugljendioksidom i prakastim

sredstvima.

5.4.1. RUKOVANJE APARATIMA ZA GAENJE POARA

Prenosni aparat S-9

Uputa za rukovanje:

- aparat donijeti na mjesto poara - osloboditi cijev sa mlaznicom, zatim izvuci osigura ruke - usmjeriti mlaznicu na poar - pritisnuli ruicu, zatim pustiti, priekali nekoliko sekundi (4 do 5 sekundi u zavisnosti od

veliine aparata) i ponovno pritisnuti. Kod manjih aparata ruicu ne treba ponovno pritisnuti nego otvoriti slavinu na mlaznici.

- gasiti sa udaljenosti 2 - 3 metra. Prenosni aparati za gaenje ugljendioksidom (CO2)

Uputa za rukovanje:

- donijeti aparat do mjesta poara i osloboditi mlaznicu. - izvui osigura i podigni polugu (kod drugog tipa otvoriti ventil) - usmjerili mlaz malo iznad poara.

6. OSNOVI PRVE POMOI

Pravilno i brzo ukazana prva pomo u sluaju nesree na radu ima velik znaaj i za nastradalog ovjeka i openito (jer smanjuje bol unesreenom, ubrzava njegovo ozdravljanje, i spreava od mogue smrti). Da bi se efikasno pruila prva pomo povrijeenom potrebno je:

1. Sauvati prisebnost 2. Provjeriti da li na mjestu nesree i dalje prijeti opasnost 3. Iznijeti povreenog na sigurno mjesto i pozvati hitnu slubu


4. Povrijeenog prenositi paljivo (tako da mu glava bude a noge okrenule ti smjeru kretanja.)

5. O svakoj povredi obavjestiti neposrednog rukovodioca.

1.0. PREVIJANJE RANA

Prva pomo se sastoji u stavljanju prvog zavoja. Prilikom stavljanja zavoja unutranji sterilni jastui ne smijemo dodirivati prstima. Lice koje prua prvu pomo ako pri ruci nema sandue prve pomoi, bolje je da se rana ostavi bez zavoja nego da je inficira neistim i prljavim zavojima i krpama. Lice koje prua prvu pomo ne smije ranu dirati prstima, niti je smije prati ni stavljati sredstva za dezinfekciju (jod, alkohol i sl.).

2.0. ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA

Gubitak vee koliine krvi moe biti smrtonosno, zato je potrebno odmah zaustavili krvarenje ili ga smanjiti.

Malo krvarenje najee se zaustavlja pomou prvog zavoja. Kod rana koje zahvataju veu povrinu stomaka, grudi i leda stavlja se to vie sterilne gaze, pa se zatim sve skupa stegne irokim zavojem. Ako je veoma jako krvarenje privremeno se zaustavlja tako i srca, krvni sud pritisne uz kost i

tako zaustavi intezivna cirkulacija krvi.

3.0. PRVA POMO KOD OPEKOTINA

Ranu treba prekriti prvim zavojem, zavoj se ne smije puno stezati. Opekotine ne smijemo dirati

rukama, ili ako nema istog zavoja ili sterilne gaze bolje je ostaviti nepokrivenu. Na opekotine se ne smiju stavljati masti ulja i druga sredstva.

4.0. PRVA POMO KOD POVREDE KIME

Kod mnogih povreda kime ne dolazi do povrede kimene modine ali se kimena modina moe naknadno povrijediti ukoliko unesreenom nije data odgovarajua prva pomo a zatim i struna ljekarska pomo. Prenoenje povrijeenog na rukama moraju uinili najmanje etiri lica. Prvi i drugi ravnomjerno podiu povrijeenog za glavu i za noge a druga dvojica ga oprezno prihvataju ispod lea i ispod kukova.

1.0. VJETAKO DISANJE

Prilikom pruanja prve pomoi primjenjuje se dva naina vjetakog disanja, pasivni (usta na usta ili usta na nos), i aktivni (pomou ruku). USTA NA USTA ILI USTA NA NOS - prvih desetak puta uduvavanjem vriti ee, a zatim nastaviti sa ritmikim uduvavanjem vazduha u plua unesreenog (po 12 puta u minuti). Ako se pri uduvavanju osjeti otpor, znak je da su putevi za disanje zatvoreni pa ih treba oistiti.


1.0.0. SPOLJANjA MASAA SRCA

Sa spoljanom masaom srca poeti im srce prestane da kuca. Da je srce prestalo da kuca moe se osjetiti po prestanku kucanja ile kucanice na vratu i stegno i po mrtvakom izgledu unesreenog. Masaa srca se obavlja tako da se ritmiki vri pritiskivanjem izmeu grudne kosti i kime, tako se iz njega potjera krv u krvne sudove, to pokree srce na ponovno funkcionisanje. Pri spoljanjoj masai srca potrebno je:

1. Unesreenog poloiti na lea 2. Jastuasti dio lijevog dlana poloiti na donji dio grudne kosti, desnom rukom pritiskivati

nadlakicu lijeve ake (jedan pritisak u jednoj sekundi, tj. 60 do 70 pritiska u minuti). 3. Voditi rauna da se poslije svakog pritiska grudi potpuno proire, ali nikako ne dizati ruke

sa grudi unesreenog. 4. Druga osoba mora istovremeno vriti vjetako disanje pomou usta jer je to jedini put ka

uspjehu.

5. Spoljanju masau srca sa vjetakim disanjem vri se do uspostavljanja normalnog disanja i normalnog rada srca, odnosno do dolaska ljekara.

6.6. POMO KOD POVREDE OD UDARA ELEKTRINE STRUJE

Unesreenog najprije odvojiti od napona. To se postie iskljuenjem dovoda el.struje, odnosno odvajanjem unesreenog od ureaja i instalacija pod naponom. U te svrhe se koriste izolacioni materijali: suho drvo, ue, bluza, gumene rukavice i slino. Tijelo unesreenog ili njegovu vlanu odjeu ne dodirivati rukama. Kod nesree izazvane visokim naponom jer se ne moe obezbjediti dovoljna izolacija. U ovom sluaju mora se iskljuiti dovod elektr.energije. Vjetako disanje i masau srca treba primjenjivati i pored znakova providne smrti sve do uspostavljanja normalnog funkcionisanje organa za disanje i rada srce, odnosno do dolaska

ljekara. Spasilac mora znati da vjetako disanje i masau srca predstavljaju jedinu manu da se plua i srce unesreenog ponovo pokrenu. Sa vjetakim disanjem se moe prekinuti samo onda kada takvu odluku donese ljekar.

Documents

Priručnik o Zastiti Na Radu