PRIMJENA PROGRAMIRANJA U EKONOMIJI I RAZVOJ ICT-A U …oliver.efri.hr/zavrsni/442.B.pdf · 2013-11-12 · poslovne svrhe i oprema za uspostavljanje komunikacije. Nekadašnji analogni

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

PRIMJENA PROGRAMIRANJA U EKONOMIJI I RAZVOJ ICT-A U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Objektno programiranje

Mentor: Prof. dr.sc. Marina Čičin-Šain

Student: Sara Čutić

Studijski smjer: Informatičko poslovanje

JMBAG: 0081100170

Rijeka,rujan, 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD 4

1.1. Problem istraživanja 5

1.2. Predmet i cilj istraživanja 5

1.3. Radna hipoteza 5

1.4. Metodologija rada 5

1.5. Struktura rada 6

2. RAZVOJ POSLOVNIH INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

I ULOGA MENADŽMENTA 7

2.1. Digitalna i ICT revolucija 7

2.1.1. Informacijska i telekomunikacijska tehnologija (ICT) 7

2.1.2. Razvoj ICT sektora u Republici Hrvatskoj 8

2.2. Informacijska ekonomija 11

2.2.1. Učinci informacijske ekonomije 11

2.3. Informatika 12

2.4. Informacijska tehnologija 12

2.5. Menadžment 13

2.5.1. Potpora odlučivanja - faze odluke prilikom kupnje programa13

2.5.2. Informacije i znanje kao strategijski resursi poslovanja 14

2.5.3. Potreba za informacijskom pismenošću 15

3. PRIMJENA PROGRAMIRANJA I RAZVOJ APLIKATIVNIH

RJEŠENJA U EKONOMSKOM SEKTORU 17

3.1. Osnovna građa programa 17

3.2. Nastajanje programa 18

3.3. Sudionici u razvoju programa 18

3.4. Pojam i značajke proračunskih tablica 20

3.4.1. Primjena proračunskih tablica 23

3.5. Microsoft Excel 24

3.6. Visual Basic for Applications 25

3.6.1. Temeljne značajke objektnog programiranja

uporabom VBA u Excelu 26

3.6.2. Postavljanje sigurnosnog modela 27

3.6.3. Kreiranje naredbenog gumba kao korisničkog sučelja

za programiranje u Excelu 28

3.6.4. Blok dijagram 30

3.6.5. Strukture kontrole programa 32

4. PRIMJERI OBLIKOVANJA APLIKACIJA PUTEM OBJEKTNOG

PROGRAMIRANJA U VBA NAD EXCELOM 38

4.1. Vrijednost, Vrijednost sa PDV-om 39

4.2. Rabat 43

4.3. Vrijednost bez popusta 46

4.4. Marža 49

4.5. Prodajna cijena proizvoda 52

5. ZAKLJUČAK 56

LITERATURA 57

POPIS ILUSTRACIJA 59

4

1. UVOD

Poslovno okruženje, u današnje suvremeno doba, doba visoke tehnološke

razvijenosti, gdje je svaki podatak i pravodobna informacija važan temelj prilikom

donošenja poslovnih odluka, danas se brzim tempom mijenja i time ekonomija kao

znanost i poslovni proces mijenja način djelovanja na tržištu.

Informacijska tehnologija danas je jedno od temeljnih sredstava svake tvrtke koja se

natječe za što bolju poziciju na tržištu. Utječe na način provođenja poslovnih

aktivnosti te zahtjeva brzu prilagodbu na nove uvjete rada. Također, zahtjeva i

visoku učinkovitost te prije svega što viši profit. Generalno, predstavlja primjenu

tehnologije u svrhu obrade prikupljenih podataka sa tržišta koji čine temelje za

uspješno poslovanje tvrtke. Rezultati obrade daju korisne informacije koje se, uz

kvalitetan intelektualni kapital tvrtke oblikuje u poslovne odluke čija je uloga

usmjeravanje budućeg poslovanja tvrtke i provođenje novih strateških procesa.

U ovom diplomskom radu istražit će se značaj informatičke pismenosti ekonomista,

kako ona djeluje na razvoj poslovanja poduzeća u kojem izvršava svoje poslovne

aktivnosti, te kako iskoristiti trendove koji se javljaju u informacijskoj tehnologiji.

Ukazat će na sve veću važnost brzog i učinkovitog upravljanja poslovnim procesima

temeljenim na stečenom informatičkom znanju.

Informatičko znanje ekonomista postaje jedan od važnih razvojnih čimbenika

svakidašnjeg poslovanja tvrtke, pogotovo u teškim ekonomskim i gospodarskim

uvjetima koji trenutno zahvaćaju veliko područje Europe, ali i ostatka Svijeta. Budući

da se tehnologija vrlo brzo mijenja. Platežna moć postaje slabija s obzirom na prošla

vremena, troškovi poslovanja zahtijevaju štednju i minimalan rizik. Potrebno je

pronaći načine kako postići konkurentnost na tržištu uz sagledavanje cjelokupnog

poslovnog procesa poduzeća, korištenjem informacijskih resursa i tehnologija koje će

omogućiti što bezbolnije preživljavanje na tržištu.

5

1.1. Problem istraživanja

Problem znanstvenog istraživanja jest činjenica da su teorijska znanja o

informacijskoj potpori poslovnih procesa i primijenjena znanja o takvim modelima

koja posjeduju ekonomisti u praksi, niža od očekivanih i potrebnih.

1.2. Predmet i cilj istraživanja

Predmet istraživanja jest istražiti koliko je informacijska potpora poslovnih procesa

korisna i potrebna današnjim ekonomistima te koliko tvrtke mogu uštedjeti ulaganjem

u njihovo znanje. Istraživati će se efikasnost poznavanja proračunskih tablica i

objektnog programiranja u Visual Basic for Applications nad Excelom te u kojem

smjeru teče razvoj aplikacija potrebnih za uspješan razvoj poslovanja.

Cilj istraživanja je dokazati učinkovitost određenih razina informatičke pismenosti

ekonomista.

1.3. Radna hipoteza

Radna hipoteza jest da znanstvenim spoznajama o informacijskim tehnologijama i

objektnom programiranju, uz pomoć programskog jezika Visual Basic for

Applications, u sučelju proračunske tablice Excel, je moguće smanjiti troškove i

vrijeme provođenja određenih poslovnih procesa unutar tvrtke.

1.4. Metodologija rada

U radu su se, u odgovarajućim kombinacijama, koristile sljedeće znanstvene metode:

induktivna i deduktivna metoda, metoda deskripcije, metoda modeliranja i metoda

dokazivanja.

6

1.5. Struktura rada

Diplomski rad podijeljen je u pet međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, uvodu, navodi se problem, predmet i cilj istraživanja, hipoteza rada

te metodologija i struktura rada.

Drugi dio prikazuje razvoj i značenje digitalnog i ICT sektora u Republici Hrvatskoj

definiraju se pojmovi informatike i informacijskih tehnologija, opisuje važnost

informacije, informacijske pismenosti i uloge menadžmenta koju nosi u

informacijskom poslovanju.

Treći dio donosi osnovne pojmove o programiranju i razvoju programa, definira

proračunsku tablicu i opisuje njemu primjenu u praksi, predstavlja se najšire korištena

proračunska tablica i programski jezik Visual Basic for Applications u sučelju

proračunske tablice Excel.

Četvrti, aplikativni dio, donosi primjere oblikovanja aplikacija dobivenih

programiranjem u Visual Basic for Applications.

Peti dio, zaključak, predstavlja sintezu rezultata istraživanja, kojima je dokazana

radna hipoteza.

7

2. RAZVOJ POSLOVNIH INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA I ULOGA

MENADŽMENTA

Poznavanje modernih informacijskih tehnologija, postaje jedan od vrlo važnih

razvojnih čimbenika svakodnevnog poslovanja tvrtki. Budući da se potrebna

tehnologija redovito mijenja, na tržištu se sve više osjeti utjecaj modernog načina

života što predstavlja rekonstrukciju i dodatno ulaganje u promjenu načina poslovanja

uz uvjet da tvrtka ulazi u minimalan poslovni rizik i rezanje postojećih troškova. Kroz

sve navedeno, tvrtke dolaze u situaciju gdje je potrebno pronaći načine kako postići

konkurentnost na tržištu uz sagledavanje cjelokupnog poslovnog procesa tvrtke,

korištenjem informacijskih resursa i tehnologija koje će omogućiti što bezbolnije

preživljavanje na tržištu.

2.1. Digitalna i ICT revolucija

Programska rješenja predstavljaju osnovu poslovanja i šire se na sve aspekte tržišta i

cjelokupne ekonomije. Razvijaju se informatičke tvrtke, čija je glavna domena rada

kreiranje programskih paketa, internetskih stranica i aplikacija, koja tvrtkama

omogućuju zadržavanje konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu.

Informacijsko doba koje trenutno zahvaća Svijet, razdoblje je digitalizacije koja

omogućuje nagli i brzi razvoj tehnoloških aparatura te ističe sve veću dominaciju

djelovanja informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, odnosno djelovanje

takozvanog ICT sektora.

2.1.1. Informacijska i telekomunikacijska tehnologija (ICT)

Izumom mikroprocesora, točnije, 70-ih godina 20. st, nastupa digitalna revolucija kao

posljedica pada cijena digitalnih komunikacijskih uređaja. Svoj vrhunac dostiže 90-ih

godina kada Internet ulazi i u privatne sfere, točnije u kućanstva.

8

Informacijsku i komunikacijsku tehnologiju čine računala koja se koriste u privatne i

poslovne svrhe i oprema za uspostavljanje komunikacije. Nekadašnji analogni

komunikacijski uređaji čija je primarna uloga bila prijenos informacija i međusobna

komunikacija, djelovanjem visoke tehnologije, prolaze kroz proces digitalizacije i

time povećava spektar svojih usluga. Danas digitalnu tehnologiju čine telefonski

uređaji, interaktivne digitalne televizije i sveprisutni Internet. Zajedno čine

jedinstvenu digitalnu mrežu koja se naziva konvergencija.

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijsko_doba).

Primjeri konvergencija danas su u vlasništvima poznatih telekomunikacijskih kuća

kao što su T-HT, Vip, B-Net, Iskon, te su dostupni u velikom broju u kućanstvima i

poslovnom objektima.

2.1.2. Razvoj ICT sektora u Republici Hrvatskoj

Informacijska i komunikacijska tehnologija, u daljnjem tekstu ICT, predstavlja

temeljnu tehnologiju informacijskog društva čiji je razvoj potaknut Europskom

unijom i ostatkom svijeta.

ICT tehnologija obuhvaća informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i pruža usluge

razmjene podataka među korisnicima, obrade i pohrane istih.

Primjeri ICT tehnologije su pokretni uređaji kao nezaobilazna tehnologija skoro

svakog pojedinca. Umreženost istih putem Interneta omogućuje pretraživanje

postojećih sadržaja i stvaranje novih informacijskih sadržaja. Kao još jedan primjer

komunikacije može se navesti i korištenje usluga društvenih mreža koje nadopunjuju

tradicionalne načine komuniciranja i razmjenu informacija.

Hrvatski građani, izričito mladi, lako, brzo i rado prihvaćaju nove tehnologije i na

njima zasnovana rješenja.

(http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf)

9

Analizu hrvatske ICT industrije, koja je za potrebe daljnje obrade podataka izradila

konzultantska kuća IDC Adriatics, uvodi u stanje razvoja ICT sektora u Hrvatskoj na

temelju prikupljenih podataka o broj aktivnih poslovnih jedinica na području ICT

tehnologije na i broja zaposlenih u vremenskom periodu od 1999. godine do 2009.

(http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf)

Tablica 1: Broj ICT tvrtki u Republici Hrvatskoj 1999.-2009.

Izvor: Razvitak ICT u Hrvatskoj (http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-

RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf)

Podaci iz tablice pokazuju kako se razvojem visoke tehnologije pojavljuju i digitalni

uređaji koji u sve većem broju zauzimaju sve više vremena, kako pojedincima tako i

poslovnim subjektima. Sama ta činjenica dokazana je i provođenjem istraživanja o

broju ICT tvrtki na području Republike Hrvatske. Provedeno istraživanje ICT sektora

govori kako kroz vrijeme najveću stopu razvoja imaju uslužne tvrtke čija je glavna

domena pružanje usluga u području informacijske tehnologije, te razvoj telekom

operatera što je vidljivo u njihovim reklamnim kampanjama, akcijskim uslugama i

cjenovnim borbama na tržištu. Najmanju stopu rasta, odnosno pad imaju tvrtke koje

se bave proizvodnjom ICT uređaja. Razlog njihova slabog postojanja na tržištu je

prvenstveno skupa radna snaga, vrlo visoke cijene repromaterijala i neprofitabilnost

samog postojanja proizvodnje uz veliku svjetsku konkurenciju, Kinu

(http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf).

10

U drugoj tablici prikazano je kretanje broja zaposlenih u informacijskoj i

komunikacijskoj industriji u vremenskom periodu od 1999. godine do 2009. godine.

Tablica 2: Broj zaposlenih u Hrvatskoj ICT industriji 1999.-2009.

Izvor: Razvitak ICT u Hrvatskoj (http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-

RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf)

Na temelju preuzetog istraživanja, priložena tablica pokazuje kretanja broja

zaposlenih u ICT sektoru na području Republike Hrvatske. Dostupne informacije

govore kako kroz godine, razvojem IT tehnologije raste broj zaposlenih u uslužnim

tvrtkama, dok poduzeća čija je domena rada proizvodnja IT uređaja, ne opstaju na

hrvatskom tržištu, te je broj zaposlenika iz godine u godinu u velikom padu. U odjelu

telekomunikacija, otvaraju se centri za korisničku podršku i različiti kanali promocije

i prodaje usluga što dokazuje i sama činjenica koja govori da je stopa trgovaca i

telekom podrške u stalnom rastu. Zabilježen je rast telekomunikacijskih tvrtki koje

pružaju ICT usluge. Broj djelatnika u ICT industriji vrti se oko 28.000. 54% čine

radnici u IT tvrtkama dok je ostatak (46%) u telekomunikacijskom sektoru.

(http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf)

11

2.2. Informacijska ekonomija

Razvoj suvremene tehnologije najviše je vidljiv u načinu poslovanja tvrtki.

U modernoj ekonomiji osnovicu čini čovjek, a njegovo znanje postaje traženi i

poželjan resurs u poslovanju svake suvremene tvrtke. Da bi poslovni subjekti bili

konkurentniji i uspješniji na tržištu, potrebno je preusmjeriti interese prema

suvremenim tehnologijama i njihovim prednostima (Slavica, p. 1).

2.2.1. Učinci informacijske ekonomije

Prema osvrtu Vesne Slavice na razvoj i djelovanje informacijske ekonomije može se

reći kako je ista nastala u posljednja dva desetljeća 20. stoljeća, kao rezultat razvoja

visoke tehnologije. Rezultat djelovanja suvremene tehnologije podrazumijeva

povezivanja ekonomija i njihovo umrežavanje, čime se stječe sposobnost bržeg

tehnološkog napretka. (Slavica, p. 3).

Promjene u načinu poslovanja, u promjenjivoj okolini najbolje opisuje sljedeći citat:

"Nepredvidivi tokovi potražnje na globalnom tržištu kako u kvantitativnom, tako i u

kvalitativnom smislu, nametnuli su potrebu čestih promjena asortimana, dizajna i

kvalitete proizvoda, a samim tim i prijelaz s masovne na fleksibilnu proizvodnju.

Nove tehnologije omogućile su transformaciju tekućih traka u proizvodne jedinice,

koje se mogu brzo prilagoditi promjenjivoj potražnji globalnog tržišta. Velike

korporacije i dalje zadržavaju privilegirani položaj na globalnoj ekonomskoj sceni,

dok nova tehnološka paradigma zahtijeva radikalne promjene njihovog tradicionalnog

organizacijskog modela zasnovanog na vertikalnoj strukturi, hijerarhijskom

menadžmentu i strogoj podjeli rada." (Slavica, p. 3).

Iz navedenog možemo zaključiti kako je fleksibilnost i sposobnost brze prilagodbe na

tržišne uvjete poslovanja važan faktor u uspješnom provođenju poslovnih procesa.

Konstantnim usavršavanjem znanja i ulaganjem u poslovni kapital, tvrtka može bolje

konkurirati na tržištu.

12

2.3. Informatika

Informatika u današnje vrijeme predstavlja široki spektar rada i specijaliziranih

aktivnosti. Za laike informatika je sve što se obrađuje putem računala, za

specijalizirane informatičare informatika predstavlja način života i funkcioniranja

cjelokupnog društva.

Informatika kao znanost, u prvi plan postavlja razumijevanje problema, a zatim

primjenjuje informacijsku tehnologiju za potrebe rješavanja problema (Garača 2005,

p. 4).

2.4. Informacijska tehnologija

Programske aplikacije i servisi koji su neophodni u poslovanju svake tvrtke, kao i

poslovne organizacije koje nude suvremena tehnološka rješenja čine jedan širi pojam

koji se naziva informacijska tehnologija. Kada i kako je započeo razvoj znanosti koja

danas život znači, sažeto objašnjava preuzeti citat: "Informacijsko doba uslijedilo je

nakon industrijskog doba, a u svom užem značenju odnosi se na razdoblje nakon

1972. g. čije je glavno obilježje brzina kretanja informacija koja je veća od brzine

samog fizičkog kretanja. Njegova glavna odrednica je rasprostranjenost informacijske

tehnologije koja povećava brzinu i učinkovitost prijenosa informacija među

korisnicima istih.

U širem smislu, početak informacijskog doba podudara se s izumom telegrafa 1837.

godine, nakon čega je uslijedio razvoj čitavog niza uređaja čija je osnovna svrha bila

obrada i prijenos informacija. Informacijsko doba svoj vrhunac doživljava pojavom

osobnih računala osamdesetih godina prošlog stoljeća i uspostavom globalne mreže.

S ekonomskog stajališta može se reći da nakon njega slijede razdoblja ekonomije

znanja i tako zvane neopipljive ekonomije koja iskorištava znanje, kreativnost i nove

mogućnosti suradnje." (http://hr.wikipedia.org/wiki/informacijsko_doba).

Suvremena informacijska tehnologija predstavlja osnovu na kojoj se temelji

uspješnost poslovanja tvrtki.

13

2.5. Menadžment

Prema Mulleru, ulaganje u informacijsku tehnologiju zauzima sve veći udio

investiranja suvremenih tvrtki. Iznos ulaganja doseže granicu koja je viša od polovine

investicijskog budžeta većine tvrtki.

"Glavno pitanje postaje koliko je ulaganje opravdano, dok sa druge strane, uporabom

suvremene informacijske tehnologije tvrtke mogu steći konkurentne prednosti

kojima mogu potpuno potisnuti konkurenciju na tržištu." (Muller, 2001, p. 588)

Navedeni citat još jednom potvrđuje važnost efikasnog korištenja informacijske

tehnologije i poznavanje tehnologije koja omogućuje buduće uspješno poslovanje.

2.5.1. Potpora odlučivanja - faze odluke prilikom kupnje programa

Tijekom svake kupnje kupci prolaze kroz nekoliko karakterističnih faza nazvanih

modelom ponašanja kupaca.

U ovom diplomskom radu, svaka faza pojedinačno se definira prema dostupnoj

literaturi profesora Zvonka Čapka koji navodi sljedeće faze odlučivanja: identifikacija

potreba, pretraživanje, informacija, procjena ponude, pregovaranje, nabava i procjena

proizvoda nakon nabave i zadnje, ne manje važno, održavanje proizvoda.

U fazi identifikacije potreba, korisnici prepoznaju osobnu potrebu koja se može

zadovoljiti kupnjom željenog proizvoda. Ista potreba može biti izazvana bilo kojim

oblikom marketinškog oglašavanja proizvoda - reklamom, promocijama, diskusijskim

grupama. Potporu odlučivanju u prvoj fazi mogu dati i softverski agenti koji

informiraju korisnika o usluzi koju potražuje.

U drugoj fazi, fazi pretraživanja informacija korisnici traže proizvod ili uslugu koja

će zadovoljiti njihovu potrebu i mjesto na kojem ih mogu nabaviti. Izbor se temelji na

željenim osobinama proizvoda ili usluga. Najčešći izvori informacija su internetske

stranice proizvođača ili prodavača, diskusijske grupe i virtualni katalozi.

14

Faza procjene ponuda, nakon analize prikupljenih ponuda različitih proizvođača

traženog proizvoda ili usluge, kupci uspoređuju proizvode i usluge na temelju skupa

kriterija koja su odredili oni sami ovisno o osobnim uvjetima, sredstvima i željama

koje imaju.

U fazi pregovaranja traže se uvjeti koji će zadovoljiti obje strane, odnosno stranu

onoga koji potražuje i onoga koji nudi proizvod ili uslugu. Pregovara se o uvjetima

kao što su cijena, vrijeme isporuke, garantni rok i uvjeti održavanja.

U fazi nabave korisnik šalje narudžbu, plaća naručenu robu ili uslugu i dogovara

način dostave.

Faza procjene proizvoda nastupa nakon nabave, odnosno prilikom korištenja

proizvoda.

Ukoliko kupac želi doznati detalje o proizvodu ili ima problema sa njegovim radom,

ima pravo koristiti često postavljena pitanja na Web mjestu prodavača što je ujedno i

posljednja faza prilikom kupnje proizvoda - održavanje proizvoda (Čapko, V. izdanje,

p. 40-41).

2.5.2. Informacije i znanje kao strategijski resursi poslovanja

Informacije i znanje čine dva temeljna resursa bez kojih nije moguće provoditi

poslovanje tvrtke. Kako bi se donijele kvalitetne odluke važno je biti dobro upoznat

sa informacijama unutar i izvan tvrtke. Neke od bitnih informacija o tržišnoj okolini

čine procjena tržišta za određeni proizvod ili uslugu, poznavanje konkurencije i

potencijalnih kupaca. Važno je imati kvalitetne podatke o dobavljačima, te biti

upoznat sa zakonskim propisima i regulativama. Informacije o poduzeću također

uključuju raspoloživost opreme i radne snage, popunjenost skladišta materijalom

potrebnim za proizvodnju ili uslugu i financijskim stanjem tvrtke.

Kako bi se donijela kvalitetna odluka potrebne su potpune i pravovremene

informacije, jer zakašnjela odluka neće donijeti željene rezultate.

15

Važnost znanja i vještine korištenja informacijskih tehnologija unutar tvrtke, sažeto i

jasno napisao je Srića u svojoj knjizi Poslovno računarstvo:

"Da bi se informacije mogle kvalitetno i u potpunosti iskoristiti, potrebno je znanje,

odnosno različita pravila i postupci koji omogućuju racionalno korištenje informacija

za rješavanje poslovnih zadataka. Ono nam omogućuje da donosimo kvalitetne

odluke na svim razinama, od strategijskih do operativnih odluka. Nije svejedno gdje

ćemo smjestiti novi pogon ili uslužni centar, koliko ćemo i kakve opreme nabaviti,

koliko ćemo organizirati, kako ćemo organizirati proizvodnju, kako ćemo upravljati

zalihama i slično. Za donošenje takvih odluka nisu dovoljne samo odgovarajuće

odluke već je potrebno poznavati i metode koje omogućuju pronalaženje racionalnog

rješenja" (Čerić et al., op. cit., 1998., p. 19).

Kako bi strategijski procesi bili što učinkovitiji i donosili pozitivne efekte poslovanja

važno je kreativno i pametno, koristiti primarne resurse, u ovom slučaju intelektualni

kapital tvrtke, pravodobne informacije i dostupnu tehnologiju.

2.5.3. Potreba za informacijskom pismenošću

U suvremenom poslovanju nije više moguće obavljati poslove bez računalnih radnih

stanica. Informacijska pismenost može se sagledati sa više stajališta. U ovom

diplomskom radu navode se one razine koje upozoravaju na probleme razvoja i

primjene informacijskih sustava u tvrtci.

Tehničko razumijevanje informacijskih tehnologija

U početku razvoja informacijske tehnologije, korisnici istih bili su obavezni

poznavati strojni jezik, kodirati naredbe pomoću binarnog sustava te poznavati načela

funkcioniranja svakog dijela računala, dok je danas dovoljno znati uključiti računalo.

Komuniciranje i jednostavna uporaba dovodi osobna računala na radni stol svih

voditelja i djelatnika tvrtki (Srića et al. 1999, p. 1-12).

16

Vještine primjene informacijskih tehnologija pri rješavanju problema

Druga razina informacijske pismenosti odnosi se na sposobnost i vještinu

pronalaženja pravih i potrebnih informacija. Vrlo je važno znati se snalaziti u

korištenju informacijskog sustava tvrtke i njezinih funkcija, te pretraživanju baza

podataka. Od velike važnosti je i efikasno korištenje Interneta (Srića et al. 1999, p. 1-

12).

Sposobnost ispravnog korištenja i interpretacija dobivenih informacija

Menadžerima treća razina informatičke pismenosti pruža mogućnost stjecanja znanja

o tome kada intuicijski a kada racionalno odlučivati, kako se služiti statističkim

podacima, koliko se pouzdati u modele i kako se osloboditi predrasuda vezanih uz

tehnološke aparature. Ova razina informatičke pismenosti omogućuje im lakše

donošenje kvalitetnih poslovnih odluka (Srića et al. 1999, p. 1-12).

Razumijevanje društvenih učinaka informatizacije

Pojam razumijevanja društvenih učinaka informatizacije podrazumijeva obrazovanje

menadžera i djelatnika za korištenje opisanih tehnoloških trendova, te pripremu za

primjenu modernih tehnika i metoda projektiranja informacijskih sustava (Srića et al.

1999, p. 1-12).

17

3. PRIMJENA PROGRAMIRANJA I RAZVOJ APLIKATIVNIH

RJEŠENJA U EKONOMSKOM SEKTORU

Bez programiranja ne bi postojali programi i informacijski sustavi koji se danas

koriste. Pripremanje programa koji služi za rješavanje zadataka, posao je koji

zahtijeva znanja iz područja naprednog programiranja, poznavanje algoritama te

vještine i iskustvo pri pripremi programa.

U nastavku ovog diplomskog rada, na temu primjene programiranja u ekonomiji,

definira se osnovna građa programa, opisuje se njegov proces nastajanja te tko su

ključni nositelji završnog proizvoda - aplikacije.

U drugom dijelu poglavlja koji se odnosi na primjenu znanja u praksi prikazana je

proračunska tablica kao osnovni alat pri rješavanju poslovnih procesa u domeni

informatičko obrazovanih ekonomista i Visual Basic for Applications, kao opcija

integrirana u najšire korištenoj proračunskoj tablici Microsoft Excel. Njenom

primjenom smanjuje se vrijeme provođenja poslovnih procesa a samim time

povećava produktivnost osobnog rada.

3.1. Osnovna građa programa

Izgled programa kojim se krajnji korisnici koriste kao gotovim proizvodom čija je

glavna uloga omogućiti bržu i kvalitetniju izvedbu strateških procesa unutar tvrtke

najbolje prikazuje Garačina definicija koja govori kako je program niz naredbi ili

instrukcija. U odvijanju programa, računalo izvodi naredbe redom, kako se pojavljuju

jedna za drugom. Svaki gotovi program sastavljen je od posebnih naredbi. Definiraju

se dvije osnovne vrste upravljačkih struktura: petlje, koje omogućuju ponavljanje niza

naredbi, te grananja, koja omogućuju računalu da odluči između više različitih

postupaka temeljem ispitivanja postavljenih(Garača 2005, p. 154).

18

3.2. Nastajanje programa

Nakon što se definira želja i potreba za narudžbom programskog paketa koji će

svojim mogućnostima zadovoljiti potrebe tvrtke, potrebno je definirati problem i

opisati programski zadatak. Nakon izvršavanja tih dviju faza započinje proces

nastajanja programa.

Prva i najvažnija faza u procesu nastajanju programa je definiranje problema.

Preskakanjem prve faze može prouzročiti poteškoće u narednim fazama. U prvoj,

razvojnoj fazi nastajanja programa potrebno je uočiti problem, odrediti način

rješavanja, analizirati postojeće stanje i iskustva u radu sa sličnim zadacima, te

izabrati metodu rada (Damjanović et al. 2012., p. 20).

Prema knjizi profesorice Čičin-Šain „Drugi korak u procesu nastajanja programa je

pisanje programskog zadatka kojeg pišu grupa organizatora ili sam organizator.

Programski zadatak predstavlja što će program raditi. Za pisanje programskog

zadatka koriste se tekst, tablice i dijagrami kojima se definiraju komponente

programa. Skup komponenata čini dokumentaciju programa koja se prosljeđuje

programeru i time započinje prva faza nastanka programa. Programer u izradi koristi

jedan od programskih jezika. Nastajanje programa nadzire glavni programer čija je

uloga uskladiti timski rad i krajnji rezultat objediniti u cjelinu, odnosno u gotov

proizvod koji se naziva program ili aplikacija.“ (Čičin-Šain et al. 2008, p. 46).

3.3. Sudionici u razvoju programa

U razvojnom procesu programskog paketa sudjeluje određeni broj ljudi. Svaki od njih

svojim znanjem i vještinama doprinosi kvaliteti željenog programa.

Krajnje korisnike većinom čine ljudi koji koriste gotove programske pakete. U

procesu nastajanja ili tijekom kupnje programa krajnji korisnici dužni su izraziti i

formulirati potrebe i očekivanja kako bi gotov proizvod - program u potpunosti

zadovoljio njihovim potrebama.

19

Organizator je osoba koja na temelju iskazanih potreba krajnjih korisnika piše

programski zadatak. Razgovorom i preporukama slaže zadatak koji dalje ide u proces

programiranja i stvaranja. Iako organizator po opisu svoga posla ne poznaje

zakonitosti stvaranja programa, razumije poslovnu ulogu i postupak rada programera.

Upućen je u njegov rad zbog stvaranja što kvalitetnijeg programskog zadatka koji je

napisan na temelju izrađene programske dokumentacije. Poslovna usklađenost

organizatora i programera doprinosi kvalitetnijem razvoju programa (Čičin - Šain et

al., 2011, p. 9).

Programer je treća osoba u razvojnom procesu, nakon krajnjih korisnika i

organizatora, koja na temelju dobivene programske dokumentacije piše program u

nekom od programskih jezika. Njegova uloga je također i testiranje rada programa na

osnovi test podataka koje dobije od organizatora, ponekad i krajnjih korisnika.

Programiranje predstavlja vještinu potvrđenu je stručnom izobrazbom i stečenom

praksom (Čičin - Šain et al., 2011, p. 9).

Logično pitanje koje se nameće nakon definiranja osoba u nastajanju programa i

prenošenju informacija o željenom programu je zašto korisnici ne pišu programske

zadatke i koliko je bitna funkcija organizatora?

Krajnje korisnike programa čine ljudi, usko specijalizirani na svom području rada,

koji konkretno znaju svoje potrebe, ali njihovo informatičko znanje ne pokriva

vještine i znanja koja su im potrebna za rješavanje programskih zadataka. Iz tog

razloga tvrtke traže pomoć organizatora, koje dodatno zapošljavaju u svojoj tvrtci ili

ih angažiraju po određenom poslu. Postupak angažiranja ili zapošljavanja

organizatora tvrtci predstavlja dodatni trošak koji je moguće i zaobići.

Sustav obrazovanja dijeli obrazovano društvo na sektore, odnosno profesionalno ih

usmjerava na određene poslovne aktivnosti. Medicinsko osoblje svoje znanje prenosi

na oboljele, bankari se bave financijskim problemima, trgovci su usko specijalizirani

za prodaju proizvoda i usluga, inženjeri građevine na realizaciju projekata visoke i

niske gradnje i slično. U današnje vrijeme društvo, kao i samo tržište rada, se povodi

svima poznatom uzrečicom "Vrijeme je novac" što zahtjeva široki spektar znanja

koji se ne stječe kroz odabrano obrazovanje. Prednost na tržištu rada imaju oni čije

20

znanje prelazi domenu njihove stečene struke, odnosno počinje se cijeniti

intelektualni kapital pojedinaca.

U procesu nastajanja programa menadžment nosi glavnu odgovornost za isto, dok u

cjelokupnoj fazi stvaranja programa, nosi ulogu krajnjeg korisnika. Kao menadžer,

njegova je dužnost pratiti faze razvoja programa kojega naručuje kako bi s druge

strane ostvario produktivan rad u procesu nastajanja programa, minimizirao troškove

narudžbe programa, spriječio mogućnost nastajanja sukoba i nesporazuma koji se

mogu dogoditi u grupnom projektu razvoja naručenog proizvoda(Čičin - Šain et al.,

2011, p. 9).

3.4. Pojam i značajke proračunskih tablica

Proračunske tablice služe za unos i obradu brojčanih podataka na računalu. Podaci se

prikazuju tablično, pomoću redaka i stupaca, te uz pomoć njih mogu se obavljati

različiti aritmetički, financijski i statistički proračuni. Podaci iz tablice mogu se

grafički prikazivati pomoću različitih oblika grafikona koje nudi program. Formule za

izračune pišemo sami ili koristimo zadane funkcije u programu. Prednost tablica na

računalu nad tablicama na papiru je mogućnost dodavanja i brisanja redaka i stupaca

te mogućnost automatskog ažuriranja podataka. (http///: www.propyx.com)

Povijesni razvoj proračunskih tablica nabolje je prezentiran preuzetim tekstom i

tablicom:

"Godine 1979. predstavljen je VisiCalc - prvi softver kojim se moglo obrađivati

jednostavne računovodstvene podatke. Mogao se primijeniti na mikroračunalu.

Pomoću VisiCalca postizala se znatna ušteda vremena, stoga je bio omiljen među

onima koji su se u svom poslu susretali sa brojnim ekonomskim računicama.

Lotus 1-2-3 predstavlja integrirani programski paket, koji je povezao rad s tablicama

podataka, poslovnom grafikom i bazom podataka u jedinstvenu cjelinu." (Čičin-Šain

et al., op.cit., p. 31)

21

Povijesni razvoj glavnih proračunskih tablica prikazan je u tablici 3.

Tablica 3: Povijesni razvoj proračunskih tablica

Proračunske tablice Godina predstavljanja Platforma

VisiCalc

1979

Apple II

SuperCalc 1980 CP/M Operating System

Multiplan 1982 DOS

Lotus 1-2-3 1983 DOS

Quattro Pro 1987 DOS

Excel 1987 GUI/Windows

Izvor: Pamberton, 2000, p. 380; dostupno na: http://www.emerald-library.com

Danas najpoznatije proračunske tablice su Excel, Lotus 1-2-3 i Quatro Pro (Čičin-

Šain et al., p. 31)

U prikazanoj tablici vidljiv je razvojni tok proračunskih tablica koji traje već 34

godine. Od najjednostavnijih opcija koje je nekad pružala proračunska tablica pa do

današnjih mnogobrojnih mogućnosti kojima se mogu riješiti složeniji problemski

zadaci, grafički prikazati brojčani podaci, voditi evidencija poslovnih procesa,

primjenjivati složene matematičke i statističke radnje.

U literaturi postoji više oblika viđenja i definiranja programa u radu sa proračunskim

tablicama.

"Proračunske tablice su, iza programa za obradu teksta, najkorišteniji korisnički

programi, a kako je na njima moguće razvijati cijele aplikacije, spadaju i u razvojni

softver. Danas postoje razne proračunske tablice, od kojih su neke sasvim besplatne

za fizičke osobe. Pa ipak, najčešće su u uporabi različite verzije Excel proračunskih

tablica koje spadaju u zbirku uredskih programa tvrtke Microsoft i ne smiju se

koristiti bez legalno nabavljenog softvera" (Čičin-Šain et al., op.cit., 2008, p. 164).

"Tradicionalna proračunska tablica može se definirati kao računalni programski paket

za manipuliranje objektima raspoređenim u segmente tablice. Ti objekti uključuju

22

tekst, brojeve i formule. Formule se koriste u izračunavanju vrijednosti za adrese

zadanih izlaznih varijabli na temelju podataka spremljenih u adresama ulaznih

varijabli. Klasična formula čita i uvrštava vrijednost ulazne varijable bez mogućnosti

mijenjanja i kalkuliranja njihovih vrijednosti. Rezultat i izračun se pojavljuju samo u

adresi izlazne varijable." (Vukmirović, 2012, op.cit., p. 1418)

Analizirajući različite stavove i viđenja proračunskih tablica, možemo uvidjeti

važnost i kvalitetu opcija koje pruža u provođenju poslovnih zadataka, naročito u

domeni ekonomije gdje zaposlenici posluju sa velikim bazama podataka, statističkim

podacima i grafičkim prikazima potrebnim za modeliranje i donošenje kvalitetnih

poslovnih odluka.

Programski paketi čiju osnovu čine proračunske tablice, svojim obilježjima čine

osnovno tehnološko sredstvo za svakoga tko se susreće s tablicom podataka. Pretežita

kategorija korisnika koji se koriste bazama podataka su ekonomisti (Srića et al., 1999,

p.7-12).

"Problemske zadatke moguće je riješiti pomoću proračunske tablice u sljedećim

situacijama:

- ako ga je moguće izraziti matematički,

- ako se na bilo koji način ponavlja,

- ako neke njegove dijelove treba često ispravljati,

- ako se sastoji od nepromjenjivih i promjenjivih podataka" (Srića et al.,op.cit.,

1999, p. 7 - 12).

- Kad bi se programski paket upotrebljavao samo za jednostavna zbrajanja ili

izradu grafikona, koristio bi se mali dio njegovih mogućnosti. Ugrađenim

funkcijama jednostavno se rješavaju financijski, statistički i ostali problemi.

Primjenjuje se u organiziranju, računanju i analizi poslovnih podataka (Srića

et al.,op.cit., 1999, p. 7 - 12).

.

23

3.4.1. Primjena proračunskih tablica

Prve proračunske tablice pojavile su se u sklopu računovodstvenih aplikacija koje i

danas predstavljaju njihovu glavnu primjenu. Proračunske tablice predstavljaju

osnovne poslovne alate u administraciji, prodaji i marketingu, alokaciji resursa,

operativnoj analizi i strateškom planiranju (Vukmirović, Čapko, 2009, p.56).

Informacija se u poduzeću promatra i interpretira na više različitih načina. Vrhovnom

menadžmentu važni su podaci o prodaji i učinku rada na različitim tržištima, voditelji

prodaje promatraju postignute rezultate po prodajnim timovima, direktori proizvodnje

žele imati podatke o uspješnosti prodaje proizvoda. Iz svega navedenog vidljivo je da

su različitim razinama tvrtke potrebni različiti podaci. Kako bi se ti zahtjevi ispunili,

u tvrtci se stvara veliki broj posebnih financijskih izvještaja (Vukmirović, Čapko,

2009, p.56).

Izvještaji se danas izrađuju u digitalnom obliku, upotrebom proračunskih tablica.

Drugi naziv za proračunske tablice je i tablični kalkulator i čine standardni alat koji

služo za modeliranje i analizu podataka.

Proračunske tablice pružaju zaposlenicima uvid u sažete podatke, koje biranjem

pojedinih ćelija, mogu analizirati željene pojedinosti. Druga mogućnost koju

omogućuju proračunske tablice je promatranje istih podataka s različitih gledišta.

(Vukmirović, Čapko, 2009, p.56).

Proračunske tablice također imaju mogućnost efikasnijegg i preglednog grafičkog

prikaza dobivenih rezultata. (Vukmirović, Čapko, 2009. p. 57).

Korištenje proračunskih tablica je sve više prisutna u realizaciji poslovnih procesa.

24

3.5. Microsoft Excel

Od 1987., točnije pojavom Excel-a, proračunske tablice imale su veliki utjecaj na

poslovni svijet. Digitalizirane tablice postale su nezaobilazan alat za analizu

podataka. Danas, krajnji korisnici Excel koriste za kreiranje i modificiranje tablica.

Excel nudi novi način analize podataka, lakše uočavanje i pristup informacijama.

Tablice Excel-a omogućuju lakše sortiranje, filtriranje i interakciju s informacijama.

Excel može postati navika za izvođenje raznih funkcija bez kojih mnogi poslovi ne bi

mogli biti izvedeni.(http://www.articlebase.com/entrepreneurship-articles/excel-

expert-the-excel-expertize-your-business-needs-5959894.html)

Microsoft Excel sastavni je dio Microsoft Office paketa kojim se služe poslovni

subjekti čiji se poslovni procesi provode digitaliziranim putem. Program se poziva

dvostrukim klikom na ikonu programa.

Ulaskom u program, otvara se radna ploha koja pruža mnogobrojne mogućnosti.

Ekran 1: Radna ploha Excela

Izvor: Izradila autorica

25

"Prozor Excela sastoji se od sljedećih elemenata:

1. Naslovna traka (Title bar) – nalazi se na vrhu radne plohe, imenovana je s

početnim natpisom Microsoft Excel – Book 1.

2. Kartice (Tabs) – kartice su naredbe čija je glavna namjena izvođenje traženih

aktivnosti.

3. Okvir naziva – sadrži adresu označene ćelije

4. Traka formule (Formula bar) – sadrži gumb umetni funkciju (Insert function)

i prostor u kojem se vidi sadržaj označene (aktivne) ćelije.

5. Radni list (Sheet) – sadrži polja poredana u retke i stupce. Sjecište retka i

stupca naziva se ćelija (Cell).

6. Statusna traka (Status bar) – nalazi se na dnu prozora, daje obavijest da je

Excel spreman za rad" (Istraživanje proračunskih tablica - http://pup.skole.hr).

Nakon analize osnovnih elemenata radne plohe kreće se sa postupkom primjene

širokog spektra mogućnosti koje pružaju proračunske tablice.

3.6. Visual Basic for Applications

Programiranje se nekada usko vezalo uz rad obrazovanih stručnjaka za razvoj

programa - programera. Danas pojam programiranja obuhvaća sve veći opseg ljudi

različitih stručnih opredjeljenja. Zadnja generacija programskih jezika pojednostavila

je proces programiranja i time postepeno ulazi u ekonomske sfere poslovanja što

dokazuju i preuzeti citati.

"Programski jezici treće generacije bili su prvenstveno prilagođeni profesionalnim

informatičarima. Razvoj objektnih metoda i modela i na njima temeljenih

programskih jezika četvrte generacije je to promijenilo, omogućivši pisanje programa

mnogo jednostavnijim, dopustivši programerima da crtaju vlastito sučelje.

Programiranje je postalo dostupno i korisnicima, a najpopularniji programski jezik

26

postao je Visual Basic for Applications (VBA) u kojem je napisano najviše linija

programskog koda u odnosu na druge konkurentske programe." (Čičin-Šain,

Vukmirović, 2011 p. 2)

Definiciju i sažeti uvid u programski jezik Visual Basic for Applications dao je i

profesor Vukmirović:

"Visual Basic je objektno orijentirani programski jezik i kao makro jezik predstavlja

produženi alat proračunskoj tablici Excel. Objektna orijentacija Visual Basica i

njegova integriranost s proračunskom tablicom omogućava korisniku jednostavno i

učinkovito korištenje. Omogućava predstavljanje Excel funkcija i alata u obliku

objekata i njihovo jednostavno upravljanje. Naredbe su kompatibilne s naredbama u

Excelu i lako se povezuju s klasičnim naredbama za programiranje. Krajnji korisnik

može koristiti VBA kao makro jezik za proračunske tablice bez potrebe za detaljnim

poznavanjem programa, već samo naredbi relevantnih za upravljanje objektima u

proračunskoj tablici za pojačavanje i automatiziranjem metoda i modela."

(Vukmirović, 2011, p.2)

Prema navedenim citatima, Visual Basic for Applications možemo definirati kao

vizualnu programsku okolinu, u sučelju proračunske tablice Excel, namijenjenu

razvoju poslovnih aplikacija koja omogućuje razvoj složenih sučelja na brz,

jednostavan i učinkovit način.

3.6.1. Temeljne značajke objektnog programiranja uporabom VBA u Excelu

Visual Basic for Applications, kao što je već spomenuto, je program četvrte

generacije i temelji se na objektnom modeliranju i programiranju. Objekt je

kombinacija programskog koda i podataka koji mogu biti obrađeni kao cjelina.

Objekt može biti dio aplikacije, s time da i aplikacija može biti objekt (Čičin-Šain,

Vukmirović, 2011., p. 2).

Objekte u Excelu čine radna bilježnica, radni list, adresno područje, adresa ćelije i

ostale komponente. Excel kao program također je objekt.

27

"Sistematizacija objekata ovisi o četiri temeljne značajke :

1. Radna bilježnica (Worksheet) je klasa svih objekata radnih listova (Sheet) koji

su sadržani u objektu Workbook.

2. Hijerarhijska uređenost objekata i referenciranje objekta.

3. Objekti imaju svojstva.

4. Objekti imaju metode“ (Čičin-Šain, Vukmirović, p. 2).

Iz navedenoga zaključujemo kako objekte čine sastavni dijelovi programa koji su

međusobno povezani. Skup objekata omogućuje razvoj mnogih informatičkih

rješenja, koja uz kombinaciju sa znanjem korištenja proračunskih tablica može biti

vrlo korisna kako za pojedinca tako i za tvrtku.

3.6.2. Postavljanje sigurnosnog modela

Pozivanjem programa Visual Basic for Applications, u sučelju proračunske tablice

Excel, važno je postaviti razinu zaštite na srednju razinu (Medium Level). Postupak

se izvodi na način da se u izborniku Tools odabere podizbornik Macro i kartica

Security. U podkartici Security Level odabire se razina zaštite Medium. (Ekran 2).

Ekran 2: Postavljanje sigurnosnog modela u Excel-u 2003

Izvor: http://www.infosustav.com/oap/gumb_sucelje1.pdf

Najčešće korištene verzije Excel-a su verzija 2003 i 2010. Sigurnosni model

Microsoft Office-a mijenja se izbacivanjem novih verzija na tržište. U sljedećoj

tablici prikazane su postavke sigurnosti u Excel-u 2003 i izmijenjene stavke u Excel-u

2010.

28

Tablica 4: Postavke sigurnosti makronaredbi u programu Excel 2003 i njihovi

približni ekvivalenti u programu Excel 2010

Postavka programa

Excel 2003 Ekvivalent u programu Excel 2010

Vrlo visoka Onemogući sve makronaredbe bez obavijesti

Visoka Onemogući sve makronaredbe osim digitalno potpisanih

Srednja Onemogući sve makronaredbe uz obavijest

Niska Omogući sve makronaredbe (ne preporučuje se jer se

može pokrenuti potencijalno opasan kod)

Izvor: http://office.microsoft.com/hr

3.6.3. Kreiranje naredbenog gumba kao korisničkog sučelja za programiranje u

Excelu

Naredbeni gumb (Command Button) koristi se za pokretanje, prekid ili završetak

aplikacije izrađene u programu Visual Basic for Applications.

U proračunskim tablicama gumbi također imaju ulogu objekta koji omogućuju izradu

i uporabu korisničkog sučelja u kojemu korisnici spremaju i sortiraju programe koje

sami kreiraju. Kontrolni gumbi čine osnovni dio Visual Basic for Applications.

Toolbox sadrži grafički prikaz naredbenih kontrola koje se postavljaju na radnu plohu.

Pozivanje alatne trake za rad u Visual Basic for Applications (VBA) vrši se na način

da se ikonom miša, u glavnom izborniku bira View, u podizborniku Toolbars , zatim

kartica Control Toolbox i Visual Basic

(http://www.infosustav.com/oap/gumb_sucelje1.pdf)

29

Ekran 3: Pozivanje alatnih traka za rad u VBA


Nakon prilagođavanja razine sigurnosti, slijedi kreiranje naredbenog gumba čija je

glavna namjena upisivanje programskog koda i izvođenje programa nastalog u Visual

Basic for Applications u sučelju proračunske tablice Excel

(http://www.infosustav.com/oap/gumb_sucelje1.pdf).

Na alatnoj traci Control Toolbox ikonom miša bira se kartica za kreiranje gumba

(Command Button). Prilikom pojave križića, klikom miša odabire se pozicija gumba

na radnoj plohi nakon čega se kreira gumb CommandButton koji omogućava

upisivanje i pozivanje programa Visual Basic for Applications u Excelu (Ekran 4).

Ekran 4: Postupak kreiranja naredbenog gumba

Izvor: http://www.infosustav.com/oap/gumb_sucelje1.pdf

Nakon što je odrađen postupak kreiranja gumba, klikom miša na karticu, otvara se

Visual Basic for Applications u koji se upisuje odgovarajući programski kod.

30

3.6.4. Blok dijagram

Za prikazivanje rada programa koristi se blok dijagram. Blok dijagram je grafički

način predstavljanja programa skupom simbola koji predstavljaju pojedine operacije,

a njihov raspored i povezanost određuju slijed postupaka rada programa (Garača

2005, p. 150-151).

Logika programa crta se pomoću osnovnih simbola.

Osnovni simboli su:

- ulaz

- izlaz

- obrada

- odluka

Prilikom procesa programiranja koriste se različite tehnike koje omogućuju kvalitetnu

komunikaciju između triju glavnih nositelja procesa, između korisnika, organizatora i

programera.

Blok dijagram koristi organizator da bi program ili dio programa programeru bio

razumljiviji, a ponekad ga izrađuje i sam programer kako bi si olakšao izradu dijelova

programa. Krajnji korisnik sa vještinom slaganja blok dijagrama može pomoću njega

preciznije izraziti svoje potrebe (Čičin-Šain i suradnici, 2008, p. 123).

31

Blok dijagram u nastavku predstavlja vrlo jednostavan program koji kao ulazni

podatak zaprima Prodajnu Cijenu nekog proizvoda te obavlja matematičke operacije

sa unaprijed definiranim varijablama poreza i iznosa marže. Rezultat programa

predstavlja Nabavna Cijena proizvoda.

Dijagram 1: Primjer blok dijagrama


U priloženom blok dijagramu, pomoću pripadajućih simbola, prikazan je postupak

rada željenog programa.

32

3.6.5. Strukture kontrole programa

Visual Basic for Applications pruža veliki broj različitih struktura programskih petlji.

Petlje omogućuju ponavljanje istih zadataka određeni broj puta. Broj izvršavanja

petlje može biti unaprijed određen ili ovisan o vrijednosti varijable u programu.

"Najčešće korišteni konstrukti u programiranju strukturne kontrole programa su:

konstrukt If-Then-Else

konstrukt Select Case

petlja For-Next

petlje Do While

petlje Do Until"

(http://www.infosustav.com/objektno_programiranje/strukturne_kontrole_programa.pdf)

Konstrukcija If Then Else

Ova konstrukcija je najčešće korišten konstrukt u procesu programiranja i

modeliranja u Visual Basic fo Applications. Koristi se za izvršavanje jednog ili više

iskaza pod određenim uvjetom


U nastavku slijedi jednostavan programski kod koji za osnovu rješavanja

programskog zadatka koristi konstrukt If-Then-Else:

A = InputBox("Mjesečni prihod=")

B = InputBox("Mjesečni rashod=")

If A < B Then

Z = A - B

MsgBox "Mjesečni gubitak=" & Z

Else

Z = A - B

MsgBox "Mjesečni dobitak=" & Z

End If

End Sub

33

Ekran 5: Primjer konstrukta If-Then-Else

Primjer predstavlja jednostavan prikaz najčešće korištene konstrukcije u modeliranju

aplikacija. Klikom na kreirani naredbeni gumb iskaču prozori u koje upisujemo

iznose (mjesečni prihod i rashod). Na temelju uvjeta koji su postavljeni, aplikacija

obavještava o rezultatu, u ovom slučaju o novčanom dobitku ili gubitku.

Konstrukcija Select Case

Konstrukcija Select Case koristi se kada je potreban izbor između više različitih

opcija

(http://www.infosustav.com/objektno_programiranje/strukturne_kontrole_programa.pdf).

U ovakvom slučaju, jednostavnije je koristiti ovu konstrukciju nego ugniježđene If

konstrukcije.


34

Konstrukt Select Case u programskom kodu izgledao bi ovako:

Bodovi = InputBox("Bodovi=")

Select Case Bodovi

Case Is >=90

MsgBox"Ocjena je izvrstan (5/A)"

Case Is >=80

MsgBox"Ocjena je vrlo dobar (4/B)"

Case Is >=70

MsgBox"Ocjena je dobar (3/C)"

Case Is >=60

MsgBox"Ocjena je dovoljan (2/D)"

Case Is >=50

MsgBox"Ocjena je slabi dovoljan (2/E)"

Case Is <50

MsgBox"Ocjena je nedovoljan (1)"

End Select

End Sub


Da bi se izbjegle ugniježđene If konstrukcije, prikaz principa rada Select Case-a

prikazan je u primjeru. U programskom kodu postavljeni su uvjeti donošenja ocjena

na temelju postignutih rezultata izraženih u postotku. Klikom na kreirani naredbeni

gumb iskače prozor koji zahtjeva unos postotka napisanog ispita. Na temelju

unesenog podatka aplikacija izbacuje informaciju koja zadovoljava traženi uvjet -

opisnu ocjenu.

Ekran 6: Primjer konstrukta Select-Case


35

Petlja For Next

Prva i najviše korištena petlja jest For Next. Ona koristi brojač kako bi odredila

željeni broj ponavljanja nekog skupa naredbi. Broj ponavljanja može biti unaprijed

određen ili ovisan o unesenoj vrijednosti varijable u programu.

For Next petlja dopušta izvršavanje koda više puta te se naziva i iterativna naredba.

Za razliku od drugih petlji ima ulogu brojača. For petlje koriste se kada je poznat broj

iteracija (ponavljanja)


Na temelju tablice, odnosno baze podataka u proračunskoj tablici Excel, potrebno je

izvršiti oporezivanje upisane vrijednosti po stopi od 23%. Primjenom petlje For Next

programski kod izgleda ovako:

Dim Vrijednost, Pdv, Vrijednost1 As Single

For i = 1 To 179

Vrijednost = Range("Vrijednost").Cells(i).Value

Pdv = 0.23

Range("Vrijednost1").Cells(i) = Vrijednost * (1 + Pdv)

Next i

End Sub

Nakon definiranja varijabli koje su potrebne u procesu programiranja aplikativnog

gumba, definira se matematički proces za sva 179 zapisa u listi podataka (drugi

redak). Definira se stupac Vrijednost putem kojeg se izvodi matematička radnja koja

izračunava vrijednosti robe sa uračunatim porezom na dodatnu vrijednost u visini od

23% (redak 3 i 4). U retku 5 unosi se definicija matematičke radnje potrebne da bi se

izvršila tražena aktivnost. U sljedećem retku unosi se naredba kojom navodimo

aplikaciju da traženu radnju ponovi za svaki zapis u tablici. Programski kod završava

završnom naredbom End Sub.

36

Prilikom izrade aplikacija na temelju liste podataka u proračunskoj tablici, prije

procesa pisanja programskog koda potrebno je definirati varijable i vrijednosti.

Postupak definiranja varijabli objašnjen je u daljnjem tekstu.

Nakon izvršavanja prvog koraka, kreira se naredbeni gumb Vrijednost1 i piše se

programski kod koji na temelju podataka u tablici izračunava vrijednost svih

proizvoda sa uračunatim porezom na dodatnu vrijednost u zadanoj visini od 23%.

Klikom na kreirani gumb izlaze željeni rezultati.

Petlja Do While

Petlja Do-While se izvršava sve dok je zadani uvjet istinit.

Petlja ima dva načina sastavljanja. Prvi je Do While... Loop, a drugi je Do... Loop

While. U prvom slučaju sadržaj petlje se možda neće ni izvršiti, a u drugom se

sadržaj petlje izvrši minimalno jedan put.

Još jedan način sastavljanja ove petlje je i While... Wend


Petlja Do Until

Petlja je vrlo slična prethodnoj. Izvršava se sve dok neki uvjet nije istinit.

Također ima dva načina korištenja - Do Until... Loop i Do... Loop Until.

Ekran 7: Primjer For Next petlje

Izvor: Modificirala autorica prema tablici preuzetoj sa:http://www.infosustav.com/oap/tablicavba1.xls

37

Navedene petlje i konstrukti vrlo su korisni u procesu programiranja aplikativnih

rješenja unutar Excela i vrlo je poželjno znanje korištenja programskog jezika kao i

korištenja istih svakodnevno širiti, oplemenjivati i time doprinositi svome radu.

38

4. PRIMJERI OBLIKOVANJA APLIKACIJA PUTEM OBJEKTNOG

PROGRAMIRANJA U VBA NAD EXCELOM

Budući uspješni ekonomisti, zasigurno će se naći u situaciji da će poveći dio radnoga

dana provoditi uz računalo i veliku količinu podataka, koje je potrebno što bolje

organizirati kako bi mogli uspješno provoditi svoje dnevne zadatke uz minimalnu

potrošnju vremena i maksimalnu učinkovitost. Znanje korištenja proračunskih tablica

i same svijesti što sve omogućuje Excel kao alat za odrađivanje strateških aktivnosti,

ekonomistu sa osnovnim vještinama programiranja, čini ga kompetentnijim u odnosu

na ostale zaposlenike iste branše.

U nastavku teksta analizira se jedan jednostavan aplikativni zadatak. Diplomirani

ekonomista radi u sektoru Nabave proizvoda za poznati lanac super - marketa.

Vođenje evidencije o nabavi robe vrlo je delikatan posao i zahtijeva veliku

koncentraciju, točnost, organiziranost i preglednost podataka kako bi u svakom

trenutku bio maksimalno efikasan u rješavanju poslovnih problema.

Izrada tablice sa najvažnijim stavkama narudžbenice omogućuje vrlo jasan i

jednostavan prikaz izvršenih aktivnosti. Priložena tablica oma 179 zapisa koja sadrži

podatke kao što je naziv dobavljača, država u kojoj se nalazi dobavljač, datum

narudžbe, podatak u kojem je kvartalu narudžba izvršena, vrsta naručenog proizvoda,

nabavna cijena po komadu i naručena količina.

Ekran 8: Lista podataka u Excelu

Izvor: www.infosustav.com/objektno_programiranje

39

Ekonomista u nabavi, sa osnovnim znanjem u programiranju preuzima inicijativu nad

velikom količinom podataka pohranjenih u Excelu te se odlučuje za izradu aplikacije

koja mu omogućuje brzo i učinkovito rješenje njegova trenutnog problema.

Prije nego započne operacija programiranja, odnosno pisanja programskog koda,

potrebno je napraviti blok dijagram kako bi se dočarao grafički način predstavljanja

algoritma skupom simbola koji označuju pojedine operacije, a njihovim rasporedom i

povezanosti odrediti slijed postupaka.

4.1. Vrijednost, Vrijednost sa PDV-om

U prvom primjeru obrađen se postupak izrade naredbenog gumba koji na temelju

postojećih podataka Količine i Cijene proizvoda, obračunava vrijednost naručene

robe koju upisuje u stupac Vrijednost te u stupac Vrijednost1 vrijednost narudžbe sa

uračunatim PDV-om u visini od 25% .

Dijagram 2: Blok dijagram - Vrijednost bez PDV-a


40

Izrađeni dijagram slikovito opisuje postupak rada tražene aplikacije. Tražena

matematička operacija koristi ukupno tri unosne varijable (Cijena, Kolicina,

Vrijednost). Tražena vrijednost predstavlja umnožak ostalih dviju varijabli, čiji se

rezultat preslikava u stupac tražene vrijednosti, odnosno vrijednosti bez poreza na

dodatnu vrijednost.

Dijagram 3. Blok dijagram - Vrijednost s PDV-om

Izvor: Ibid.

Dijagram za izračun vrijednosti sa PDV-om vrlo je sličan prethodnom. Unosne

varijable su već postojeći umnožak cijene i količine, PDV u visini od 25% i tražena

vrijednost sa uračunatim porezom (Vrijednost1). Dijagram jasno prikazuje i definiciju

PDV-a kao i postupak dobivanja tražene vrijednosti (Vrijednost*(1+PDV)). Romb

pred kraj dijagrama predstavlja uvjet da se matematički postupak odnosi na svaki od

179 zapisa u tablici.

41

Nakon ispisanih blok dijagrama, započinje proces pisanja programskog koda u

programu Visual Basic for Applications pozivanjem alatne trake Control Toolbox, u

dijaloškom okviru View. Prije modeliranja aplikacija važno je definirati varijable u

tablici podataka nad kojom se želi izrađivati aplikaciju. Postupak definiranja varijabli

izvršava se klikom miša na dijaloški okvir Insert, karticu Name, opciju Define Name

u oju se unosi domena varijable i njen naziv.

Ekran 9: Postupak imenovanja varijabli

Izvor: Modificirala autorica prema tablici preuzetoj sa: www.infosustav.com/objektno_programiranje

Nakon kreiranja i imenovanja naredbenih gumba unose se pripadajući programski

kodovi.

Za vrijednost bez PDV-a.

Dim Kolicina, Cijena, Vrijednost As Single

For i = 1 To 179

Kolicina = Range("Kolicina").Cells(i).Value

Cijena = Range("Cijena").Cells(i).Value

Range("Vrijednost").Cells(i).Value = Cijena * Kolicina


Next i

End Sub


42

Za vrijednost s PDV-om.

Dim Kolicina, Cijena, PDV, Vrijednost, Vrijednost1 As Single

For i = 1 To 179



Range("Vrijednost").Cells(i).Value = Cijena * Kolicina


PDV = 0.25

Range("Vrijednost1").Cells(i) = Vrijednost * (1 + PDV)

Next i

End Sub


Spremanjem programskog koda ispisanog u Visual Basic for Applications zatvara se

aktivnost programiranja i se provjerava ispravnost rada aplikacije klikom na gumb

Vrijednost i gumb Vrijednost1.

Ekran 10: Izvedba programa, Vrijednost i Vrijednost1

Izvor: Ibid.

43

Modeliranjem naredbenog gumba, željene podatke o vrijednostima izvršenih narudžbi

dobivaju se klikom miša.

Vrijednost predstavlja vrijednost narudžbe određene vrste proizvoda bez poreza na

dodatnu vrijednost, ekonomskim terminom zvana nabavna cijena proizvoda, dok

Vrijednost1 predstavlja vrijednost uvećanu za PDV u visini od 25%.

4.2. Rabat

Na već postojećoj tablici podataka, ekonomistu u sektoru nabave trebaju podaci o

visini popusta na prodane proizvode (visina rabata).

Postoji uvjet, ako je prodana količina manja od 50 komada, obračunava se rabat u

visini od 5%, u protivnom je 10%.

Kreiranjem novog naredbenog gumba, ekonomist ima mogućnost modelirati

aplikaciju koja obračunava visinu popusta po dogovorenom načinu poslovanja.

Prije unošenja odgovarajućeg programskog koda slaže se blok dijagram.

44

Dijagram 4: Blok dijagrama - Postotak rabata i rabat

Izvor: Ibid.

Dijagram za izradu programskog koda koji se odnosi na izračun rabata vrlo je sličan

prethodnima. Razlikuje se jedio u segmentu gdje se postavlja uvjet, koji je u ovom

slučaju vezan uz naručenu količinu proizvoda. Ako je količina veća od 50 obračunava

se rabat od 10%, ako je manji onda obračunava rabat u visini od 5%. Vrijednosti

45

dobivene matematičkim operacijama upisuju se u stupac Rabat za svih 179 zapisa u

tablici.

Programski kod:

Dim Kolicina, Cijena, PDV, PostotakRabat, Vrijednost, Vrijednost1, Rabat As Single

PDV = 0.25

For i = 1 To 179



Vrijednost = Kolicina * Cijena

Vrijednost1 = Vrijednost * (1 + PDV)

If Kolicina > 50 Then

PostotakRabat = 0.1

Else

PostotakRabat = 0.05

End If

Range("PostotakRabat").Cells(i).Value = PostotakRabat

Rabat = Vrijednost1 * IznosR

Range("Rabat").Cells(i).Value = Rabat

Next i

End Sub

Izvor: Ibid.

U prvom dijelu programskog koda definiraju se potrebne varijable. Već postojeće

Kolicina i Cijena, PDV u visini od 25%, PostotakRabata kao visina rabata ovisna o

prodanoj količini proizvoda (5% / 10%), Vrijednost kao umnožak cijene i količine,

Vrijednost1 koja predstavlja cijenu uvećanu za PDV i Rabat kao iznos popusta koji

zadovoljava uvjet.

46

Ekran 11: Izvedba programa, Postotak rabata i rabat

Izvor: Ibid.

Priloženi ekran prikazuje ispravan rad željene aplikacije pri izračunu rabata prema

dogovorenim uvjetima poslovanja.

4.3. Vrijednost bez popusta

Na već postojećoj tablici podataka, ekonomistu u sektoru nabave trebaju podaci o

vrijednosti narudžbi bez popusta (rabata). Vrlo je važno prodati sve proizvode prije

nego isteče rok trajanja. Odlučuju se odreći profita i potrebno je što prije doći do

željenih informacija o ukupnim vrijednostima.

Kreiranjem novog naredbenog gumba, ekonomist ima mogućnost modelirati

aplikaciju koja obračunava vrijednosti sa obračunatim PDV-om ali bez popusta i to za

svih 179 zapisa.

47

Dijagram 5: Blok dijagram - Vrijednost bez popusta

Izvor:Izradila autorica

Dijagram se nadovezuje na prethodni, unosi se jedna matematička radnja više radi

dobivanja tražene vrijednosti bez popusta čija je vrijednost jednaka razlici vrijednosti

sa PDV-om i rabata.

48

Programski kod

Dim Kolicina, Cijena, PDV, PostotakRabat, Vrijednost, Vrijednost1,

VrijednostBezPopusta, Rabat As Single

PDV = 0.25

For i = 1 To 179




Vrijednost1 = Vrijednost * (1 + PDV)

If Kolicina > 50 Then

PostotakRabat = 0.1

Else

PostotakRabat = 0.05

End If

Rabat = Vrijednost1 * PostotakRabat

VrijednostBezPopusta = Vrijednost1 - Rabat

Range("VrijednostBezPopusta").Cells(i).Value = VrijednostBezPopusta

Next i

End Sub

Izvor: www.infosustav.com/objetno_programiranje

Programski kod vrlo je sličan prethodnom. Razlikuje se u unosnim varijablama i ima

jednu matematičku radnju više.

49

Ekran 12: Izvedba programa, Vrijednost bez popusta


Ispisivanjem programskog koda koji pruža rješenje poslovnog problema smanjuje se

vrijeme provedeno u prikupljanju potrebnih informacija, te čini zaposlenika

efikasnijim u radu.

4.4. Marža

U diplomskom radu modeliraju se aplikativna rješenja usko vezana uz postojeću listu

podataka u tabličnom obliku, koja se odnose na ekonomski sektor nabave robe.

Nakon izračunatih varijabli koje se svakodnevno javljaju u poslovanju nabave robe i

marža predstavlja vrlo važan faktor. Definira se kao razlika u prodajnoj i nabavnoj

cijeni proizvoda. Njena glavna uloga je pokriti troškove poslovanja i omogućiti

ostvarenje dobiti. U praksi visina marže razlikuje se od proizvoda do proizvoda kao i

od trgovine do trgovine. Određivanje marže vrlo je zahtjevan posao, te u sljedećem

primjeru visina marže određena je prema okvirnom poslovanju super - marketa u

Republici Hrvatskoj.

Sljedeći primjer aplikativnog gumba prikazuje tablični prikaz postotne visine marže

prema određenoj vrsti proizvoda i iznos marže u domaćoj valuti prema matematičkoj

formuli da je marža jednaka umnošku nabavne vrijednosti proizvoda i pripadajuće

postotne visine marže.

50

Dijagram 6: Blok dijagram - Postotak marže i marža

Izvor: http://www.infosustav.com/objektno_programiranje

51

Priloženi dijagram predstavlja još jedan oblik korištenja If petlji.

Visina marže ispisuje se prema zadanim uvjetima, te nakon ispisa izračunava iznos

marže u domaćoj valuti.

Programski kod

Dim VrstaPrizvoda, Kolicina, Cijena, PDV, Vrijednost, PostotakMarza, Marza As

Single

For i = 1 To 179

VrstaProizvoda = Range("VrstaProizvoda").Cells(i).Value




If VrstaProizvoda = "Mliječni proizvodi" Then

PostotakMarza = 0.17

Else

If VrstaProizvoda = "Pića, napitci" Then

PostotakMarza = 0.15

Else

PostotakMarza = 0.2

End If

End If

Range("PostotakMarza").Cells(i).Value = PostotakMarza

Marza = Vrijednost * PostotakMarza

Range("Marza").Cells(i).Value = Marza

Next i

End Sub

Izvor: Ibid.

Nakon ispisanog programskog koda završava se aktivnost programiranja i ispituje se

točnost rada naredbenog gumba kreiranog u programu Vosual Basic for Applications.

52

Ekran 13: Izvedba programa, Postotak marže i marža


Klikom miša na aplikativni gumb, program pravilno ispisuje tražene informacije

prema zadanim uvjetima.

Ovakvim postupkom rada, ekonomista u nabavi u vrlo kratko vrijeme dobiva korisne

informacije o postotnoj visini marže i ukupnom iznosu marže po određenim

narudžbenicama i time ima priložene korisne podatke kojima može dalje poslovati.

4.5. Prodajna cijena proizvoda

Prije nego sam proizvod izađe iz skladišta potrebno mu je dodijeliti završnu cijenu

koja se ekonomskim terminom naziva prodajna cijena. Prodajna cijena u sebi sadrži

nabavnu cijenu, popuste, maržu i porez.

Kreiranjem aplikativnog gumba omogućuje se brzi izračun završne cijene proizvoda

koji se nalaze u skladišnom prostoru super - marketa. Nakon što se idredi njihova

prodajna cijena spremni su zapostavljanje na police i direktan pristup krajnjim

korisnicima.

53

Sljedeći primjer aplikativnog gumba odrađuje izračun prodajne cijene za svih 179

zapisa u tablici.

Dijagram 7: Blok dijagram - Prodajna cijena proizvoda

Izvor: Izvor: http://www.infosustav.com/objektno_programiranje

Nakon izrade blok dijagrama slijedi postupak unošenja pripadajućeg programskog

koda.

54

Programski kod

Dim Vrijednost, Marza, PDV, VrijMarza, ProdajnaCijena As Single

PDV = 0.25

For i = 1 To 179


Marza = Range("Marza").Cells(i).Value

VrijMarza = Vrijednost + Marza

ProdajnaCijena = VrijMarza * (1 + PDV)

Range("ProdajnaCijena").Cells(i).Value = ProdajnaCijena

Next i

End Sub

Izvor: Ibid.

U programskom kodu definiraju se varijable PDV, nabavna vrijednost (Vrijednost),

marža i pomoćna varijabla VrijMarza (zbroj nabavne vrijednosti i marže) koja je

uvedena radi prikaza postepenog postupka dobivanja prodajne cijene proizvoda. Na

pomoćnu varijablu obračunava se porez na dodatnu vrijednost u visini od 25%.

Ekran 14: Izvedba programa, Prodajna cijena

Izvor: Ibid.

55

Klikom miša na naredbeni gumb dobivaju se informacije o prodajnim cijenama

naručenih proizvoda.

Navedeni primjeri vrlo zorno prikazuju postupak primjene liste podataka iz tablice

Excel, oblikovanje blok dijagrama koji grafički prikazuju rješenja postojećih

problema i slaganje programskih.

Sučelje proračunskih tablica, zajedno s programskim jezikom Visual Basic for

Applications (VBA), omogućava korisnički orijentirano sučelje, ne samo za

izvođenje standardnih izračuna, već i za složeno modeliranje strateških procesa.

56

5. ZAKLJUČAK

Ovim diplomskim radom utvrđeno je kako informacijska tehnologija postaje glavnim

alatom za nesmetano funkcioniranje poduzeća. Učinkovito ulaganje u istu čini tvrtke

konkurentnijima na tržištu. Odnos uloženog novca i stvarne potrebe krajnjih korisnika

čini vrlo važno pitanje za menadžment tvrtke, te predstavlja jednu od najsloženijih

poslovnih odluka.

Excel omogućuje sastavljanje tablica podataka kojima je moguće upravljati kreiranim

aplikacija(naredbenim gumbima). Prezentirane osobine čine Excel poželjnim alatom

za rad.

Istaknuta je prednost poznavanja aplikacija Microsoft Office-a i programskog jezika

Visual Basic for Applications za ekonomiste. Poznavanjem oba područja (ekonomije

i informatike), rad u raznim područjima poslovanja mnogo je lakši i efikasniji.

Dokazana je radna hipoteza o učinkovitosti uporabe proračunskih tablica i

programskog jezika Visual Basic for Applications u primjerima koji prikazuju kako iz

zadane tablice podataka izvući potrebne informacije preko samostalno modeliranih

aplikacija (naredbenih gumba) u proračunskoj tablici. Znanje ekonomiste u

modeliranju aplikativnih rješenja skraćuje vrijeme provedeno u pojedinačnom

analiziranju podatkovnih zapisa, povećava produktivnost i učinkovitost rada te ga čini

vodećim u branši u kojoj djeluje. Predstavljeni primjeri mogu služiti za daljnju

obradu podataka i omogućuju kvalitetne temelje za daljnje učinkovito analiziranje,

modeliranje i prezentaciju strateški važnih procesa i aktivnosti bez dodatnog ulaganja

u informatičke stručnjake izvan poduzeća.

57

LITERATURA

1. Čapko, Z., Internet u poslovanju i elektroničko poslovanje, V. izdanje

2. Čerić, V. et al. 1998, Poslovno računarstvo, Znak, Zagreb

3. Čičin-Šain, M., Crnković-Stumpf, B. 2009, Financijsko modeliranje u Excelu,

Društvo kibernetičara, Rijeka

4. Čičin-Šain, M., Vukmirović, S. 2011, Programiranje nad Excelom u VBA,

Društvo kibernetičara, Rijeka

5. Čičin-Šain, M., Vukmirović, S., Čapko, Z. 2008, Informatika za informatičko

poslovanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

6. Damjanović, S. et al. 2012, Programski jezik Visual Basic, Fakultet poslovne

ekonomije, Bijeljina

7. Garača, Ž. 2005, Informatičke tehnologije, Sveučilište u Splitu, Ekonomski

fakultet, Split

8. Srića, V. et al. 1999, Menedžerska informatika, M.E.P. Consult, Zagreb

9. Vukmirović, S., Čapko, Z. 2009, Informacijski sustavi u menadžerskom

odlučivanju, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

58

Članci:

1. Muller, J. 2001, Upravljanje informacijskom tehnologijom u suvremenim

tvrtkama te Hrvatska poslovna praksa korištenja informacijskih tehnologija,

Mjesečnik hrvatskog društva ekonomista, Zagreb

2. Razvitak ICT u Hrvatskoj,

Web:http://www.hiz.hr/_download/repository/Poglavlje_1-

RAZVITAK_ICT_U_HRVATSKOJ.pdf

3. Slavica, V., Proces tranzicije od informacijske prema ekonomiji znanja,

Osnovna škola Čista Velika, Šibenik

4. Vukmirović, S. et al. 2012, Mipro, 35. međunarodni skup, savjetovanje CE,

Proračunske tablice u dinamičkoj optimalizaciji projektnih mreža

5. Vukmirović, Metodološki okvir učenja financijskog modeliranja u sučelju

proračunske tablice, EFRI, Rijeka

Ostalo:

1. http://hr.wikipedia.org/wiki

2. http://www.emerald-library.com

3. http://www.articlebase.com

4. http://office.microsoft.com/hr

5. http///: www.propyx.com

6. http://pup.skole.hr

7. http://www.infosustav.com/oap/gumb_sucelje1.pdf

8. http://www.infosustav.com/objektno_programiranje/strukturne_kontrole_p

rograma.pdf

59

POPIS ILUSTRACIJA

Popis tablica:

Tablica 1: Broj ICT tvrtki u Republici Hrvatskoj 1999. - 2009. 9

Tablica 2: Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji 10

Tablica 3: Povijesni razvoj proračunskih tablica 21

Tablica 4: Postavke sigurnosti makronaredbi u programu

Excel 2003 i njihovi približni ekvivalenti u programu Excel 2010 28

Popis ekrana:

Ekran 1: Radna ploha Excela 24

Ekran 2: Postavljanje sigurnosnog modela u Excel-u 2003 27

Ekran 3: Pozivanje alatnih traka za rad u VBA 29

Ekran 4: Postupak kreiranja naredbenog gumba 29

Ekran 5: Primjer konstrukta If-Then-Else 33

Ekran 6: Primjer konstrukta Select-Case 34

Ekran 7: Primjer For Next petlje 36

Ekran 8: Lista podataka u Excelu 38

Ekran 9: Postupak imenovanja varijabli 41

Ekran 10: Izvedba programa, Vrijednost i Vrijednost 1 42

Ekran 11: Izvedba programa, Postotak rabata i rabat 46

Ekran 12: Izvedba programa, Vrijednost bez popusta 49

Ekran 13: Izvedba programa, Postotak marže i marža 52

Ekran 14: Izvedba programa, Prodajna cijena 54

60

Popis dijagrama:

Dijagram 1: Primjer blok dijagrama 31

Dijagram 2: Blok dijagram - Vrijednost bez PDV-a 39

Dijagram 3: Blok dijagram - Vrijednost s PDV-om 40

Dijagram 4: Blok dijagram - Postotak rabata i rabat 44

Dijagram 5: Blok dijagram - Vrijednost bez popusta 47

Dijagram 6: Blok dijagram - Postotak marže i marža 50

Dijagram 7: Blok dijagram - Prodajna cijena proizvoda 53

Documents

PRIMJENA PROGRAMIRANJA U EKONOMIJI I RAZVOJ ICT-A U …oliver.efri.hr/zavrsni/442.B.pdf · 2013-11-12 · poslovne svrhe i oprema za uspostavljanje komunikacije. Nekadašnji analogni