60
© OECD A joint initiative of the OECD and the European Union, principally financed by the EU “Nešto o ekonomiji javnih nabavki” Dr Gian Luigi Albano Rukovodilac istraživačkog odjeljenja Italijanska agencija za javne nabavke (Consip S.p.A.) Podgorica, 23. jan. 2008.

“Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

  • Upload
    xenon

  • View
    84

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

“Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”. Dr Gian Luigi Albano Rukovodilac istraživačkog odjeljenja Itali janska agencija za javne nabavke (Consip S.p.A.). Podgorica, 23 . jan. 2008. U kojoj mjeri centraliz ovati javn e nabavk e ?. Kontrola cijene ‘ Streamline ’ proce si. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

“Nešto o ekonomiji javnih nabavki”

Dr Gian Luigi Albano

Rukovodilac istraživačkog odjeljenja

Italijanska agencija za javne nabavke (Consip S.p.A.)

Podgorica, 23. jan. 2008.

Page 2: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

U kojoj mjeri centralizovati javne nabavke?

Page 3: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Sile koje definišu potrošnju u upravi

• Kontrola cijene

• ‘Streamline’ procesi

Adekvatnija vrijednost za novac!

Vlade i privatne organizacije moraju se baviti prilično sličnim problemom.

Page 4: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Centralizacija • kontrola troškova

• ‘streamline’ procesi

CentralizacijaHibridni modeliDecentralizacija

Modeli javnih nabavki

Page 5: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UIma li dokaza o trendu kretanja ka više

centralizovanim procesima nabavki?

Primjeri (uz izvjesne diferencijacije) obuhvataju, između ostalog, sljedeće:

• GSA (SAD)

•OGC Buying Solutions (Ujedinjeno Kraljevstvo);

• Consip (Italija);

• SKI (Danska);

• Hansel (Finska);

• Satskontoret (Švedska);

• BBG (Austrija)

Page 6: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UKljučne sile koje utiču na stepen

centralizacije

• Efikasnost/uštede

• Standardizacija proizvoda

• Favorizovanje

• Strateške nabavke

• Efekti mreže i standardi

• Dinamika tržišta

• Nepredviđene situacije

• Troškovi informacija za odlučivanje

• Moć pregovaranja oko cijene

• Monitoring uspješnosti podugovarača

• Elektronske nabavke

Page 7: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UEfikasnost/

uštedeTri glavna načina:

1. Veći obim (na strani potražnje)

• Niža cijena po jedinici proizvoda (na strani nabavki) + uštede putem konkurentnih procesa

• Niži troškovi nabavki u dijelu organizacije i transakcije + uštede

• Veći rizik da se ne nađu “van tržišta” za firme koje zavise od javne potražnje + uštede putem konkurentnih procesa

2. Specijalizacija: za centralizovane nabavke u većoj mjeri je potrebno specijalizovano stručno znanje

3. Širenje znanja i informacija: prikupiti, ažurirati i razraditi informaciju iz naizgled nepovezanih tržišta (npr. štampači i računari; osiguranje i bankrastvo)

Page 8: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UStandardizovanje

proizvoda

Dvije glavne sile:

1. Bolje prikupljanje i obrada informacija

• Standardizovani proizvodi idu ruku pod ruku sa niskim nivoom heterogeničnosti potražnje

2. Veća ekonomija obima nabavljača

• Može doći do ograničenja centralizacije zbog fizičkih ograničenja (npr. kada struju kupuju lokalni organi koji su raspoređeni svuda po velikoj geografskoj oblasti)

Page 9: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Favorizovanje

Lokalni organi mogu da se oslone na bolje informacije o svojim potrebama (kada proizvodi nisu u potpunosti standardizovani) i o karakteristikama dobavljača.

Ponovljena interakcija (većina nabavki ne dešava se samo jednom) može da potpomogne nastanak “ličnog poznanstva” između kupaca i prodavaca i stoga nekih oblika favorizovanja (putem lobiranja, ne mora biti putem korupcije).

Centralizovani i konkurentni procesi javnih nabavki mogu da u manjoj mjeri pati od favorizovanja, ALI mogu da stvore veći pritisak u smislu prikupljanja i obrade informacija.

Page 10: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UStrateške nabavke

Glavni sektori nabavki:

1. Odbrana (pogledati bijelu knjigu za 2004. godinu za “Kinesku narodnu odbranu’): u SAD, Ministarstvo odbrane uviđa neke prednosti decentralizovanih procesa nabavki (fleksibilnost i inovacije)

2. Zdravstvo: među primjerima su i slučaj lijekova protiv malarije (pogodnosti centralizacije ilustrovani su u nedavnom broju Odbora o globalnom zdravstvu); UNICEF za vakcije i Svjetska zdravstvena organizacija za tuberkulozu.

3. Zelene nabavke: centralizacija podstiče pozitivne spoljene efekte nametanja ‘zelenijih’ standarda.

Page 11: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UMreže i standardi

Djelatnosti koje se oslanjaju na mreže imaju značajnog udjela u savremenim privrednim sistemima: e-tržišta (B2B, B2C i B2G platforme), software (npr., Operating Systems), bankarstvo (npr., ATM mreže).

Uticaj mreže: vrijednost za svakog člana mreže povećava se srazmjerno veličini mreže. Od suštinskog značaja se koordinacija korisnika.

Centralizovane nabavke mogu imati značajnu ulogu u širenju postojećih mreža ili, što je još važnije, u koordinisanju prelazak korisnika sa stare na novu mrežu (u septembru ’04, brazilska Vlada i IBM dogovorili su se da prošire operativni sistem LINUX kao alternativni sistem Microsoft Windows-u.)

Page 12: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UDinamika

tržišta

Na tržištima koja se brzo mijenjaju (npr. hi-tech tržište, biomedicinsko tržište), službenici u lokalnim organima možda imaju pristup ‘lokalnim’ informacijama (npr. industrijskim okruzima).

Službenici u Centralnim agencijama za javne nabavke mogu, s druge strane, imati pristup boljim informacijama o ‘globalnim’ trendovima.

Hibridni modeli izgleda da najbolje pomažu rješavanju ovakve tenzije

Page 13: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UKrizne

situacije

Hitno potrebna neka roba ili usluga. Premalo vremena za organizovanje konkurentnog tenderskog procesa: npr. roba prve pomoći nakon prirodne katastrofe.

Stepen centralizacije zavisi od (i) toga da li se hitna situacija javlja na lokalnom umjesto na centralnom nivou (ii) prirode robe/usluge čija je nabavka potrebna.

GSA u SAD. Agencija ima ovlašćenja da podrži napore vlade

• Pružanjem pomoći u vezi sa odgovarajućim upravljanjem resursima (npr. vazduhoplovima, vozilima) koji se koriste za vrijeme uragana;

• Odabirom dobavljača sa posebnog spiska, kao izvora za hitne nabavke;

• Pružanjem pomoći prilikom hitne nabavke roba i usluga uz pomoć sistema ‘GSA Smart Pay’, tj. specijalne kartice koja omogućava kupcima da vrše nabavke po nižim cijenama.

Page 14: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UCijena informacija na osnovu kojih se donose odluke

Troškovi prikupljanja informacija srazmjerni su stepenu civilizacije.

Troškovi informacija na osnovu kojih se donose odluke zavisi od dva ključna faktora:

1. Stepena fragmentacije: što je organizacija više usitnjena veći su troškovi informacija na osnovu kojih se donose odluke.

2. Priroda roba/usluga: troškovi informacija obrnuto su srazmjerni stepenu standardizacije proizvoda

Brzi napredak ICT sve više smanjuje prikupljanje i obradu informacija. Izgleda da postoji logična srazmjera između elektronskih nabavki i centralizacije.

Page 15: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UMonitoring uspješnosti

dobavljača

Kada je uspješnost dobavljača teško opisati u samoj klauzuli ugovora, izgleda da je centralizovani monitoring izuzetno težak zadatak.

Možda je ovo objašnjenje za činjenicu da centralizovani procesi nabavke često idu ruku pod ruku sa decentralizovanim monitoringom (pogledati Savezne propise o nabavkama SAD, 2005).

Page 16: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UE-nabavke

Razvoj e-nabavki:

• smanjuju se troškovi prikupljanja informacija;

• standardizuje se priroda informacija.

Veći stepen centralizacije

Štaviše, centralizacija ističe prednosti e-nabavki. Vrijednost sistema nabavki koji se bazira na web mreži najveća je za organizacije koji zahvaljujući uvođenju sistema e-nabavki mogu da vrše centralizovane nabavke koje ranije nisu imale.

Page 17: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UMoć

pregovaranja oko uslova

Okupljanje većeg broja zahtjeva jača moć naručioca da pregovara zahvaljujući većoj konkurenciji među dobavljačima (ne obavezno preko većeg broja učesnika već više preko većeg uloga, tj. većih ugovora).

Veća mogućnost pregovaranja generalno rezultira većim uštedama čak i u okolnostima umjerena ekonomije obima.

Međutim, može doći do diskriminisanja malih i srednjih preduzeća od strane velikih zato što ove prve nemaju ekonomski kapacitet da odgovore na zahtjeve ‘nacionalnih’ ugovora.

Pitanje: Kako reagovati na ovo ključno pitanje u vezi sa tendencijom da se jača učešće malih i srednjih preduzeća u procesima javnih nabavki?

Page 18: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Povećanje učešća

malih i srednjih preduzeća (SME) Održiva rješenja (koja se međusobno ne isključuju):

Ublažavanje ograničenja u pogledu Zajedničke ponude. Konzorcijumi ponuđača predstavljaju rješenje za ograničenje na učešće firmi koji ne ispunjavaju ekonomske kriterijume kako bi učestvovali u velikim javnim nabavkama;

Povećavanje broja uzastopnih nabavki smanjuje njihovu pojedinačnu veličinu/vrijednost i stoga olakšava učešće SME; s druge strane, veći broj i manja veličina uzastopnih nabavki može da potpomogne sklapanje tajnih dogovora o podjeli tržišta i oteža korišćenje ekonomije obima;

“Kombinatorne aukcije” na kojima je dozvoljeno davanje paket ponuda može biti način da se dozvoli korišćenje moguće ekonomije obima dok se istovremeno olakšava i učešće SME.

Dužina ugovora kako bi se izbjeglo uvezivanje (opasnost od tajnih dogovora!);

Kriterijumi za učešće trebalo bi da budu što niži i da se bave prvenstveno aspektima koji su direktno vezani za ugovor.

Page 19: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Kreiranje ugovora

Page 20: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UUgovori o javnim nabavkama: uvod

1

2

3

Dobro odabrana strategija ugovaranja mora da uzme u obzir:

Time što preciziraju obaveze i obećanja, ugovori:

štite svaku stranu u transakciji od rizika neočekivanih promjena u budućem ponašanju poslovnih partnera,

Omogućavaju bezbjedno i efikasno planiranje, investiranje i proizvodnju u decentralizovanim lancima nabavki.

Fleksibilnost ugovora

Podsticaj da se dobije odgovarajući kvalitet i da se troškovi održe na niskom nivou

Raspodjela rizika u nabavkama

Page 21: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UMetodološke napomene

Potrebe naručioca teško da će se promijeniti tokom izvršenja ugovora

Malo je vjerovatno da će doći do ponovnog pregovaranja uslova iz prvobitnog ugovora (obično skupo po naručioca)

Karakteristike dobavljača su egzogene

Izbor ugovora za nabavke ima mali uticaj na karakteristike dobavljača koji odluče da učestvuju u postupku nabavke

STILIZOVANI SCENARIOSTILIZOVANI SCENARIO

Fleksibilnost ugovora ima ograničenu ulogu dok su mjere za obezbjeđivanje kvaliteta i smanjenje troškova

kao i raspodjela rizika i dalje od suštinskog značaja

Page 22: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Izbor ugovora za javne nabavke

Uloga rizika u nabavkama 1

2 Uloga podsticajnih mjera

Dvije dimenzije od izuzetnog značaja:

Page 23: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UUloga rizika u nabavkama (1/2)

ALIALI apsolutni kapacitet svakog naručioca da snosi rizik u nabavkama NIJE najvažniji faktor za odabir forme ugovora

… odnosi se na one događaje koji mogu da utiču na uspješnost aktivnosti iz ugovora i čije se nastajanje ne može precizno predvidjeti niti naručioci na njega mogu uticati.

… odnosi se na one događaje koji mogu da utiču na uspješnost aktivnosti iz ugovora i čije se nastajanje ne može precizno predvidjeti niti naručioci na njega mogu uticati.

Rizik u nabavkama …Rizik u nabavkama …

… utiče na proizvodne troškove i može da utiče na kvalitet izvođenja

… u ugovorima za nabavke postoji mala vjerovatnoća da se izvođač može obezbijediti (recimo, putem ugovora o osiguranju) od svih nepredviđenih okolnosti;

Iako …

Međutim…

… tip i priroda djelatnosti izvođača može da predstavlja korisnu zamjenu za njegovu sposobnost da ‘se osigura’ od nepredvidljivosti posebnog ugovora o nabavkama (‘polise osiguranja’).

Page 24: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UUloga rizika u nabavkama (2/2)

pod uslovima da su druge stvari jednake, efikasna podjela rizika zahtijeva da rizik snosi ona strana koja njima može najbolje upravljati.

pod uslovima da su druge stvari jednake, efikasna podjela rizika zahtijeva da rizik snosi ona strana koja njima može najbolje upravljati.

Kupca više brine rizik nego dobavljača

Češće se dešava da su dobavljača makar u jednakoj mjeri zabrinuti zbog rizika kao i kupac. U ovom slučaju, efikasna podjela rizika zahtijeva od kupca da podnese sav rizik, iako ovo rješenje može imati negativan uticaj na podsticajne mjere.

… ono što je zaista važno jeste relativni stav naručioca prema riziku

1

2 Kupac i dobavljači su oba indiferentni prema riziku

U prvom slučaju, u principu je dobro da kupac prebaci sav rizik na dobavljača kako bi maksimalno uvećao podsticajne mjere za uspješnost ugovor u kojem dobavljač trpi aktivnosti na smanjenju troškova i stoga snosi najveći dio rizika.

Page 25: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Kada se kvalitet može provjeriti, savjetuje se da se tačno odredi standard kvaliteta u ugovoru i da se onda izriču kazne u slučaju kada je kvalitet ispod tog standarda i eventualno daju bonusi kada se kvalitet iznad standarda

Uloga podsticajnih mjera (1/2)

Na tržištima nabavki kvalitet se za standardizovane robe/usluge može mjeriti po određenoj cijeni… Na tržištima nabavki kvalitet se za standardizovane robe/usluge može mjeriti po određenoj cijeni…

Međutim, Međutim, iznos novčanih kazni treba da bude takav da dobavljaču odgovara da isporuči kvalitet koji je obećao u fazi

izbora dobavljača umjesto da krši ugovor i uštedi novac.

Na tržištima nabavki nestandardizovanih roba/usluga postoje dimenzije razmjene koja se ne može eksplicitno uzeti u obzir u samom ugovoru čak i ako ih naručioci mogu odmjeriti (ubrzo ću se opet osvrnuti na ovaj aspekt...)

Na tržištima nabavki nestandardizovanih roba/usluga postoje dimenzije razmjene koja se ne može eksplicitno uzeti u obzir u samom ugovoru čak i ako ih naručioci mogu odmjeriti (ubrzo ću se opet osvrnuti na ovaj aspekt...)

Page 26: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

ALIALI dok se, generalno govoreći, ukupni troškovi mogu provjeriti, kod posebnih aktivnosti, uključujući uloženi

napor dobavljača, to možda i nije slučaj.

Što se tiče cijene proizvodnje, ukupni troškovi proizvodnje određene robe ili usluge mogu se u većini nabavki provjeriti

na osnovu računovodstvenih podataka

Što se tiče cijene proizvodnje, ukupni troškovi proizvodnje određene robe ili usluge mogu se u većini nabavki provjeriti

na osnovu računovodstvenih podataka

Uloga podsticajnih mjera (2/2)

Kada su računovodstveni podaci pouzdani i kada se ukupni troškovi mogu provjeriti kupac povezuje mehanizam plaćanja sa ostvarivanjem ukupnih troškova.

Page 27: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UPriroda ugovora o javnim

nabavkama

Kada su važni aspekti transakcije javnih nabavki takvi da ih ne mogu provjeravati treća lica, implicitni/relacioni ugovori koji se baziraju na prijetnji od gubitka reputacije i/ili budućeg posla u slučaju nepoštovanja mogu biti veoma djelotvorno sredstvo da se dobavljač navede da održi obećanja i generalno da poštuje uslove (implicitnog) ugovora koji je sklopio sa kupcem.

Eksplicitni ugovori

Pisani i pravno obavezujući ugovori koje mogu da sprovode sudovi te stoga mogu da regulišu dimenzije nabavke koje sudovi mogu da prate i provjeravaju po prihvatljivoj cijeni.

Implicitni ugovori

Page 28: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UKategorije ugovora o javnim

nabavkamaEKSPLICITNI UGOVORI EKSPLICITNI UGOVORI

Ugovori o povraćaju troškova (CRC)

IMPLICITNI UGOVORIIMPLICITNI UGOVORI

Metode ugovaranja za Kvalitet koji je teško definisati (NCQ):

Ugovori sa fiksnom cijenom (FPC)

Podsticajni ugovori (IC)

Izbor metoda za period prije ugovora

Metode za period tokom trajanja ugovora

Metode za period posle trajanja ugovora

Page 29: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UEksplicitni ugovori – CRC (1/2)

…. Loša strana CRC je to što ne podstiču dobavljača da preduzme aktivnosti na smanjenju troškova ili da se potrudi da ograniči troškove

... Dobavljač ne mora da brine o eventualnim razlikama između procijenih i stvarnih troškova proizvodnje, stoga je u potpunosti osiguran od svih prekoračenja troškova

CRC je ugovorni odnos u kom se kupac obavezuje da će nadoknaditi sve (dokumentovane) troškove proizvodnje u vezi sa projektom i da će platiti naknadu za nadzor.

CRC je ugovorni odnos u kom se kupac obavezuje da će nadoknaditi sve (dokumentovane) troškove proizvodnje u vezi sa projektom i da će platiti naknadu za nadzor.

Iz ugla rizika u nabavkama …Iz ugla rizika u nabavkama …

Iz ugla podsticajnih mjera…Iz ugla podsticajnih mjera…

Varijante:

Ugovori sa definisanom gornjom cijenom (CPC)

Ugovori sa cijenom po jedinici mjere (UPC)

Rizik dobavljača

Ulo

ga

pod

sti

cajn

ih

mje

ra

Page 30: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UEksplicitni ugovori – CRC (2/2)

Ne odgovaraju u situacijama kada ukupni troškovi projekta koji je predmet nabavke u velikoj mjeri zavise od podsticajnih mjera dobavljača da obuzda troškove projekta …

…rizik od narastanja troškova

1

2

kada je važna fleksibilnost ugovora

Nedostaci kod CRC:

CRC ne bi nikada trebalo dodjeljivati posredstvom konkurentnog tenderskog postupka zato što mogu da ugroze cilj naručioca da

izabere najefikasnijeg dobavljača

Pošto se svi troškovi nadoknađuju, efikasni i neefikasni dobavljači podstiču se da podnesu istu ponudu u fazi izbora te tako spriječe naručioca da izabere najefikasnijeg dobavljača.

CRC mogu dobro da posluže:Smanjenje (ili čak eliminisanje) troškova ponovnog pregovaranja o ugovoru.

kada se kvalitet ne može provjeriti i kada igra važnu ulogu na tržištu javnih nabavki

1

2

Page 31: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UEksplicitni ugovori – FPC (1/2)

FPC je ugovorni odnos u kojem dobavljač dobija fiksnu cijenu za realizaciju projekta koji odgovara prethodno utvrđenom standardu kvaliteta.

Fiksna cijena obično je rezultat konkurentnog tenderskog postupka.

FPC je ugovorni odnos u kojem dobavljač dobija fiksnu cijenu za realizaciju projekta koji odgovara prethodno utvrđenom standardu kvaliteta.

Fiksna cijena obično je rezultat konkurentnog tenderskog postupka.

Iz ugla rizika u nabavkama…Iz ugla rizika u nabavkama…

... Dobavljač snosi sve troškove koji nastanu tokom nabavke robe ili usluge navedene u ugovoru :

•Dobavljač u potpunosti koristi mogućnost da eventualno uštedi na troškovima tako što će dokazati da projekat odgovara ugovorenom standardu kvaliteta;

•Dobavljač u potpunosti snosi rizik snošenja viših troškova proizvodnje od onih koji su procijenjeni prije podnošenja ponude.

Iz ugla podsticajnih mjera…Iz ugla podsticajnih mjera…

…. Iako dobavljač ne dobija dodatnu naknadu za veći standard kvaliteta, obično se u ugovoru predvide kazne za slučaj da je kvalitet nabavke ispod dogovorenog standarda.

Rizik dobavljača

Ulo

ga

pod

sti

cajn

ih

mje

ra

Page 32: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Eksplicitni ugovori – FPC 2/2

FPC su pogodni za projekte male složenosti i nesigurnosti, tj. za standardizovane

proizvode/usluge

Primjer, pozajmljen iz ugovora o nabavkama koji je dodijelila Italijanska agencija za nabavke (Consip S.p.A.):

Standardizovani paket i služba pomoći

FPC može biti neprikladan za situacije u kojima se kvalitet ne može provjeriti:

Snažne podsticajne mjere za smanjenje troškova mogu da navedu dobavljača da štedi na aktivnostima koje se ne mogu

provjeriti na uštrb (dobavljača) tj. degradacije kvaliteta.

Page 33: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Eksplicitni ugovori – IC

stvarna cijena ili kvalitet koji odgovaraju cilju imaju za rezultat ciljni profit ili naknadu;

stvarna cijena koja premašuje cilj ima za rezultat usaglašavanje ciljnog profita ili naknade prema dolje;

stvarna cijena ili kvalitet koji je ispod ciljne vrijednosti ima za rezultat usaglašavanje ciljnog profita ili naknade prema gore.

1

2

3

Iznos profita ili naknade koja se isplaćuje po osnovu ugovora vezuje se za uspješnost dobavljača, dobavljač nikada nije u potpunosti odgovoran za fluktuacije u troškovima proizvodnje.

Podsticajni ugovori obično uključuju ciljnu cijenu, ciljni profit i formulu za usaglašavanje profita koja obezbjeđuje da:

Podsticajni ugovori (IC) negdje su između dvije krajnosti, tj. CRC i FPC

Page 34: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UEksplicitni ugovori – IC: linearni

podsticajni ugovori (1/2)

IC su često u obliku podsticajnih ugovora u smislu troškova.

Najčešći oblik podsticajnih ugovora u smislu troškova jeste linearni oblik i može se opisati sljedećom šemom kompenzacije koju dobija dobavljač:

IC su često u obliku podsticajnih ugovora u smislu troškova.

Najčešći oblik podsticajnih ugovora u smislu troškova jeste linearni oblik i može se opisati sljedećom šemom kompenzacije koju dobija dobavljač:

T = P + b CT = P + b C

Ukupni transfer

dobavljaču

Fiksno osnovno plaćanje

Realizovani (provjerljivi)

trošak

Pozitivna konstanta između nula i jedan što predstavlja onaj udio u trošku koji snosi kupac

b = 1 Trošak – Ugovor o povraćaju troškova (CRC)

b = 0 Ugovor sa fiksnom cijenom (FPC)

Page 35: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UEksplicitni ugovori – IC: linearni

podsticajni ugovori 2/2

Analogni podsticajni ugovori mogu se koristiti i da podstaknu obezbjeđenje kvaliteta robe/usluge umjesto smanjenje troškova

Analogni podsticajni ugovori mogu se koristiti i da podstaknu obezbjeđenje kvaliteta robe/usluge umjesto smanjenje troškova

U ovom slučaju, u IC-u obično se definiše sljedeće:U ovom slučaju, u IC-u obično se definiše sljedeće:

1Osnovno plaćanje P za minimalnu uspješnost qmin (obično mjera kvaliteta);

2 Dodatni viši ciljni nivoi q1,…,qn …

3

Uz koje idu odgovarajući bonusi B1,…, Bn

Ukoliko se cilj qi ostvari kupac plaća dodatni bonus Bi

Page 36: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

IC: Balans između podjele rizika i podsticajnih mjera

…podstiče dobavljača da ograniči troškove tako što mu ostavlja djelić od uštede troškova, ali mu istovremeno nadoknađuje izvjestan iznos u slučaju prekoračenja troškova.

…podstiče dobavljača da ograniči troškove tako što mu ostavlja djelić od uštede troškova, ali mu istovremeno nadoknađuje izvjestan iznos u slučaju prekoračenja troškova.

Parametar b o podjeli troškova igra najznačajniju ulogu

…podstiče dobavljača da pruži bolji kvalitet tako što uključuje (vjerovatno povećava) bonuse ukoliko su ostvareni nivoi kvaliteta veći od minimalnog nivoa uspješnosti

…podstiče dobavljača da pruži bolji kvalitet tako što uključuje (vjerovatno povećava) bonuse ukoliko su ostvareni nivoi kvaliteta veći od minimalnog nivoa uspješnosti

Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu

troškova …

Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu

troškova …

Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu

kvaliteta ...

Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu

kvaliteta ...

1Sposobnost dobavljača da snosi rizik u nabavkama

2Predvidljivost šoka koji utiče na troškove proizvodnje

3Reakcija stvarne cijene proizvodnje na aktivnosti čiji je cilj smanjenje troškova

Faktori utiču na izbor b

b bi trebalo be veći što ima više aktivnosti čiji je cilj smanjenje troškova, što ne ide u prilog aspektima kvaliteta koji se ne daju savršeno izmjeriti

Page 37: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UIC: Troškovi transakcije i heterogenost

zadatka

Kupac bi trebalo da veže podsticajne mjere za sve mjerljive aspekte koji pružaju informacije o naporu koje dobavljač ulaže u različite zadatke koje taj ugovor podrazumijeva

Kupac bi trebalo da veže podsticajne mjere za sve mjerljive aspekte koji pružaju informacije o naporu koje dobavljač ulaže u različite zadatke koje taj ugovor podrazumijeva

Ukoliko očekivane prednosti od usvajanja podsticajnog ugovora budu manje od vrijednosti troškova transakcije...

...onda izaberite ugovor sa fiksnom cijenom

Toškovi transakcije Toškovi transakcije

Heterogenost zadatka Heterogenost zadatka

Sve skupe aktivnosti u vezi sa menadžmentom podsticajnog ugovora u stvari predstavljaju transakcione troškove. Sve skupe aktivnosti u vezi sa menadžmentom podsticajnog ugovora u stvari predstavljaju transakcione troškove.

Dobar podsticajni ugovor podsticajnim mjerama vezanim za izuzetno mjerljive dimenzije obavezno daje veći značaj nego onima koje su dizajnirane ili manje mjerljive …

...onda razvežite

Page 38: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Podsticajni ugovori ostvaruju dobru razmjenu između potrebe kupca da obezbijedi odgovarajuće podsticajne mjere dobavljaču kako bi dobio projekte izuzetnog kvaliteta (ili uz niske troškove) s jedne strane i zahtjev dobavljača za osiguranjem zbog nepredvidljivih okolnosti koje utiču na realizaciju projekta.

Podsticajni ugovori ostvaruju dobru razmjenu između potrebe kupca da obezbijedi odgovarajuće podsticajne mjere dobavljaču kako bi dobio projekte izuzetnog kvaliteta (ili uz niske troškove) s jedne strane i zahtjev dobavljača za osiguranjem zbog nepredvidljivih okolnosti koje utiču na realizaciju projekta.

Kako izbor različitih ugovora sa podsticajnim šemama utiče na proces kupca u toku kog on pokušava da utvrdi ko je zaista najefikasniji dobavljač?

Apstrakt iz potencijalno viših troškova transakcije

IC: Formati tendera

1

2

Kupac koji želi da smanji cijenu po kojoj će dodijeliti ugovor prilikom:

Izbora najefikasnijeg iz skupa snabdjevača koji ne mare za rizik u nabavkama i

Planiranog ostvarivanja najvećeg mogućeg napora da se smanje troškovi (ili poboljša kvalitet) izabranog dobavljača zaista može da ostvari ovaj cilj.

Kupac treba samo da pusti ponuđače da se nadmeću za podsticajni ugovor u kojem i fiskni dio (P) i udio u podjeli

troškova (b) biraju dobavljači u fazi tenderskog postupka

Page 39: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UEksplicitni ugovori – praktični zaključci Dajte prednost ugovorima s fiksnom cijenom kada: Dajte prednost ugovorima s fiksnom cijenom kada:

1 su dobavljači relativno neosjetljivi na rizik u nabavkama

2 se čini da su dobavljači prilično ujednačeni u pogledu sposobnosti da kontrolišu cijenu proizvodnje

3 se očekuje da će troškovi menadžmenta ugovorom neutralizovati prednosti podjele rizika u vezi sa troškovima u podsticajnim ugovorima

Dajte prednost podsticajnim ugovorima kada: Dajte prednost podsticajnim ugovorima kada:

1

2

3

je rizik u nabavkama važan

su dobavljači osjetljiviji na rizik od kupca

su računovodstveni troškovi potpuno pouzdani

Page 40: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Kreiranje konkurentnog

tenderskog procesa

Page 41: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Smjernice

Kako se odlučiti između forme sa pečatiranim ponudama i dinamične aukcije (E-aukcije)?

Kada se opredijelite za E-aukciju javljaju se nove nevolje…

Faktori koji utiču na osmišljavanje E-aukcije

Page 42: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UPriroda neizvjesnosti

Faktori koji utiču na cijenu realizovanja ugovora obično se dijele da dvije različite kategorije:

• Privatnu komponentu

• Zajedničku komponentu

Privatna komponenta vezuje se za samu firmu:

•Menadžerska efikasnost

•Transportni troškovi

Zajednička komponenta utiče na sve dobavljače (iako nije poznata u vrijeme konkurentnog tenderskog postupka)

• Neizvjesnost potražnje (koji organi će potpisati okvirne sporazume koje predviđa agencija za nabavke)

• Evolucija tržišne cijene ključnog inputa (lož ulje za grijanje u školama)

Page 43: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Šta ako prevlada privatna komponenta?

Upozorenje!

U najvećem broju slučajeva, prisutne su i privatna i

zajednička komponenta. Međutim, uticaj ove druge

može se zanemariti kada dobavljači imaju iste

informacije o zajedničkoj komponenti:

• Novi okvirni sporazum kako bi dobavljači imali

iste izvore informacija o neizvjesnosti potražnje.

• Trenutna i buduća tržišta za naftu

Prevaga privatne komponente znači da se procjena troškova izvršenja ugovora koju pravi svaki pojedini dobavljač ne bi promijenila kada bi saznali privatnu komponentu druge firme!

Page 44: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

ULekcije za osmišljavanje tenderskog

postupka

Informacije se ne stiču u dinamičkom konkurentnom

procesu tako da bi bilo prikladno korišćenje

(jednokratnog) konkurentnog procesa sa

zapečaćenim ponudama ili, isto tako, jednokratne

elektronske aukcije.

Prednosti:

• niski troškovi menadžmenta

• brzina

• ide u prilog učešću malih dobavljača

• sprečava monitoring kartela kada je prisutan veliki

rizik od tajnog dogovaranja

Page 45: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

USticanje informacije putem procesa podnošenja ponuda

Kada dobavljači imaju različite informacije o zajedničkoj komponenti i te informacije pokazuju izvjestan stepen (statističke) zavisnosti (tj. korelacije) …

…ponude otkrivaju dio informacija dobavljača njegovim konkurentima, što im, s druge strane, pomaže da dođu do preciznije procjene o stvarnoj cijeni i tako smanje rizik od tzv. Kletve pobjednika (kada su stvarni troškovi proizvodnje veći od procijenjenih).

Dinamičan proces prikupljanja ponuda omogućava

sticanje informacija!

Page 46: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UDinamičke aukcije

Višekratne opadajuće aukcije:

Runde ponuda sa zapečaćenim kovertama

Pravilo o aktivnosti može i ne mora biti precizno

naznačeno

Ponude se obično otkrivaju na kraju svake runde

dok identitet ostaje anoniman

Mogući nedostaci:

• Dužina

• Ide u prilog monitoringu kartela

Page 47: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UUjednačavanje višekratnih opadajućih

aukcija

Maksimalan broj rundi ili pravilo sa definisanim krajem (s puno brige!!)

Povećavanje veličine tika u pravilu aktivnost/validnost

Anglo-holandski

Napomene za kreiranje aukcija:

Kako bi smanjio dužinu višekratnih opadajućih aukcija, kupac može da usvoji anglo-holandsku izmjenu sa umjerenom veličinom tika. Ukoliko je dužina aukcije glavni razlog za zabrinutost, kupac može dalje da uvećava veličinu tika.

Nemojte precizno navoditi konkretan broj rundi!

Page 48: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

UBrže dinamičke aukcije

Opadajuća aukcija na sat Brza i u manjoj mjeri osjetljiva na tajno dogovaranje, Ali veći rizik od nastajanja greške (na raspolaganju nekoliko

rješenja)

Spasonosna aukcija

• Dužina aukcije pod kontrolom

Page 49: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Pravila za sabiranje poena

Page 50: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Čemu pravila za sabiranje poena?

Većina najčešće korišćenih pravila za sabiranje poena

Pravila za zbrajanje poena i plan tenderskog postupka

Smjernice

Page 51: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U Dobro oslikavaju ocjenu kupca o tehničkim i ekonomskim karakteristikama ponuda

Formalno predstavljaju tenziju između cijene i kvaliteta

Transparentnost: SR mogu da prenesu sliku o pravim izborima kupca

Standardno pravilo za sabiranje poena: Zbir = EPmax + TPmax

Čemu pravila za sabiranje poena (SR)?

EPmax : max broj poena koji se daje ekonomskim atributima

TPmax: max broj poena koje dobijaju tehnički atributi

Page 52: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

USabiranje poena na poslu

Dvije velike porodice:

Jednostavni SR (npr. linearni, parabolički): zbir poena dobavljača zavisi samo od njegove ponude

Međusobno zavisni SR: zbir poena dobavljača zavisi i od ponuda drugih ponuđača.

Page 53: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U Ekonomski poeni (EP)

Rezervna cijena (Pr)

EPmax

Ponuda (PO)

Cijena = 0

EP EPmax Pr PoPr

Linearno računanje(LS)

Page 54: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Ponuda

EP

Pr = 100

EP = 20

EP = 35

Popust od 20%

LS - nema “granice na cijenu”

“reper za cijenu” Ps EPmax = 70

PT

Linearno kretanje sa i bez gornje granice praga

Page 55: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

EP

Pr

Još jedna dodatna tačka košta dobavljača

€ (P1-P2) = MVP

Silazna prava = - EPmax/(Pr - PS);

MVP = |1/silazna prava| = (Pr - PS)/EPmax

1 EP

P1P2

Novčana vrijednosti poena (MVP) u LS

Page 56: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

EP

Rezervna cijena (Pr)

EPmax

Ponuda 0

EP EPmax

1

xPOPr

Krivina zavisi od ponude

P2 P1

Parabolično sabiranje poena (PS)

Page 57: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Zbir dobavljača zavisi od nekih (vjerovatno svih) supplier’s score depends on some (vjerovatno svih) other bids:

Najniža cijena: Zbir dobavljača = f (najniža ponuda / ponuda dobavljača)

Prosječna cijena: Zbir i’s ponuđača = f(prosječna ponuda)

….

Međusobna zavisnost može biti štetna:

Ne može svaki ponuđač da predvidi svoj ukupan zbir

Može da daje prednost koordinaciji dobavljača

Ne otkriva tržištu preference ponuđača

Stoga bi ih trebalo koristiti isključivo u u skladu sa posebnim okolnostima (npr. teško je utvrditi rezervnu cijenu)

Međusobno zavisna pravila za sabiranje

poena

Page 58: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

SR pomažu u menadžmentu ugovora (npr. novčane kazne) kada se kvalitet može provjeriti. Kako? Novčane kazne treba izračunavati oslanjajući se na MVP.

Za sve stadardizovane ugovore o nabavkama (npr. papri za printer, gorivo) možete izbjeći korišćenjem SR. you may avoid using SRs. Jednostavno utvrdite minimalan/zadovoljavajući standard kvaliteta i zatim dodijelite ugovor najnižoj ponudi.

Kada su u nabavkama javno prisutne dimenzije koje se ne mogu verifikovati (npr. inovativne službe s obučenim ljudskim kapitalom, trendovi u informacionoj tehnologiji) SR imaju malo uticaja na obezbjeđivanje kvaliteta. Treba koristiti različita sredstva (npr. posljednji uspjeh, zadovoljstvo kupca, zadovoljstvo klijenta, zadovoljstvo mušterije itd).

Pravila sabiranja i osmišljavanje tendera (1/2)

Page 59: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

SR ne može da se osmišlja nezavisno od drugih aspekata tenderskog postupka kao što su:

• rezervna cijena (učešće vs. Konkurencija)• osmišljavanje ugovora (npr. kazne, podsticajne mjere, itd.)

• kriterijum za abnormalno niske tendere • …

Pravila za sabiranje i osmišljavanje tendera (2/2)

Page 60: “Ne što o ekonomiji javnih nabavki ”

© OECD

A jo

int

initi

ativ

e of

th

e O

EC

D a

nd t

he E

urop

ean

Uni

on,

prin

cipa

lly f

inan

ced

by t

he E

U

Ekonomski principi javnih i privatnih nabavki

“Handbook of Procurement” (“Priručnik o nabavkama”) (Cambridge University Press, 2006) uredio N. Dimitri, G. Piga i G. Spagnolo.