Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
2
Potrošnja primarnih energija u EU
Zgrade
Promet
Industrija
Grijanje i PTV
Struja
Velik potencijal uštede u grañevinskom sektoru
3
Razvoj tehnologije
Pri
mar
na
ener
get
ska
efik
asn
ost
Klasicni plinski ureñaj
150
140
130
120
110
90
100
80
1995 2000 20102005 2015
Plinska kond.
Plinska kond. + solar PTV
Plinska kond. + solarno grijanje
Zeolit plinska dizalica topline
Gorivna cel.
Mikrokogeneracija
4
Zašto kondenzacija?
1. Potreba za smanjenom potrošnjom energije
2. Ekološki aspekt - minimalna emisija štetnih tvari u dimnim plinovima
3. Želja za maksimalnim iskorištenjem energenta (plin)
Mogućnost uštede do 17% u odnosu na konvencionalne plinske ureñaje.
5
Potencijal ušteda u potrošnji energije
-30%
-45%-55%
-60%
-100%0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Standardnibojler
Nisko temp.bojler
Kondenz.i solar
Topl. crpka(zrak-voda)
Topl.crpka
(zemlja-voda)
Topl.crpka
& foto-napon
Kombinacijom modernih tehnologija grijanja i obnovljivih izvora smanjuje se potrošnja energije za 50 i više posto.
6
Emisija CO2
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Klasični
ureñaji
Kondenzacija Kondenzacija&
solar (samo PTV)
Kondenzacija &solar
(grijanje & PTV)
Kondenzacijska tehnologija pruža veliku mogućnost smanjenja emisije CO2,daljnje mogućnosti smanjenja kombiniranjem sa solarom.
7
Pregled programa kondenzacijskih ureñaja
ecoTEC
‒ Zidni kond. ureñaji za grijanje ili grijanje i PTV
‒ Snage 12-65 kW
‒ Mogućnost kaskadnog povezivanja
ecoCOMPACT/ auroCOMPACT
‒ Kompaktni ureñaj sa ugrañenim laminarnimspremnikom i solarnim izmjenjivačem (auroCOMPACT)
‒ Snage 12-30 kW
ecoVIT
.
‒ Kotao idealan za modernizaciju starih sustava grijanja s velikom zapreminom sistemske vode
‒ Snage 22-65 kW
ecoCRAFT
.
‒ Kotao malih dimenzija i velike snage
‒ Snage 80-280 kW
‒ Mogućnost kaskadnog povezivanja
Svi ureñaji su modulirajući te imaju eBUS komunikaciju
8
Kondenzacija
‒ Kondenzacijska tehnologija koristi i energiju zadržanu u dimnim plinovima
‒ Stupanj iskorištenja primarnog energenta (plina) 98%
‒ 17 % viša efikasnost u odnosu na klasične plinske ureñaje
‒ Dodatno smanjenje emisije štetnih plinova
Kondenzacijska tehnologija
11
Solarni sustavi - Solarna radijacija
Svjetska potreba za primarnom energijom je oko 107,000 TWh/g.
Sunce tijekom godine dozrači 20 puta više energije.
Zemlja primi oko 2,500,000 TWh energije godišnje.
12
Solarni sustavi
‒ Primjenom solarnih sustava moguće je ostvariti uštede od čak 60% na troškovima grijanja potrošne tople vode i do 20% na troškovima za grijanje prostora
‒ Vrlo se lako kombiniraju sa plinskim ureñajima
‒ Već je danas moguće dobiti subvencije za dio troškova instalacije solarnih sustava
Solarni sustavi
13
Pregled prodajnog programa solarne opreme
Pribor
Regulacije
Grijanje + PTV
Priprema PTV
1
2
3
4
Predefinirani:
‒ Termosifonski sustavi auroSTEP pro
‒ “Drain back” sustavi auroSTEP plus
Projektirani:
‒ Kolektori
‒ Spremnici
Predefinirani / Projektirani
14
Komfor tople vode kod auroSTEP plus sustava
Opcija dogrijavanja ?
Komfor tople vode za koliko osoba?
auroSTEP plus 3.350auroSTEP plus 2.250auroSTEP plus 1.150
Sustav
15
Pregled prodajnog programa solarne opreme
‒ Predefinirani solarni sustav koji se sastoji od tri elemenata:
1. Solarni spremnik s integriranom solarnom automatikom te solarnom cirkulacijskom crpkom
2. Pločasti kolektori sa laserski zavarenim Alu/Cuserpentinskim apsorberom i strukturnim sigurnosnim staklom
3. Cijevi za spajanje kolektora i spremnika s utičnimspojevima
‒ Sustav bez ekspanzijske posude
‒ Sustav je tvornički ispunjen solarnom tekućinom
‒ Zaštita od pregrijavanja uslijed stagnacije ljeti, zaštita od smrzavanja u zimskom periodu
‒ Moguće dogrijavanje električnim grijačem ili bilo kojim Vaillant ureñajem za grijanje
‒ Jednostavna i brza instalacija
auroSTEP pluss monovalentnim spremnikom tople vode i električnim grijačem
16
Pregled prodajnog programa solarne opreme
Pribor
Regulacije
Grijanje + PTV
Priprema PTV
1
2
3
4
‒ Kolektori
‒ Spremnici
‒ Podstanice
‒ Kompaktna centrala
Projektirani
18
Solarni modul VPM S
Modul za toplu vodu VPM W
Meñuspremnik ogrjevne vode allSTOR VPS/2
Modularni meñuspremnici ogrjevne vode allSTOR VPS/2
19
Modularni meñuspremnici ogrjevne vode allSTOR VPS/2
‒ U modernim sustavima grijanja koji koriste obnovljive izvore energije središnje mjesto zauzima modularni spremnik
‒ Služi za akumulaciju ogrjevne vode koja se zatim distribuira prema potrebi
‒ Spremnik se upotrebljava u kombinaciji sa solarnim modulom te modulom za potrošnu toplu vodu
‒ Priprema potrošne tople vode na načelu protoka
‒ Dogrijavanje spremnika moguće je pomoću bilo kojeg izvora topline (10 do 160 kW)
‒ Volumen 300 – 2000 litara uz mogućnost kaskadnog povezivanja do tri spremnika
Središnji element modernih sustava grijanja
20
PTV
Prosječna potrošnja tople vode
Iznad prosječna potrošnja tople vode
Grijanje
Povrat u solar
Temp.
osjetnik
Fleksibilnost primjene uslijed varijabilnog položaja temp. osjetnika
21
Pregled prodajnog programa solarne opreme
Pribor
Regulacije
Grijanje + PTV
Priprema PTV
1
2
3
4
Solarni sustav:
‒ Solarni regulator
Solarni sustav + grijanje
‒ Atmosferski regulator
Solarni sustav / Solarni sustav + grijanje
22
Pregled prodajnog programa solarne opreme
Pribor
Regulacije
Grijanje + PTV
Priprema PTV
1
2
3
4
‒ Pribor za instalaciju kolektora na/u kosi krov
‒ Pribor za instalaciju kolektora na ravni krov
‒ Pribor za spremnike
‒ Ostali pribor
Pribor za solarne sustave
23
Ostali proizvodi i pribori za solarne sustave
Solarni spremnici raznih kapaciteta
Cjelovit program visokokvalitetnog pribora za jednostavno instaliranje kolektora
‒ Solarne cijevne grupe i solarne stanice
‒ Solarne automatike
Pločasti i vakuumski cijevni kolektori
24
Primjeri
‒ Lokacija objekta : Slobodnica, Sl.
Brod
‒ Objekat se sastoji od tri dijela:
- sportska dvorana s popratnim
prostorijama
- uredski prostor
- ugostiteljski objekat
- Korisna površina objekta: 2400 m2
Projekt sportska dvorana Slobodnica
25
Primjeri
– Sustav pušten u pogon – rujan 2010.
– Maksimalna ušteda i visoka učinkovitost , nastala “udruživanjem” kondenzacijske i solarne tehnologije
– Toplinski učin : 280 kW
– Visoki komfor korištenja tople vode upotrebom stanica za PTV VPM W 35 –ukupni protok 70 l/min
– Solarna potpora sustavu grijanja , te pripremi PTV putem pločastih kolektora smještenih na ravnom krov južne strane objekta pod kutom od 45¨
Značajke sustava
27
Primjer
- stambena zgrada s 5 stanova od 60 do 70 m²
- Mjesto: Kaštel kod Buja (Istra)
- Ugrañena oprema:
– VFK 145 V – 8 komada
– VPS 1000/2
– VPM 60 S
– VPM 30/35 W
– VRS 620/3
– Postojeća kotlovnica: uljni kotao
– Svaki stan ima svoj vodomjer na hl. I top.vodi
– Svaki stan ima kalorimetar na grijanju
Značajke sustava
29
Geotermalne dizalice topline
‒ Toplinske crpke rade na principu dizalica topline te iskorištavaju sunčevu energiju pohranjenu u zemlji, vodi ili zraku
‒ 75% potrebne energije uzimaju iz okoliša te je potrebno dodati samo 25% električne energije koja se koristi za rad kompresora
‒ Najekonomičniji rad postiže se u dobro izoliranim objektima (toplinski gubici manji od 50 W/m2) te sa sustavom nisko temperaturnog grijanja/hlañenja (podno, zidno, stropno)
Tehnologija dizalica topline
30
Energija iz vlastitog vrta.
Tehnologiju dizalica topline moguće je koristiti i sa plinom: npr. putem prve na
svijetu plinske dizalice topline sa tehnikom zeolita koja znatno smanjuje
potrošnju plina.
Dizalice topline.
31
Vrste objekata
1. Novogradnja
- niskoenergetski objekti
- niskotemperaturni sustav grijanja (podno/zidno)
- max. toplinski gubici do 60 W/m²
2. Postojeća gradnja
- procjena toplinskih gubitaka
- detalji postojećeg sustava grijanja
- izrada novog projekta strojarskih instalacija
- ciljani toplinski gubici do max. 80 W/m²
32
Bilanca energenata
6,8 kWUčin ureñaja
70 kWh/m²gSpecifična godišnja potreba za toplinskom energijom
1800 h/gBroj sati grijanja
224 d/gBroj dana grijanja
14 500 kWh/gUkupna potrebna toplinska energija
4 000 kWh/gGodišnja potreba toplinske energije za PTV (4 osobe)
10 500 kWh/gGodišnja potreba za toplinskom energijom
150 m²Površina objekta za grijanje
45 W/m²Toplinski proračun objekta
33
Bilanca energenata
02000400060008000
1000012000140001600018000
Potrošena primarnaenergija
l. ulje
plin
plin - kond
Diz. Topline
34
+ Dostupnost gotovo svugdje
- Niska iskoristivost zbog velike
varijacije u temperaturama
- Veći iznos investicije
+ Velika iskoristivost zbog
konstantnosti temperaturevoda
zemlja
zrak
iskoristivost
dostupnost
Klasifikacija izvora topline
35
Izvori topline i načini korištenja
Vertikalniizmjenjivač
(sonda)
Površinskikolektor(cijevni)
Površinskikolektor
(kapilarni )
Crpni i upojnibunar
36
Vertikalno postavljene sonde
1. Polazni/povratni vod s razmakom od površine tlau pješčanom sloju od cca. 1 m
2. Zaštitna cijev kod duljine cca. 6 - 20 m promjera cca. 17 cm3. Dvostruka U- cijev (2 kruga po bušenju), dubina
bušenja s obzirom na svojstva tla.4. Punjenje praznih prostora kvarcnim pijeskom, cementom ili
betonitom5. Promjer otvora bušenja cca. 115 - 220 mm6. Najmanja udaljenost od temelja zgrade treba iznositi 2 m7. Ventili8. Dodatna težina utega za uvoñenje kolektora,
duljina cca. 90 cm, promjer cca. 8 cm9. Glava s kolektorskim vodovima tvornički zavarena,
duljina cca 150 cm, promjer cca. 10 cm
9
8
7
6
54
3
2
1
Max. dužina sonde iznosi 100 m
Udaljenost izmeñu bušotina min. 5 m
Okvirni zahtjev: 1 m bušenja po 1 m² pov. objekta !!!
37
Zemaljski kolektor – pogodan za kuće s dovoljno velikim zemljištem.
1. 0,5 m – 1,0m odstojanja od vanjskog
ruba do ‘sjene’
2. 1,2 m - 1,5 m dubina polaganja
3. 1,5 m odstojanja do vodova za vodu,
kišnicu,...
4. 1,5 m odstojanja do temelja
zgrade
5. 1 m odstojanja do temelja ograde
i sličnog
12
3
4
5
Okvirni zahtjev: 2-3 m² kolektorskog polja po 1 m² pov. objekta !!!
38
Kompaktni kolektor u
usporedbi s površinskim
kolektorom je rješenje
koje štedi prostor.
– 115 m² kod 8 kW
– 170 m² kod 10 kW
Kompaktni kolektor
39
Legenda:
1. Usisni bunari
2. Ispusni bunari
3. Smjer strujanja podzemne od usisnog
bunara do ispusnog bunara
4. Maksimalna dubina 15 m
5. Poklopac s provjetravanjem. Mora se
spriječiti upadanje insekata i pov. vode
6. Podvodna crpka
7. Razmak bunara cca. 15 m
8. Ispusna cijev, hermetički zatvorena i
zaštićena od korozije uvodi se u vodu
9. Filtarska cijev sa slojem šljunka Okvirni podatak: 1 m³/h (8ºC) = 4 kWh top. energije
Iskorištenje podzemnih voda
40
Podjela niskotemperaturnih sustava grijanja prema uvjetima montaže
Mala temperaturna razlika izmeñu medija za grijanje/hlañenje i temperature stropova zidova
i podova preduvjet su za maksimalno iskorištavanje prirodnnih, alternativnih izvora
energije u največoj mogučoj mjeri.
Dijelovi grañevine s velikom površinom i masom su betonski stropovi, zidovi i gotovi betonski
konstrukcijski djelovi.
Prema tipu ugradnje razlikujemo:
– Suha ugradnja:
Montaža tvorničkih gotovih elemenata u spušteni strop, na zid i u pod
Područje primjene: kod izvedenih grañevinskih objekata (rekonstrukcija postoječih sustava
grijanja)
– Mokra ugradnja:
Područje primjene: novogradnja
- a) podžbukne toplinsko rashladne mreže
- b) temperaturno aktiviranje betonske jezgre
- c) specijalna primjena (prilazne ceste, trgovi, parkirališta, travnjaci
sportskih terena…)
43
b) temperaturno aktiviranje betonske jezgre– Posve pojednostavljeno, pojam toplinskog aktiviranja betonske jezgre možemo razumjeti
kao plansko korištenje velike površine grañevinskih elemenata i njihove mase u toplinske
svrhe u smislu grijanja i hlañenja
47
Geotermalna dizalica topline tlo – voda (geotermalne sonde)
Projekt “Obiteljska kuća –Šestinski Dol, Zagreb ”
48
Projektni zadatak i rješenje sa sustavom geoTHERM
Idejni projekt
‒ Niskoenergetska (pasivna) obiteljska kuća
‒ Ukupno grijana i hlañena površina stambenog objekta 400 m2
‒ Sustav niskotemperaturnog podnog - zidnog - stropnog grijanja i hlañenja
Rješenje
‒ Geotermalne dizalice topline geoTHERM VWS 171/2
‒ Multifunkcionalni spremnik za grijanje i PTV allSTOR VPA 1500
‒ Podno – zidno – stropni sustav distribucije topline i rashladne energije
‒ Pasivni sustav hlañenja
‒ Sustav rekuperacija i odvlaživanja zraka
‒ Inteligentna regulacija cijelokupnog sustava
Projektni zadatak
‒ Projektiranje sustava grijanja, hlañenja i PTV-a s geotermalnom dizalicomtopline
‒ Izvor toplinske i rashladne energije: geotermalna energija tla
‒ Sustav vertikalnih izmjenjivača (geotermalne sonde)
49
Geotermalna dizalica topline tlo – voda (geotermalne sonde)
– Dizalica topline puštena je u pogonRujan 2009. godine
– Primjenom sustava daljinskog upravljanja vrnetDIALOG dizalica topline pod stalnim je nadzorom stručnjaka Vaillant tehničkog odjela
– COP u grijanju 4,5
– COP u pasivnom hlañenju 25 – 30
– Geotermalnom dizalicom toplinetlo – voda (geotermalne sonde) u potpunosti je potvrdio očekivanja u pogledu efikasnosti i funkcionalnosticijelokupnog sustava grijanja i hlañenja
– Krajnji cilj projekta: ugradnjatoplovodnog solarnog i fotonaponskog solarnog sustava u svrhu potpune energetskeneovisnosti objekta
Značajke sustava
51
Projektni zadatak i rješenje sa sustavom geoTHERM
Zatečeno stanje‒ Niskoenergetski troetažni stambeni objekt
‒ Ukupno grijana i hlañena površina stambenog objekta 260 m2
‒ Sustav niskotemperaturnog podnog grijanja
‒ Geotermalne dizalice topline geoTHERM VWS 101/2
‒ Meñuspremnik VPS 500 i spremnik PTV-a geoSTOR VIH RW 300
‒ Meñuizmjenjivač za morsku vodu (titan)
‒ Potopna bunarska crpka otporna na morsku vodu
‒ Ventilokonvektorski sustav hlañenja
‒ Niskotemperaturni sustav podnog grijanja
Projektni zadatak‒ Projektiranje sustava grijanja, hlañenja i PTV-a s geotermalnom dizalicom
topline
‒ Izvor toplinske i rashladne energije: morska voda (sustav crpnog i upojnog bunara)
Rješenje
52
Primjena geotermalne dizalice topline voda - voda (morska voda)
– Dizalica topline puštena je u pogon Srpanj 2007. godine
– Primjenom sustava daljinskog upravljanja vrnetDIALOG dizalica topline pod stalnim je nadzorom stručnjaka Vaillant tehničkog odjela
– COP u grijanju 5,5
– COP u pasivnom hlañenju 25 – 30
– Geotermalnom dizalicom topline voda – voda(morska voda) u potpunosti je potvrdio očekivanjau pogledu efikasnosti i funkcionalnosti cijelokupnogsustava grijanja i hlañenja
– Ukupne potrebe za grijanjem, hlañenjem i pripremom PTV-a ostvarene su bez dodatnogproizvoñača topline
Značajke sustava
53
Projekt “Višestambena zgradaPazdigradska ulica, Split”
Primjena geotermalne dizalice topline voda - voda (morska voda)
54
Projektni zadatak i rješenje sa sustavom geoTHERM
Zatečeno stanje‒ Niskoenergetski višestambeni objekt
‒ Ukupno grijana i hlañena površina stambenog objekta 520 m2
‒ Sustav niskotemperaturnog podnog grijanja i ventilokonvektorskoghlañenja
Rješenje‒ Geotermalne dizalice topline geoTHERM VWS 171/2
‒ Meñuspremnik VPS 500 i spremnik PTV-a, 2 x geoSTOR VIH RW 300
‒ Meñuizmjenjivač za morsku vodu (titan)
‒ Potopna bunarska crpka otporna na morsku vodu
‒ Ventilokonvektorski sustav grijanja i hlañenja (pasivno i aktivno hlañenja)
‒ Niskotemperaturni sustav podnog grijanja
‒ Inteligentni sustav regulacije
Projektni zadatak‒ Projektiranje sustava grijanja, hlañenja i PTV-a s geotermalnom dizalicom
topline
‒ Izvor toplinske i rashladne energije: morska voda (sustav crpnog i upojnog bunara)
55
Primjena geotermalne dizalice topline voda - voda (morska voda)
– Dizalica topline puštena je u pogon rujan2008. godine
– Primjenom sustava daljinskog upravljanja vrnetDIALOG dizalica topline pod stalnim je nadzorom stručnjaka Vaillant tehničkog odjela
– COP u grijanju 5,5
– COP u pasivnom hlañenju 25 – 30
– Geotermalnom dizalicom topline voda – voda(morska voda) u potpunosti je potvrdioočekivanja u pogledu efikasnosti i funkcionalnosti cijelokupnog sustava grijanjai hlañenja
– Ukupne potrebe za grijanjem, hlañenjem i pripremom PTV-a ostvarene su bezdodatnog proizvoñača topline
Značajke sustava
57
Projektni zadatak i rješenje sa sustavom geoTHERM
Zatečeno stanje‒ Niskoenergetski montažni objekt sa neto korisnom površinom 2200 m2
‒ Ukupna grijana površina (uredi i školski centar) iznosi 550 m2
‒ Zatečeno stanje: kondenzacijski plinski kotao 46 kW
‒ Površinski sustav stropnog grijanja i hlañenja
Rješenje‒ Ugradnja geotermalne dizalice Vaillant geoTHERM VWS 171/2
‒ Meñuspremnikom ogrijevne vode VPS 750
‒ Pločastim meñuizmjenjivačem topline čija je svrha zaštita isparivačadizalice i mogućnost ostvarenja sustava pasivnog hlañenja
Projektni zadatak‒ Projektiranje sustava grijanja i hlañenja s geotermalnom dizalicom topline
voda - voda
‒ Cilj: smanjenje utroška primarne energije (plin), smanjenje emisijestakleničkih plinova (CO2) i povećavanje efikasnosti sustava
58
Primjena geotermalne dizalica topline voda – voda (podzemna voda)
– Dizalica topline puštena je u pogon Studeni 2008. godine
– Primjenom sustava daljinskog upravljanja vrnetDIALOG dizalica topline pod stalnim je nadzorom stručnjaka Vaillant tehničkog odjela
– Kontinuirani toplinski učin dizalicetopline 28 kW
– Rashladni učin pasivnog hlañenja30 kW
– COP grijanja 5,5
– COP hlañenja 25-30
Značajke sustava