Prije početka – podsjetnik na

kompetencije i vještine nastavnika

KOMPETENCIJE

Opće (generičke) Stručne*

Sposobnost analize i sinteze Planiranje i priprema

Sposobnost učenja Izvedba nastavnog sata

Rješavanje problema Vođenje i tijek nastavnog sata

Sposobnost primjene znanja u praksi Razredni ugođaj

Briga za kvalitetu Disciplina

Vještine upravljanja informacijama Ocjenjivanje uspješnosti

Sposobnost za samostalni i timski rad Osvrt i prosudba vlastitog rada

* - temeljna nastavna umjeća

VJEŠTINE

Izrada plana i programa Primjena nastavnih metoda

Izrada nastavne pripreme Praćenje postignuća učenika

Izrada ispitnih zadataka Kritički osvrt na rad

Razine definiranja ishoda učenja

ŠKOLSKI

KURIKULUM

KURIKULUM

ZANIMANJA

PREDMETNI

KURIKULUM

PODRUČJA – CJELINE

PREDMETNOG KURIKULUMA

PROCES UČENJA, NEPOSREDNA NASTAVA

NASTAVNI SAT

PLANIRANJE

REALIZACIJA

IU proizlaze iz svrhe i

ciljeva školskog kurikuluma,

upućuju na željene opće i

stručne kompetencije

IU proizlaze iz svrhe i

ciljeva kurikuluma zanimanja,

upućuju na željene opće i

stručne kompetencije

IU proizlaze iz svrhe i

ciljeva predmetnog kurikuluma,

upućuju na željene opće i

stručne kompetencije

IU proizlaze iz svrhe i

ciljeva nastavne cjeline,

upućuju na željene opće i

stručne kompetencije

IU postupci koj se kroz

definirane zadatke mogu

mjeriti i ocjenjivati prema

zadanim kriterijima

PREDMETNI KURIKULUM

Smjernice

Željko Habek, dipl.ing.

Razvoj kurikuluma na temelju standarda

kvalifikacije

Kurikulum opisuje sadržaj i aktivnosti koje učeniku

omogućuju ostvarenje zahtjeva kvalifikacije

Dokument kurikuluma osmišljen je kako bi:

služio za preobrazbu kvalifikacije u obrazovni program

nastavnicima pomogao u radu

služio kao ključni alat za osiguranje kvalitete

odredio sadržaj provedbe

Razine kvalifikacije HKO-a omogućuju usporedivost

kvalifikacija. Sadržaj kurikuluma mora odgovarati navedenoj

razini.

Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod – Aktiv strojarstva

Cjeloživotno obrazovanje

Izvor: S. Petrinšak: „Kurikulum temeljen na ishodima učenja (školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)”

Cjeloživotno obrazovanje

Cjeloživotno obrazovanje definira se kao aktivnost učenja tijekom

života s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti.

Cjeloživotno obrazovanje podrazumjeva:

Stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa,

znanja i kvalifikacija od pred škole do razdoblja iza umirovljenja.

Uvažavanje svih oblika učenja: formalno obrazovanje (nastavne i

izvannastavne aktivnosti), neformalno obrazovanje (npr.

usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu,..) i informalno

obrazovanje (učenje na zahtjev, socijalno učenje i „ugradbeno

učenje”), međugeneracijsko učenje (razmjena znanja u obitelji,

među prijateljima).

Cjeloživotno obrazovanje - kompetencije Zajednički ciljevi sustava obaveznog obrazovanja i

stručnog usavršavanja temelje se na kompetencijama iz:

Funkcionalne pismenosti

Numeričke pismenosti

ICT kompetencija

Stranih jezika

Poduzetništva

Matematike i prirodnih znanosti

Interpersonalnih i socijalnih kompetencija

Učiti kako učiti

Opće kulture (prepoznavanje i korištenje njezinih dostignuća)

Kurikularni pristup

Za ostvarivanje ciljeva a posebno vezano za brze promjene u

globalnom društvu pristup obrazovanju mora biti potpuno drugačiji –

usmjeren na čovjeka kroz njegov cijeli životni vijek. Takav pristup ne

osiguravaju nastavni planovi i programi (usmjereni na nastavnika),

nego predmetni kurikulumi.

Zašto?

Zato što su to razvojni dokumenti - otvoreni didaktičko-metodički

sustavi koji učenicima, ali i nastavnicima pružaju mogućnosti

izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje ciljeva

Zato što su otvoreni za promjene i poboljšanja – sustavi koji su

otvoreni prema dijalogu, izboru i odlučivanju te omogućuje

samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja.

Zato što će se promjene temeljiti na istraživanjima prvenstveno na

tržištu rada i u našem slučaju potrebama industrije i obrtništva.

Promjene u pristupu !!!

Tradicionalno

Kurikulumski

Dobar rad Kvalitetan rad

Ocjenjivanje drugih Samoevaluacija i samoocjenjivanje

Prisila Dogovaranje i suradnja

Naređivanje Vođenje

Vanjska motivacija Unutarnja motivacija

Suparnički odnos Suradnički odnos

Neuspjeh Uspjeh

Zahtjev Pomoć

Individualno učenje Suradničko učenje

Kurikulum temeljen na ishodima učenja

Cjelovit odgovor na slijedeća pitanja:

Zašto se uči?

Cilj i ishodi učenja: zanimanja, obrazovnog razdoblja, predmeta,

grupe srodnih predmeta

Što se uči?

Sadržaji

Kako se uči?

metode počavanja, način provjere usvojenih kompetencija,

evaluacija,....

Znači, nije bitan sadržaj nego kompetencije i ishodi učenja

(učenička postignuća).

Kurikulum je integrativan jer intra- i interdisciplinaran pristup te

međupredmetno povezivanje omogućavaju holistički (cjeloviti) pristup.

Međupremetno povezivanje - teme

Međupredmetne teme pridonose međusobnom povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu.

Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika.

Obvezne su u svima nastavnim predmetima i svi nositelji u školi obvezni su ih ostvarivati.

Međupredmetne teme su:

Osobni i socijalni razvoj

Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša

Učiti kako učiti

Poduzetništvo

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

Građanski odgoj i obrazovanje

Izvedbeni predmetni kurikulum

Izvor: D. Tepser „Smjernice za oblikovanje predmetnog kurikuluma”

Izvedbeni predmetni kurikulum Načela:

Autonomija – znači odgovornost

Jasnoća ideja, ciljeva i zadataka – mjerljivost (transparentnost rada)

Nastava – razvojni proces

Fleksibilnost

Kvaliteta znanja – primjenjivost

Praćenje i vrednovanje rezultata

Povezivanje predmeta i disciplina

Usmjerenost na razvoj učenikovih potencijala:

Kritičko mišljenje

Inovativnost

Rješavanje problema

Prosuđivanje i odlučivanje

samokontrola

Izvedbeni predmetni kurikulum

Ideja vodilja:

Jasno zapisana i prevedena u vrlo konkretne očekivane

ishode učenja.

- Što učenik treba i mora znati?

- utvrđen način i kriterij vrjednovanja i ocjenjivanja.

Predmetni kurikulum - elementi

1. Određenje predmeta – filozofija predmeta

2. Ciljevi

Opći

Specifični

3. Sadržaji

Teme, međupredmetne teme, korelacije 1.

2.

3.

4............

4. Očekivani ishodi, kompetencije

5. Pračenje, provjeravanje i ocjenjivanje

Predmetni kurikulum - elementi Nastavni (obrazovni) ciljevi opisuju što nastavnik čini da bi

učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja

(sukreiranje – ispitivanje interesa, dodatna nastava,

individualizacija):

Opći cilj ili svrha – očekuje se na kraju obrazovnog ciklusa.

Upućuje na sadržaj nastavne materije i što se želi obuhvatiti i

postići procesom poučavanja.

Primjer (predmet: Tehnologija zavarivanja):

Primjeniti tehnologiju zavarivanja REL postupkom u praksi.

Specifični cilj ili ciljevi – realiziraju se tijekom nastave.

Nastavnik opisuje što želi postići u određenom području.

Primjer (predmet: Tehnologija zavarivanja):

Parametri zavarivanja kutnog spoja konstrukcijskog čelika

REL postupkom u nadglavnom položaju.

Predmetni kurikulum - elementi

Sadržaji (zadaci nastave) (sukreatori): je aktivnost učenika

usmjerena na sadržaj učenja ili vježbe, pri čemu se rezultat

može opažati i mjeriti prema određenom kriteriju.

Opseg

Primjerenost

Aktualnost

Dinamika obrade

Primjer (predmet Tehnologija zanimanja):

Popuni obrazac dokumenta WPS za kutno zavarivanje lima

S355J2G3 debljine 10mm u nadglavnom položaju.

Predmetni kurikulum - elementi Očekivani ishodi učenja, kompetencije

Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava što će učenik znati,

razumjeti i/ili biti u mogućnosti učiniti nakon što završi određeni

proces učenja. Ili, ishodi učenja su sve ono što se stječe

učenjem, a to su ustvari kompetencije, koje se prikazuju kroz

znanje i vještine, te pripadajuću samostalnost i odgovornost.

Kompetencije su znanja, vještine i uvjerenja (stavovi) pomoću

kojih je pojedinac osposobljen za izvršavanje određenog posla.

Proizlaze iz zanimanja. Preslikavaju se u nastavne jedinice,

teme i cjeline.

Ishodi učenja pokazuju udio stečenih vještina i kompetencija

učenika.

Primjer (predmet Tehnologija zavarivanja):

Učenik će znati izraditi i popuniti dokument WPS.

Predmetni kurikulum - elementi

Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje

je način kojim se vrjednuje kvaliteta ishoda učenja.

Procesno razvojni model

Školsko ocjenjivanje (metode procjenjivanja, formativno

ocjenjivanje i sumativno ocjenjivanje)

Vrjednovanje

Samoocjenjivanje/samovrjednovanje (vođenje učenika u

provjeravanju, razvijanje sposobnosti samoocjenjivanja)

Procjenjivanje (početne točke i ciljevi, kultura rada element

ocjenjivanja, lista praćenja)

Predmetni kurikulum - usmjerenost na cilj

Svrhoviti sadržaji

Metodička izvedba

Organizacija rada

Evaluacija

Izvor: D. Tepser „Smjernice za oblikovanje predmetnog kurikuluma”

Izvor: S. Petrinšak: „Kurikulum temeljen na ishodima učenja (školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)”

Literatura

1. S. Lončar-Vicković, Z. Dolaček-Alduk: ISHODI UČENJA -

priručnik za sveučilišne nastavnike, Osijek : Sveučilište

Josipa Jurja Strossmayera, 2009

2. S. Petrinšak: „Kurikulum temeljen na ishodima učenja

(školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)”

3. D. Tepser „Smjernice za oblikovanje predmetnog kurikuluma”

4. K. Tominović: Kompetencije i ishodi učenja, ppt, Pula,

Politehnika