Prevencija ozljeda sportaša

7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa

1/12

PREVENCIJA OZLJEDA SPORTAARekreativni ili profesionalni sport sastavni je dio ivota velikog

broja ljudi svih dobnih skupina. Iako se svakodnevno

poboljavaju uvjeti treniranja i bavljenja sportom, od sportskih

terena do sportske opreme i obue, visoka razina sportskih

ozljeda i dalje je prisutna kako u profesionalnom tako i u

rekreativnom sportu. Najvei broj sportskih ozljeda dogaa se

u kolektivnim sportovima na vrhunskoj i rekreativnoj razini.

Najvei broj sportskih ozljeda dogaa se u nogometu, skijanju,

rukometu i tenisu, a najugroeniji su donji ekstremiteti !".#$%.

Sveobuhvatni model uzo!a "#ot"!e ozl$edegovori o tome

kako postoje izi%ni &a!toi ozl$e'ivan$a daleko od trenutka

nastanka ozljede%, a podijeljeni su na unuta(n$e izi%ne

&a!toe fizike karakteristike & dob, spol, sastav tijela,

zdravstveni status, razina kondi'ijske pripremljenosti,

anatomija, razina usvojenosti sportske vjetine, tepsiholoki

faktori & borbenost, motiva'ija, per'ep'ija rizi(ne situa'ije,

spremnost prihvaanja rizika%, te van$"!e izi%ne &a!toe

izloenost sportskoj aktivnosti, trening, okolinski faktori i

oprema%. Rizi(ni faktori ozljeivanja u kombina'iji s

mehanizmom na"tan!a ozl$ede blie je trenutku nastanka

ozljede%, dovode do ozljede. )ehanizmi nastanka sportskih

ozljeda podijeljeni su na !onta!tne i ne!onta!tne

mehanizme ozl$e'ivan$a od njih nastaju akutne ozljede%,

dinami%!a #eo#tee)en$a i #eteniano"t od njih nastaju

kroni(na oteenja%, te na "#e*i&i%ne mehanizme

ozl$e'ivan$aod njih nastaju spe'ifi(ne sportske ozljede%.


2/12

+, RIZI-NI .A/TORI OZLJE0IVANJA

a, 1N1TRANJI RIZI-NI .A/TORI

i, .IZI-/E /ARA/TERISTI/E

+, DO2

*je'a su podlonija ozljedama od odraslih zbog svojih fizi(kih i

psiholokih osobina npr. hrskavi'a dje'e osjetljivija je na

optereenja tijekom sportske aktivnosti%. *je'a nemaju

razvijene sve motori(ke sposobnosti potrebne za pojedine

sportske aktivnosti, a zbog postizanja to boljih rezultata dje'a

i mladi (esto su podvrgnuti neprimjerenim trenanim i

natje'ateljskim optereenjima. +okej na ledu, rukomet,

nogomet, spust i koarka najrizi(niji su sportovi za ozljede

koljena i -/a kod mladih izmeu 0#/"1 godina. 2renano

optereenje kod dje'e i mladih vrlo je teko odrediti jer se

(esto unutar jedne kronoloki homogene grupe nalaze dje'a

razli(ita po funk'ionalnim sposobnostima, ali preporu(uje se

dje'i i mladima da bez ikakvih problema mogu sudjelovati u

aktivnostima tipa sprinta, tr(anja ili plivanja na kratke

udaljenosti, skokova, ba'anja i sl. 3posobnost za trening

jakosti dje'a postiu pri kraju ili nakon puberteta kada ustani'ama ima dovoljno testosterona, a vjebe za razvoj jakosti

prije desete godine slue samo kao pomono sredstvo u

razvoju kordina'ije i koriste se minimalna optereenja. 4jebe

s utezima kod dje'e i mladih mogu izazvati kroni(na oteenja

muskuloskeletnog sustava, a primjer naj(eepreoptereenosti mekih tkiva kod dje'e i mladih je 5sgood/

3'hlatter6s bolest.


3/12

3, SPOL

7ene su podlonije ozljedama koljenskog zgloba od

mukara'a. 8iri kukovi koji su enama potrebni za raanje

poveavaju nagib bedra i samim time se poveava 9 kut u

koljenskom zglobu, te zbog poveanog 9 kuta dolazi do ja(egpovla(enja lateralne stran m. :uadri'eps femorisa i patele pri

(emu se stvara vee optereenje medijalne strane koljenskog

zgloba. 7ene takoer imaju manju miinu jakost miia

prednje i stranje strane natkoljeni'e od mukara'a koja kod

njih poveava rizik od ozljeda koljenskog zgloba. 3portai'epokazuju vee lateralne pomake trupa, druga(iju fleksiju kuta

trupa i kuka, poveanu gibljivost trupa, te smanjenu aduk'iju i

unutarnju rota'iju tijekom sportske aktivnosti.

4, SASTAV TIJELA

;injeni'a je da manja nemasna masa, a takoer i manjamiina masa, smanjuju funk'ionalne i motori(ke sposobnosti

sportaa, pri (emu se sporta izlae veem riziku od

ozljeivanja. Razlike u antropometrijskim mjerama izmeu

mukar'a i ene takoer mogu biti uzrok ozljedama.

5, ZDRAVSTVENI STAT1S


4/12

pojave ozljeda ene imaju veu nestabilnost zglobova od

mukara'a%.

6, RAZINA /ONDICIJS/E

PRIPRE7LJENOSTI

Razina energetske i iv(ano/miine pripremljenosti moeuzrokovati ozljede/traume u po(etnim ili zavrnim dijelovima

igre npr. jednononi doskok prije i nakon napora nije isti%.

Nesrazmjer izmeu prednje i stranje, gornje i donje, lijeve i

desne strane tijela, nesrazmjer unutar samog miia, omjer

jakosti prednje i stranje strane natkoljeni'e, trbunih i lenihmiia, razlika izmeu dominantne i nedominantne noge,

nesrazmjer u snazi stabilizatora trupa takoer moe uzrokovati

ozljedu.

8, ANATO7IJA

Razni posturalni poremeaji takoer mogu biti uzrokozljedama, a neki od poremeaja su deforma'ije stopala,

valgus i varus pozi'ije koljena poremeena ravnina stopalo/

koljeno/kuk%, hiperekstenzija koljena normalno od 1/=$, preko

=$ sabljaste noge%, 66flat ba'k66 sindrom, poja(ana lumbalna

lordoza, skolioza...9, RAZINA 1SVOJENOSTI

SPORTS/E VJETINE

Nie rangirani sportai u prosjeku se ozljeuju (ee od

sportaa u viem rangu

ii, PSI:OLO/I .A/TORI

+, 7OTIVACIJA

3, 2OR2ENOST


5/12

4, PERCEPCIJA RIZI-NE

SIT1ACIJE

5, SPRE7NOST PRI:VA;ANJA

RIZI/A

b, VANJS/I RIZI-NI .A/TORIi, IZLO


6/12

4, ODJE;A

5, O21;A

3, 7E:ANIZ7I NASTAN/A OZLJEDE

a. /ONTA/TNI 7E:ANIZ7I OZLJE0IVANJA su

naj(ee sljedee ozljede, hematomi, oteenja

zglobova i ligamenata, disloka'ije zglobova i

frakture kostiju. 5zljede se naj(ee dogaaju pri

nagloj de'elera'iji, a primjer je sudar igra(a s

odreenim predmetom, suigra(em ili igra(em

suparni(ke ekipe.

b. NE/ONTA/TNI 7E:ANIZ7I OZLJE0IVANJA

(ei su kod sportaa nego kontaktni, a nastaju

uslijed nagle promjene prav'a kretanja,

nepravilnog odraza, doskoka, zaustavljanja ili

de'elera'ije ili pada igra(a

'. DINA7I-/A PREOPTERE;ENJA se pojavljuje

kada je optereenje na treningu ili natje'anju

preveliko u odnosu na optereenje koje

sportaevo tijelo moe podnijeti.

d. PRETRENIRANOST je kroni(ni nesrazmjerizmeu optereenja koje sporta podnosi tijekom

sportske aktivnosti i njegove radne sposobnosti,

a neki od (imbenika pretreniranosti jesu razne

zarazne bolesti, promjene bioritma, loa

prehrana, pomanjkanje sna i sl.e. SPECI.I-NI 7E:ANIZ7I OZLJE0IVANJA su

sindromi prenaprezanja, npr. (esto i dugotrajno


7/12

optereivanje gornjih ekstremiteta u pozi'iji iznad

glave dovodi do sindroma sraza u ramenu

impingement s>ndrome & odbojka, vaterpolo,

plivanje itd..%, a poznati su i neki drugi sindromi

prenaprezanja, spe'ifi(ne ozljede u pojedinimsportovima poput hrva(kog uha, atletskog

stopala, teniskog i golferskog lakta...

?z kona osjetila temperatura, bol, dodir%, #o#io*e#*i$a i

!ine"tezi$apripadaju somatosenzornim osjetilima od osjetilauz somatosenzrna postoje jo vid & vizualni osjet, okus &

gustatorni osjet, njuh & olfaktorni osjet, sluh & auditivni osjet%.

Somato"enzona o"$etila su grupa osjetila koja prima

informa'ije iz 'ijelog tijela, uklju(ujui kou, kosti, miie, tetive

i zglobove, te nisu limitirana na spe'ijalne osjetne organe kaonpr. oko@vid, uho@sluh, jezik@okus%. Registriraju podraaje

dodira, boli, pritiska i kretanja promjene duljine i napetosti

miia%, te odnosAorijenta'iju tijela u prostoru. 3enzomotorna

osjetila podijeljena su u tri submodaliteta, osjet poloaja

dijelova tijela per'ep'ija%, osjet pokreta u zglobnimstrukturama kinestezija%, osjet ravnotee sila

vanjskihAokolinskih i unutarnjihAmiinih%.

/INESTEZIJA prua osjeaj da se tijelo ili neki dio istog

pomaknuo, a izuzima osjeaj ravnotee, npr. upala unutarnjeg

uha smanjuje proprio'eptivni osjeaj, ali ne i kinesteti(ki

hodanje bez teturanja oslanjanjem na vidne informa'ije%.


8/12

PROPRIOCEPCIJAosigurava osjeaj stabiliza'ije, stajanja i

pomi'anja jednog ili vie dijelova tijela, te pomae pri

odravanju posturalne ravnotee. Bodrazumijeva osjeaj za

poloaj vlastitog tijela u prostoru. Broprio'eptivne vjebe

dovoenje sportaa u pozi'ije u kojima treba reagiratizadravanjem ravnotenog poloaja% neizostavan su dio

preventivnog i razvojnog kondi'ijskog treninga.

? vrhunskom sportu sve su vei zahtjevi za sportaa, te je on

podvrgnut ekstremnom naporu i sve su vee mogunosti za

ozljedu, no ako sportaevo tijelo dovodimo u sve vei brojtrenanih jedini'a kojima je 'ilj provo'irati aktiva'iju

proprio'eptora, u urgentnim situa'ijama sporta e optimalno

reagirati i smanjiti opasnost od ozljede. Cna(ajni u(in'i

proprio'eptivnog treninga dokazani su na sposobnosti

ravnotee, kordina'ije, brzine reak'ije i snage.A&eentni ?iv*i nose informa'iju iz periferije tijela u lenu

modinu ili mozak velikiAmali%, dok e&eentni ?iv*i nose

informa'iju iz viih kontrolnih 'entara u sustave koji mogu

reagirati miie%. Interpreta'iju aferentnih informa'ija i izvedbu

eferentnih odgovora omoguuju dva motori(ka mehanizmaD.EED@2AC/ povratna veza% djeluje po na(elu negativne

povratne sveze zatvoreni krug nadziranja koji se automatski

suprotstavlja bilo kojoj pogre'i ili otklonu od eljenog stanja%

[email protected] predprogramiranje% predviajui nadzor

koji se temelji na prethodnom iskustvu, a djeluje po prin'ipu

prora(una u(inka poremeaja tako da se na vrijeme moe


9/12

reagirati i zaobii, eliminirati ili umanjiti 66tetu66 koju moe

izazvati poremeaj.

)ehanizmi povratne sveze, feed ba'k, odgovorni su za

refleksnu miinu aktiva'iju, a mehanizmi programiranja

unaprijed, feed forEard, bitni su za pred/aktiva'iju miia prijegibanja. Cajedno tvore sistem vrednovanja svih odgovora na

poremeaje, te ih rabe kao podlogu za poboljanje & kaemo

da tijelo 66motori(ki u(i66.

Fada su senzomotori(ki putevi (esto stimulirani unapreuje se

motori(ka kontrola, a to (ee signal putuje kroz sinapse, toje prijenos signala bri. ?koliko je signal dovoljno puno puta

putovao kroz sinapse, pohranjuju se programi za budua

kretanja bolja predprogramirana motorika i bri refleksni put

za reak'iju, G


10/12

na nestabilnim podlogama i pliometrijske vjebe, moemo

utje'ati na podsvjesnu, refleksnu, stabiliza'iju zgloba %,

mo?dano deblo obavlja sloenije reak'ije iv(anog sustava

na promjenjive uvjete, te stabiliza'iju trupa u situa'ijama

neravnotee. ? treningu za aktiva'iju izvode se vjebe stati(kei dinami(ke ravnotee otvorenim i zatvorenim o(ima & nema

vizualnih informa'ija, a potrebna je metodi(nost i postepenost

kako bi se iv(ani sustav uspio adaptirati%, veli!i moza! B vi(i

mo?dani *enti pojavljuje se na svjesnoj i nesvjesnoj razini.

ktivnosti ini'irane na svjesnoj razini su samoini'ijalnoizvoenje pokreta u punoj amplitudi, kretanje tijela kroz prostor,

kordina'ija dijelova tijela i poimanje gdje se koji dio tijela nalazi

u odnosu na drugi & veliki mozak. Bodsvjesna razina odrava

miini tonus, ravnoteu i stabiliza'iju zglobova & mali mozak%.

Po#io*e#*i$a u "va!odnevnom ?ivotu pojavljuje se uhodanju bez da se gleda gdje postavljamo stopala na podlogu,

hodanje u mraku bez gubljenja ravnotee, vonja auta bez

gledanja papu(i'a gasa ili volana, modula'ija glasa & ton i

glasnoa. O(te)en$a ubi*i i lo(e #o"l$edi*e po

proprio'ep'iju imaju virusne infek'ije koje zahvaaju -N3lena modina, modana ovojni'a%, alkoholiziranost, utje'aj

opojnih droga halu'inogene%, mehani(ke povrede miia

ruptura% i zglobnih struktura rupture ligamenata%.

Fod tenina #o#io*e#*i$e bez obzira na atraktivnost

sadraja, oni prije svega ne smiju ugroziti sigurnost sportaa, a

trebaju biti izazovni i zanimljivi. Botrebno je orijentirati se

prema viezglobnim i vieravninskim vjebama, kombinirati


11/12

elementarne i spe'ifi(ne oblike kretanja, a tijekom vjebanja

potrebno je angairati to vie osjetnih sustava vidni, sluni,

taktilni...%. 4jebe bi se trebale provoditi svakodnevno,

najmanje tri puta tjedno, a ne bi se trebale izvoditi due od

01min u kontinuitetu zbog toga to iv(ano/miinarazdraljivost opada. Najvei su u(in'i ako se proprio'eptivni

sadraji izvode na po(etku treninga. Boeljno je

proprio'eptivne sadraje kombinirati sa sadrajima za razvoj

drugih kondi'ijskih i tehni(ko/takti(kih svojstava.

Poe"i$a u #o#io*e#tivnom teninuizvodi se na na(inda se biraju vjebe od sporijih prema brima, od jednostavnih

prema sloenima, od poznatih ka nepoznatima, od stati(kih do

dinami(kih, od onih s manje izraenom silom do onih s velikom

o(itovanom silom, od vjebi izvedenih jednim ekstremitetom do

vjebi izvedenih dvama ekstremitetima, u stabilnim inestabilnim uvjetima, otvorenim i zatvorenim o(ima, bez i uz

dodatna vanjska optereenja, bez i uz manipula'iju

predmetima, bez i uz naruavanje ravnotee, pruenim i

zgr(enim ekstremitetima.

Peiodiza*i$a #o#io*e#tivno tenina u uklju(ivanjusadraja potuje prin'ip od viestranih i bazi(nih prema

spe'ifi(nim i situa'ijskim, ovisno o razdoblju godinjeg 'iklusa

treninga.

Po#io*e#*i$a u ehabilita*i$i (esto se zanemaruje kod

ozljeda sko(nog zgloba i koljena. Fad doe do ozljede dolazi

do povreda brzoadaptirajuih i sporoadaptirajuih re'eptora, te

se oni gube ukoliko se ne koriste dui vremenski period. Isto je


12/12

i kod starijih osoba, te je zato proprio'ep'ija bitna za svaku

dob. ko se ozljeda ponavlja, remeti se osjeaj za ravnoteu, a

daljnjom neaktivnou re'eptori se gube. 8to je ozljeda bila

vea, to je i gubitak proprio'ep'ije u ozljeenom dijelu vei.

Documents

Prevencija ozljeda sportaša