Upload
quasicriminal1
View
167
Download
14
Tags:
Embed Size (px)
Citation preview
METODOLOGIJA PROVJERE ZDRAVSTVENOG STATUSA
SPORTAŠA
SPORTSKO MEDICINSKE USTANOVE:1. Sportska ambulanta (sistematski pregled )2. Ambulanta medicine rada3. Institut za sportsku medicinu ( zdravstvene usluge sportašima,
testiranja sportaša...) npr. Louis Armstrong – aerodinamični položaj – kronometar - drugačiji bicikl - tijelo pokriva rukež
SISTEMATSKI PREGLED :1. Klinički pregled2. Antropološki pregled3. Ocjene funkcionalnog stanja4. Laboratorijske pretrage
KLINIČKI PREGLED:a) Anamneza
- osobna i obiteljska anamneza: postoje li neke teškoće, koje smo zarazne bolesti preboljeli, postoje li kod nas kronične bolesti...te isto za obitelj
- sportska anamneza: problemi vezani za sport (osoba ih u principu ne želi reći)
b) Klinički pregled u užem smislu- pregled glave i vrata- pregled pluća - pregled kardiovaskularnog sistema (najvažnije!)- pregled trbušnih organa- pregled živčanog sistema- pregled udova, kralježnice i kože
c) Zaključno mišljenje
1
PREGLED GLAVE I VRATA
Pregled vida – važnije vidno polje, nego oštrina vida Pregled usne šupljine :
- zubi- tonzile (mandule)
Sluh npr. ronioci – preko Eustahijeve tube izjednačavaju tlak (1 atmosfera više tj 1BAR, svakih 10 m ispod površine), ako ne možete izjednačiti tlak ne smijete roniti
- primjer za privremenu nesposobnost : upala uha kod ronioca
UPALE TONZILA - u njima se nalaze bakterije koje se mogu lokalno aktivirati bilo
kad kada padne imunitet ili se krvotokom mogu preseliti drugdje u tijelu i raditi probleme
ZUBIo fokalna žarišta - lokalno nakupljanje bakterijao pokvareni zub - bakterije u korijenu zubao granulom - lokalna upala...ili se krvotokom bakterije šire
negdje drugdje u tijelu
PREGLED TRBUŠNIH ORGANA
1. jetra2. hernija
HEPATITIS – virusna upala jetre : - hepatitis A- hepatitis B- hepatitis C- hepatitis D- hepatits E
2
- hepatitis F- hepatitis G
1. HEPATITIS A- enterovirus- oralno- 15-45 dana inkubacija (od ulaska virusa u organizam do trenutka
pojave simptoma)- bolest traje do 6 mjeseci- osjećaj slabosti, malaksalost, žute bjeloočnice, tamna stolica,
nalazi krvi, brzo zamaranje- dijete na nastavi TZK ne vježba jer se ne smije zamarati,
oslobođena su od nastave TZK
Liječenje :o mirovanje (nema posebne terapije), dobro završava
2. HEPATITIS B
- krv, spolni odnos, nasljedno- 500 000 – 1,2 milijuna umrlih- kroničan- cijepljenje- nosioci virusa ne moraju se razboliti – nemaju simptome
(organizam uspio stvoriti antitijela)- svakih 4 do 5 godina trebalo bi se cijepiti- može postati kroničan – kronične promjene u jetri, posljedica
toga je smrt- simptomi slični kao i kod hepatitisa A samo traje duže- jetra se povećava kod hepatitisa kao i kod konzumacije alkohola- jetra ima veliku sposobnost regeneracije
IMUNITET SPORTAŠA JE SLABIJI ZBOG VELIKIH OPTEREĆENJA, ISCRPLJENOSTI.- kad je organizam pod bilo kakvim stresom, psihičkim ili fizičkim,
imunitet pada
3
3. HEPATITIS C- kod ovisnika narkomana, ali i kod liječnika- danas se uspijeva liječiti zahvaljujući lijekovima protiv AIDS-a
(interferon)- prenosi se putem krvi, posljedice gore od hepatitisa B
HERNIJA (KILA, BRUH)
- povećanje tlaka u trbušnoj šupljini ako postoji slabost u preponskoj regiji trbušnog zida
1. preponska2. skrotalna3. femoralna4. umbilikalna
- preponska je najčešća- kao nekakav balon ispod kože- crijevo prođe kroz mišićnu stijenku i pojavljuje se pod kožom,
prolazi kroz ingvinalni kanal- može se reponirati (vratiti sama od sebe)- ne mora se odmah operirati- reponiranja nema ako se mišići stisnu oko crijeva koje je
prošlo kroz mišić, crijevo ostaje bez krvi (infarkt crijeva), stijenka se raspada te izlazi sadržaj – upala potrbušnice koja može završiti smrću – HITNI OPERATIVNI ZAHVAT
PREGLED KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA1. fizikalni pregled2. RTG pregled3. EKG4. UZV5. funkcionalno testiranje
- najvažniji dio sistematskog pregleda
FIZIKALNI PREGLED
1. mjerenje frekvencije srca2. mjerenje krvnog tlaka3. perkusija – gotovo se uopće ne koristi ( kuckanje koliko je srce
veliko), auskultacija (srce se sluša pomoću slušalica)
Povišen krvni tlak i sportska aktivnost rijetki problem kod mlade populacije ako postoji, mora ići na detaljnu obradu da se vidi uzrok
4
Esencijalna hipertenzija te osobe primaju terapije putem lijekova za sniženje tlaka
- normalna frekvencija srca 60 – 80 otkucaja u minuti - u sportovima izdržljivosti frekvencija srca tih sportaša je niža zbog toga što imaju veće srce pa samim time i veći unutarnji volumen, izbacuje veću količinu krvi u sistoli te je zbog toga potrebno manje otkucaja da protjera krv kroz organizam
autonomni živčani sustav parasimpatikus kod niže frekvencije srca simpatikus kod više frekvencije srca
RTG PREGLED rijetko se koristi (pokazuje da li je sjena srca veće ili manja)
EKG mjeri električne impulse
UZV osnovna metoda ako se sumnja na kardiomiopatiju pokazuje brzinu protoka krvi, srčane zaliske, volumen klijetki i
pretklijetki, debljinu srčanog mišića...
FUNKCIONALNO TESTIRANJE gledanje frekvencije srca u opterećenju spiroergometrija ekstra sistole – nema problema u aktivnosti
PLUĆA
1. astma lijekovi za astmu su doping mogu se baviti sportom2. bronhitis – upala bronha3. upala pluća, plućne ovojnice – privremena nesposobnost
Spirometrija – brzina izdaha, otkriva opstrukciju dišnih puteva
5
RTG pluća Slušanje pluća
PREGLED UDOVA, KRALJEŽNICE I KOŽE
1. opseg pokreta u zglobovima, mišićna snaga - uspoređivanje jedne i druge strane (rame - ruka pogrčeno na leđa prema gore - unutrašnja rotacija kuk – unutrašnja rotacija jer se prvo smanjuje opseg pokreta pri unutrašnjoj rotaciji)
2. skolioza, kifoza strukturalna – kosti krivo stoje, treba izmjeriti kut kut 20 – 30 stupnjeva skolioza će i dalje napredovati i na kraju će biti
potrebna operacija izbjegavati sportove koji opterećuju leđa, drugi sportovi da funkcionalna – krivo držanje kifoza je u većini slučajeva funkcionalna 3. bakterijske infekcije, gljivice («stopalo sportaša») najčešće na stopalu puno više vremena provode u sportskoj obući vlaga i mrak idealni za razvoj gljivica stvar imuniteta kad koža propada javljaju se rane i nisu sposobni za sportske
aktivnosti relativno se sporo liječe
Sprečavanje : ne posuđivanje obuće mijenjanje, pranje, sušenje čarapa kreme
OCJENA SPOSOBNOSTI
1. sposoban – najčešći rezultat sistematskog pregleda2. nesposoban – najteža odluka bilo da se radi o rekreativcu ili pak
profesionalnom sportašu kojemu na taj način oduzimate plaću3. privremeno nesposoban – bilo kakva ozljeda, kod ronioca
prehlada, hepatitis A
6
4. ograničeno sposoban – za neke sportske aktivnosti do određenom intenziteta sposoban, iznad toga nesposoban
zahtijeva temeljitu procjenu
SPORTSKA OZLJEDA u širem smislu obuhvaća ozljede koje su nastale prilikom bilo koje
kineziološke aktivnosti u užem smislu obuhvaća ozljede tipične za pojedinu sportsku granu
prema mehanizmu nastanka i po učestalosti
OŠTEĆENJE patološko anatomski supstrat koji se anamnestički ne može dokazati, a
ozljeđeni najčešće ne registrira trenutak oštećenja sindromi prenaprezanja
OZLJEDE MIŠIĆA
Anatomija mišića : 40 – 45% ukupne mase tijela mišićna vlakna mišićni fascikl orijentacija vlakana : paralelna, kosa
Mišićna vlakna : tip I spora vlakna – sporije vrijeme kontrakcije i relaksacije,
otpornija na zamor tip II brza vlakna (glikolitička vlakna) – brže vrijeme
kontrakcije i relaksacije (anaerobne discipline – sprinteri) tip II B brza glikolitička vlakna – najbrže vrijeme kontrakcije
i relaksacije, najniži aerobni kapacitet spora se ne mogu pretvarati u brza brza se mogu pretvoriti u spora
7
Odgovor mišića na trening povećana snaga i izdržljivost mišića hipertrofija vlakana veća koncentracija mioglobina hiperplazija mišićnih vlakana uz genetsku pripomoć (faktori rasta kod
životinja uspješni) bolja efikasnost mitohondrija veća kapilarizacija
KONTUZIJE MIŠIĆA nastaje djelovanjem mehaničke sile na mišić
Klasifikacija : blage – normalan opseg pokreta srednja – 75% opsega pokreta, antalgičan (bolan) hod, relativno
brzo prolaze teška – manje od 50% normalnog opsega pokreta, šepanje
Liječenje : led kompresija – smanjuje tlak i sužava krvne žile elevacija – venski protok bolji, vuče krv natrag da «izvuče» taj
hematom mirovanje
hematom - nakupljanje krvi unutar mišića najbolje prvo kompresija pa onda led, ali ako je u pitanju mišić
teško je napraviti dobru kompresiju kod zgloba je kompresija najbolja opcija jer led ne možemo držati
predugo pa bi se krvne žile raširile nakon što ga maknemo zbog čega bi opet nastao hematom
8
vazikonstrikcija – sužavanje krvnih žila, djeluje na živčane završetke te tako smanjuje bolove
RICE
1. faza : nastojati smanjiti nastajanje hematoma (usporiti cirkulaciju)
2. faza : povećati cirkulaciju da otok prođe: zagrijavanje korištenje struje UZV Masaža – zagrijavanje kože povećava
cirkulaciju
MIŠIĆNI HEMATOM
Nastaje zbog rupture kapilara Oštećenje mišića zbog pritiska hematoma i inflamatorne reakcije Smanjenje snage zbog bolova
MIOZITIS OSIFIKANS Komplikacija kontuzije mišića Nepoznata etiologija Liječenje konzervativno i operativno Obično ostane ožiljak gdje je fibrozno tkivo, mekan je, ali manje
fleksibilan Kalcifikati na oštećenju mišića
NAKNADNI MIŠIĆNI ZAMOR Zamor izazvan opterećenjem nakon 12 do 48 sati Opterećenje preko vrijednosti metaboličkog kapaciteta
mišića Privremeno smanjenje sposobnosti Intenzivan nakon ekscentričnih kontrakcija Npr. doskok – ekscentrična kontrakcija kvadricepsa Ekscentrične kontrakcije su jako dobre u liječenju
ETIOLOGIJA OZLJEDE MIŠIĆA Jaka kontrakcija mišića protiv sile koju je teško svladati (težak
teret ili prepreka pokretu koji smo krenuli raditi)
9
Elongacija mišića u trenutku kontrakcije (ekscentrična kontrakcija – mišić se izdužuje prilikom kontrakcije)
Tupo djelovanje sile na predio napetog mišića – udarac Nenadana i nekontrolirana snažna i brza kontrakcija antagonista
Izokinetička mjerenja : stražnja loža na 60% snage prednje lože
KLASIFIKACIJA OZLJEDE MIŠIĆA1. Istegnuće ili distenzija (zapeklo, može nastaviti s treningom)2. Djelomično puknuće ili parcijalna ruptura3. Potpuno puknuće ili ruptura completa
PREVENCIJA OZLJEDE MIŠIĆA Zagrijavanje Istezanje Dobar trening snage i izdržljivosti mišića (adekvatan omjer snage
između mišića agonista i antagonista)
Liječenje ozljeda mišića1. Rana faza 24 – 48h
Led, kompresija, elevacija, mirovanje (RICE) Vlakna se spajaju vezivnim tkivom, na mišiću ostaje
ožiljak koji je manje elastičan od samog mišića pa je postoji veća mogućnost ozljede na tom mjestu
2. Kasna faza Fizikalna terapija Masaža Izmjenične kupke Heparinske masti Vježbe snage
08.03.2010.
OZLJEDE LIGAMENATA KOLJENA
10
OZLJEDE ZGLOBOVA1. Nagnječenje ili kontuzija zgloba– najlakši oblik, površinski hematom2. Uganuće ili distorzija – ligamenti, kao pasivni stabilizatori zgloba,
ograničavaju opseg pokreta u zglobu ; ako dođe do pokreta koji premašuje fiziološki opseg pokreta unutar zgloba dolazi do distorzije
3. Iščašenje ili luksacija – potpuni gubitak kontakta između konveksne i konkavne zglobne plohe (zglobnih tijela)
OŠTEĆENJA LIGAMENATA1. Istegnuće ili distenzija2. Parcijalna ruptura (djelomično puknuće)3. Ruptura (puknuće)
Talokluralni zglob (gornji nožni zglob) - najčešćeTalocalcaneus (donji nožni zglob) – ne tako često
NAJČEŠĆA IŠČAŠENJA :1. Humeroscapularni zglob (rame)2. Acromioclavicularni zglob3. Lakat (glavica radiusa iskoči iz zgloba)4. Temporo-mandibularni
CIJELJENJE LIGAMENATA Faza upale (pucanje dovodi do krvarenja i do upale) Faza proliferacije – stvaranje novog tkiva (ožiljak) Faza remodeliranja – ožiljak se remodelira
FAZA UPALE : Traje do 4 dana Krvarenje Stanični odgovor Neovaskularizacija – stvaranje novih krvnih žila
FAZA PROLIFERACIJE : 2 – 3 tjedna Stvaranje fibroblasta Produkcija kolagena Ligament treba biti 3-4 tjedna u mirovanju dok se ne stvori ožiljak
unutar ligamenta
FAZA REMODELIRANJA :
11
Traje do godinu dana Stvaranje ožiljka Smjer vlakana
LIGAMENTI KOLJENA Lateralni kolateralni ligament LCL Medijalni kolateralni ligament MCL Prednji križni ligament LCA Stražnji križni ligament LCP – postero lateralni kut
- postero medijalni kut
Nestabilnost koljena u dva smjera :1. Anteromedijalna2. Posterolateralna
OZLJEDA MEDIJALNOG KOLATERALNOG LIGAMENTA
Valgus stress – potkoljenica bježi prema van pri fleksiji od 30%, nasilno se rastegne medijalni kolateralni ligament
Liječenje :Potpuno puknuće – u većini slučajeva nema operacije , 1. i 2. stupanj nikad, a 3. koliko je moguće (80 – 90%)
Konzervativno :Ortoza – ojačanje s medijalne stranea) Steznik (20%) ne možemo do kraja istegnuti koljenob) Rasterećenje na štakama – ako je treći stupanjc) Jačati mišiće (vasdus medialis - kvadriceps)d) Nakon 3-4 tjedna bicikle) 6-8 tjedana trčanje
„ Skijaška točka“
Operativno : Nakon operacije oporavak 3 mjeseca Operacija je potrebna ako ostane medijalna nestabilnost i ne može
doći do ponovne stabilizacije Tkivo se izduži, a treba ga napeti – rasiječe se, stavi se sidro i nategne
se gore
OZLJEDA LATERALNOG KOLATERALNOG LIGAMENTA
12
Varus stress …sve isto kao i kod MCL
OZLJEDE PREDNJE UKRIŽENE SVEZE (LCA)
Puna ekstenzija i unutrašnja rotacija Hiperekstenzija – koljeno se previše istegne Valgus stress
MEHANIZAM OZLJEDE BEZ KONTAKTA Obično puca proksimalno
Kako dokazati ozljedu :a) Anamneza - pacijent kaže da je koljeno pobjeglo ili ga je netko udariob) Oticanje – krv u zglobu - HEMARTROS; SINOVIJA – žućkasta
tekućina kod meniskac) Klinički pregled – testovi :
1. Lachmanov test – potkoljenicu vučemo prema gore, a natkoljenicu fiksiramo ili guramo natrag – prednja translacija potkoljenice…uvijek uspoređujemo obje noge te ako postoji razlika, ligament je puknuo
2. Prednja ladica – stražnja loža mora biti potpuno opuštena da bi se potkoljenica mogla izvući prema naprijed
3. Jerk test (budala test)
Liječenje :a) Konzervativno Jačanje stražnje lože ( biceps femoris, semitendinosus,
semimembranosus) koji guraju tibiu prema natrag (stražnja translacija potkoljenice)
Jačanje aduktora i gluteusa Jačanje kvadricepsa 2 mjeseca nakon rupture osoba se može baviti sportom ovisno o
hematomu Vježbe za opseg pokreta prva 3 dana do 60 stupnjeva, kasnije više 1.dan u punoj ekstenziji u gipsu Pacijent ne smije raditi aktivnu ekstenziju barem 3 mjeseca Nakon 3-4 tjedna sobni bicikl 3 mjeseca trčanje 6 mjeseci puna sportska aktivnost
13
Konzervativno liječenje nije dobra ako se osoba želi nastaviti baviti sportom jer postoji mogućnost ozljede drugih dijelova koljenog zgloba
Artroskopija
b) Operativno Djeca tj. adolescenti moraju na operaciju da bi očuvali meniscus jer
postoji mogućnost da koljeno u nekom periodu ponovno pobjegne, ali ovaj puta potrga i meniscus koji se onda mora izvaditi te kasnije dolazi do artroze
U sportovima gdje su nagle promjene smjera potrebna je operacija Nakon 4-6 tjedana bicikl Statičke vježbe jačanja Operacije su iste, samo su različiti transplatanti
1. Koštano tetivni transplatant Veliki rez Ide kost u kost – brže zarastanje (gore gumb, dolje
vijak)2. Tetiva semitendinozusa i gracilisa – fiksiraju se na
različite načine
15.03.2010.
OZLJEDE STRAŽNJE UKRIŽENE SVEZE (LCP)
Najsnažniji ligament u koljenu Ima najveći promjer Rijetko se ozlijedi Kod ozljede potkoljenica bježi prema natrag Hiperfleksija – sila koja djeluje na potkoljenicu tako da ju gura
sprijeda prema natrag (na motoru, prometnim nesrećama)
Subluksacija prema natrag :
1. Test stražnje ladice – potkoljenicu vučemo prema naprijed i ona se vrati u prirodni položaj prema natrag
2. Lachtat – guranje potkoljenice prema natrag
MR – 90% uspješna
Liječenje : a) Konzervativno
14
Ima šanse da zacijeli jer puca na donjem dijelu distalno Bolje je prokrvljen nego LCA Steznik s jastučićem – gura potkoljenicu prema naprijed da bi ligament
mogao zacijeliti Led, kompresija, elevacija, mirovanje Jačanje kvadricepsa – aktivna stabilnost koljena (koljeno bolje tolerira
stražnju nestabilnost, nego prednju Artroza – degenerativna promjena hrskavice (hrskavica će se prije
potrošiti)b) Operativno Operacija je potrebna ako je ozljeda LCP u kombinaciji s drugim
oštećenjem ili ako se osjeća nestabilnost
OZLJEDE MENISCUSA
Podmazuje hrskavicu – smanjenje trenja hrskavice Stabilizira koljeno Poboljšava kontakt zglobnih ploha (femur i tibia) Medijalni je manje zakrivljen, lateralni zakrivljeniji Med meniscus 4 do 8 puta češće ozljede od lateralnog jer se
može pomaknuti svega 0,5mm dok je lat pomičan 10-12mm
Zone (stanjuje se prema sredini koljena) :
Crvena (krvne žile) Miješana Bijela (nema krvnih žila)
ako pukne u crvenoj zoni, postoji mogućnost da zacijeli ili šivanje ili odstranjivanje oštećenog dijela meniska kad god je moguće trebalo bi šivati
MEHANIZMI NASTANKA OZLJEDE
vanjska rotacija stopala i potkoljenice iz fleksije u ekstenziju (koljeno prema unutra) – med.meniskunutrašnja rotacija stopala i potkoljenice iz fleksije u ekstenziju – lat.meniskkad meniscus pukne iz njega iscuri sinovijalna tekućina
15
PREGLED KOLJENA
1. Balotman patellae – otok, pritisnemo s obje strane koljena i ako ima tekućine u koljenu patella će pod pritiskom prsta potonuti (voda u kojenu)
2. Opseg pokreta (fleksija i ekstenzija) – uvijek uspoređujemo s drugom nogom; fleksija više boli kod otoka jer se tekućina nakuplja u zglobnoj čahuri
3. Pipkanje raznih mjesta na koljenu da li boli ili ne
Vastus medijalis prvi propada
Test za menisk – medijalna zglobna pukotina, pipkamo ju, ako je oštećena, boli i onda radimo test pokret kako menisk puca
ANATOMIJA RAMENOG OBRUČA
KOSTI :
Humerus Clavicula Scapula
ZGLOBOVI :
Glenohumeralni (rameni zglob) Acromioklavikularni Sternoklavikularni Skapulotorakalni
GLENOHUMERALNI
16
Najveći opseg pokreta zbog velike glave (samo 35% glave humerusa u kontaktu s glenoidom)
Fibriznohrskavični labrum glenoida povećava zonu kontakta za 75%
LIGAMENTI :
L. acromioclaviculare L. coracoclaviculare L. coracohumerale
MIŠIĆI :
Rotatorna manžeta (m.supraspinatus, m.infraspinatus, m.teres minor, m.subscapularis) – hvataju se na veliki tuberkul humerusa
M.deltoideus
BIOMEHANIKA:
Sinkronim djelovanjem mišića rotatorne manžete i deltoideusa stabilizira se zglob i omogućuju kretnje
Mišići rotatorne manžete potiskuju glavu humerusa u glenoid omogućavajući deltoideusu da podiže ruku
Bez djelovanja rotatora deltoidni mišić bi vukao humerus vertikalno prema acromionu
Transverzalna os – anteverzija (fleksija) Longitudinalna os – vanjska i unutarnja rotacija Koordinirana akcija 4 zgloba
METODE PREGLEDA
Inspekcija Palpacija (koštanih prominencija, mišića, tetiva i ligamenata koji su
dostupni palpaciji) Ispitivanje opsega pokreta (uz pomoć goniometra treba ispitati i
pasivne i aktivne kretnje i usporediti ih) Ispitivanje mišićne snage uključuje pružanje otpora pri aktivnim
kretnjama pojedinog mišića Testovi provokacije (testiranje „inpigmenta“ – testovi za prednju i
donju nestabilnost)
DIJAGNOSTIKA
RTG – iščašenje, prijelomi
17
CT – iščašenje, prijelomi, dijelom okolna tkivaMRI – kost, hrskavice, tetive, mišići, zglobna kapsula i ligamentiUZV – rupture rotatorne manžete i povezane abnormalnosti tetive bicepsaArtrografija – djelomične i potpune rupture rotatorne manžete
IŠČAŠENJE U RAMENOM OBRUČU
IŠČAŠENJE HUMERUSA
Iščašenjima pogoduju:1. Nesrazmjer zglobnih tijela (omjer površine glenoida i glave
humerusa 1:3)2. Okolna meka tkiva (tetive mišića i slaba zglobna kapsula)3. Veliki opseg pokreta u zglobu zbog čega su ligamenti
labaviji Najčešća lokalizacija iščašenja (od velikih zglobova)
MEHANIZAM NASTANKA IŠČAŠENJA :
1. Pad na ispruženu ruku (indirektna sila)2. Povlačenje ruke prema van i odostraga (indirektna sila)3. Direktna trauma ramena (pad, udarac)
VRSTE IŠČAŠENJA :
S obzirom na način nastanka postoje akutna, kronična (zastarjela) i habitualna (rekurentna)S obzirom na smjer postoje prednje (90-95%) i stražnje (5-10%)S obzirom na odnos zglobnih tijela razlikujemo luksacije i subluksacije
DIJAGNOSTIKA :
Klinička slika : bol, deformitet, nemogućnost kretnji, specifičan položaj ruke (abdukcija), „elastični otpor“ pri pokušaju potiskivanja lakta prema trupu
Radiološki : Hill-Sachs lezija, AP, transscapularna… CT i MRI u specifičnim slučajevima
TERAPIJA
1. Repozicija (akutna i habitualna iščašenja)
18
Nakon definitivno potvrđene dijagnoze Što je moguće prije Potrebna relaksacija mišića (opća
anestezija) Zahvat se mora provoditi što poštednije Hipokratova (povlačenje s nogom),
Stimsonova (s utegom), Arltova i Kocherova repozicija
2. Operacija : Akutna nereponibilna Kronična Habitualna Prateće frakture – veliki tuberkul
(>5mm), rub glenoida (>5mm)3. Imobilizacija (Dessaultov povoj) nakon repozicije u trajanju od 3
tjedna
IŠČAŠENJA KLAVIKULE
a. Akromioklavikularna (80%)b. Sternoklavikularni (20%)
AKROMIOKLAVIKULARNA LEZIJA
Česte ozljedePotrebne velike sile zbog snažnog ligamentarnog aparata između klavikule i scapule
MEHANIZAM NASTANKA
Pad na ispruženu ruku (indirektna sila)Direktna trauma AC zglobaDolazi do oštećenja akromioklavikularnog i korakoklavikularnog ligamenta
VRSTE IŠČAŠENJA
S obzirom na opseg oštećenja lig. aparata razlikujemo 3 stupnja : Tossi I : distorzija zgloba s distenzijom ligamenata bez
dislokacije zglobnih tijela Tossi II : ruptura zglobne čahure, a korakoklavikularni
ligament ostaje očuvan ili manjim dijelom rupturiran
19
Tossi III : ruptura oba ligamenta uz dislokaciju zglobnih tijela – potrebna operacija
DIJAGNOSTIKA
KLINIČKA SLIKA : bol, deformitet fenomen glasovirske tipke (Tossi III), redukcija kretnji
RTG : standardne (AP i lateralne) – komparativne snimke oba ramena pod opterećenjem
TERAPIJA
Tossi I – nije potrebna imobilizacijaTossi IITossi III - operativno
STERNOKLAVIKULARNA IŠČAŠENJA
MEHANIZAM OZLJEDE Djelovanje indirektne sile na vrh ramena Najčešća je prednja koja se pregledom i palpacijom lako dijagnosticira Mnogo rjeđa je retrosternalna – pritisak klavikule na dušnik i okolne
krvne žile i n.recurrens
DIJAGNOSTIKA Bol, deformitet, smanjena pokretljivost RTG – slojevite slike CT – zbog specifične anatomije
TERAPIJA1) konzervativno – imobilizacija (Dessaultovim povojem) 3-4 tjedna2) operativno
PRIJELOMI
1. prijelomi klavikule – pad na ispruženu ruku2. prijelomi proksimalnog dijela humerusa – kod starijih ljudi3. prijelomi skapule – jako rijetko
20
20% svih prijeloma kod sportaša, 50% svih prijeloma ramenog obručaKod borilačkih sportova, kontakt sportovi
MEHANIZAM Pad ili udarac 94%, indirektna sila 6%
PRIJELOMI KLAVIKULE
DIJAGNOSTIKA Bol, deformitet, fenomen krepitacije (škripanje na mjestu puknuća) Dobro i brzo zacjeljivanje RTG – standardne AP slike, kose snimke 45%
LIJEČENJE Konzervativno 90% slučajeva „osmica“ zavoj 3-5 tjedana Neurovaskularni status Operativno – fiksacija
ANATOMIJA GORNJEG NOŽNOG ZGLOBA
Tibia, fibula, talus Čvrstoća – ligamenti :
Deltoidni ligamentPrednji tibiofibularni ligament – sindesmozaStražnji tibiofibularni ligament
Deltoidni ligament – s unutrašnje strane 10% slučajeva Patelarno – prednji i stražnji tibiofibularni ligament, kalkaneofibularni
ligament
POKRETI : Plantarna fleksija Dorzalna fleksija Inverzija Everzija
MEHANIZMI OZLJEDA1. Istegnuće
21
2. Djelomična ruptura3. Potpuna ruptura – pucanje čahure (osim lligamenata
strada i zglobna čahura)
DISTORZIJA Otok zgloba Hematom Bol
LIJEČENJE RUPTURA Vazokonstrikcija, analgezija (smanjenje boli) 10-15min Led, kompresija, elevacija, mirovanje Kompresija je najvažnija jer ne dozvoljava istjecanje krvi koja ulazi u
zglob gdje se stvara tlak koji uzrokuje vazokonstrikciju – ali treba ju napraviti prije nego dođe do otoka
U velikoj većini konzervativno liječenje Imobilizacija – longete (7 dana- prekratko), gips Bez imobilizacije – terapija Kod djece imobilizacija 3 tjedna
TERAPIJA :
Konzervativno: Kompresija, micanje otoka, grijanje, heparinske masti, drenaža Bicikl Propriocepcija Vježbe jačanja muskulature potkoljenice (gume) Trčanje nakon 2-3 tjedna Puna aktivnost Tako dobivamo pasivno nestabilan, izdužen ligament Aktivna stabilizacija
Operativno : Na suprotnoj strani od puknuća lupi kost o kost – oštećena hrskavica
(osteohorolezija) Prednji sraz – hipertrofija čahuRA Prijelomi maleola – operativna fiksacija Najbolje operirati unutar 6-8 sati
KUK I NATKOLJENICA
22
Zljeda zdjelice i kuka 0,5 do 9% sportskih ozljedaOzljeda natkoljenice 2-10%
OZLJEDE GLAVE
MEHANIZAM NASTANKA Od ubrzanja Od rotacije Od impresije (ulegnuta lubanja)
OBLICI OZLJEDA Potres mozga (commotio cerebri) Kontuzija mozga Krvarenje u šupljinu lubanje
POTRES MOZGA (COMMOTIO CEREBRI)Funkcionalni poremećaj – ne postoji promjenaPoremećaj svijesti – makar na 1 sekunduRetrogradna amnezija – ne sjeća se bliske prošlostiCirkulacijski poremećajVrtoglavicaMučnina i povraćanjeKoliko je trajao gubitak svijesti toliko je jak potres mozga10 dana izbjegavati udarce u glavu
INTRAKRANIJALNO KRVARENJEEpiduralno – između kosti i moždane ovojniceSubduralno – između moždane ovojnice i mozgaIntracerebralno – krvarenje u mozgu
SIMPTOMI: Akutno (24h) Subakutno (1tjedan) Kronična
23
OZLJEDE OKAKontuzijePerforacijske ozljede – prst u oko
OZLJEDE UHAOthematom – hrvanjeBarotraumatska oštećenja – ronjenje
OZLJEDE GRUDNOG KOŠAKontuzijePrijelomi rebaraOzljede srcaOzljede aorteOzljede pluća
OZLJEDE I OŠTEĆENJA NASTALE KAO POSLJEDICA TOPLINSKOG DJELOVANJA I ZRAČENJA
OPEKOTINE : I stupanj
Sunce Zahvaća kožu (epidermis) Crvenilo Bolna površina Cijeli 2 do 5 dana
II stupanj Vruća tekućina Kipuća tekućina
III stupanj Plamen
24
12.04.2010.
PREHRANA SPORTAŠA
VRSTE NUTRIJENATA
Ugljikohidrati Masti Bjelančevine Vitamini Minerali Voda
Apsorpcija počinje tek u tankom crijevu 1 kcal = 4,19kJ 1 litra O2 troši 5 kal
Dnevni utrošak energije : 60-70% metabolizam u mirovanju 10% termički utrošak (utrošak na probavu) 15-30% tjelesna aktivnost uglavnom za rekreativce
Utrošak u sportu ovisi o trajanju, intenzitetu i učestalosti Biciklizam, maraton, skijaško trčanje, triatlon Tenis – unos energije : 4500kcal M, 2800 kcal Ž
Ugljikohidrati – najvažniji, ali ne daju najviše energije (1g –-- 4kcal)Masti ( 1g --- 9kcal)Bjelančevine (1g --- 4kcal)Alkohol (1g --- 7 ili više kcal)
Prosječno u populaciji
Pravilna prehrana
Sportaši (aerobno)
Ugljikohidrati 48% 45-60% 55-70%Masti 37% 25-30% 15-20%bjelančevine 15% 10-15% 10-15%
25
UGLJIKOHIDRATI Monosaharidi
jednostavni šećeri glukoza, fruktoza, galaktoza
oligosaharidi najpoznatiji disaharidi laktoza (glukoza+galaktoza), saharoza – šećer (glukoza+fruktoza),
maltoza – mlijeko (glukoza+glukoza)
polisaharidi – biljni škrob : amiloza, amilopektin vlakna : topljiva u vodi i netopljiva u vodi
GLIKOGEN – ne unosimo, nego ga stvaramo od glukoze u tijelu izvori : žitarice, voće, povrće, mlijeko, slatkiši
PROBAVA usta – ptijalin u slini tanko crijevo – alfa amilaza prvo se razgrađuju monosaharidi jer se samo oni apsorbiraju 80% ugljikohidrata čini glukoza
ULOGE : Glavni izvor energije, posebno u tjelesnim aktivnostima visokog
intenziteta Glukoza – centralni živčani sustav (mozak) Kada se iscrpe zalihe ugljikohidrata, bjelančevine se konvertiraju
u glukozu procesom glukoneogeneze. Na taj način ugljikohidrati štede bjelančevine koje su bitne za hipertrofiju mišića
GLIKEMIČKI INDEKS Govori o apsorpciji ugljikohidrata Koncentracija glukoze u krvi nakon ingestijski ispitivane hrane u
odnosu na glukozu i kruh Referentna vrijednost 100
Visoki GI >70 Povećavaju nivo glukoze u krvi – brzo
26
Mliječni proizvodi, riba i meso
Povrće i voće
Povećanje koncentracije inzulilna u krvi Kada je unos veći od potrošnje deponiraju se kao masti
Niski GI <55 (srednji GI 55-70) Sporiji porast glukoze u krvi Postupno povećavaju razinu glukoze u krvi Imaju manji utjecaj na stvaranje lipida
Visoka GI : lubenica, suhe smokve, banane, grožđice, marelice, kivi, krumpir 70-80(GL 14-22) – ostalo povrće niski GItjestenina 50-60, pizza 80 (GL20), raženi kruh 40-50 (GL5)
Fruktoza 12 2 Laktoza 46 5 Saharoza 70 7 Glukoza 100 10 Maltoza 106 11
Coca cola 58 15 Fanta 68 23 Iso-sport 70 13 Jabuka 40 12 Borovnica 52-68 16-24 Naranča 50 13
Preporučeni unos 45-60% ukupnog kal unosa svih sportaša Aerobni 70% Potrebno 6-10 g/kg tjelesne težine dnevno za sportaše
MASTI (LIPIDI) Oko 3 sata prije aktivnosti Ugljikohidrati 3-5g/kg TM 150-300g ukupno Masti i proteini se probavljaju relativno sporo Ugljikohidrati u tekućem ili čvrstom obliku Inzulin pomaže u spremanju glukoze u mišiće pa ako pojedemo nešto s
visokim GI to odvlači glukozu iz krvi pa dolazi do hipoglikemije (reaktivna)
Tijekom aktivnosti – ugljikohidrati visokog GI – ništa drugo
27
Nakon aktivnosti – ugljikohidrati da bi se glikogenski depoi napunili ; unutar 1-2h pojesti ugljikohidrate srednjeg ili visokog GI
Proteini – oporavak mišića
Magnezij, kalcij, željezo, svi vitamini
SINDROMI PRENAPREZANJA
Ponavljana trauma koja nadvladava sposobnost reparacije tkiva i to bilo da je riječ o tetivama, kostima, hrskavicama ili burzi (omogućavaju bolju kliznost tetiva uz kosti)30-50% svih sportskih ozljedaUzrok boli – prije se mislilo da se radi o upali kao posljedici oštećenja tkivaTendinoza – bol od oštećenja tkiva bez upalnog procesa
Bol zbog upale Mehanički diskontinuitet kolagenih vlakana Bol zbog biokemijske iritacije
TENDINOZA Degeneracija i poremećen poredak kolagenih vlakana Povećana vaskularizacija Razmekšanje te promjena boje tetive Vlakna kolagena tanja Krvne žile okomite na vlakna kolagena Znakovi upale rijetki (parcijalna ruptura)
Patelarna tetiva Razmekšanje Mukoidna degeneracija Promjena boje u žuto smeđu
Teniski lakat Poremećaj kolagenih vlakana Povećan broj stanica (miofibroblasti) Neovaskularizacija
Rotatorna manžeta- Fibrokartilaginozna metaplazija- Mukoidna degeneracija- Depoziti kalcija
28
Tendinoza :Mukoidna degeneracija
hipoehogena pojačani zona (UZ) signal (MR)
UZROCI SINDROMA PRENAPREZANJA
UNUTRAŠNJI ČIMBENICI Anatomska odstupanja Mišićno tetivna neravnoteža Smanjena fleksibilnost Nestabilnost zgloba Dob Tjelesna težina
VANJSKI ČIMBENICI Pogreške u treningu ( naglo povećanje intenziteta treninga,
ekstenzitet treninga, čučnjevi, trčanje uz i niz brdo…) Podloga (što je tvrđa, veći je stres za tijelo i veća mogućnost ozljede) Sportska obuća (danas smanjuje ozljede ahilove tetive zbog povišenja
petnog dijela – smanjenje napetosti tetive)
PODJELA SINDROMA PRENAPREZANJA NA STADIJE PREMA POJAVI BOLI
1. Pojava boli nakon aktivnosti (neće se javiti liječniku)2. Pojava boli na početku i nakon sportske aktivnosti
(neće se javiti liječniku)3. Pojava boli tijekom sportske aktivnosti (ide na pregled)4. Pojava boli tijekom normalnih dnevnih aktivnosti
DIJAGNOSTIKA Klinička dijagnostika (najbolja) Radiološka dijagnostika (samo kod supraspinatusa – kalcifikat) CT (isto kosti)
29
Scintigrafija (za prijelome zamora tj. stres frakture – u krv se daju radioaktivni tehnicij i galij te se na RTG-u gleda gdje se nakupljaju – stres reakcija, nema prave frakture)
UZV MR
LIJEČENJE Konzervativno :
Mirovanje Vježbe istezanja Ekscentrične kontrakcije mišića Kortikosteroidi Zamjenske sportske aktivnosti (plivanje, bicikl)
Ekscentrične vježbe Nova oštećenja koja stimuliraju upalu Oštećenje živčanih vlakana – denervacija Stimulira reparaciju kolagena
Kortikosteroidi Smanjenje bolova Nepoznat mehanizam (krvarenje, promjena kemijskog sastava
matriksa) Uvijek lokalna primjena
Kirurško liječenje „debridment“ tetive (čišćenje tetive) Longitudinalna tenotomija
TENISKI LAKAT Lateralni epikondil Ekstenzor carpi radialis brevis (tetiva koja ispruža ruku) Prvenstveno industrijski radnici (90%), daktilografi, muzičari,
kompjuteraši(miš) 10% sportaši tenisači (nepravilno izvođenje backhand udarca,
tvrdoća reketa, neodgovarajući hvat-prekratka drška) Više rekreativni tenisači
Klinička slika1. Bol na epikondilu2. Ispružanje šake protiv otpora3. Guranje prsta protiv otpora
30
Terapija Konzervativno
Izbjegavanje tenisa Bicikl, plivanje Igrati samo forehand kad manje boli Ekscentrične kontrakcije Kortikosteroidi Ortoza (steznik) ispod lakta Vježbe istezanja pa jačanja
Operativno Tetiva se prereže na hvatištu Otpuštanje i čišćenje tetive i prišije se natrag
ROTATORNA MANŽETA Sindrom sraza u ramenu U sportovima gdje ima puno abdukcije (tenis smeč, odbojka…)
Prvenstveno fizikalna terapija : Vježbe jačanja i istezanja muskulature rotatorne manžete Ne vježbati s velikim težinama, nego s gumama i laganim
bučicama Protiv otpora – unutarnja rotacija, vanjska rotacija, abdukcija,
povlačenja prema unutra Supraspinatus – abdukcija Infraspinatus – vanjska rotacija Teres minor – depresija, vanjska rotacija Spells SIT Subscapularis – unutrašnja rotacija
Testovi : Yergason test 1 – kod tendinitisa biceps brachii Yergason test 2 – kod tendinitisa biceps brachii Speed's test Drop arm test – supraspinatus
MR UZV
Ako nakon toga nema poboljšanja, onda rješavamo operativno
31
SKAKAČKO KOLJENOBol na vršku 70%Bol na tuberozitas tibie 20%Bol na proksimalnom dijelu patelle
Ekscentrične vježbe jačanja kvadricepsa Vježbe istezanja kvadricepsa Steznici Bez skokova, doskoka
AHILOVA TETIVA Hvata se na calcaneus Iznad hvatišta 5.stupanj ozljede – pucanje tetive 1 do 2 cm od hvatišta (između
35. i 40. godine)
Liječenje : Povišenje pete Istezanje Ekscentrične vježbe Kortikosteroidi NE!!! Mirovanje Bicikl
STRES FAKTURE (PRIJELOMI ZAMORA)
Izgradnja i razgradnja kostiju istovremeno Osteoblasti Najčešća lokalizacija :
1. Tibia2. Fibula3. Metatarzalne (III, IV, V)
Liječenje :1. Tibia : potkoljenica trkača, periostitis – cijela dužina potkoljenice
scintigrafija(i
32
Mirovanje 8 tjedana do 1 god
2. Fibula : mirovanje ostaje poz na
3. Metatarzalne : mjestu frakture III i IV - imobilizacija 4 tjedna (da li se stvara galus) V - operativni zahvat
4. Navikularna : 8 tjedana imobilizacije, 4 tjedna rasterećenje na štakama
AVULSIONA FRAKTURA Kada tetiva otkine komad kosti Najčešća burza u laktu
26.04.2010.
PRIJELOMI KOSTIJU
Prijelom ili fraktura – ozljeda koja prekida tijek kosti, najčešće nastaje nakon traume
Podjela prema nastanku :1) Traumatski2) Spontani
Spontani prijelom Zbog povećane lomljivosti kostiju uzrokovane bolestima kao što su :
Koštani tumori Metastaze Osteoporoza Osteomijelitis – bakterijska upala kostiju
Traumatski prijelom Nastaje djelovanjem snažne mehaničke sile na zdravu kost
PRIJELOM ZAMORA Lom kosti, obično malih kostiju, koji nastaje zbog djelovanja
ponavljanih ili dugotrajnih vanjskih sila na kost
33
OTVORENI PRIJELOM Ozljeda kod koje je prekinut tijek kože ili sluznice iznad kosti
zbog pomicanja ulomaka kosti
ZATVORENI PRIJELOM Onaj kod kojeg je cjelovitost kože očuvana
PRIJELOM DIJELIMO NA :1. Kompletni - kost je puknuta cijelom dužinom ili širinom2. Inkompletni – prijelom kod kojeg postoje samo napukline kostiju
PREMA OBLIKU1) Linearni prijelom – poprečni ili kosi2) Kominutivni prijelom – postoji veći broj ulomaka3) Prijelom s defektom – kad se otrgne dio kosti, najčešće zbog strijelne
ozljede4) Prijelom zelene grančice (green stick) – tijek kosti je samo djelomično
prekinut
OSOBITOSTI PRIJELOMA KOD DJECE Avulzioni prijelomi – kada tetiva povuče dio kosti na svom hvatištu Prijelom kroz zonu rasta – iznad epifizne zone rasta Prijelom zelene grančice
Nesigurni znaci prijeloma :BolOtokHematomGubitak funkcije
Sigurni znaci prijeloma :Deformacija dijela tijelaVidljivi ulomakRTG snimakKrepitacija
Što se ne smije raditi kod prijeloma kosti :Ne smije se pomicati bolesnika dok se potpuno ne imobilizira ozljeđeni dio tijela
34
Ne pomicati bolesnika kod kojeg se sumnja na ozljedu kralježnice
Prva pomoć :Imobilizirati ozlijeđeni dio (dva susjedna zgloba)Provjeriti cirkulaciju
Liječenje :
Konzervativno - Repozicija- Imobilizacija
Operativno- Anatomska repozicija- Unutarnja fiksacija- Vanjska fiksacija
Komplikacije :Cijeljenje u krivom položajuOdgođeno cijeljenjePseudoartroza – krivi položajOsteomijelitis – bakterija dođe na kost
DOPINGS1 ANABOLICI
1) Anabolički androgeni steroidi : egzogeni i endogeni2) Ostali anabolici
S2 HORMONI Eritropoetin Hormon rasta Gonadotropini Inzulin
S3 BETA AGONISTI Beta blokatori (smanjuju frekvenciju srca – streljaštvo, skakači u
vis)
35
S4 SREDSTVA S ANTIESTROGENOM AKTIVNOSTI Inhibitori …
S5 DIURETICI – zbog skrivanja anabolika
S6 STIMULANSI Amfetamin Efedrin
S7 NARKOTICI - da bi se isključio loš primjer mladima Heroin Morfij
S8 KANABIS
S9 GLUKOKORTIKOSTEROIDI
ANABOLICI
Povećanje razine testosterona Mišićni rast Smanjenje postotka masti Skraćenje oporavka od ozljeda
Loše djeluje na : Jetru Muški spolni sustav Ženski spolni sustav Kardiovaskularni sustav Psihološki efekti
Jetra : Povišenje transaminaza Benigni i maligni tumori
Muški spolni sustav : Povećanje testosterona Hipogonadizam – smanjivanje spolnih žlijezda Oligospermija i azospermija Ginekomastija Agresivnost
36
Povećana želja za seksom
Ženski spolni sustav : Inhibicija ovulacije Iregularni menstruacijski ciklus Hipertrofični klitoris Akne Gubitak kose Atrofija grudi Smrt fetusa
Kardiovaskularni sistem : Lipoproteini u serumu Porast kolesterola Hipotrofija lijevog ventrikula
Psihološki efekt : Agresivnost Želja za seksom Euforija Smetnje srca Halucinacije Paranoja
HORMON RASTA
Razvoj i rast kosti Sinteza kolagena Povećani broj eritrocita Smanjenje postotka masti Poboljšana srčana funkcija
Nuspojave : Akromegalija Rast kosti (u širinu) – glave, šake, stopala Povećanje usana, nosa, jezika
ERITROPOETIN Najviše u sportovima izdržljivosti Stimulacija produkcije eritrocita
37
Luči se u nadbubrežnoj žlijezdi
Nuspojave : Hematokrit – pretjerana gustoća krvi, sporije teče i može doći do smrti
UZIMANJE VEĆE KOLIČINE VODE (I EVENTUALNO MINERALA) TIJEKOM TRENINGA ILI NATJECANJA
Ravnoteža vode u mirovanju :- Izlučivanje pomoću mokraće- Isparavanje kroz kožu bez znojenja i kroz disanje- Znojenje- Kroz stolicu
Dobivamo :- Unos pomoću tekućine- Hrane (voće, povrće, juhe…)- Proizvodnja vode u samom organizmu razlaganjem glukoze i masti
Ravnoteža vode tijekom opterećenja :- Povećanjem metabolizma dolazi do povećanog stvaranja vode u
organizmu- Smanjen protok krvi kroz bubrege uzrokuje smanjeno stvaranje urina
te smanjen gubitak tekućine
Ravnoteža elektrolita tijekom opterećenja :- Gubitak vode znojenjem dovodi do poremećaja balansa elektrolita- Na i Cl se najviše gube znojenjem- Veći gubitak vode od elektrolita
Dehidracija :- Smanjenje ukupne količine vode u tijelu- Povećava frekvenciju srca i osjećaj napora- Jer se smanjuje količina plazme u krvi
Dehidracija i sportska sposobnost :- Smanjuje aerobni kapacitet i kognitivne funkcije, osobito na vrućini
(kritički deficit tekućine za većinu je >2%TT
38
- Ne smanjuje anaerobnu sposobnost ili mišićnu snagu
Potrebe za tekućinom tijekom aktivnosti :- Vrlo velike individualne razlike- Uglavnm zbog gubitka znojenjem (netko se znoji više, netko manje)
Egzogeni faktori :- Intenzitet i trajanje aktivnosti- Uvjeti okoliša- Odjeća (vrući i vlažni uvjeti)
Endogeni faktori :- Tjelesna masa- Genetska predispozicija- Metabolička efikasnost- Aklimatizacija na vrućinu
Poticanje unosa tekućine :- Hladna pića- Ugljikohidratni napitci- Natrij- Razni okusi
Potrebe za ugljikohidratima tijekom aktivnosti :- Unos ugljikohidrata može pomoći održavanju potrebnog intenziteta
koje traju više od 1 sat- Potrebe : minimum 30-60g/h = 0,5 – 1l
6% ugljikohidratnog elektrolitnog napitka
Uzimanje ugljikohidrata i vode :- Glukoza i voda utječu međusobno na apsorpciju
Brzina pražnjenja želuca ovisi o :- Volumen uzete tekućine - Energetski sadržaj- Osmolalnost- Intenzitet aktivnosti- pH tekućine (oko 7,4)- razina hidracije organizma
Sastav sportskog napitka :- ugljikohidrati 4-8% : mješavina šećera – glukoza, fruktoza,
maltodekstrina- natrij 20-50mmol/l- okus
39
MJERA GRANIČNE VRIJEDNOSTIUkupna tjelesna tekućina < 2%
Osmolalnost plazme < 290 OsmolSpecifična težina mokraće < 1,020 g/ml
Osmolalnost mokraće < 700 m OsmolTjelesna masa < 1%
- urin koji je taman i ima ga malo znači dehidraciju
Preporuke : - vagati se prije i nakon aktivnosti tijekom cijele sezone – gubitak
tekućine znojem – pokušati nadoknaditi barem 80%
TEKUĆINA PRIJE AKTIVNOSTI5-7 ml/kg 3-4 sata prije aktivnostiKonzumirati pića s natrijem (20-50mmol/l) ili slaniju hranu – vezano za zadržavanje tekućine
TEKUĆINA TIJEKOM AKTIVNOSTI Ovisi o trajanju aktivnosti, znojenju 400-800 ml/h (masa, intenzitet, ambijent) Često su potrebni i unosi > 800 ml/h da bi spriječili
dehidraciju
NADOKNADA TEKUĆINE TIJEKOM AKTIVNOSTI 150-200 ml svakih 15min tijekom aktivnosti
TEKUĆINA NAKON AKTIVNOSTI Konzumirati pića s natrijem (2-5 mmol/l) ili slaniju hranu Bolje nadoknaditi tekućinu postepeno, nego odjednom Ako je potreban brzi oporavak 1,5 l tekućine za svaki izgubljeni
kilogram Suzdržavati se od alkohola (alkohol potiče diurezu)
40
Kofein čini se ne potiče diurezu Alkohol nakon aktivnosti povećava izlučivanje mokraće i
usporava oporavak Kronično uzimanje kofeina nema utjecaja na balans
OBROK PRIJE NATJECANJA Idealni obrok osigurava dovoljno ugljikohidrata, optimalnu količinu
tekućine Sportaš ga dobro podnosi Lako probavljiv
03.05.2010.
SPORTSKO SRCE
SEPTUM je dio miokarda pod velikim pritiskom MIOKARD značajno pod utjecajem treninga PAPILARNI MIŠIĆI – dio koji drži mišićno tkivo (kao padobrani) – neke
promjene AORTA pod velikim pritiskom, jako značajna u sportskim aktivnostima ANEURIZMA AORTE – kad pukne SMRT KORONARNE ARTERIJE provode krv, osiguravaju O2, hormone i
hranjive tvari srcu, kod mladih su rijetko začepljene, uglavnom ako imaju povećanje lipida – nasljedno
INFARKT MIOKARDA – taj dio srca ostane bez krvi, često kod starijih u rekreativnom sportu
Ako se koronarna arterija začepi najveći je problem poremećaj električne aktivnosti – promjena ritma srca
Da bi se srce pravilno kontrahiralo treba imati dobar dotok krvi i dobar rad provodnog sustava srca
BLOK DESNE GRANE :- impuls se sporije širi po desnoj strani snopa, normalni nalaz kod
sportskog srca – veće srce
BLOK LIJEVE GRANE :- nije dobar nalaz- patološki
41
sportsko srce nastaje kao fiziološka adaptacija na pojačana tjelesna opterećenja, odnosno treningvolumen srca kod sportaša veći je što je aerobni napor kod nekog sporta jačiposebno se zadebljava lijevi ventrikul
Kratkotrajni rad 5-10min aerobnog tipa umjerenog intenziteta
veći porast udarnog volumena (UV), kod sportaša FS niža Astrandov test MVS se stabilizira unutar prve dvije minute što je posljedica porasta
FS i UV, a kod dobro utreniranih i unutar jedne minute UV raste zbog povećanog venskog povrata koji povećava ventrikularni
volumen na kraju dijastole, rasteže se miokard i dolazi do jače kontrakcije
Porast volumena na kraju dijastole Smanjuje se volumen na kraju sistole Kontrakcija je pojačana i zbog aktivacije simpatikusa UV više raste kod treniranih, nego kod netreniranih FS raste odmah na početku zbog smanjivanja tonusa parasimpatikusa RR sistolički u opterećenju raste linearno s povećanjem opterećenja
(>220 mmHg) dok dijastolički ostaje relativno konstantan ( ne bi smio značajno rasti)
Simpatikus širi žile u mišićima, a sužava u svim ostalim dijelovima tijela
NAJVEĆA SPORTSKA SRCA KOD SPORTAŠA U SPORTOVIMA IZDRŽLJIVOSTI
1. skijaši trkači i biciklisti preko 1100 ml2. plivači, kanuisti, hrvači i dugoprugaši s oko 1000 ml3. veslači i nogometaši oko 900 ml4. sprinteri i gimnastičari oko 800 ml5. golf ispod 500 ml
ŽENE :1. biciklizam2. veslanje3. vaterpolo4. tenis5. atletika6. ...
42
DEBLJINA STIJENKE LV U 736M I 600Ž ELITNIH SPORTAŠA I SPORTAŠICA
- žene vrlo rijetko iznad 10mm- muškarci 10 mm i više- gornja granica 12-13 mm
Sportovi kod kojih su opterećenja kratka i intenzivna neće dovesti do značajnijeg povećanja srca (dizanje utegam, sprint, bacačke i skakačke atletske discipline!
Zašto?
- Oksidacijom glukoze i masti dobivamo energiju za dugotrajne aktivnosti ispod anaerobnog praga
- To ovisi između ostalog i o MVS tj. o količini krvi koju srce može izbaciti u krvotok u minuti, a time i dostaviti kisik i energente do mišića
- Kod anaerobnih aktivnosti, aktivnost < 2 min, veliki intenzitet, energija iz ATP-a, KP-a i anaerobne glikolize
ANGINA PEKTORIS – nitroglicerin se stavlja pod jezik jer se tako najbolje apsorbira, širi krvne žile
SRCE KOD SPORTAŠA Debljina stijenke raste Volumen srca se povećava Mišićna vlakna miokarda hipertrofiraju Raste UV i MVS FS manja nego kod netreniranih zbog vagalnog tonusa i većeg
udarnog volumena
U mirovanju MVS 5l krvi U zadnjih 10 godina u Europi na sportskim terenima je iznenada umrlo
više od 2200 sportaša u dobi od 17 do 35 godina
43
99% dijagnoza bila je HIPERTROFIČNA KARDIOMIOPATIJA ili IZNENADNA SMRT SPORTAŠA – povećanje debljine stijenke srca
SPORTSKO SRCE vs. PATOLOŠKA HIPERTROFIJA- kritične vrijednosti debljine stijenke LV :
12 mm tzv. siva zona 13 – 15 mm
- npr. od 1000 talijanskih sportaša samo 2% iznad 12 mm (veslanje i biciklizam)
- mnogo češće kos muških
PATOFIZIOLOGIJAZašto je debljina stijenke problem?
Promjene u provodljivosti impulsaIshemija (nedovoljna opskrbljenost krvlju)Prohodnost malih krvnih žila
FAKTORI RIZIKA1. Nesvjestica u tijeku aktivnosti2. aritmije, palpitacije (leptiri u prsima, probadanje)3. obiteljska anamneza4. dob muški iznad 40 i žene iznad 50 prema ACMS obavezno testiranje
prije uključivanja u tjelesnu aktivnost
DIJAGNOSTIKA1. vrtoglavice i nesvjestice2. povećan LV na EKG-u3. šum na srcu
BETHESDA KONVENCIJA Pregled kardiologa EKG UZV srca
Npr. 1000 pregledanih 100 pozitivno (patološko povećanje) iznenadna smrt (1%)Kod ostalih 9900 ukupno 4 slučaja iznenadne smrti (0,05%)
OSOBITOSTI EKG-a KOD SPORTAŠA
- veći raspon „normalnog“- sinus bradikardija (smanjena FS zbog prevladavanja parasimpatikusa
tzv. vagalni tonus) - česti blok desne grane zbog hipertrofije miokarda
44
- prisutne aritmije : sinus bradikardija i sinus aritmija te respiratorna aritmija (fiziološki)
- ponekad i ostale aritmije kao npr. ekstrasistole raznog porijekla (bitno da nestaju pri opterećenju na stres EKG-u)
- R zubac + S zubac > 35 mm u odvodu V1 i V2 na EKG
UČESTALOST NEKIH ABNORMALNOSTI NA EKG-u SPORTAŠA
Sinus bradikardija (do 91%) čak i ispod 50/min Sinus aritmija AV blok 1. i 2. stupnja (10-33%) Hipertrofija lijevog ventrikula (čak do 76%) Inkompletni blok desne grane (do 51%) i QRS širina između 0,10 –
0,12 s Rana repolarizacija – blaga ST segment elevacija Negativni T-val rijeđe Prematurne atrijske ventrikularne... Dugački QT interval (>0,44 s) Hipertrofična kardiomiopatija Aritmogena kardiomiopatija desnog ventrikula
Sportsko srce KardiomiopatijaLV debljina < 13 mm > 15 mm
LV dijametar na kraju dijastole
< 60 mm > 70 mm
Dijastolička funkcija Normalna AbnormalnaHipertrofija septuma Simetrična Asimetrična Obiteljska anamneza Nema Moguća
Odgovor RR-a na opterećenje
Normalan Mogući smanjeni sistolički odgovor
Nakon prestanka treninga Povlačenje hipertrofije
Ostaje hipertrofija
RONJENJE
45
- Tlak pod vodom veći nego na površini- Porastom tlaka dolazi do smanjenja volumena plina (Boylov zakon)- Uron – vanjski tlak raste i dolazi do kompresije zraka u tijelu- Izron – zrak udahnut u dubini se širi, ako zadržimo dah prilikom izrona
dolazi do širenja pluća i pneumotoraksa- Barotrauma – ozljede tkiva zbog promjene tlaka- Trovanje plinovima CO, O2, CO2- Dekompresijska bolest – N2 u obliku mjehura u krvnim žilama
KARDIOVASKULARNI SUSTAV- Smanjena sposobnost- Volumen plazme se poveća- Frekvencija srca snižena- Pri zadanom opterećenju FS je niža
RONJENJE NA DAH
- Porast CO2 djeluje na centar za disanje- Dubina ronjenja određena omjerom TVK : RV- Osobe s većim TLV : RV mogu dublje roniti
URON - hiperventilacija- Parcijalni tlak O2 raste, a hiperventilacijom još više raste, a raste
i parcijalni tlak CO2
IZRON- pO2 se smanjuje, ali pCO2 još uvijek raste i djeluje na dišni
sustav, podražaj je toliko jak da tjera ronioca da udahne – nesvjestica i utapanje
PNEUMOTORAKS- pucanje pluća tj. propuštaju zrak u grudni koš kod naglog izrona zbog
porasta volumena pluća
46
DEKOMPRESIJSKA BOLEST (KESONOVA BOLEST)- zbog naglog izrona- bolovi u zglobovima izazvani embolijom u kapilarama- mjehuri dušika u krvnim žilama- barokomora ili ponovni uron- prevencija – korištenje kompjutera i dekompresijske karte- ne mora biti na velikoj dubini, već i na maloj duže vrijeme
Kod urona se dušik pretvara u tekuće stanje, kod naglog izrona dolazi do pada tlaka i dušik se iz tekućeg pretvara u plinovito stanje i doazi u krvotok u obliku mjehurića. Ako dođe u kapilare manji mjehurići izazivaju trnce i neke smetnje, a ako je mjehurić veći, može doći u žile u mozgu i izazvati moždani udar
Liječenje :- dekompresijska komora ili ponovni uron
TROVANJE KISIKOM- pO2 iznad 318 mmHg- smetnje vida, ubrzano i plitko disanje i konvulzije- tkivo nije sposobno odstraniti O2 iz hemoglobina- hemoglobin ne može odstraniti CO2- visoki pO2 uzrokuje vazokonstrikciju cerebralnih krvnih žila
DEKOMPRESIJA TIJEKOM RONJENJA- što duže pod vodom potrebna dekompresija- s dužinom ronjenja smanjuje se dubina s kojom moramo raditi
dekompresiju
NARKOZA DUŠIKOM- dušik kao anestetik- slično intoksikaciji alkoholom- dubina pogoršava stanje- pijanstvo dubina
OZLJEDE PRI SKIJANJU
47
UZROCI :
Unutrašnji čimbenici- umor- znanje skijanja
Vanjski čimbenici - kvaliteta snijega- teren- uvjeti- skijaška oprema
MEHANIZMI OZLJEDA PRI SKIJANJU- indirektna trauma u 80% slučajeva – skije- direktna trauma
TIPIČNE SKIJAŠKE OZLJEDE- skijaška točka – ozljeda MCL- skijaška fraktura- skijaški palac- 30-40% ozljeda koljena- Najviše ozljeda LCA (prednji križni)
PREVENCIJA OZLJEDA1. Osobna2. Terenska3. Oprema
1. OSOBNA- Kondicija- Tehnika- Priprema
2. TERENSKA- Obrada terena- Zaštita opasnih mjesta- Regulacija prometa
Treba znati pravila
48
3. OPREMA- Skije i vezovi- Štapovi- Cipele- Zaštita glave- Ostala oprema
KRITERIJI ZA NAMJEŠTANJE SKIJAŠKIH VEZOVA1. Težina2. Skijaško znanje3. Dob (djeca, osteoporoza)
RANE 24.02.2010. vježbe
Prekid kontinuiteta kože
1. rane ravnih rubova - oštri predmet (žilet, nož), ima ravne rubove
2. ubodne rane – zadane šiljatim predmetom (čavao, nož) veće dubine, mali ulazni otvor
3. razderotine – posljedica trenja kože i podloge, neravni rubovi, velika površina, ne kravri jako
4. lacero kontuzne rane – boks kad pukne arkada, gdje je koža blizu kosti, nema puno potkožnog tkiva, dolazi do pucanja na koži, najčešće na glavi, šakama i na drugim sličnim mjestima
5. ugrizne rane – npr. zamah ruke udarac u zube ili s bilo kojim drugim dijelom tijela u zube, primarno inficirana rana jer je usna šupljina puna bakterija
6. rane vatrenim oružjem (primarno inficirana rana)
49
OSNOVNE KOMPLIKACIJE
Infekcija i krvarenje
KRVARENJE- Vensko, arterijsko i kapilarno (najčešće)
1. venska – malo tamnija krv, na vratu i ručnom zglobu najopasnije jer je najbliže koži
2. arterijska – malo svjetlija, štrca, najopasnije3. kapilarno – nema štrcanja, lokalno je
- rane na glavi jako krvare, ali nisu tako opasne jer nema velikih krvnih žila
Prva pomoć : kompresija na ranu lokalno, čvrsti stisak, vrlo brzo će doći do
zgrušavanja osim ako se radi o velikoj žili
INFEKCIJA- Crvenilo, bol, žuti sekret – gnoj, treba duže da zaraste, ovisi o broju
bakterija koje su ušle u ranu, a najviše o imunitetu osobe kojoj se to dogodilo
- 1. infekcija je jako opasna- TETANUS – ubodne rane, korozivni materijal, uzročnici su anaerobne
bakterije (ne treba im kisik da bi preživjele, hrane se mrtvim tkivom) – rana se zatvara i one se šire krvotokom u mozak, napada centar za disanje – otežano disanje i na kraju gušenje i smrt
- Anatoksin za tetanus prije bilo kakvog šivanja (za bilo kakvu ranu)
KAKO SPRIJEČITI INFEKCIJU :- čišćenje rane sa sterilnim gazama ili vodom ako nemamo ništa drugo
pri ruci, nikako ne prstima na ranu- dezinfekcijskim sredstvom ako ga imamo- ako je rana veća od 1,5 do 2 cm poslati u bolnicu na šivanje- obavijestiti roditelje i dijete poslati u bolnicu
PRIBOR ZA PRVU POMOĆ- sterilne gaze, zavoji :
1. kaliko zavoj – različitih širina i rubova, najjeftiniji, njapristupačniji
50
2. elastični zavoj – služi kao potpora da pridrže sterilnu gazu i da naprave kompresiju da bi se zaustavilo krvarenje
3. mrežasti zavoj – različitih širina i veličina, najbolji za glavu
- zavoj za bandaže preko kojeg se stavlja tape- zavoj za vježbe- zavoji koji hlade...
Osnovna terapija kod ozljede je HLAĐENJE I KOMPRESIJA!
Sredstva za dezinfekciju :- bakteriostatska – sprječava razmnožavanje bakterija (alkohol)- jod (manje peče, a dobro je dezinfekcijsko sredstvo)
24.03.2010. vježbe
IMOBILIZACIJEPRIJELOMI:
- prekid kontinuiteta kosti- 2 grupe :
1. Vanjski – prekid kontinuiteta kože uzrokavane prijelomom2. Unutarnji - očuvana koža, različiti oblici prijeloma, a mogu biti
bez pomaka i s pomakom :a) Infrakcije (dio kosti puknut)b) Poprečni prijelomc) Kosi prijelomid) Spiralni prijelomi – oko osovine osi (cijeđenje ručnika)e) Složeni prijelomi – proksimalni i distalni ulomak i nešto
izmeđuf) Prijelomi zamora (stres frakture) – kao posljedica
preopterećenja kosti, vezani za sportsku aktivnost
ZNAKOVI PRIJELOMA :
Nesigurni znakovi prijeloma : Bol Oteklina
51
Hematom Gubitak funkcije
Sigurni znakovi prijeloma : Kad se vide ulomci kod vanjskog prijeloma Neprirodan položaj dijela tijela koji je prelomljen RTG snimak Krepitacija – uzmemo krajeve dijelova kosti i pomičemo ih pri
čemu čujemo škripanje
Periost (ovojnica kosti) – pun živaca- Pokosnica – dobro inerviran i jako boli, dolazi do natezanja pokosnice i
zato je potrebna imobilizacija – stavljanje ozlijeđenog dijela tijela u mirovanje
Imobiliziraju se dva susjedna zgloba
MOGUĆE KOMPLIKACIJE :1. Krvarenje – vidjeti da li postoji ili ne2. Oštećenje živaca – osjet po koži (kod prijeloma
humerusa), nasreću je uglavnom samo istegnut, ali ako pukne treba ga šivati da opet dođe u funkciju
NASTAVA TZK- Najčešći prijelomi ruku (slabija koordinacija djece i padovi)- Imobilizacija i šaljemo u bolnicu- RTG snimak, longeta umjesto gipsa da se oteklina ima gdje širiti da se
izbjegne pritisak na živce, ako bi stavili gips i otok se smanji, imobilizacija bi bila preširoka
Bolnica :- Dijagnostika (RTG)- Repozicija (namještanje)- Imobilizacija (longeta, kasnije gips)
Kod djece se većina prijeloma može liječiti konzervativno.- Boje se dirati zbog zone rasta- Ako i nije idealno namještena, kost za vrijeme rasta dođe u relativno
dobru poziciju
TRAJANJE IMOBILIZACIJE- Za kosti šake najkraće – 3 tjedna
52
- 6-8 tjedana za natkoljenicu- Za skafoid na šaci 12 tjedana jer je tu slaba cirkulacija (problem je što
često ostane neprepoznat), imobilizirati, pacijent će opet doći na RTG jer se neće dobro vidjeti
- Ako se ozlijeđeni živac ne oporavi unutar 6 mjeseci, neće se više ni oporaviti
Ako ne možemo namjestiti kost, potrebna je operacija!- Stavljaju se čavli
- Češći kod žena u starijoj dobi
- Osteoporoza – hormonalne promjene ( vrat femura i trohanter)
- Zaraštavanje : Normalno Krivo Odgođeno (duže traje) Pseudartroza (uopće ne zaraste – stvori se zglob tamo gdje ga
nema)
OSTEOMIJELITIS - upala kosti (infekcija kod operacije)- Kad bakterija uđe u kost i uništava ju- Ne može se liječiti , bakterije se jako teško miču iz kosti- Velika komplikacija operativnog lilječenja
1. Korištenje dašćica i zavoja (zmijoliki) – ruka. Ako imamo dvije dašćice za nogu zamotati s obje strane.
2. Kramerove udlage – mogu se oblikovati, alil morale su biti obložene3. Zračne udlage (na napuhavanje) koje se mogu staviti preko odjeće –
trebalo bi ih imati u dvorani
10.05.2010.
PATOLOŠKA STANJA UZROKOVANA TJELESNIM NAPORIMA
53
PRETRENIRANOST- Nesklad između opterećenja i mogućnosti organizma da to podnese- Kronički nesrazmjer između opterećenja i radne sposobnosti
POSTAVLJANJE DIJAGNOZE Anamneza (razgovor sa sportašem – subjektivan osjećaj) Klinički nalaz (mjerenje FS) Laboratorijski nalazi (krvna slika)
UZROCI Infekcije Fokalna žarišta Pomanjkanje sna Loša prehrana Promjena bioritma Jednolično treniranje Nepovjerenje prema treneru Neuspjesi Pomanjkanje zanimanja za trening
SIMPTOMI Pomanjkanje volje za trening Velika podražljivost Besanica, smanjenje tjelesne težine Lošiji rezultati Povećani bazalni metabolizam Povećana FS Poremećaj menstrualnog ciklusa Produžuje se vrijeme mišićno živčane reakcije
OBLICI Simpatikotoni (simpatički) Parasimpatikotoni (parasimpatički)
SIMPATIČKI Mladi sportaši Senzibilni Discipline snage, brzine Anksiozne ličnost
PARASIMPATIČKI Iskusni sportaši Flegmatični Discipline izdržljivosti
54
Pokazatelj – mjerenje pulsa u mirovanju nakon jutarnjeg buđenja – povišen
POSTUPAK KOD SIMPATIČKE PRETRENIRANOSTI Redukcija specifičnog treninga, aktivni odmor Promjena sredine Masaža, kupke, sauna Prehrana Sedativi Psihoterapija
POSTUPAK KOD PARASIMPATIČKE PRETRENIRANOSTI Redukcija trajanja treninga, intervalno treniranje Promjena sredine Prehrana Psihoterapija
ORTOSTATSKI KOLAPS Gubitak svijesti nakon kratkotrajnog velikog napora Kada trčimo krv je u mišićima, kada stanemo dolazi do pada tlaka u
malom krvotoku jer stane mišićna pumpa i krv se ne može vratiti u mali krvotok…zato treba nastaviti s hodanjem, a ne naglo prestati s aktivnosti
SPORTSKA ALBUMINURIJA- Pojava proteina u urinu
PREMOR MIŠIĆA- Upala mišića nakon jednokratnog sportskog napora- Bol u mišićima na pritisak i tijekom kontrakcije
55