Tatjana Trošt

Sanja Šimek

KINEZITERAPIJA LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA KOD SPORTAŠA

1. UVOD

Lumbalni bolni sindrom (LBS) �esto se javlja kod sportaša. Miši�na slabost, loša miši�na

koordinacija i kontrola pokreta dovode do loše sportske tehnike koja može prekomjerno

pove�ati djelovanje razli�itih sila na lumbalnoj kralješnici. Do boli može do�i uslijed

stati�kog mehani�kog stresa (streljaštvo) ili radi ponavljaju�eg stresa na kralješnicu, kao što je

tr�anje s prekomjernom lumbalnom lordozom. Klini�ka slika sportaša s LBS-om naj�eš�e

pokazuje ošte�enja ligamenata intervertebralnih zglobova, paravertebralnih miši�a te živ�anih

struktura lumbalnog dijela kralješnice. Podizanje velikih tereta u prekomjernoj antefleksiji

može prouzro�iti kompresiju me�ukralješni�nog koluta te pojavu boli lumbalne kralješnice

što se može prevenirati izravnatim položajem kralješnice kako bi se teret jednakomjerno

rasporedio po �itavom disku.. Takve su ozlijede �este u vesla�a i diza�a utega (Medved R.,

1979.) te zbog specifi�nih optere�enja kod hrva�a i judaša. Drugi uzrok pojave LBS-a u

sportaša jest ozljeda intervertebralnih zglobova do kojih može do�i uslijed prekomjerne

retrofleksije trupa. Takve su ozlijede �este u gimnasti�ara i skaka�a u vodu. Osim ovih

akutnih uzroka LBS-a, on se javlja i u kroni�nom obliku. Rije� o djelovanju opetovanih

mikrotrauma i pogrešnog optere�enja i nesklada miši�a kralješnice sportaša tijekom njihove

sportske karijere. U praksi se �esto zanemaruje preventivni kondicijski trening koji bi ciljanim

vježbama ja�anja miši�a trbuha, le�nih miši�a te miši�a prednje i stražnje natkoljenice mogao

sprije�iti pojavu LBS-a. Ako sportaš nema jake miši�ne i ligamentarne strukture lumbalne

kralješnice vrlo �esto pati od LBS-a (Brukner, Khan 1993). Lije�enje lumbalnog bolnog

sindroma je naj�eš�e konzervativno (u oko 95% slu�ajeva) i sastoji se od medikamentozne

terapije, metoda fizikalne terapije te kiropraktike. Nakon smirivanja akutnih bolova

preporu�uje se kineziterapija radi ja�anja le�ne i trbušne muskulature.

2. METODIKA KINEZITERAPIJE LBS-a U SPORTAŠA

Kod LBS-a, osim boli, prisutna je i smanjena funkcionalna sposobnost zahva�enog podru�ja

(Jaji�, I., 1984.). Kako bi sportaš što prije nastavio sa sportskom aktivnoš�u, prilikom

planiranja programa od iznimne je važnosti suradnja kineziterapeuta i kondicijskog trenera.

Kvalitetan program suzbijanja LBS-a mora uzeti u obzir više elemenata: a) potrebno je

prepoznati i eliminirati mogu�e uzroke pojave boli (npr. loša sportska tehnika), b) korigirati

biomehani�ke nepravilnosti u pasivnoj i aktivnoj posturi sportaša do kojih može do�i radi

op�e miši�ne slabosti, slabosti ili ograni�ene fleksibilnosti miši�a natkoljenice (pogotovo

hamstringsa), te radi slabe miši�ne koordinacije i kontrole pokreta, c) oja�ati miši�ne i

ligamentarne strukture lumbalne kralješnice te njihove okolne miši�ne skupine i d) ponovo

uspostaviti normalnu amplitudu pokreta bez boli.

Kod sportaša s lumbalnim bolnim sindromom �esta je neravnoteža u razvijenosti odre�enih

miši�nih skupina. Naj�eš�a je pojava izrazito razvijenih miši�a nogu (npr. u nogometaša) ili

gornjeg dijela tijela (npr. u baca�a), dok su musculus erector spinae i donji trbušni miši�i, pa i

hamstringsi �esto manje razvijeni. Pravilan kineziterapijski program LBS-a mora ciljati na

ja�anje spomenutih miši�a putem izometri�kih kontrakcija. Od iznimne je važnosti pravilno

disanje (lagani izdisaj kod kontrakcije). Trajanje izometrijske kontrakcije je izme�u 6 i 15

sekundi, a broj ponavljanja svake vježbe izme�u 10 i 12 ponavljanja. Osim miši�ne slabosti, u

klini�koj slici sportaša s LBS-om �esto susre�emo i napete ili skra�ene miši�e erector spinae,

iliopsoas, gluteuse, hamstrings, rectus femoris i gastroknemius. Stoga kvalitetan

kineziterapijski program predvi�a i vježbe istezanja spomenutih miši�a (aktivne ili pasivne).

Tako�er se primjenjuju vožnja biciklom te plivanje (najbolja je le�na tehnika plivanja, dok se

prsna ne preporu�a: (Žugaj, 2003). Pove�ana lumbalna lordoza poja�ava prisutnu bol pa je

bitno izbjegavati vježbe kod kojih dolazi do prekomjerne retrofleksije trupa. Nakon prestanka

boli, sportašu se daju funkcionalno zahtjevnije vježbe koje mora redovno provoditi kako bi

izbjegao ponovnu pojavu LBS-a. Svaki program vježbanja treba biti individualan, odnosno

treba se prilagoditi ozlije�enom sportašu, dobi i spolu te stanju koštanog, miši�nog i

ligamentarnog sustava kralješnice. (M. Žugaj, 2003.).

4. PRIMJER KINEZITERAPIJSKOG PROGRAMA SUZBIJANJA LUMBALNOG

BOLNOG SINDROMA U SPORTAŠA

Musculus erector spinae ima veliku ulogu u održavanju pravilne posture kralješnice. Slike

br.1-4 pokazuju progresivan tijek vježbi ja�anja musculusa erectora spinae. Naime, u prvoj

etapi kineziterapijskog programa, kada je prisutna bol, sportaš �e sa strunja�e podizati samo

laktove (Slika 1) i kontrahirati glutealnu muskulaturu. Postupnim smanjenjem boli pove�ava

se intenzitet vježbi podizanjem gornjeg dijela trupa (Slika 2).

Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4.

Slika 5. Slika 6. Slika 7. Slika 8.

Slika 9. Slika 10. Slika 11. Slika 12.

Slika 13. Slika 14. Slika 15. Slika 16. Isti je slu�aj kod slika 3 i 4 – gdje sportaš prvo kontrahira glutealnu muskulaturu, a zatim

podiže noge za oko 20 cm. uklju�uju�i u rad i hamstringse. Trbušni miši�i tako�er sudjeluju u

stabilizaciji kralješnice. Progresivan tijek vježbi ja�anja trbušnih miši�a prikazan je u slikama

Slabost miši�a prednje i stražnje natkoljenice može pove�ati optere�enje lumbalne kralješnice

pri dizanju utega. Stoga su izometrijske kontrakcije kvadricepsa (slika 8) i hamstringsa (slika

9) sastavni dio kineziterapijskog programa suzbijanja LBS-a. Ja�anje miši�a natkoljenice

tako�er je poželjno izvesti leže�i na boku (slike 10 i 11). Od velike su važnosti vježbe

istezanja miši�a erectora spinae, iliopsoasa, gluteusa, hamstringsa, rectusa femorisa i

gastroknemijusa. Primjeri stretchinga prikazani su u slikama br. 12-16.

4. ZAKLJU�AK

Za prevenciju LBS-a važan je uravnotežen razvoj miši�a koji podupiru kralješnicu. Isto tako

je nužno vladati pravilnom sportskom tehnikom. U tu svrhu potrebna je suradnja glavnog

trenera, kondicijskog trenera te kineziterapeuta u klubu. Na taj je na�in mogu�e programirati

pravilan kineziterapijski program suzbijanja LBS-a koji, uz odre�ene izmjene nakon

prestanka boli sportaš mora redovito provoditi. Krajnji je cilj adekvatnog kineziterapijskog

programa stvaranje uvjeta za pravilnu raspodjelu optere�enja za vrijeme sportske izvedbe,

dakle produženje zdrave sportske karijere.

LITERATURA :

1. Jaji�, I., Lumbalni bolni sindrom, Školska knjiga, Zagreb, 1984. 2. Brukner P., Khan K., Clinical Sports Medicine, McGraw-Hill Book Company, Sydney, 1993. 3. Medved R., Sportska medicina, Jugoslavenska medicinska naklada, Zagreb, 1979. 4. M.Žugaj. Internet,www.zdravljeizivot.com, 2003.