1.0 UVOD

Pušenje je danas jedan od glavnih zdravstvenih problema jer uzrokuje mnoge

bolesti i oštećuje skoro svaki organ, te je jedan od vodećih uzroka smrti. Procijenjeno

je da od posljedica pušenja godišnje umre više od 5 milijuna ljudi, a ako se trend

pušenja nastavi,procijenjeno je da će do kraja 2030. broj porasti na 10 milijuna,s 80

% smrtnosti u zemljama niskog i srednjeg razvoja (1). Većinu svih redovitih pušača

će usmrtiti njihovo pušenje i oni koji umiru u srednjoj životnoj dobi su si život

skratili za 22 godine, a uz to još su i pola života proveli bolesni (2).

Iako danas postoje brojne anti-pušačke kampanje svijest ljudi još uvijek nije

dovoljno razvijena. U Americi su u Kennedyjevo doba krenula istraživanja štetnosti

duhanskog dima. Zaključni spis iz tog vremena Pušenje i zdravlje, poznatiji kao

Terryeva bomba, na četristo strana donosi saznanja 150 stručnjaka. Od tada

antipušačka kampanja ne prestaje s radom, poticana uvijek novim šokantnim

rezultatima istraživanja. Od kada je utvrđena četiri puta veća potrošnja za

zdravstvenu zaštitu pušača, oni se teže zapošljavaju. Duhanska industrija priznala je

da svojim proizvodima legalno truje i ubija potrošače. Zbog poznavanja posljedica

danas se provodi sustavno suzbijanje pušenja. U tome se ističu Svjetska zdravstvena

organizacija, udruge protiv raka, UN i Svjetska banka, koja tvrdi da je pušenje uzrok

gubitka od dvjesto milijardi dolara u svijetu svake godine (3).

Države Europske unije također se već godinama bore protiv pušenja tako što

su zabranile pušenje na svim javnim mjestima i drastičnim poskupljenjima cigareta.

Jedan od zanimljivijih način kako privući pušače na prestanak je antipušačka

kampanja u Škotskoj, grad Dundee, gdje su odlučili pušačima tijekom tri mjeseca

1

svaki tjedan plaćati 16 € ako prestanu pušiti, te su morali odlazit na testiranje da bi to

dokazali.

U Hrvatskoj unatoč brojnim pokušajima Vlade u suzbijanju pušenja taj trend

se ipak nastavlja, te se procijenjuje da više od 30% stanovništva puši.

Potrebno je sve više aktivirati i educirati zdravstvene djelatnike kako

prevenirati pušenje i kako pomoći pacijentima u prestanku pušenja. Veliku ulogu u

tome imaju stomatolozi, koji se često prvi susreću sa znakovima neke bolesti koje je

uzrokovalo pušenje, te je bitno educirati kako pravilno prepoznati i još važnije kako

pravilno prići pacijentu, dati mu koristan savjet i najvažnije, pomoći mu u prestanku

pušenja.

2

2.0 UTJECAJ PUŠENJA NA ORALNO ZDRAVLJE

2.1. PARODONTITS

Negativan utjecaj pušenja na parodont je snažan. Parodontno tkivo je stalno

izloženo nikotinu i njegovim metabolitima koji se odlažu na površini korijena i koji

su prisutni u slini i gingivnoj tekućini (4). Pušenje ima utjecaj na sastav oralne

mikroflore tako da pojačava smanjenje kisika u parodontnim džepovima te se

posljedično tome pojačavaju anaerobni uvjeti (5). Parodontno tkivo je dobro

prokrvljeno, ali tipični znaci upale, kao što su promjena boje gingive, oticanje

pričvrsne i slobodne gingive, pojačana sekrecija sulkusne tekućine i krvarenje na

sondiranje su smanjeni (6, 7). Gingiva je često fibrotična sa zadebljanim i naboranim

rubovima. Bolest je relativno uznapredovala i proširena ( veća dubina džepova, veći

gubitak pričvrstka i veći broj izgubljenih zubi ) u odnosu na osobe iste dobi koje nisu

nikad pušile. Vidljive su i recesije gingive na frontalnim zubima (8).

Slika 1. Parodontna bolest (Arhiva Zavoda za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu)

3

Slika 2. Pigmentacija gingive ( Preuzeto iz: Johnson NW, Bain CA, and co-authors of the

EU-Working Group on Tobacco and Oral Health. Tobacco and oral disease. Br

Dent J. 2000; 189)

Kod liječenja parodontitisa 90% neuspjeha i recidiva nastupa kod pušača. Samo

jednu godinu nakon parodontne terapije više od polovice pušača pokazuje ponovno

javljanje parodontnog džepa (9). Danas je pušenje često kontraindikacija za

parodontološku terapiju, a pogotovo za kirurgiju. Prestanak pušenja pokazuje bolje

rezultate u liječenju parodontitsa i održavanju zdravlja parodonta.

4

2.2 NEUSPJEH IMPLANTOLOGIJE

Pušenje se pokazalo u mnogim studijama kao jedan od bitnih faktora i uzroka

neuspjelog implantološkog liječenja. Poznato je da kod pušača dolazi do usporenog

zacijeljivanja postoperacijskih rana, dolazi to bržeg gubitka kosti a posljedično tome

težeg prihvaćanja implantata. Jedno istraživanje je dokazalo da je veći rizik

neuspjeha implantata (uklanjanje implatata, gibitak kosti više od 50%, mobilnost,

stalna bol i peri-implatitis ) kod pušača i to već odmah u prvoj godini nakon ugradnje

(10). Međutim, uz pušenje kao jedan od faktora neuspjeha, također moramo obratiti

pozornost na oralnu higijenu pacijenta, na postojanje parodontnih bolesti, na

mandibulu i maksilu odnosno visinu i debljinu kosti.

Prestanak pušenja smanjuje postotak neuspjeha terapije. U studiji škotskih

autora, postotak ranog neuspjeha implantata u pušača koji su prestali pušiti tjedan

dana prije ugradnje implantata i 8 tjedana poslije, bio je jednak postotku neuspjeha

kod nepušača (11).

5

2.3 DISKOLORACIJE

Pušenje uzrokuje smeđe/crne diskoloracije zubi i dentalnih restauracija (12).

Katran iz cigarete je uzročnik obojenja a o količini popušenih cigareta ovisi koliki će

intezitet obojenja biti.

Slika 3. Diskoloracija zubi (Preuzeto iz: Scott DA. Diseases and conditions of the oral

cavity caused or worsened by tobacco use. International Society for the Prevention of

Tobacco Induced Diseases 2005.

www.isptid.globalink.org/ptid_pdfs/factSheet1_oralDiseases.pdf)

6

2.4 HALITOZA

Među vanjske uzroke zadaha iz usta, pušenje se često navodi kao glavni

faktor. To se obično naziva pušački zadah (13). Cigaretni dim sadrži hlapljive

sumporne spojeve (VSCs) koji se mogu otkriti pomoću haliometra. Međutim,

koncentracija detektabilnog VSCs u dahu je pod snažnim utjecajem vremena od

zadnje popušene cigarete (14).

2.5.PALATITIS NICOTINICA

Palatitis nicotinica vidi se osobito kod dugogodišnjih pušača lule i rijetko u

pušača cigareta ili cigara. Tzv pušačko nepce razvija se sa svojim prepoznatljivim

kliničkim znakovima (15): Bijela, plakozna promjena na nepcu zbog hiperkeratoze u

kombinaciji s više crvenih točkica smještenih centralno u malim uzdignutim

čvorovima koji predstavljaju dilatirane i upaljene otvore žlijezda slinovnica. Toplina

koju uzrokuje cigareta je više odgovorna za pojavu ovog stanja od kemijskih

sastojaka cigarete (16). Pušačko nepce se ne smatra

prekanceroznim stanjem. Regresija lezije se pojavljuje nakon prestanka pušenja (17).

Nekrotizirajuća sijalometaplazija nepca predstavlja nekrotizirajuću (ulceroznu) ili

terminalnu fazu pušačkog nepca i poznato je da ozdravi spontano (18).

7

Slika 4. Palatitis nicotinica (Arhiva Zavoda za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu)

2.6 MELANOSIS NICOTINICA

Pušačka melanoza je vidljiva kao difuzna, nepravilna, smeđa pigmentacija

pričvrsne gingive sa sklonosti keratinizacije sluznice, ali isto tako može se vidjeti na

bukalnoj sluznici, podjezičnoj sluznici i na mekom nepcu (19). Pušačka melanoza

nije klasificirana kao prekancerozno stanje, te je reverzibilna kod prestanka pušenja.

8

2.7 LEUKOPLAKIJA

Leukoplakija je prekancerozna, bijela lezija koja zahvaća sluznicu usne

šupljine i ne može se ukloniti struganjem, niti temeljem histopatološke slike svrstati

u bilo koju drugu vrstu lezija. Leukoplakija može zahvatiti bilo koje područje

sluznice usne šupljine i najčešće predstavlja dobroćudnu keratozu. Leukoplakija je

povezana s traumom i uporabom duhana. Postoji povezanost između leukoplakije te

učestalosti, doze i trajanja uživanja duhana. Leukoplakija se pojavljuje rjeđe u osoba

koje ne upotrebljavaju duhanske proizvode, a prestankom uporabe često nestaje i

leukoplakija (20).

Slika 5. Leukoplakija (Arhiva Zavoda za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu)

9

2.8 KARCINOM USNE ŠUPLIJNE

Karcinom usne šupljine je najteža promjena koju pušenje izaziva na oralnoj

sluznici. Karcinom usne šupljine čini 3% svih slučajeva karcinoma i jedan je od 10

vodećih uzroka smrti u populaciji. Duhanski dim sadrži više od 400 kemijskih

spojeva koji djeluju na stanice oralne sluznice uzrokujući njihovu malignu

transformaciju. Više od 80% oboljelih od karcinoma usne šupljine su pušači. Pušači

imaju 5 do 7 puta veći rizik za obolijevanje od karcinoma usne šupljine u usporedbi s

nepušačima, a taj se rizik povećava s brojem popušenih cigareta na dan. Ako se uz

pušenje učestalo konzumira alkohol, rizik raste za više od 15 puta, budući da alkohol

djeluje sinergistički s duhanom, povećavajući propusnost sluznice za kancerogene

spojeve iz duhanskog dima. U početnom stadiju karcinom usne šupljine manifestira

se kao eritroplakija - područje izrazito crvene boje, baršunaste površine koje je oštro

ograničeno od ostale sluznice. U kasnijim stadijima dolazi do razvoja ulkusa s

uzdignutim i induriranim rubovima. U početnom stadiju karcinom usne šupljine

uglavnom ne izaziva nikakve tegobe, a simptomi počinju biti izraženi tek u

uznapredovalom stadiju bolesti. U trenutku postavljanja dijagnoze u 50% pacijenata

bolest je u uznapredovalom stadiju, kada su mogućnosti liječenja i prognoza bolesti

nepovoljne. Prestankom pušenja, rizik obolijevanja od karcinoma usne šupljine

izjednačuje se, za od 5 do 10 godina, s rizikom koji imaju nepušači (11).

10

Slika 6. Eritroplakija ( Preuzeto iz Group on Tobacco and Oral Health. Meeting Report.

Oral Dis. 1998; 4: 48-67)

Slika 7. Karcinom usne šupljiine (Arhiva Zavoda za oralnu medicinu Stomatološkog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

11

3.0 UTJECAJ STOMATOLOGA NA PREVENCIJU I PRESTANAK

PUŠENJA

Mnogi pušači su u stanju sami prestati pušiti, međutim odvikavanje može biti

jako teško te im je potrebna stručna pomoć. Zdravstveni djelatnici, uključujući i

stomatologe imaju etičku, moralnu i profesionalnu obvezu pomoći u rješavanju te

štetne navike.

Uloga svakog stomatologa bi trebala biti da:

a) Svaki član dentalnog tima ima etičku odgovornost kao zdravstveni djelatnik u

promicanju zdravlja i sprečavanja bolesti

b) Upozorava da prevencija i prestanak uporabe duhana pridonosi općem i

oralnom zdravlju

c) Uključiti se u timski rad s drugim zdravstvenim djelatnicima

d) Koristi ' pristup zajedničkog faktora rizika ' te se fokusira na higijenu, pušenje

i alkohol te tako promiče opće zdravlje.

Njihova aktivnost u prevenciji pušenja će imati dvostruki učinak za pacijente: ne

samo da će poboljšati oralno zdravlje nego će i pridonijeti prevenciji bolesti

povezanih s pušenjem (21).

Istraženo je da pacijenti očekuju od svog stomatologa da ga pita o pušačkoj

navici (22) i smatra da je to njegova dužnost. Usprkos tome, mnogi stomatolozi su

rezervirani što se toga tiče jer smatraju da će pacijenti biti uvrijeđeni s tim pitanjem i

da bi mogli napustiti njihovu ordinaciju. Međutim, dokazano je da se 76% pacijenata

12

ne slaže s tim (23), te da samo 33% - 50% stomatologa pita pacijenta o navici

pušenja (24).

Bitan je dobar pristup stomatologa pacijentu i da stomatolog zadobije prije svega

povjerenje pacijenta kako bi mu mogao pomoći. Jedan od početnih načina pomoći je

'5P' protokol kojim se nastoji kroz pet koraka što više saznati o pušačkim navikama

pacijenta i volji za prestanakom.

5P podrazumijeva:

a) PITAJ svakog bolesnika puši li

b) PRUŽI SAVJET pušaču o rizicima pušenja i koristima nepušačkog životnog

stila

c) PROCIJENI volju za pokušajem prestanka ( stadij promjene)

d) POMOZI im u pokušaju prestanka

e) PONUDI TERMIN kontrolnog pregleda (8).

Potrebno je svakog pacijenta pitati koliko već dugo puši, koliko dnevno puši i je

li ikad pokušao prestati pušiti. To će nam otkriti koliko je jaka ovisnost kod

pojedinca i u kojem smjeru da krenemo s terapijom.

Moramo svakom pacijentu jasno objasniti posljedice pušenja i koje im

zdravstvene probleme može uzrokovati takav štetan način života te koje dobre

promjene im može donijeti prestanak pušenja.

Procijena volje za prestankom je veoma važna jer se oko nezainteresiranih

pojedinaca moramo dodatno potruditi i motivirati ih za prestanak i dati im do znanja

da mogu računati na našu pomoć, a pacijentima koji imaju volju za prestankom

ponuditi prave smjernice i podržati ih u njihovoj odluci.

13

Možemo ponuditi dodatnu pomoć kao što su individualne ili skupne terapije,

telefonska podrška, te mogućnost farmakoterapije.

Kod pojedinaca koji su čvrsto odlučili prestati važno je ponuditi termin

kontrolnog pregleda, gdje možemo uočiti postoje li poboljšanja na oralnoj sluznici, u

koliko su bile prisutne neke promjene, a to će i dodatno pacijenta motivirati na

prestanak znajući da postoji mogućnost poboljšanja.

Postoje tri razine intervencije ili pomoći koje možemo svrstati u osnovnu, srednju

i naprednu pomoć:

a) OSNOVNA POMOĆ – kratka intervencija u trajanju od 30 sekundi do 1

minute, u tom vremenu možemo identificirati pušača, njegovu volju za

prestankom, tražiti dopuštenje da se odgodi posjet za kasnije i preporučiti

daljnje savjetovanje u prestanku pušenja..

Ova vrsta pomoći je prikladna za hitnu pomoć ili javnu zdravstvenu ustanovu

gdje pojedinac može i ne mora biti redoviti pacijent. Stomatolog mora i u

ovom slučaju biti dobro pripremljen i spreman ponuditi više informacija ako

pacijent bude odmah zainteresiran za prestanak, te mu ponuditi slijedeći nivo

terapije.

b) SREDNJA RAZINA POMOĆI - intervencije od 5 do 10 minuta koje se

sastoje od kratkog motivacijskog razgovora o spremnosti na prestanak,

podržavanju odluke i to još uključuje prestanak uzimanja lijekova.

Za ovakav razgovor potreban je prethodno dogovoreni termin. U ovom

periodu stomatolog može uvidjeti posljedice koje je pušenje ostavilo u

14

oralnoj šupljini, može odlučiti o pravilnom i najboljem načinu terapije i

potrebi za lijekovima.

c) NAPREDNA POMOĆ – višestruke intezivne terapije od 20 minuta i više,

potrebne za potpunu skrb pacijenta i za detaljni razvoj plana prestanka

pušenja, uključujući upotrebu odgovarajućih metoda u procjeni razloga

neuspjeha, evaluacije prethodne farmakoterapije, te individualnu prilagodbu

uputa ako je potrebno.

Naprednu pomoć koristimo tijekom terapije namjenjene isključivo prestanku

pušenja i najbolje bi bilo kad bi takvu terapiju pružao specijalno educirani

stomatolog. Pacijenti kojima je potrebna napredna pomoć su jaki ovisnici o

nikotinu i oni koji su već bezuspješno pokušali prestati (25).

15

4.0 FARMAKOTERAPIJA ZA PRESTANAK PUŠENJA

Supstitucijska terapija nikotina može pomoći ublažiti simptome koje pacijent

počinje osjećati nakon naglog prekida pušenja (26). Najčešći simptomi su glavobolja,

gastrointestinalne smetnje, nesanica, depresija i porast apetita. Oni se mogu pojaviti

nedugo nakon što je osoba popušila svoju zadnju cigaretu i takvo stanje može

potrajati nekoliko dana ili tjedana. Svi ovi simptomi se mogu smanjiti pravilnom

uporabom određenih medicinskih proizvoda koji se još nazivaju „nicotine

replacement therapy“ (NRT). NRT može pomoći bivšim pušačima da se odreknu

štetnih navika i da se pridržavaju donesene odluke. Terapija proizvodima koji sadrže

nikotin duplo povećava uspjeh prestanka (27).

Ako ne postoje kontraindikacije, ovaj način terapije mogu koristiti svi

pacijenti. Međutim treba biti oprezan u slučaju trudnica i pacijenata sa srčanim

problemima (28).

Najbolji rezultati su postignuti kada je proizvod bio izabran s obzirom na

stupanj ovisnosti i na ponašanje pušača koji želi prestati. Pacijentma s velikom i jako

velikom ovisnošću o nikotinu savjetovano je da koriste kombinaciju od više

proizvoda. Onima koji puše već duže vrijeme i koji su teški ovisnici o nikotinu trebat

će duže vrijeme koristiti izabranu terapiju (29). Ovaj način terapije bi se trebao

koristiti uz stručnu pomoć i savjetovanje stomatologa, čime će se izbjeći nepravilna

uporaba.

Postoji 7 proizvoda, od kojih je 5 s nikotinim ( žvakaće gume, inhalatori, pastile,

sprejevi za nos i flasteri) i 2 bez sastojka nikotina (bupropion i vareniklin).

16

a) ŽVAKAĆE GUME

Žvakaća guma može sadržavati 2mg ili 4 mg nikotina, biti bez okusa ili s

dodatkom peperminta ili limuna. Prebrzo žvakanje može uzrokovati iritacije u ustima

i grlu, te osjećaj žarenja u želucu, štucanje i mučninu. Zbog ovih razloga pacijent

mora slijediti uputstva proizvođača koji kažu da pravilno žvakanje traje 10 sekundi te

sa nakon toga žvakaća stavi u vestibulum i tu drži jednu minutu, te se postupak

ponovi. Žvakanjem se oslobađa nikotin i ispravnim žvakanjem nikotin se oslobađa

oko 30 minuta. Bitno je još naglasiti da se ne pije tekućina prije i za vrijeme žvakanja

jer apsorpcija nikotina utječe na pH.

Slika 8. Žvakaće gume (Preuzeto s www.prescriptiondrugsale.com)

17

b) PASTILE I TABLETE

Pastila se stavi pod jezik gdje se otapa tijekom 30 minuta. Često se koristi

umjesto žvakaće, pogotovo na javnim mjestima gdje žvakanje nije primjereno.

Tableta bi se trebala uzeti svaki do svaka 2 sata. Normalna količina je od 8 – 12

tableta dnevno. Maksimalna doza ne smije premašiti 24 tablete. Tablete se ne smiju

sisati, žvakati ili gutati, zato jer nikotin može izazvati štucavicu i osjećaj pečenja u

želucu.

c) FLASTERI

Nikotin se relatvno sporo apsorbira kod uporabe flastera. Najviša

koncentracija nikotina u krvi je postignuta nakon 4 do 9 sati od aplikacije flastera.

Teškim ovisnicima o cigareti se preporuča uz uporabu flastera dodatno sredstvo kao

što su žvakaće gume ili pastile. Flaster se stavi na čistu, suhu i neoštećenu kožu.

Najčešći problemi koji se javljaju je iritacija kože na mjestu primjene i to se riješava

promjenom mjesta aplikacije. Flasteri postepeno otpuštaju manju količinu nikotina te

dolaze u oblicima kao flasteri koji otpuštaju 15mg/16h, 10mg/16h i 5 mg/16h

tijekom prvog, drugog i trećeg mjeseca nakon prestanka pušenja. Također dolaze i u

obliku kao 21mg/16h i oni se preporučuju jedino teškim pušačima, te se mogu

aplicirati i noću.

18

Slika 9. Flaster (Preuzeto s www.nyc.gov)

d) BUPROPION I VARENIKLIN

Bupropion se inače koristi u terapiji depresije, i može udvostručiti šanse za

prestanak (30). Međutim, može uzrokovati nesanicu, suha usta i mučninu, te izazvati

napadaje. Bupropionu je potrebno neko vrijeme da se razgradi, te se preporuča da se

s njim krene u terapiju 1 – 2 tjedna prije prestanka pušenja.

Vareniklin je noviji lijek koji je razvijen samo u svrhu terapije prestanka

pušenja kojim se smanjuje želja za pušenjem, olakšava žudnja i povlače simptomi

(31). Mnogi pacijenti uspješnije prestanu pušiti sa vareniklinom nego s

bupropionom. Glavna nuspojava je mučnina, uglavnom blage do umjerene jačine,

koja splasne s vremenom. Pušači bi trebali odrediti datum prestanka i početi s

terapijom 1 – 2 tjedna prije. Vareniklin se sve više koristi u terapiji kod teških

ovisnika o cigareti.

Kao i kod drugih lijekova, najbolji rezultati u vezi s prestankom pušenja se

postižu ako je uz terapiju prisutna i podrška (28).

19

5.0 ZAKLJUČAK

Pušenje je teška ovisnost, opasna za zdravlje te je potrebno uložiti jako puno

truda u prestanak. Ljudima je često potrebna podrška i pomoć jer često se sami ne

mogu uspjeti riješiti te ovisnosti. Veliku ulogu u pomoći rješavanja te štetne navike

imaju stomatolozi kao liječnici koji se prvi susretnu s promjenama koje pušenje

izaziva u oralnoj šupljini. Također je značajno da stomatolozi često dugo godina

liječe svog pacijenta tako da se mogu vrlo rano susresti s prvim znakovima i na

vrijeme pokušati pomoći, objašnjavajući mu koje sve posljedice može očekivati ako

nastavi pušiti i koje prednosti može očekivat ako prestane. Jako je bitan pristup

stomatologa pacijentu. Ne smije osuđivati nego taktično mu pristupiti i jasno dati do

znanja da može računati na njegovu pomoć i podršku tijekom cijele faze

odvikavanja, te ga pravilno uputiti kako koristiti supstitucijska sredstva.

Savjetovanje protiv pušenja, kao dio stomatološke preventivne djelatnosti, bi trebao

postati dio skrbi svake stomatološke ordinacije.

20

6.0 SAŽETAK

Pušenje kao ovisnost uzrokuje brojne zdravstvene probleme, zahvaćajući

pogotovo usnu šupljinu uzrokujući brojne promjene i bolesti. Stomatolog može

svojim znanjem i željom za pomoći te savjetovanjem utjecati na prestanak pušenja,

ukazujući na sve probleme koja ta navika može donijeti. U razgovoru s pacijentom

može preporučiti sredstva od kojih neka sadrže nikotin kako bi se lakše prebrodila

kriza prestanka. Potrebno ga je usmjeriti na pravilnu uporabu tih sredstava koji u

velike pridonose konačnom prestanku pušenja.

21

7.0. SUMMARY

Smoking as an addiction causes many health problems, with an emphasis on

the oral cavity and oral diseases. Dentists with their knowledge desire to help and

advise, and  can influence  smoking cessation by pointing out all of the problems this

habit causes. During the interview, a dentist may recommend therapy,  of which

some including nicotine replacement, helping the patient to overcome the

withdrawal syndrome more easily. It is necessary to show them the proper use of

these therapeutics, which can contribute to the final of tobacco use quitting rate.

22

8.0. LITERATURA

1. http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/pusenje.htm

2. European Commissions:Tobacco or health in the European Union: past

present or future. Luxembourg: European Communities 2004.

3. Kirin A. Zabranjeno pušenje. Vijenac [serial on internet]. 2004.Apr. [cited 2010

Feb 10] ; 211 [ about 1p.].

Available at www.matica.hr/vijenac/vij.nsf/AllWebDocs/zabranjemo

4. Chen X, Wolff L, Aeppli D. Cigarette smoking, salivary/gingival crevicular

fluid cotinine and periodontal status. A 10-year longitudinal study. J Clin

Periodontol 2001; 28 (4): 331-339.

5. Hanioka T, Tanaka M, Takaya K . Pocket oxygen tension in smokers and

non-smokers with periodontal disease. J Periodontol 2000; 71 (4): 550-554.

6. Preber H, Bergstrom J. Effect of non-surgical treatment on gingival bleeding

in smokers and non-smokers. Acta Odontol Scand 1986; 44 (2): 85-89.

7. Dietrich T, Bernimoulin JP, Glynn RJ. The effect of cigarette smoking on

gingiva bleeding. J Periodontol 2004; 75 (1): 16-22.

8. Alajbeg I, Brailo V, Vidović Juras D. Stomatološki tim protiv pušenja –

edukacija edukatora. Zagreb: Hrvatsko društvo za oralnu medicinu i patologiju HLZ,

2008.

9. Bago I. Pušenje i parodontitis. Sonda V. 2003; 7.

10. Moy PK, Medina D, Shetty V. Dental implant failure rates and associated

risk factors. Int J Oral Maxillofac Implants 2005; 20 (4): 569-577.

23

11. Brailo V. Utjecaj pušenja na oralno zdravlje. Zdrav život [serial on internet].

2008. [cited 2010. Feb 12]; 62/63 [about 3p.]. Available at http://www.zdrav-

zivot.com.hr/index.php?cat=utjecaj_pusenja_na_oralno_zdravlje

12. Eriksen HM, Nordbo H. Extrinsic discoloration of teeth. J Clin Periodontol

1978; 4: 229-236.

13. Rosenberg M. Clinical assessment of bad breath: current concepts. J Am Dent

Assoc 1996; 127 (4): 475-482.

14. Christen AG. The impact of tobacco use and cessation on oral and dental

diseases and conditions. Am J Med 1992; 93 (1A): 25-31.

15. Critchley JA, Unal B. Health effects associated with smokeless tobacco: a

systematic review. Thorax 2003; 58 (5): 435-443.

16. Van Wyk CW. Nicotinic stomatitis of the palate: a clinico-histological study.

J Dent Assoc S Afr 1967; 22 (4): 106-111.

17. Reichart PA. Primarpravention des Mundhohlenkarzinoms und oraler

Prakanzerosen. Mund Kiefer Gesichtschir 2000; 4 (6): 357-364.

18. Philipsen HP, Petersen JK, Simonsen BH. Necrotizing sialometaplasia of the

palate. Ulcerative or necrotizing stage of leukokeratosis nicotina palati. Int J Ora

Surg 1976; 5 (6): 292-299.

19. Hedin CA. Smokers' melanosis. Occurrence and localization in the attached

gingiva. Arch Dermatol 1977; 113 (11): 1533-1538.

20. Greenberg M. Glick S. Burketova oralna medicina, dijagnoza i liječenje.

Zagreb: Medicinska naklada, 2006.

21.Gallagher J. Alajbeg I. Public Health Aspects of Tobacco Control Revisited

2010. (unpublished)

24

22. Victoroff KZ, Lewis R, Ellis E. Patient receptivity to tobacco cessation

counseling in an academic dental clinic - a patient survey. J Public Health Dent

2006; 66: 209-211.

23. Campbell HS, Sletten M, Petty T. Patient perceptions of tobacco cessation

services in dental offices. J Am Dent Assoc 1999; 130: 219-226.

24. Needleman IG, Warnakulasuriya KA, Sutherland G. Evaluation of Tobacco

Use Cessation (TUC) Counselling in the Dental Office. Oral Health Prev Dent 2006;

4: 27-47.

25.Davis J, Ramseier C. Education of Tobacco Use Prevention and Cessation for

Dental Professionals – a Paradigma Shift 2010. (unpublished)

26. Stead LF, Perera R, Bullen C. Nicotine replacement therapy for smoking

cessation. Cochrane Database Syst Rev 2008.

27.Ramseier CA, Bornstein MM, Saxer UP. Tobacco use prevention and

cessation in the dental practice. Schweiz Monatsschr Zahnmed 2007; 117(3):

253-278.

28.Needleman I, Binnie V. Improving the effectiveness of tobacco use cessation

(TUC) 2010. (unpublished)

29. Warner KE, Burns DM. Hardening and the hard-core smoker: concepts,

evidence, and implications. Nicotine Tob Res 2003; 5: 37-48.

30. Hughes JR, Stead LF, Lancaster T. Antidepressants for smoking cessation.

Cochrane Database Syst Rev 2007.

31.Cahill K, Stead LF, Lancaster T. Nicotine receptor partial agonists for

smoking cessation. Cochrane Database Syst Rev 2008.

25

9.0. ŽIVOTOPIS

Ivana Malenica rođena je 12. svibnja 1986. godine u Dubrovniku. Nakon završene

osnovne škole u Dubrovniku, upisala je Opću gimnaziju u Dubrovniku, koju je

završila 2004. godine. Iste godine upisala je Stomatološki fakultet u Zagrebu na

kojem je apsolvirala 2009. godine.

26