Sticanje i prestanak dravljanstva

Sticanje i prestanak dravljanstva

S A D R A J U V O D2

1. STICANJE DRAVLJANSTVA4 1.1. Osnovna naela za sticanje dravljanstva4 1.2. Vidovi dravljanstva7

2. DRAVLJANSTVO I PROBLEMI APATRIDA I BIPATRIDA10 2.1. Odlike dravljanstva11 2.2. Ustavi o dravljanstvu11 2.3. Meunarodni ugovori13

3. SUZBIJANJE UZORKA APATRIDNOSTI15 3.1. Tehniki uzroci( sukobi zakona)15 3.2. Sukobi zakona povezani s odricanjem dravljanstva16 3.3. Uloga UNHCR-a u suzbijanju apatridnosti17

4. PRESTANAK DRAVLJANSTVA18

5. DRAVLJANSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI21 5.1. Odnosi izmeu dravljanstva BiH i dravljanstva entiteta21 6. DOKAZIVANJE DRAVLJANSTVA BOSNE I HERCEGOVINE23

Z A K LJ U A K24

L I T E R A T U R A25

U V O D Sam pojam dravljanstvo oznaava poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji izmeu drave i pojedinca (odnosno njenog dravljanina). Na osnovi postojanja dravljanstva kao specifinog pravnog odnosa (specifinog zbog toga to je to odnos izmeu fizike osobe i suverene drave), nastaju odreena prava, ali i obveze, kako na strani drave, tako i na strani pojedinca.Svaka drava propisuje svoja pravila kojim regulie pitanja dravljanstva, a naroito ona od kojih zavisi koje e osobe i pod kojim uslovima smatrati svojim dravljanima, odnosno, pod kojm uslovima pojedine osobe prestaju biti njeni dravljani. Tako i Evropska konvencija o dravljanstvu iz 1997. godine u svom lanku 3. propisuje da e svaka drava svojim pravnim propisima odrediti ko su njeni dravljani.Pojam dravljanstvo treba razlikovati od pojma nacionalnost. Ova dva pojma su u sutini jako usko povezana ali treba ih razlikovati. Naime nacionalnost oznaava pripadnost pojedinca odreenom narodu odnosno naciji. Svaki narod ima svoje sunarodnike koji ne moraju svi imati isto dravljanstvo. Nacionalnost je etniki pojam.Dravljanstvo oznaava, dakle, pravnu vezu izmeu pojedinca i drave. Samo drava ima svoje dravljane i oni ne moraju biti svi iste nacionalnosti. Razlog zbog ega izmeu ova dva pojma ponekad dolazi do zabune jeste injenica da u engleskom jeziku re nationality oznaava dravljanstvo.Svako ima pravo na dravljanstvo. Nikom ne bi smjelo biti samovoljno uskraeno pravo na dravljanstvo, odnosno pravo na promjenu dravljanstva. Ovim naelnim odredbama lana 15. Opte deklaracije o ljudskim pravima iz 1948.g. svakom se pojedincu priznaje, nezavisno od toga gde se nalazi, pravo na pravnu povezanost s dravom.Dravljanstvo ili nacionalnost ne samo da ljudima potvruje oseaj identiteta, ve im daje i pravo na dravnu zatitu kao i na druga brojna graanska i politika prava. Zaista, ponekad se dravljanstvo opisuje i kao pravo na imanje prava. Nezavisno od skupa meunarodnopravnih propisa koji se odnose na sticanje, gubitak ili uskraivanje prava na dravljanstvo, bez dravljanstva ive milioni ljudi irom sveta. Njih nazivamo osobama bez dravljanstva ili apatridima. Razlozi koji mogu dovesti do neposjedovanja dravljanstva razliiti su, poput sukoba zakona, ustupanja teritorija, branog prava, upravne prakse, diskriminacije, nepostojanja upisa u matinu knjigu roenih, denacionalizacija (drava pojedincu ukida pravo dravljanstva) te odricanja od dravljanstva (pojedinac odbija zatitu drave). Mnoge su osobe bez dravljanstva i rtve prisilnog raseljavanja. Osobe koje su proterane iz svojih domova naroito su ranjive zbog gubitka dravljanstva, posebno kad je raseljavanje praeno pomeranjem granica ili kad pomeranje granica slijedi nakon raseljavanja. Obrnuto od toga, osobe koje imaju zagarantovana sva prava kao dravljani (ali nisu dravljani) kao i osobe bez dravljanstva esto su primorane napustiti mesto svog boravka. Upravo je ta veza s izbjeglikim situacijama podstakla Optu skuptinu Ujedinjenih nacija da kao agenciju odgovornu za nadzor, prevenciju i smanjenje apatridnosti imenuje Kancelariju Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice eng. United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR).

1. STICANJE DRAVLJANSTVAPod dravljanstvom se uobiajeno podrazumijeva odnos javno-pravnog karaktera izmeu fizikog lica i drave. Na osnovu dravljanstva lice stie status dravljanina zemlje koji mu ini pravno dostupnim odreena graanska, politika, ekonomska, socijalna i druga prava, ali ga i stavlja u situaciju da mu se mogu nametnuti odreene obaveze i dunosti.

Osnovna naela za sticanje dravljanstva

Postoje tri sistema sticanja dravljanastva koja se mogu i kombinovati:a) sticanje dravljanstva na osnovu porijekla (lat. Ius sanguinius) prema kome dijete stie dravljanstvo svojih roditelja bez obzira na mjesto roenja i mjesto u kome ive roditelji,

b) sticanje dravljanstva prema mjestu roenja (lat. Ius soli), prema kome dijete stie dravljanstvo drave u kojoj se rodilo i

c) sticanje dravljanstva prema mjestu prebivalita (lat. Ius domicili), prema kome lice stie dravljanstvo drave na ijoj teritoriji ivi.

d) Sticanje dravljanstva naturalizacijom

U Bosni i Hercegovini pitanja u vezi sa dravljanstvom graana regulisana su Zakonom o dravljanstvu Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br.4/97,13/97,41/02,6/03,14/03). Evidenciju o dravljanima Bosne I Hercegovine vodi organ uprave nadlean za voenje matinih knjiga, a evidencija se vodi u matinim knjigama roenih. Zakonom o dravljanstvu Bosne I Hercegovine se ureuju uslovi za sticanje i prestanak dravljanstva Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Zakoni o dravljanstvu koje donose entiteti moraju biti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i ovim zakonom.Svi dravljani Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske su samim tim i dravljani BiH. Promjena dravljanstva jednog entiteta u dravljanstvo drugog entiteta nema uticaja na dravljanstvo BiH.

Svi dravljani BiH uivaju ista ljudska prava i osnovne slobode kao to je to odreeno Ustavom Bosne i Hercegovine i uivae zatitu ovih prava na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, pod istim uslovima i bez obzira na njihovo entitetsko dravljanstvo.

Sticanje dravljanstva porijeklom

Prema naelu porijekla osnovni kriterijum za odreivanje dravljanstva je dravljanstvo roditelja. Pri ovom kriterijumu deca slijede roditelje u dravljanstvu bez obzira na okolnost gde se rode ( drava roenja ) i bez obzira da li su roditelji eventualno u nekoj mjeri prekinuli vezu sa svojom dravom.Dijete roeno nakon stupanja na snagu Ustava stie dravljanstvo BiH porijeklom:

1. ija su oba roditelja bili dravljani BiH u vrijeme roenja djeteta, bez obzira na mjesto njegovog roenja;2. iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH u vrijeme roenja djeteta i dijete je roeno na teritoriji BiH;3. iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH u vrijeme djetetovog roenja, a dijete je roeno u inostranstvu, ako bi ono inae bilo bez dravljanstva;4. roeno u inostranstvu, a iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH u vrijeme djetetovog roenja, pod uslovom da do vremena kada napuni 23 godine: - bude registrovano u svrhu evidentiranja BiH dravljana kod kompetentnih vlasti u BiH u zemlji ili inostranstvu; - ima stalno mjesto boravka na teritoriji BiH

Sticanje dravljanstva prema mjestu roenja Prema naelu mjesta roenja, za odreivanje dravljanstva dijeteta nije bitno dravljanstvo roditelja, nego iskljuivo okolnost mjesta tj.drava gde se dijete rodilo i u ovom sluaju dijete stie dravljanstvo one drave na ijoj se teritoriji rodilo.Sticanje dravljanstva prema mjestu prebivalituU naelu prebivalita, za razliku od prethodna dva sistema koji slue za odreivanje dravljanstva dijeteta u trenutku roenja, u ovom naelu se govori o sticanju dravljanstva punoljetnih lica koja svojom voljom ele da steknu dravljanstvo neke drave. U naelu prebivalita nisu bitni ni porijeklo, ni mjesto roenja ve veza sa odreenom dravom koja se uspostavlja na osnovu dueg vremenskog perioda prebivanja na teritoriji jedne drave.Dravljanstvo koje dijete stekne prilikom roenja je po pravilu trajnog karaktera, ali nije i nepromjenljivo, jer postoji mogunost postojanja lica bez dravljanstva. Nekada se stranci mogu u velikoj meri povezati sa odreenom dravom tako da se oseaju njenim dravljanima ili poele da to i postanu i u takvim situacijama im je pravnim propisima veine zemalja omogueno, podnoenjem zahteva za sticanje dravljanstva i ono se zove sticanje dravljanstva priroenjem ili naturalizacijom.

Sticanje dravljanstva naturalizacijomDo sticanja dravljanstva naturalizacijom dolazi konkretnom odlukom nadlenog organa, a uz predhodno ispunjenje odreenih uslova, meu kojima se za redovnu naturalizaciju u skoro svim dravama trai da je lice predhodno prebivalo odreeni dui vremenski period na teritoriji date drave.Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje dravljanstva BiH moe stei dravljanstvo naturalizacijom ako ispunjava slijedee uslove:

Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje dravljanstva BiH moe stei dravljanstvo naturalizacijom ako ispunjava slijedee uslove:

1. da je napunio 18 godina starosti; 2. da ima prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji BiH najmanje 8 godina prije podnoenja zahtjeva; 3. da poznaje jedan od jezika ustavotvornih naroda BiH; 4. da mu nije izreena mjera bezbjednosti protjerivanja stranaca iz zemlje ili zatitna mjera udaljivanja stranaca sa teritorije BiH od strane organa iji je legalitet uspostavljen Ustavom i da je ova odluka jo uvijek na snazi;5. da nije osuivan na izdravanje kazne za krivina djela sa predomiljajem, na due od tri godine, u periodu od 8 godina od podnoenja zahtjeva;6. da se odrekne ili na neki drugi nain izgubi svoje ranije dravljanstvo nakon sticanja BiH dravljanstva.

Sticanje dravljanstva olakanom naturalizacijom

Brani drug dravljanina npr. Bosne i Hercegovine - stranac, moe stei dravljanstvo BiH pod slijedeim uslovima;1) da je brak trajao najmanje pet godina prije podnoenja zahtjeva i da jo uvijek traje u momentu podnoenja zahtjeva;2) da se odrekne ili na neki drugi nain izgubi svoje ranije dravljanstvo nakon sticanja BiH dravljanstva, osim ako to nije drugaije rijeeno bilateralnim sporazumom. Odustajanje ili prestanak ranijeg dravljanstva se ne zahtijeva ako to nije doputeno ili se ne moe razumno zahtijevati;3) da ima stalno mjesto boravka u najmanje posljednje tri godine na teritoriji BiH.

Dijete koje je mlae od 18 godina iji je jedan roditelj stekao dravljanstvo drave ima pravo da dobije dravljanstvo te drave naturalizacijom ako ono stalno boravi na teritoriji te drave. Roditelj koji ima dravljanstvo moe traiti sticanje dravljanstva u ime maloljetnog djeteta. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak.

U osnovne sisteme za odreivanje dravljanstva spadaju naelo porijekla i naelo mjesta roenja i ona su vezana za odreivanje dravljanstva u trenutku roenja deteta. Naturalizacija nije osnovni sistem, jer po njemu dravljanstvo stiu punoletna lica.Isorijski gledano prvo se razvio sistem porijekla, bio je razvijen i prihvaen i dominantan kod nastanka drave iz porodice, I to u staro Grkim dravama, a isti je prihvaen i u Rimskoj dravi. Prvo odstupanje od kriterijuma za odreivanje dravljanstva po principu mjesta roenja dolo je u feudalizmu, gde za dravu nisu najbitnije bile porodine veze, nego vezanost sa zemlju. Ljudi su pripadali zemlji pa im se tako i dravljanstvo odreivalo i za to vijreme je princip mjesta roenja potpuno dominirao a sve do nastanka kapitalizma, kada dominaciju preuzima princip porijekla.Za savremene drave se moe rei da je karakteristino usvajanje jednog sistema kao osnovnog, ali uz primjenu drugih kao dopunskih. Iz ovog se moe zakljuiti da se drave ne ograniavaju na primjenu samo jednog sistema za sticanje dravljanstva, jer bi to dovelo do velikih potekoa, uzima se jedan sistem kao osnovni, ali ne i iskljuiv. Za koji e se se od navedenih principa za sticanje dravljanstva dluiti odreena drava kao osnovnog zavisi od konkretnih okolnosti, shvatanja zakonodavca, populacione politike i dr. U zemljama imigracije koje su bile primorane da stvaraju svoje dravljane poput Sjedinjenih Amerikih Drava I Australije, prihvaeno je naelo mesta roenja kao osnovno naelo za sticanje dravljanstva. Nasuprot ovim dravama zemlje emigracije, tj. u skoro svim dravama Evrope postojao je interes za ouvanjem svojih dravljan, pa je u njima prihvaen kao osnovni sistem, sistem porijekla.Sistem porijekla kao osnovno naelo za sticanje dravljanstva danas u svijetu dominira, pri emu se dopunski primenjuje i sistem mjesta roenja. Imamo i one drave u kojima je osnovno naelo za sticanje dravljanstva princip mjesta roenja i one kao dopunski primenjuju i sistem porijekla, ali je ovaj princip po broju drava u kojima se uzima za osnovni zaostaje u odnosu na broj drava u kojima se kao osnovno naelo uzima sistem porekla. U Bosni i Hercegovini osnovi princip za dobijanje dravljanstva je princip porijekla.

Vidovi dravljanstva

U praksi se ne sprovodi dosljedno naelo jednog dravljanstva (tj. da svako lice treba da bude dravljanin jedne drave), te se sreu sluajevi tzv. sukoba dravljanstva koji u svom negatvnom vidu rezultira situacijom u kojoj lice ne pripada ni jednoj dravi, odnosno ni jedna drava ga ne priznaje za svog dravljanina i takva lica se nazivaju apatridi, dok se u pozitivnom vidu sukoba dravljanstva javljaju lica sa dva bipatridi ili vie dravljanstava polipatridi.

Prema posljednjim procjenama pretpostavlja se da danas irom sveta ivi oko jedanaest miliona osoba bez dravljanstva. Organizacijama je naroito teko prikupiti sveobuhvatne podatke o broju osoba bez dravljanstva jer je koncept apatridnosti osporavan meu dravama, a vlade su esto nesklone dati podatke o apatridima. Jednako tako taj problem nije visoko na listi prioriteta meunarodne zajednice. Najvei broj ljudskih prava garantovani ustavom, uivaju svi graani kao inioci odreene drutvene i dravne zajednice. U skupini ljuskih prava postoje neka prava i slobode koje uivaju samo dravljani konkretne dravne zajednice, te je zbog ovog bitno vidjeti na koje naine se u ustavima ureuje dravljanstvo i kakav uticaj ima status dravljanina na ljudska prava.Pojam dravljanina ima dva znaenja. U prvom znaenju pojam dravljanina odreuje pripadnost pojedinca konkretnoj dravnoj zajednici, a po drugom znaenju odreuje nam osobu koja naelno svedena na politika prava. Sa ustavnog pravnog pogleda, obe ove funcije imaju veliki znaaj.Kao to smo ranije naglasili Pravo na dravljanstvo garantuje se deklaracijom Organizacije Ujedinjenih Nacija (l.15) gde se navodi pravo svakog oveka na jedno dravljanstvo i gde se izriito zabranjuje svako samovoljno oduzimanje dravljanstva kao i uskraivanje prava na dravljanstvo, a u njima su sadrane odredbe i pravo svakog djeteta za sticanje dravljanstvo. Svi meunarodni dokumenti imaju za cilj garantovanje prava na jedno dravljanstvo kako bi se izbjegla mogunost da neka lica budu bipatridi - lica koja imaju dvojno dravljanstvo ili apatridi - lica bez dravljanstva.Svi mi koji smo dravljani neke drave obino uzimamo zdravo za gotovo prava i obveze koje za nas proizlaze iz dravljanstva. Veina od nas u mogunosti je da upie djecu u kole, da potrai ljekarsku pomo kada smo bolesni, da se prijavi na konkurs za posao itd. Oseamo da imamo svoju ulogu u dravi u kojoj ivimo, da pripadamo neemu znatno veem od nas samih. Ali kako ive osobe koje nemaju dravljanstvo niti jedne drave, osobe koje su apatridi? Bez dravljanstva, osoba ne moe glasati na izborima u dravi u kojoj ivi, ne moe podneti zahtev za izdavanje putnih dokumenata, ne moe sklopiti brak.Osobe bez dravljanstva koje se nalaze izvan drave u kojima borave ili biveg stalnog boravita, ponekad mogu biti i due vreme zadrane u prihvatilitima za nezakonite migrante zatvorenog tipa, ukoliko im te drave odbiju odobriti ponovni ulazak u zemlju. Pojedincima koji ne mogu dokazati pravnu povezanost s dravom esto su uskraena i najosnovnija ljudska prava, poput prava na obrazovanje, medicinsku pomo i zapoljavanje.Istraivanje o apatridnosti koje je UNHCR proveo 2003. godine potvruje da nema regije u svijetu u kojoj ne postoje problemi koji dovode do apatridnosti. Meutim, i danas je taan broj osoba bez dravljanstva i dalje nepoznat. Drave esto ne mogu ili ne ele dati tane podatke. samo nekolicina njih ima mehanizme pomou kojih se evidentiraju osobe bez dravljanstva. injenica je da ne postoje jasni zahtevi koji bi obvezivali drave da podnose izvetaje o broju osoba bez dravljanstva koje ive na njihovim podrujima.Apatridnost, koja je kao globalni problem prvi put priznata u prvoj polovini 20. veka, javlja se kao posljedica meudravnih nesporazuma o pravnom identitetu pojedinaca, zbog dravne sukcesije, ili zbog dugotrajne marginalizacije pojedinih grupa osoba unutar drutva ili zbog oduzimanja dravljanstva pojedincima ili grupama pojedinaca. Apatridnost se obino povezuje s razdobljima dubokih promena u meunarodnim odnosima. Ponovno iscrtavanje dravnih granica, manipulisanje politikim sastavima u svrhu postizanja politikih ciljeva ili negiranje ili uskraivanje dravljanstva kako bi se iskljuile ili marginalizirale rasno, vjerski ili etniki nepopularne manjine, svuda u svijetu dovodi do pojave apatridnosti. Tokom poslednjih 20 godina u porastu je broj osoba lienih dravljanstva, odnosno osoba bez mogunosti sticanja dravljanstva. Ukoliko bi se ovakve okolnosti nastavile tolerisati, produbljivao bi se oseaj obespravljenosti meu pogoenim irom sveta, a posedica bi mogla biti masovno raseljavanje lica.Dok drave nastoje da zajedniki odgovore na probleme povezane s apatridnou, irom svijeta i dalje postoje milioni osoba bez ustanovljenog dravljanstva.. U daljem toku rada emo dati osnovne uzroke apatridnosti i razmatrati naine na koje vlade mogu osigurati da primjena njihovih nacionalnih zakona o dravljanstvu nehotice ne dovede do pojave apatridnosti.UNHCR je agencija Ujedinjenih nacija iji je osnovni zadatak pruanje pomoi vladama kako bi se smanjile pojave apatridnosti, kao i pruanje pomoi pojedincima bez dravljanstva da osiguraju svoje dravljanstvo.

2. DRAVLJANSTVO I PROBLEMI APATRIDA I BIPATRIDA

U vezi sa korienjem dravljanstva javljaju se i pojedine potekoe koja su u vezi sa predstavljanjem lica koja mogu biti apartidi (lica bez dravljanstva) ili bipatridi (lica sa dva i vie dravljanstava). Nacionalna zakonodavstva kao i meunarodne konvencije nastoje da sprijee ove pojave. Ovi pokuaji su imali djelimian uspijeh, jer problem apatrida i bipatrida nije iskorenjen.U sluaju bipatrida jedno od dravljanstava lica je domae i zakonodavni organi ga po pravilu tretiraju kao da lice koje poseduje samo domae dravljanstvo. Ako je lice dravljanin vie stranih drava organi treba da utvrde dravljanstvo kojim se lice u stvarnosti slui tj.efektivno dravljanstvo. Prilikom utvrivanja efektivnog dravljanstva organi razmatraju mnotvo injenica kao to su stvarna veza koje lice ima sa dravama iji je dravljanin tj.ispituje se gde ima prebivalite, gde je zaposlen, gde mu ivi porodica i sl.Kada je rije o apartidima tj. licima bez dravljanstva, dravljanstvo kao taka utvrivanja mora se zamijeniti sa nekom supsidijarnom takom povezivanja, to je po pravilu prebivalite, a u sluaju da lice nema prebivalite onda se povezuje sa boravitem istog lica. Ovakvi sluajevi se mogu javiti kada licu prestane dotadanje dravljanstvo, a nestekne dravljanstvo ni jedne druge drave.Sledei citat govori dosta o dravljanstvu i problemima vezanim za njega.Biti lien dravljanstva znai biti lien oseaja pripadanja svijetu; to je kao da se vratite u divljinu kao peinski ljudi ili divljaci... ovjek koji je samo ovjek i nita drugo, izgubio je one kvalitete koje su drugim ljudima omoguavale da ga tretiraju kao ovjeka. Takvi ljudi mogu ivjeti i umrijeti bez ostavljanja ikakvog traga, bez da su na bilo koji nain doprinijeli ovom svijetu...[footnoteRef:1] [1: Hannah Arendt, Koreni totalitarizma 1951.g.]

2.1. Odlike dravljanstva

Biti dravljanin neke drave, znai da se pojedinac automatski smatra dravljaninom pod zakonima navedenim u dravnim pravnim instrumentima koji se odnose na dravljanstvo ili da je pojedincu dravljanstvo dodeljeno odlukom nadlenog dravnog tela. Ti instrumenti mogu biti Ustav, Predsednika uredba ili Zakon o dravljanstvu.Veina osoba zakonski se smatra dravljanima samo jedne drave to je obino drava u kojoj je osoba roena ili drava iji su dravljani bili roditelji te osobe u trenutku njenog roenja. U svim sluajevima u kojima administrativni postupci omoguavaju diskrecijsko odluivanje prilikom dodeljivanja dravljanstva, podnosioci zahtjeva za dodelu dravljanstva ne mogu se smatrati dravljanima sve dok njihovi zahtjevi ne budu potpuni i odobreni, a dravljanstvo te drave dodeljeno im u skladu sa zakonom. Pojedinci koji moraju podnositi zahtjev za sticanje dravljanstva te oni koji ispunjavaju zakonske uslove za podnoenje takvog zahtjeva, ali im isti bude odbijen, ne smatraju se punopravnim dravljanima te drave.Pojedinci kojima dravljanstvo nije dodeljeno automatski ili pojedinanom odlukom primjenom zakona bilo koje drave, smatraju se de jure apatridima, odnosno osobama koje nemaju dravljanstvo zbog odreenih razloga koji proizlaze iz postojeeg zakonodavstva. Pretpostavlja se da osoba ima dravljanstvo ukoliko ne postoje dokazi koji dokazuju suprotno. Meutim, ponekad se drave s kojima pojedinac ima izvornu vezu ne mogu meusobno usaglasiti koja je od njih obvezna toj osobi dodeliti dravljanstvo. U takvim sluajevima, pojedincu nije mogue dokazati injenicu da je de jure apatrid, a s druge strane on nema dravljanstvo i ne uiva zatitu drave. Osoba koja se nae u ovakvom poloaju smatra se de facto apatridom.

2.2. Ustavi o dravljanstvu

U vezi sa ureivanjem materije o dravljanstvu, meu ustavima postoje razlike. Prve razlike se odnose na to da li ustavi sadre ili nesadre odredbe o dravljanstvu, zatim na mjesto odredbi vezanih za dravljanstvo u usatavnoj sistematici i kao poslednja razlika koju ini obim ustavnog regulisanja dravljanstva. Po pravilima tematika dravljanstva se u ustavima djelimino ureuje i oni najee sadre samo najoptije odredbe o dravljanstvu i u tim sluajevima se preputa ureenje ove materije zakonodavstvu. Za razluku od ovih postoje i ustavi koji vie prostora posveuju problematici dravljanstva i to na nain da nisu obuhvaena samo najoptija pitanja ve ureuju i niz konkretnih pitanja kao to su npr. uslove pod kojima se stie dravljanstvo, razlozi za gubitak dravljanstva, kao i zatita dravljanina.Usatavi u kojima je ureena materija dravljanstva se razlikuju po tome u kom dijelu su grupisane ove norme, kao i prema obimu i sadraju koja ustavi ureuju pitanja o dravljanstvu i po ovome ustave moemo podeliti u dve grupe.Prvu grupu ine ustavi koji pitanja o dravljanstvu ureuju u posebnim poglavljima. Osnovna karakteristika ovakvih ustava je da materiju dravljanstva po obimu ureuju ire, a po sadrini sveobuhvatnije i detaljnije. Materija koju obuhvataju ovi ustavi odnose se na pitanja koja reguliu: osnove, oblike i uslove pod kojim se stie dravljanstvo, zatitu koju uivaju dravljani odreene zemlje, a naroito zatitu koju imaju dravljani koji su u inostranstvu, odricanje od dravljanstva, gubitak ili prestanak dravljanstva, posebna prava koja pripadaju graanima kao njenim dravljanima, prava koja imaju strani dravljani, a naroito prava koja se odnose na pravo azila kao i uslovi pod kojima stranci mogu stei birako pravo, vrsta propisa kojima se ureuje dravljanstvo i druga sliana pitanja.U drugu grupu ustava spadaju oni u ijoj sistematici nama posebnih poglavlja o dravljanstvu, ali oni sadre norme o dravljanstvu. U ovakvim ustavima odredbe su sistematizovane u poglavljima koja pored dravljanstva ureuju i druga pitanja. U okviru ove grupe ustava postoje razlike koje se ogledaju u tome u kom poglavlju ustava su sistematizovane odredbe o dravljanstvu. Neki ustavi dravljanstvo ureuju u poglavljima koje obuhvataju opte i osnovne ustavne odredbe i ovi ustavi shvataju dravljanina kao pripadnika odreene dravne zajednice, a ne kao subjekta koji konstituie zajednicu.U najveem broju ustava odredbe o dravljanstvu sadrane su u poglavljima o ljudskim pravima. Po ovome ustavotvorci shvataju dravljanina kao induviduu tj. graanina kome pripadaju odreena politika prava, a posebno pravo da bira vlast u dravi iji je dravljanin i u ovima se dravljanstvo uzima kao jedno od prava koje graanin stie pod odreenim uslovima propisanim ustavom ili zakonom.U nekim ustavima se dravljanstvo ureuje uz izborni sistem i birako pravo i ono materiju sistematizuju u posebno poglavlje i u ovim sluajima se dravljanstvo vezuje iskljuivo za pravo uea pojedinca u obrazovanju organa vlasti, koje se ispoljava vrenjem birakog prava.Postoje i oni ustavi koje dravljanstvo ureuju uz garantovanje jednakosti i ravnopravnosti graana, a dravljanstvo se u tom sluaju shvata kao individualno pravo graana.

2.3. Meunarodni ugovori koji ureuju pravo na dravljanstvo

Kao odravanje dravnog suvereniteta i identiteta, pitanje dravljanstva je krajnje ojsetljive prirode. Stoga i ne udi da nesuglasice vezane uz pitanja dravljanstva mogu dovesti, i esto dovode, do napetosti i sukoba, kako unutardravnih, tako i meunarodnih. Tokom 20.veka u cijelom svijetu uoen je istovremeni porast sluajeva apatridnosti te i svijesti o ljudskim pravima. Meunarodno pravo se, u dijelu u kojem ureuje pitanja vezana uz dravljanstvo, razvijalo u dva pravca: tititi i pomagati osobama bez dravljanstva i, na osnovu toga, pokuati ukinuti ili barem smanjiti pojavu apatridnosti.

Nameu se pitanja: Ko odluuje o tome da li neka osoba jeste dravljanin odreene drave? Pitanje dravljanstva naelno je stvar pravnog okvira svake pojedine drave. Meutim, primjena unutranjih odluka pojedine drave moe biti ograniena slinim postupanjem drugih drava ili meunarodnim pravom. Stalni sud meunarodne pravde u svom Savjetodavnom miljenju koje se odnosi na Uredbu o dravljanstvu Tunisa i Maroka iz 1923. godine navodi: Pitanje da li je odreena materija iskljuivo u unutranjoj nadlenosti odreene drave po svojoj je prirodi relativno, odnosno zavisi od razvoja meunarodnih odnosa. Ono to ova izjava Stalnog suda zapravo znai jeste da, uprkos tome to su problemi vezani uz pitanje dravljanstva naelno stvar pravnog sastava odreene drave, ipak se moraju potovati obveze prema drugim dravama, skladno pravilima meunarodnog prava.Ovakvo stanovite ponovo je istaknuto sedam godina kasnije u Hakoj konvenciji o odreenim pitanjima vezanim za sukobe zakona o dravljanstvu. Zapravo je veliki broj drava koje su dale svoje komentare o Savjetodavnom miljenju Stalnog suda iz 1923.g. , budui da je ono bilo usko povezano s izradom Hake konvencije o dravljanstvu iz 1930.g. Veina drava tumaila je Savjetodavno miljenje kao ograniavanje primjene dravnih odluka izvan granica drava koje ih donose. To se posebno odnosi na odluke koje su u suprotnosti s odlukama drugih drava, a koje ureuju pitanja dravljanstva.

Kako se tite prava osoba bez dravljanstva i izbjeglice? Iako Opte deklaracije o ljudskim pravima utvruje da svako ima pravo na dravljanstvo, ona istovremeno ne propisuje i specifino dravljanstvo na koje osoba ima pravo. Kako bi osigurala da pojedincima nee biti uskraen minimum prava povezanih s dravljanstvom, meunarodna zajednica oblikovala je dva temeljna meunarodna ugovora: Konvenciju o statusu izbeglica iz 1951. (Konvencija iz 1951.g.) i Konvenciju o statusu osoba bez dravljanstva iz 1954.g.

Neposredno nakon II Svjetskog rata, jedno od glavnih pitanja s kojim su se suoile drave lanice novoutemeljenih Ujedinjenih nacija bilo je kako pristupiti reavanju potreba miliona ljudi koje je rat uinio izbjeglicama ili apatridima. Rezolucija UN-ovog privrednog i socijalnog vijea (ECOSOC) iz 1949.g. dovela je do imenovanja Ad hoc Odbora, iji je zadatak bio osmisliti Konvenciju o statusu izbeglica i osoba bez dravljanstva, te pronai predloge reenja kako izbei apatridnost. Na kraju su lanovi Odbora izradili: Konvenciju o statusu izbeglica i Protokol o osobama bez dravljanstva, koji se usredsredio na osobe bez dravljanstva. Razlog zbog kojeg se Odbor nije u potpunosti posvetio pitanju ukidanja apatridnosti veinom lei u tada prisutnoj pretpostavci da e se novoustanovljena Komisija UN-a za meunarodno pravo baviti reavanjem tog problema.

3. SUZBIJANJE UZROKA APATRIDNOSTI

Razliite okolnosti mogu uzrokovati apatridnost. O nekoliko najznaajnijih, zajedno s praktinim koracima koje drave mogu preduzeti kako bi se izbjegao njihov nastanak, naroito prilikom preispitivanja zakona o dravljanstvu, govori se u tekstu koji slijedi.

3.1. Tehniki uzroci (sukobi zakona )

Problemi mogu nastati kada propisi o dravljanstvu koji su na snazi u nekoj dravi protivrjee propisima te vrste u drugoj dravi, a posljedica je da pojedinac ostaje bez dravljanstva obije drave. Mogue je istovremeno da su oba seta zakona kvalitetno napisana, ali problemi nastaju kada se primejnjuju istovremeno. Na primer, drava A, u kojoj je osoba roena, dodeljuje dravljanstvo iskljuivo naelom porekla, ali roditelji te osobe imaju dravljanstvo drave B. S druge strane, drava B dodeljuje dravljanstvo iskljuivo naelom mesta roenja, no osoba u ovom konkretnom sluaju je roena u dravi A i samim time osuena je na apatridnost.Rjeenje problema: Svaka drava, skladno Hakoj konvenciji iz 1930.g., svojim zakonima utvruje ko su njeni dravljani. Taj zakon moraju priznati druge drave, on mora biti u skladu s meunarodnim konvencijama, meunarodnim obiajima te opteprihvaenim pravnim naelima koja se odnose na pitanja dravljanstva. Da bi rjeile sukobe zakona koji nastaju oko pitanja dravljanstva, drave bi trebale posjedovati auriranu kolekciju zakona o dravljanstvu te razumjeti njihovu primjenu u praksi. Veina drava u svojim nacionalnim zakonima o dravljanstvu spajaju naelo dravljanstva na osnovu porijekala i nael na osnovu mjesta roenja, odnosno naine dodeljivanja dravljanstva pri roenju. Drave koje ne prihvataju dvojno dravljanstvo trebale bi pojedincu ili njegovim roditeljima omoguiti da u odreenom starosnom dobu mogu odabrati jedno dravljanstvo.

3.2. Sukobi zakona povezani s odricanjem od dravljanstvaZakoni o dravljanstvu pojedinih drava doputaju pojedincu odricanje od dravljanstva bez prethodnog uslova sticanja ili dobijanja odobrenja za sticanje nekog drugog dravljanstva. Ovakva praksa esto dovodi do apatridnosti. Do sukoba zakona, u ovom sluaju, moe doi u okolnostima u kojima jedna drava ne dozvoljava odricanje od dravljanstva ukoliko pojedinac nije prethodno stekao dravljanstvo neke druge drave, a pritom druga drava ukljuena u ovu situaciju, odbija dodijeliti svoje dravljanstvo ukoliko se pojedinac nije prethodno odrekao dravljanstva zemlje porekla. Ponekad se od pojedinca moe zahtijevati odricanje od pretpostavljenog dravljanstva neke drave pre no to e mu/joj se dozvoliti podnoenje zahteva za dravljanstvom drave u kojoj boravi. Usled toga, osoba o kojoj je re, ostaje bez dravljanstva sve do trenutka sticanja novog dravljanstva.Rjeenje problemaSkladno Konvenciji iz 1961.g., gubitak ili odricanje od dravljanstva trebali bi biti mogui samo pod uslovom prethodnog posedovanja nekog drugog dravljanstva ili odreenog garantovanja za njegovo sticanje. Izuzetak je doputen u sluaju naturalizovane osobe koja due vreme ivi u inostranstvu i koja je, uprkos obavjetenjima o formalnostima i vremenskim ogranienjima, propustila iskazati nameru zadravanja svog dravljanstva. U ovom sluaju naturalizovana osoba je osoba koja je stekla dravljanstvo podnoenjem zahteva dravi potpisnici Konvencije koja je imala mogunost da taj zahtev odbije. Do gubitka dravljanstva moe doi samo na nain usklaen sa zakonom i popraen punim procesnim garancijama, poput prava na pravino sasluanje pred sudom ili drugim nezavisnim telom. Propisi o dravljanstvu trebali bi onemoguiti osobi odricanje od dravljanstva bez prethodnog sticanja dravljanstva neke druge drave ili dobijanja formalnih i pismenih garancija izdanih od nadlenih dravnih tela da e joj dravljanstvo biti dodijeljeno. Neke drave su u propise o dravljanstvu unijele odredbe koje omoguuju ponovno sticanje dravljanstva osobama koje ga izgube ili ne steknu drugo dravljanstvo.Propisi o dravljanstvu u dravama koje ne prihvataju dvostruko ili viestruko dravljanstvo moraju sadravati mogunost izbjegavanja uslova kojim se prije sticanja ili zadravanja dravljanstva neke drave zahtijeva prethodno odricanje od dravljanstva druge drave ili gubitak istog. Postoje sluajevi u kojima takvo odricanje ili gubitak nije mogu. Od izbjeglica se ne moe oekivati povratak u zemlju porijekla ili uspostavljanje bilo kakve veze s dravnim vlastima te zemlje kako bi se mogle odrei dravljanstva.U nekim zemljama dolazi do automatskog oduzimanja dravljanstva osobi koja je napustila zemlju ili ima prebivalite u inostranstvu. Ovakvo oduzimanje dravljanstva, do kojeg moe doi ve i samo nekoliko meseci nakon to je osoba napustila zemlju, esto se povezuje s nepotpuno sprovedenim pravnim postupcima u kojima osoba uestvuje, a da pritom nije svesna da reskira gubitak dravljanstva ukoliko se ne registruje ispravno kod nadlenih dravnih organa. Ako je ipak re o pojedincu koji je dravljanstvo stekao naturalizacijom, a ne roenjem na dravnom podruju ili poreklom, niti ispravna registracija nije dovoljna garancija da nee doi do oduzimanja dravljanstva. Ovakve prakse vrlo esto dovode do apatridnosti.

3.3. Uloga UNHCR-a u suzbijanju apatridnosti

UNHCR se bavi pitanjem apatridnosti i osobama bez dravljanstva od poetka svog rada 1950. godine. Kao organizacija, UNHCR ima mandat Ujedinjenih nacija da prui zatitu i pomo izbjeglicama pri pronalaenju rjeenja za situacije u kojima se nalaze. Velik broj izbjeglica kojima je tokom svih ovih godina organizacija pruila pomo bile su ujedno i bez dravljanstvaZapravo, tokom poslednjih nekoliko decenija ustanovljena je vrsta veza izmeu gubitka ili uskraivanja dravne zatite i gubitka, odnosno uskraivanja dravljanstva. Takoe, opeprihvaena je injenica da posjedovanje stalnog dravljanstva i mogunost korienja pravima koje ono prua nosiocu, spreavaju neeljeno i prinudno raseljavanje osoba. Kako se UNHCR ukljuio u rjeavanje pitanja apatridnosti? Tokom godina, uporedo s rastom organizacije, rasla je i uloga UNHCR-a kao pomonika pri nastojanjima da se smanji broj apatrida, kao i njegova uloga pri pomaganju osobama bez dravljanstva. Mandat UNHCR-a za rad na pitanjima vezanima za problem apatridnosti utvren je meunarodnim ugovorom, rezolucijama Opte skuptine Ujedinjenih nacija te preporukama Izvrnog odbora (ExCom) Ureda Visokog komesara UN-a za izbeglice. Propisi ne predviaju uspostavljanje nadzornog tijela koje bi bilo zadueno osigurati pravilnu primjenu Konvencije o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva iz 1954.g.

4. PRESTANAK DRAVLJANSTVAPrestanak dravljanstva je kao i sticanje zakona, regulisano Zakonom o dravljanstvu BiH. Do prestanka dravljanstva dolazi se na sledee naine: Po sili zakona; Odricanjem, Otpustom; Oduzimanjem i Meunarodnim sporazumom[footnoteRef:2] [2: Zakon O Dravljanstvu Bosne I Hercegovine (Sl. Glasnik Bih Br.4/97,13/97,41/02,6/03,14/03) lan 20.]

Prestanak dravljanstva po sili zakonaDravljanstvo po sili zakona gubi se dobrovoljnim sticanjem drugog dravljanstva, ukoliko se ne odreuje drugaije bilateralnim sporazumom zakljuenim izmeu jedne i druge drave koji je odobrila Parlamentarana skuptina. Dravljanstvo po sili zakona djetetu prestaje ako nakon potpunog usvajanja stekne dravljanstvo druge drave.

Prestanak dravljanstva odricanjemOvaj vid prestanka dravljanstva je moda i najei nain prastanka dravljanstva. Lice, odnosno graanin jedne drave koji je napunio 18 godina, koji ivi u inostranstvu i ima dravljanstvo druge drave, ili mu je zagarantovano sticanje dravljanstva druge drave, ima pravo da se odrekne dravljanstva.

Djetetu koje ivi u inostranstvu i ima dravljanstvo druge drave ili mu je isto zagarantovano prestaje dravljanstvo odricanjem na zahtjev oba roditelja kojima je dravljanstvo drave prestalo odricanjem, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je dravljanstvo prestalo odricanjem, ako je drugi roditelj mrtav ili je izgubio roditeljsko pravo ili je stranac ili osoba bez dravljanstva ili na zahtjev usvojioca ako mu je prestalo dravljanstvo. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak.

Odluka o odricanju moe biti ponitena na zahtjev osobe koja se odrekla dravljanstva a koja je napustila zemlju, ako ta osoba nije stekla strano dravljanstvo u vremenskom periodu od jedne godine od dana kad je izgubila dravljanstvo odricanjem.

Prestanak dravljanstva otpustomPrestanak dravljanstva otpustom moe biti odobren na osnovu zahtjeva licu koje ivi na teritoriji drave, koje ispunjava slijedee uslove:

da ima 18 godina; da se protiv njega ne vodi krivini postupak zbog uinjenog krivinog djela koje se goni po slubenoj dunosti, ili ako je osuen na kaznu zatvora u dravi, da tu kaznu izdri; da je izmirio sve nune doprinose, poreze ili druge zakonske obaveze plaanja utvrene pravnosnanim odlukama nadlenih organa; da je stekao ili mu je garantovano dravljanstvo druge drave; da je ispunio svoje vojne obaveze.

Djetetu mlaem od 18 godina koje je steklo, ili kojem je zagarantovano sticanje dravljanstva druge drave, i koje jo uvijek ivi na teritoriji drave, prestaje dravljanstvo otpustom na zahtjev: oba roditelja ije je dravljanstvo BiH prestalo otpustom; jednog roditelja ije je dravljanstvo BiH izgubljeno otpustom, ako drugi roditelj nije iv, ili su mu oduzeta roditeljska prava, ili je stranac ili osoba bez dravljanstva; jednog roditelja, koji izvrava roditeljske dunosti i ije BiH dravljanstvo je izgubljeno otpustom a drugi roditelj, koji je dravljanin BiH, se slae; usvojitelja ako mu je dravljanstvo BiH prestalo otpustom, a odnos izmeu usvojitelja i usvojenog djeteta predstavlja odnos potpunog usvojenja.

U sluaju da je dijete starije od 14 godina u sluajevim koji su predhodno navedeni, zahtijeva se njegov pristanak. Kako bi se nesmetano moglo sprovesti prestanak dravljanstva otpustom.

Prestanak dravljanstva oduzimanjemDravljanstvo jedne drave moe biti oduzeto u sledeim sluajevima: ako je dravljanstvo jedne drave steeno pomou prevare, lanih informacija ili skrivanjem bilo koje relevantne injenice koja se moe odnositi na podnosioca zahtjeva. Znai bilo koje nedzakonite radnje dovode od mogunosti da se graanin jedne drave dovede u situaciju da izgubi dravljanstvo na nain dam u ono bude zakonski oduzeto; ukoliko dravljanin jedne drave dobrovoljno vri slubu u stranim vojnim snagama, a zakon u njegovoj dravi to izriito zabranjuje; kada je dravljanin drave osuen pravosnanom presudom suda drave, radi preuzimanja radnji kojima se naruavaju ustavni poredak I sigurnost drave, ili kada je osuen radi lanstva u organizaciji koja preduzima takve radnje, pod uslovom da takve radnje ozbiljno tete vitalnim interesima te drave; kada je dravljanin osuen pravosnanom presudom suda za krivino djelo koje ukljuuje krijumarenje vatrenog oruja, eksploziva, radioaktivnog materijala ili narkotikih sredstava i psihogenih supstanci; ili ilegalni prijevoz i trgovinu materijalima i opremom za proizvodnju oruja ili drugih sredstava masovnog unitenja;ili ilegalan ulazak u dravu, ostanak ili izlazak iz drave pojedinaca ili grupa; ili organizuje ili uestvuje u trgovini ljudima i krijumarenjem ljudima, pod uslovom da takve radnje ozbiljno tete vitalnim interesima drave;

Dravljanstvo prestaje otpustom, odricanjem ili oduzimanjem sa danom slanja obavijesti osobi na koju se pravna odluka odnosi. U sluaju da mjesto prebivanja takve osobe nije poznato, ili ne moe biti potvreno, dravljanstvo te drave prestaje s danom objavljivanja u slubenom glasniku te drave. Takoe dravljnstvo jedne drave prestaje na dan kad osoba koja je u pitanju stekne dravljanstvo druge drave.

5. DRAVLJANSTVO U BOSNI I HERCEGOVINIDravljanstvo Bosne i Hercegovine, uslovi za sticanje i prestanak dravljanstva Bosne i Hercegovine, kao i sve to je vezano za to pitanje, regulisano je Zakonom o dravljanstvu Bosne i Hercegovine. Ovaj Zakon je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Zakoni o dravljanstvu koje donose entiteti moraju biti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i ovim zakonom.Svi dravljani Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (entiteti) su samim tim i dravljani BiH. Promjena dravljanstva jednog entiteta u dravljanstvo drugog entiteta nema uticaja na dravljanstvo BiH.

Svi dravljani BiH uivaju ista ljudska prava i osnovne slobode kao to je to odreeno Ustavom Bosne i Hercegovine i uivae zatitu ovih prava na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, pod istim uslovima i bez obzira na njihovo entitetsko dravljanstvo. Dravljani BiH mogu imati dravljanstvo druge drave, pod uslovom da postoji bilateralni sporazum izmeu BiH i te drave kojim se to pitanje ureuje, a koji je odobrila Parlamentarna skuptina u skladu sa Ustavom BiH.

Sve ono to je bilo pomenutio u vezi sa sticanjem i prestanikom dravljanstva, vai i za sticanje i prestanak dravljanstva Bosne i Hercegovine. Dakle dravljanstvo BiH se stie: porijeklom, roenjem na teritoriji BiH, usvajanjem, putem naturalizacije, putem meunarodnog sporazuma.Dravljanstvo Bosne i Hercegovine prestaje: po sili zakona, odricanjem, otpustom,oduzimanjem, meunarodnim sporazumom.

5.1. Odnosi izmeu dravljanstva BiH i dravljanstva entiteta

Lica koja imaju dravljanstvo Bosne i Hercegovine na osnovu sticanja dravljanstva porijeklo, roenjem na teritoriji Bosne i Hercegovine i usvojena djeca (naturalizacija), smatra se da ve imju dravljanstvo jednog entiteta.Sve odluke o sticanjui prestanku koje donose entiteti ili Bosna i Hercegovina moraju se donijeti u skladu sa procedurom koja je precizirana u Zakonu o dravljanstvu BiH (l.30 i 31).Lice koje izgubi dravljanstvo jednog entiteta, a ne stekne dravljanstvo drugog entiteta gubi dravljanstvo BiH. Lice koje izgubi dravljanstvo BiH istovremeno gubi i dravljanstvo entiteta.

Dijete koje dravljanstvo Bosne i Hercegovine stie porijeklom ili potpunim usvojenjem, stie dravljanstvo entiteta roditelja ili usvojitelja koji posjeduje BiH dravljanstvo. U sluaju da roditelji ili usvojitelji imaju dravljanstva razliitih entiteta, dijete e stei dravljanstvo entiteta u kojem je roeno. Ako je dijete roeno u inostranstvu, stei e dravljanstvo entiteta kako je to dogovoreno meu roditeljima, a ako se dogovor meu roditeljima, iz bilo kojeg razloga, nije postignut dijete e stei:- u sluaju sticanja porijeklom, dravljanstvo entiteta roditelja koji je u diplomatsko- konzularnom predstavnitvu Bosne i Hercegovine upisao dijete u matinu knjigu roenih, ili- u sluaju sticanja potpunim usvajanjem, dravljanstvo entiteta u kojem ima prebivalite u BiH, ili ako mjesto prebivalita ne postoji, dravljanstvo entiteta roditelja koji je podnio molbu za upisivanje djeteta.

Nakon promjene mjesta prebivalita sa teritorije jednog entiteta na teritoriju drugog entiteta, dravljanstvo entiteta se takoe mijenja ako to osoba eli.

6. DOKAZIVANJE DRAVLJANSTVA BOSNE I HERCEGOVINEDravljanstvo Bosne i Hercegovine i dravljanstvo entiteta dokazuje se uvjerenjem o dravljanstvu Bosne i Hercegovine i uvjerenjem o dravljanstvu entiteta ili pasoem Bosne i Hercegovine. Uvjerenje o dravljanstvu BiH i dravljanstvu entiteta izdaje organ koji vodi matinu knjigu roenih. Dravljanstvo se upisuje u matinu knjigu roenih bez posebne odluke kada se utvrdi da to lice ispunjava uslove sticanja dravljanstva porijeklom, roenjem na teritoriji Bosne i Hercegovine i naturalizacijom.

U sluaju da organi vlasti bez osnove odbiju da izdaju uvjerenje o dravljanstvu BiH, resorno ministarstvo entiteta ili Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije BiH izdaju uvjerenje o dravljanstvu licu o kome je rije na osnovu dokumentovanih podataka koje posjeduje Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije i nadleni organ entiteta u okviru svojih nadlenosti. U sluaju spora izmeu nadlenih organa entiteta i BiH, predmet se upuuje Ustavnom sudu.

Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije Bosne i Hercegovine odreuje oblik obrasca. Uvjerenje o dravljanstvu se izdaje na obrascu koji sadri slijedee elemente:1. naziv "Bosna i Hercegovina" i naziv entiteta,2. naziv organa vlasti iz lana 35. koji je izdao ovo uvjerenje,3. "Uvjerenje o BiH dravljanstvu",4. naznake o pripadajuem dravljanstvu entiteta,5. ime i prezime osobe kojoj je uvjerenje izdato, ime jednog roditelja i njegovo dravljanstvo, datum i mjesto roenja,6. dokazi na osnovu kojih je uvjerenje izdato,7. datum i mjesto izdavanja, peat nadlenog organa i potpis odgovorne osobe.[footnoteRef:3] [3: Zakon O Dravljanstvu Bosne I Hercegovine (Sl. Glasnik Bih Br.4/97,13/97,41/02,6/03,14/03) lan 36.]

Z A K LJ U A K Proteklih godina unutar meunarodne zajednice dolo je do jaanja spoznaje kako potovanje ljudskih prava pridonosi spreavanju masovnih i prisilnih raseljavanja. Jednako tako raste i svijest o odgovornosti svake drave da na naelima sadranim u meunarodnim ugovorima rijei probleme apatridnosti. Vlade su, kako formalno tako i u praksi, dune prihvatiti injenicu da nemaju pravo povui ili uskratiti povlastice dravljanstva onim pojedincima koji mogu dokazati postojanje stvarne veze s dravom. Najbolji nain na koji zastupnici mogu pokazati odlunost da doprinesu smanjenju ili ukidanju apatridnosti kao sveprisutne pojave jest usvajanje nacionalnih zakonodavstava usklaenih s meunarodnim pravom. Tako e se onemoguiti samovoljno uskraivanje dravljanstva pojedincu i osigurati mogunost dodjeljivanja dravljanstva u okolnostima uslijed kojih bi osoba inae postala osobom bez dravljanstva. Na taj e se nain osigurati i odgovarajua zatita osoba koje nemaju dravljanstvo ili koje e u odreenom trenutku ostati bez njega. Pravo na dravljanstvo je jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se moe stei na vie naina i sistema, naelom roenja i porijekla i krvne veze kao i naelom prebivalita.Odreivanje i dobijanje dravljanstva je ureeno meunarodnim konvencijama, a ugraen je u sve ustave na na svijetu. Pitanje dravljanstva Ustavi ureuju u irem smislu i to su oni u kojima su ugraena sva pitanja o problematici dravljanstva, ima i onih Ustava koje odreuju samo osnovne norme o problematici dravljanstva, ali je u ovim sluajima ustavotvorac prepustio zakonodavnim organima da problematiku dravljanstva rijee drugim zakonima i aktima.Danas u svijetu dominira kao nain za sticanje dravljanstva, sistem porijekla to nam pokazuje da zemlje ele da ouvaju broj svog stanovnitva.Velike emigracije i seobe lica iz jedne zemlje u drugu doveli su i do razvitka sistema sticanja dravljanstva.

L I T E R A T U R A 1) Osnovi prava, dr Snjeana Savi, Pravni fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka, 2005. godina.2) Ustavno pravo, dr Rajko Kuzmanovi, Pravni fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka 2002. godina.3) Osnovi prava, Mitrovi D., Beograd, 2003. godina4) Zakon o dravljanstvu Bosne I Hercegvine

Web izvori:http://www.google.comhttp://www.yahoo.comhttp:// www.wikipedia.comhttp://www.oss.ba

Miljenje mentora:__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Ocjena rada: __________________ ( )

Pitanja za usmenu obradu rada:

1.________________________________2.________________________________3._______________________________

Zakljuna ocjena: __________________ ( )

lanovi komisije: 1._________________ Predsjednik 2._________________ Ispitiva 3._________________ lan26