Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
UNIVERZITET CRNE GORE
MAŠINSKI FAKULTET U
PODGORICI
Podgorica, 15.02.2018. god.
PRELIMINARNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI ZA LABORATORIJU ZA INDUSTRIJSKI DIZAJN U
D.O.O. INOVACIONO-PREDUZETNIČKOM CENTRU “TEHNOPOLIS” NIKŠIĆ
2
UPOREDNA ANALIZA STUDIJE SLUČAJA U DRUGIM
ZEMLJAMA
Tehnološki park predstavlja širok pojam, koji se koristi da opiše
razne pokušaje da se podstakne razvoj preduzetništva
osnivanjem malih i srednjih preduzeća (MSP) koja su zasnovana
na ZNANJU.
Ovaj naziv ima mnogo sinonima od kojih su najčešći:
NP - naučni park
NTP – naučno – tehnološki park
TP - tehnološki park
IP - istraživački park
Tehnopolis ili tehnopol
3
Jedan od termina kojim su objedinjene sve organizacione forme
su tzv. INOVACIONI CENTRI (IC) koji služe da okupe sve
učesnike u inovativnom procesu i da omoguće jednostavniji
transfer tehnologije iz istraživačkih ustanova u praksu.
Ima veoma mnogo vrsta ovakvih centara, a najčešći su:
Naučno-tehnološki parkovi
Tehnološki parkovi
Naučni parkovi
Inkubatori tehnoloških kompanija
Centri za transfer tehnologije
Centri izvrsnosti - Ekspertski centri
Impulsni centri
Poslovni inovacioni centri i sl..
4
TEHNOLOŠKI PARK predstavlja skup MALIH i
SREDNJIH PREDUZEĆA, koji ima sledeće osobine:
Povezan je sa obrazovnim ili istraživačkim
institucijama
Obezbjeđuje infrastrukturu i usluge za aktivnosti
okupljenih Malih i Srednjih Preduzeća, prvenstveno
nekretnine i poslovni prostor
Olakšava proces transfera tehnologije
Namijenjen je podsticanju privrednog razvoja
regiona u kom se nalazi
5
TEHNOLOŠKI PARKOVI pored okupljanja MALIH i SREDNJIH
PREDUZEĆA iz oblasti METALOPRERADE u svom sastavu, u
zavisnosti od iskazanih privrednih interesovanja regije u kojima
se grade, mogu imati:
poljoprivrednu djelatnost
hemijsku djelatnost
elektrotehničku djelatnost
drvoprerađivačku djelatnost
informatičku djelatnost
metaluršku djelatnost itd...
6
Tehnološki parkovi postoje u Sjedinjenim Američkim
Državama još od ranih pedesetih godina prošlog vijeka i od
tada se inicijativa za njihovim osnivanjem proširila po
svijetu, pa se od tada konstantno pojavljuju novi Tehnološki
Parkovi.
Prvobitno je pojam Tehnološkog Parka imao veoma
ograničeno značenje, zasnivano na postojanju nekretnina
parka, gdje su univerziteti ustvari izdavali nekretnine,
poslovni prostor ili istraživačke kapacitete za razne poslove.
Pojam Tehnološkog Parka se razvijao, tako da sada
uključuje mnogo širi opseg funkcija, uključujući ekonomski
razvoj i transfer tehnologija.
7
Evolucija koncepta Tehnološkog parka kroz
dosadašnji period sadržavala je u osnovi
sledeće bitne odrednice:
1950-1970. god - Univerzitetski kampusi
(USA)
1970-1980. god - Inicijative vlada
(Evropa/Japan)
1990. god - Inkubatori (Evropa/Azija)
XXI vijek - Ekonomija znanja : Servisno
orjentisani Tehnološki parkovi
8
U ovoj studiji obrađeni su aspekti osnivanja i
rada Tehnolških parkova u nekoliko zemalja i to:
Japan - jedan od lidera u razvoju Malih i srednjih
preduzeća kroz razne forme tehnopolisa
Španija – zemalja članica EU koja je u poslednjih
15 godina na ovom polju dostigla izuzetno visok
nivo
Velika Britanija – napustila Evropsku Uniju
Finska - zemalja članica EU
Bosna i Hercegovina - Balkan
Srbija - Balkan
9
Istraživanja koja je Tokijski tehnološki institut
sproveo 1998. godine, pokazuju da se u Japanu
tada nalazilo 158 Naučno - tehnološka parka.
Osnovna namjena Naučno - tehnoloških parkova
u Japanu je:
učešće u regionalnom razvoju putem podrške
Malim i srednjim preduzećima,
pomoć u fazi njihove inkubacije,
unapređivanje i podizanje na viši nivo razvojno-
istraživačkih aktivnosti i
saradnja sa lokalnim organizacijama
JAPAN
10
Na slici je dat raspored postojećih Naučno - tehnoloških
parkova u Japanu po različitim regionima, zaključno sa
1998. godinom, gdje se vidi značaj programiranog
ravnomjernog regionalnog razvoja
Hokkaido6%
Tohoku10%
Kanto15%
Kanagawa12%
Chubu17%
Kinki19%
Chugoku / Shikoku
8%
Kyushu / Okinawa
13%
11
Na slici je dat prikaz strukture osnivača Naučno - tehnoloških parkova
u Japanu, koji su zaslužni za razvoj navedenih institucija.
b) U privatnom vlasništvu je veoma mali i ograničen broj Naučno -
tehnoloških parkova
Državna vlada12%
Vlada regiona
42%
Grad
30%
Javni+Privatni
2%
Privatni
11%
Ostali
3%
a) Vlada javlja kao osnivač i vlasnik 132 Naučno - tehnološka parka (to je
86% od ukupnog broja)
12
Pri pokretanju i realizaciji projekata Naučno - tehnoloških
parkova, saglasno japanskim iskustvima, na prvom mjestu
potrebno je sagledati i obezbjediti sledeće preduslove:
Obezbjeđenje povoljnih kreditnih linija
Obuka i edukacija angažovanog osoblja
Izrada biznis studija i studija izvodljivosti
Promocija aktivnosti istraživanja i razvoja
Podsticanje i ohrabrivanje lokalnih kompanija da pokreću i
primjenjuju u svome radu high-tech proizvodnju
Razvoj novih proizvoda i tehnologija
Integracija različitih vrsta tehnologija i biznisa
Saradnja sa subjektima iz industrije, javnim i akademskim
sektorom
13
Regija Katalonija je jedan od reprezentativnih evropskih primjera
regionalne organizacije osnivanja i razvoja Tehnoloških parkova.
U ovoj studiji su prikazana tri reprezentativna primjera razvoja
Tehnoloških parkova u regiji Katalonija:
Naučni park Univerziteta Barcelona
Tehnološki park Barcelona i
Tehnološki park Valjes
ŠPANIJA – regija Katalonija
Mreža naučnih i tehnoloških parkova regije Katalonija je grupa
od jedanaest institucija iz oblasti:
istraživanja, razvoja, nauke, tehnologije i proizvodnje
Vođeni zajedničkim interesom povezani su u jednu labavu
organizacionu formu označenu kao XPCAT
14
XPCAT grupa povezuje:
istraživačke centre i institute
univerzitete
velika, mala i srednja preduzeća na zajedničkom zadatku
kreiranja novih radnih mjesta
otvaranja novih preduzeća i stvaranja novih upotrebnih
vrijednosti
XPCAT grupa okuplja veliki broj eksperata raznih profila na
poslovima:
istraživanja,
razvoja,
inovacija i
transfera tehnologija
15
Tehnološki park Barcelona je prostor za tehnološka istraživanja
visokog nivoa.
To su multidisciplinarni projekti koji objedinjuju istraživače:
sa različituh fakulteta i instituta
iz fabrika
iz bolnica i
iz drugih specijalizovanih institucija
TEHNOLOŠKI PARK BARCELONA
Tehnološki park Barcelona sadrži 18 istraživačkih grupa koje
rade na poljima:
virtualne stvarnosti, robotike, proizvodnih procesa, nauke o
materijalima, fluidodinamike, termotehnike, hemije, bioenergije,
kvaliteta i produktivnosti
16
U sastav Tehnološkog parka Barcelona je:
CIM CENTAR (Computer Integrated Manufacturing Center)
koji je fleksibilna mini fabrika sa modernim mašinskim
parkom za naučno-istraživački rad u oblastima:
visokobrzinskih obrada (HSM)
fleksibilne proizvodnje (FMM)
brze prototipne proizvodnje RP i RM (RP-Rapid
Prototyping i RM-Rapid Manufacturing)
kompjuterski-numeričkih tehnologija (CNC-Computer
Numerical Control)
različitih proizvodnih tehnologija obrade plastike i
savremenih metoda livenja materijala
17
U sastav Tehnološkog parka Barcelona je i:
CENTAR ZA DIZAJN INDUSTRIJSKE OPREME. To je
istraživačko razvojna jednica koja radi na dizajnu, kako novih
mašina i postrojenja, tako i na reinžinjeringu postojeće opreme u
fabrikama.
Primarne oblasti istraživanja i razvoja su:
dizajn i razvoj novih proizvoda
simulacije na bazi metode konačnih elemenata (MKE
simulacije)
prototipni i patentni modeli
mehatronika
ergonomija
sigurnost i ekološka ispravnost dizajnirane opreme
upravljanje proizvodnim podacima kao i upravljanje životnim
ciklusom proizvoda
18
Tehnološki park u VALJESU je:
rezultat javne inicijative za promociju tehnološkog razvoja kroz
rad institucija kao što su:
Centar za inovacije i razvoj preduzeća (CIDEM),
Odsjeka za industriju, trgovinu i turizam Vlade Regije
Katalonije i
Konzorcijuma slobodne zone Barcelone
U Tehnološkom parku VALJES:
smješteno je više od 200 firmi od kojih je vise od 50%
registrovano za istraživanje i razvoj
zaposleno je oko 4000 ljudi
više od 30% zaposlenih ima neku fakultetsku ili višu diplomu
Servisne usluge premašuju 1 milijardu EUR od čega je više od
20% realizovano na internacionalnom tržištu
19
Tehnološki park u VALJESU je uglavnom usmjeren na:
Kompanije koje razvijaju aktivnosti na području industrije
utemeljene na znanju
Preduzetnike koji žele započeti nove poslovne aktivnosti na
ovom polju
Bilo koji drugi tip privatne ili poslovne inicijative,
uključujući:
tehničke centre
poslovne asocijacije
tehnološke institute
centre za obuku i sl.
20
Tehnološki park u VALJESU ima i sledeće oblasti djelovanja:
Tehnologije koje se odnose na agrikulturu, biologiju,
biotehnologiju, zdravlje i sl.
Informacione i telekomunikacione tehnologije
Energetske tehnologije
Osnovne industrijske tehnologije:
elektronika
metrologija i kontrola
optički instrumenti, plazma laseri
savremene metode obrade metala i plastike i sl.
Industrijske tehnologije za različite sektore: hemija, mašinstvo,
transport i sl.
Tehnologije koje se odnose na proizvodnju i obradu novih
materijala.
21
Tehnološki park u VALJESU je jedan od
najrespektabilnijih Tehnoloških parkova u Evropi:
Park je osnovan 1989. godine
Danas je Park KLASTERSKI organizovan
Klaster prerađivača plastike vezuje oko 200 Malih i
srednjih preduzeća
godišnji profit ovog klastera se mjeri
desetinama miliona EUR-a
22
Među najzačajnije ekspertske centre (tehnološke i naučne
parkove) u Finskoj spadaju:
Naučni park Helsinki
Juvaskyla naučni park
Ekspertski centar Sjeverne Karelije
Tehnološki centar Kuopio Teknia
Biznis inkubator u Lahtiju
Tehnološki centar u Lappeernat-i
Tehnološki centar Pripoli
Tehnološki centar Tampere
Tehnološki park u Otaniemi-ju
Tehnološki centar u Turku-u
FINSKA
23
U sastavu ovog centra razvijene su brojne institucije koje:
rade na razvoju novih naučno-istraživačkih i razvojnih
programa za Mala i srednja preduzeća
EKSPERTSKI CENTAR REGIJE SJEVERNE KARELIJE
Među najznačajnijim parkovima u Finskoj je Naučni park Joens
koji je smješten u centru grada Joensa u sklopu opšteg
Univerziteta i Politehničkih univerziteta:
on nudi izvrsnu komunikaciju sa korisnicima posebno sa
preduzetnicima iz regije kao i čitave Finske
Ovaj park je najvažniji član regionalne porodice ekspertskih
centara Sjeverne Karelije i uključuje dva ekspertska područja
istraživanja i razvoja za Mala i srednja preduzeća:
Sektor za metalopreradu i industriju plastike
Sektor za drvopreradu i šumarstvo
24
Sektor za metalopreradu i industriju plastike (IMTEC centar):
centar je moderno koncipiran za CAD/CAP/CAM
tehnologije:
u oblastima dizajniranja,
u oblastima ispitivanja,
u oblastima razvoja,
u oblastima simulacije,
u oblastima savremenih tehnika moderne
proizvodnje,
u oblastima prerade metala,
u oblastima obrade metala, kao i
u oblastima tehnologije prerade plastike
25
Sektor za drvopreradu i šumarstvo u osnovi istražuje:
Osobine drvnih materijala, eksploataciju i uticaj
upravljanja šumama na kvalitet,
Poslovne aktivnosti, proizvodnu ekonomiju, tehnološki
transfer i marketing u mehaničkoj obradi drveta,
Informacione sisteme i informatičke tehnologije u
oblastima šumarstva i drvoprerade,
Reciklažu drveta i optimizaciju trošenja drveta kao
energenta,
Zaštitu okoline i komunikacije u oblastima gazdovanja
šumama.
26
U okviru svog rada ovaj sektor za drvopreradu i šumarstvo
je razvio nekoliko vrlo značajnih projekata među kojima se
izdvajaju:
Puggia-Centar za tehnologije prerade drveta,
Kombinovane metode za transport drvene mase i
pripreme površina za obrade,
Fabrike za preradu drveta za XXI vijek,
Projekt regionalnog razvojnog programa šumarstva i
drvoprerade,
Inovativno poslovno okruženje,
Informacioni servis za šume u Rusiji,
Bioenergetski program za Sjeverenu Kareliju i dr.
27
Ministarstvo za nauku, tehnologije i razvoj Srbije, pokrenulo
je aktivnu razvojnu politiku i pripremilo strategiju
tehnološkog razvoja zemlje, da bi ubrzano dostigla zemlje
bivše Istočne Evrope koje su se već kandidovale za članstvo
u Evropskoj zajednici
SRBIJA
Prva aktivnost u okviru razvoja INOVATIVNIH CENTARA bila
je donošenje nove zakonske regulative koja bi ohrabrila i
olakšala njihov rad
Prvi inovacioni centri koji su organizovani su CENTRI ZA
TRANSFER TEHNOLOGIJE
28
Osnovni ciljevi osnivanja svih Naučno tehnoloških parkova i
Inovacionih centara u Srbiji su:
podsticanje osnivanja malih i srednjih inovacionih
kompanija,
podsticanje preduzetničkog duha i konkurencije,
podsticanje saradnje sa svijetom,
orijentacija na informaciono-komunikacione tehnologije
u prvoj fazi,
dugoročna orijentacija na uključivanje drugih
visokotehnoloških aktivnosti, prije svega u domenu
biotehnologija,
podsticanje stranih direktnih investicija.
29
Osnovni Inovacioni centri treba da budu:
savremeno opremljeni,
kompetentni u svom domenu,
sposobni za efikasan transfer tehnologije iz
istraživanja u praksu,
mjesta u kojima se donose ispravne procjene
budućeg razvoja tehnologije,
dinamična okruženja koja snažno utiču na
ekonomski profil čitavih regija u kojima se
nalaze.