Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja

Ivo Brean

Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja

Biljeka o piscu:

Roen je u Vodicama. Gimnaziju je polazio u ibeniku, a u Zagrebu je studirao jugoslavenske jezike i knjievnosti. Diplomiravi 1960. postaje profesor na ibenskoj gimnaziji. Od 1983. umjetniki je voditelj Centra za kulturu i Festivala djeteta u ibeniku.

Prvi dramski tekst etiri podzemne rijeke objavljen mu je 1970. u splitskom asopisu Vidik. Idue godine na daskama zagrebakog Teatra ITD, nakon petogodinjeg uzaludnog nastojanja da mu neko od kazalita izvede tekst, prikazana je groteskna tragedija Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja u reiji Boidara Violia. Nakon premijere izvedena je u gotovo svim kazalitima u zemlji, a prevedena je i izvoena u Poljskoj, Austriji, Njemakoj, SSSR-u, Bugarskoj i vedskoj.

Glasovito Shakespeareovo djelo, koje neuki seljaci u zaostalom djelu Dalmatinske zagore uvjebavaju po frontovskom zadatku, uzeo je kao tematski predloak i mjeru zbivanja, dok je samo uvjebavanje dramaturki zamislio i postavio kao kazalite u kazalitu. Teajem radnje, meutim, od odluke seoskih rukovodilaca da se Shakespeareova tragedija mora prilagoditi shvaanjima sela i aktualnim, poslijeratnim drutveno-politikim prilikama, Brean ostvaruje i grotesknu parafrazu Hamleta, koja je odreena, kao i njegovo djelo u cjelini, jezinim idiomom Dalmatinske zagore, parodijskom identifikacijom kraljevskog makrosvijeta Shakespearea i seljakog mikrosvijeta Donje Mrdue, te ironiko-satirikom osudom dogmatske vlasti i primitivizma. (B. Heimovi)

Osim Predstave Hamleta u selu Mrdua Donja, Brean je objavio sljedee drame: Neastivi na Filozofskom fakultetu (1975. ), Smrt predsjednika kunog savjeta (1978. ), Sveana veera u pogrebnom poduzeu (1979. ), Vienje Isusa Krista u kasarni VP2507 (napisama 1973. , objavljena 1988. ), Arheoloka iskapanja kod sela Dilj (1981. ), Anera (1983. ), Hidrocentrala u Suhom dolu (1985. ).

S redateljem Krstom Papiem napisao je scenarije za filmove Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja (1972. ), Izbavitelj (1976. ) i Tajna Nikole Tesle (1985. ) a 1990. tiskan je prvi Breanov roman Ptice nebeske. O djelu:

Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja dramski je prvijenac Ive breana. Po sudu mnogih kritiara Breanova drama ide u red najboljih dramskih tekstova u suvremenoj hrvatskoj knjievnosti. Brean ju je napisao 1965. godine, a na scenu je, nakon mnogih odbijanja postavljen 1971. godine u zagrebakom Teatru ITD, u reiji Boidara Violia. Ta groteskna tragedija, kako je odreuje sam autor, travestija je znamenite Shakespeareove tragedije Hamlet. Sluei se poznatim dramskim predlokom, Brean je stvorio originalno djelo koje svjedoi o primitivizmu, gluposti i pokvarenosti jednog sustava i vremena. Djelo je komponirano u dva dijela i pet slika, a radnja, koja se zbiva pedesetih godina ovog stoljea, smjetena je u Dalmatinsku zagoru, u izmiljeno selo Mrduu Donju.

Fabula:

U zaputenoj prostoriji Narodnog fronta u Donjoj Mrdui okupljeni seljaci nestrplivo iekuju poetak sastanka Mjesnog aktiva sela koji je sazvao drug Mile Puljiz, zvani Puljo, predsjednik Mjesnog aktiva Narodnog fronta. Seljaci ostaju zabezeknuti kada ih drug Puljo obavijesti da je na dnevnom redu kulturno-prosvjetna aktivnost u selu, odnosno kada ih drug Maak, predsjednik Upravnog odbora Zadruge, stane uvjeravati kako bi trebali i oni jednom prirediti neku predstavu, i to ne bilo kakvu ve predstavu u kojoj e izai na vidilo, stavimo kazti, naa socijalistika stvarnost, ono ta je, metnimo li, pozitivno i ono to je negativno. Pa kad na radni ovik vidi taku predstavu on moe doi onom svom predpostavljenom drugu i rei mu: Tako i tako, drue, ovo ti valja, a ovo ti jope ne valja. Seljaci uno prosvjeduju, jer smatraju da njima nisu potrebne nikakve predstave i da za takve gluposti nemaju vremena. Prepirku e prekinuti svojim autoritetom vrhovni seoski monik Mate Bukarica, zvani Bukara, upravitelj Zadruge i sekretar Mjesnog aktiva Partije. Njegova rije je svetinja: predstava se mora spremiti a izbor, na prijedlog druga imurine, pada na Shakespeareova Hamleta. imurina je prije dvije godine , boravei u zagrebu gdje je poslan da proda vino, gledao u teatru Amleta i ta ga se predstava vrlo dojmila. Slikovito, ali vrlo pojednostavljeno imurina e nazonima prepriati sadraj. Najprije je bija jedan kralj. Dobar kralj, napredan, socijalistiki orijentiran. Duu bi da za radni narod i sirotinju. I taj je kralj, drugovi, ima brata koji je bija niko i nita, neprijatelj naroda, ljuta reakcija. Pa kad je un jedanput spava u polju, doe ovi njegov brat i ne budi lin, ulije mu nito u uvo, razridi mu modane i na mistu ga usmrti. . . U trenutku dok imurina pria kako je Hamlet doao do kralja da se s njim obrauna, na vratima se pojavljuje seoski momak Joco koki. Pun bijesa optuuje Bukaru da je naredio da se njegov otac, iako nevin, uhiti zbog krae deset milijuna iz zadrune blagajne. Pri odlasku se zaklinje da e pronai pravog krivca i da e se s njim obraunati. Mile Puljiz prekida sastanak naloivi uitelju kunci da se pobrine oko predstave i izabere glumce. Druga slika prvog dijela zapoinje susretom Joce i njegove zarunice Ane, Puljine keri. Ana ga moli da njoj za ljubav prihvati ulogu Hamleta koju mu je uitelj namijenio, jer e se tako, budui da e ona glumiti Ofeliju, moi ee viati. Joco, uzbuen zbog oeva uhienja, nevoljko pristaje. Glavne uloge su podijeljene: Bukara je kralj Klaudije, seoska krmarica Majkaa kraljica Gertruda, Puljo Polonije, Maak dobiva ulogu Laerta a komentator i tuma predstave na vlastitu inicijativu postaje imurina. No, ve na prvoj probi javljaju se problemi. Shakespeareov tekst pokazuje se pretekim za nadobudne glumce. Bukara nikako da pravilno ita tekst, ali je jo vei problem to taj Amlet iri niku reakcionarnu propagandu, pa bi, po Bukarinom miljenju, trebalo tragediju izmijeniti jer Amlet triba da bude predstavnik radnika i seljaka. Pod prijetnjom da e izgubiti posao i biti protjeran iz sela, uitelj pristaje da popravi tekst. Radnja u treoj slici odigrava se nekoliko dana kasnije. Uoi probe razgovaraju Bukara i Puljo. Bukara, uznemiren i zabrinut zbog Jocina ponaanja, odnosno prestraen nee li se otkriti da je zadruni novac on uzeo, predlae Pulji da uz pomo Ane otkriju to Joco smjera. Puljo pristane, a pod oevim prijetnjama i Ana. Poinje proba, uitelj je napravio svoj dio posla preradio je Shakespeareov tekst prilagodivi ga socijalistikom ovjeku. Poslije probe Bukara i Puljo provode svoj plan. Skrivaju se u zamraenoj prostoriji, ubrzo se pojavljuju Joco i Ana. Joco joj ita oevo pismo u kojem on govori da je zadruni novau uzeo Bukara, a da je Maak, po njegovom nareenju, spalio knjigu rashoda pa je kontrola, naavi samo knjigu prihoda, okrivila njega. Kada ga Ana, koja ga je cijelo vrijeme uzalud pokuala sprijeiti da govori, zamoli da zaboravi na svog oca i da se okrene njoj, jer njihovo vjenanje dolazi u pitanje, Joco je grubo odgurne i odlazi.

etvrtom slikom poinje drugi dio drame. Uitelj kunca i Joco razgledavaju kostime to su stigli iz Gradskog kazalita. Ve ionako rastrojen i demoraliziran, Joco ostaje zaprepaten kad mu uitelj otkrije da ga je njegova Omelija pijunirala. U tom trenutku ulaze mrduki glumci predvoeni Bukarom i proba poinje. Ve otprije dobrano zagrijani alkoholom, Bukara, Maak i Puljo u potpunosti se identificiraju sa svojim ulogama izrabljivaa naroda. Proba se pretvara u opijanje, deranje i kartanje.

Za cijelo to vrijeme Joco sjedi zamiljen u kutu. Kada i njega pokuaju uvui u pomahnitalo kolo, njegova srdba i oaj dostiu vrhunac: optuuje Anu da ga je pijunirala, a Bukaru polijeva ponuenom aom vina. Istodobno oajniki prekapa po depovima traei oevo pismo ne bi li okupljenima dokazao da je optuujui Bukaru bio u pravu. Otkrivi da mu je Bukara ukrao jedini dokaz i da je cijela zavjera smiljena da bi se lopovi odrali, Joco nasre na Maka. Prisutni ga seljaci pokuavaju smiriti, a Joco odlazi prijetei da e se za istinu boriti do kraja. U petoj slici odrava se proba posljednjeg prizora. Joco-Amlet potpuno je nezainteresiran sve dok ne dolazi do njegova dvoboja s Makom-Laertom. Dok se njih dvojica hrvaju, seljaci navijaju pjevajui. Njihovo skandiranje i pjesmu prekida Makovo zapomaganje. Izbezumljeni Joco pritisnuo je Maku no pod grlo, a preplaeni Maak priznaje da je po Bukarinu nareenju spalio knjigu. Nevinost Jocina oca je dokazana, meutim, u tom trenutku pojavljuje se seljak sa vijeu da se stari koki u zatvoru objesio. Joco, izvan sebe, nasre na Bukaru, ali ga u tome sprjeavaju seljaci. Njegovi pokuaji da nae nekoga tko e stati na njegovu stranu i podrati ga ostaju uzaludni. Odbija ga i Ana, slomljeni Joco odlazi, a seljaci nastavljaju s pjesmom.

PAGE 3