Inspiracija filmom "Predstava Hamleta u selu MrdušaDonja"

Gaurina, Marina

Master's thesis / Diplomski rad

2017

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Textile Technology / Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:201:927681

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-07

Repository / Repozitorij:

Faculty of Textile Technology University of Zagreb - Digital Repository

SVEUČILIŠTEUZAGREBU

TEKSTILNO-TEHNOLOŠKIFAKULTET

DIPLOMSKIRAD

INSPIRACIJAFILMOM„PREDSTAVAHAMLETAUSELUMRDUŠADONJA“

MarinaGaurina9685/TMD-K

Zagreb,srpanj2017.

SVEUČILIŠTEUZAGREBU

TEKSTILNO-TEHNOLOŠKIFAKULTET

ZAVODZADIZAJNTEKSTILAIODJEĆE

DIPLOMSKISTUDIJKOSTIMOGRAFIJE

DIPLOMSKIRAD

INSPIRACIJAFILMOM„PREDSTAVAHAMLETAUSELUMRDUŠADONJA“

MENTOR:doc.dr.sc.KrešimirPurgar

NEPOSREDNAVODITELJICAdoc.dr.art.IvanaBakal

MarinaGaurina9685/TMD-K

Zagreb,srpanj2017.

SAŽETAK

Ovajradbavisekos^mografskomanalizomtejeujednoiizvorinformacijazakos^mografska

rješenja likova groteskne tragedije „Predstava Hamleta u seluMrduša Donja” autora Ive

Brešanaiz1965godine.Analizikrea^vnogradaprethodilojeistraživanje.Prikupljenipodatci,

slike, dojmovi i zaključci formiraju daljnji krea^vni ^jek osmišljavanja kos^ma i njihovu

analizu.

Analiza se temelji na prikupljanju podataka o odijevanju ljudi 1973. godine na području

Dalma^nske zagore tevanjskimutjecajimakoji suutjecalinamoduu tomdijeluHrvatske.

Nadalje, istražuje se utjecaj kos^mografije u predstavljanju psihološkog profila likova u

drami.

.

SADRŽAJ

1. UVOD 2 ...................................................................................................

2. OSVRT NA MODU 80-TIH U DALMACIJI 3 .............................................................

2.1. ŽENSKA ODJEĆA 3 ..................................................................................

2.2. OBUĆA 4 .............................................................................................

2.3. FRIZURE 5 ...........................................................................................

2.4. ŠMINKA 6 ............................................................................................

2.5. NAKIT 6 ..............................................................................................

2.6. MUŠKA ODJEĆA 7 ...................................................................................

3. OSVRT NA DJELO „PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA 11 .............................

4. ANALIZA LIKOVA 16 ......................................................................................

4.1. JOCA KAO HAMLET (RADE ŠERBEDŽIJA) 16 .....................................................

4.2. ANĐA KAO OFELIJA (MILENA DRAVIĆ) 17 ........................................................

4.3. MAČAK (LJUBIŠA SAMARDŽIĆ) 18 .................................................................

4.4. BUKARA/KRALJ (KREŠIMIR ZIDARIĆ) 19 .........................................................

4.6. JOCIN OTAC (IZET HAJDARHODŽIĆ) 21 .........................................................

4.7. PULJO/POLONIJE (ZVONKO LEPETIĆ) 22 ......................................................

4. 8. UDOVICA MARA/KRALJICA (ZDENKA HERŠAK) 23 ..............................................

5. IVO BREŠAN 24 ...........................................................................................

6. O REDATELJU FILMSKE EKRANIZACIJE 26 ............................................................

7. O KOSTIMOGRAFU FILMSKE EKRANIZACIJE – ŽELJKU SENEČIĆU 31 ..............................

8. ANALIZA PRVE KAZALIŠNE IZVEDBE 1971. GODINE 32 ..............................................

9. FILM 38 ...................................................................................................

10. INSPIRACIJA ZA KOSTIM 40 ...........................................................................

11. OPIS RADA 44 ...........................................................................................

12. ZAKLJUČAK 46 .........................................................................................

13. LITERATURA 47.........................................................................................

1.UVOD

Groteskna tragedija „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” autora Ive Brešana

kompaktna je cjelina utemeljena na precizno postavljenim suodnosima likova i njihovu

grupiranjupremavažnos^unutardrame.Zahvaljujućididaskalijama,iztekstaproizlazijasna

slikavremena,prostora,prostornoguređenjaiodjećeunutarsvijetadrame.

Kroz radnju drame upoznajemo se, između ostalog, s kulturom odijevanja ljudi iz

Dalma^nske zagore. Izvor koji se koris^ radi bolje vizualizacije likova je hrvatski

dugometražnifilma„PredstavaHamletauseluMrdušaDonja”(1973.)urežiji KrstePapića,

snimljen po spomenutom predlošku. Kos^mograiju za film potpisuje hrvatski scenograf i

kos^mografŽeljkoSenečić.

2

2.OSVRTNAMODU80-TIHUDALMACIJI

Uprvomdijelu radadonosi sepregledmodnih tendencijauDalmacijiosamdese^hgodina

20. stoljeća s naglaskom na narodnu nošnju šibenskoga zaleđa, budući da se u djelu

„PredstavaHamletauseluMrdušaDonja“ispreplećusuvremenimodniizričajiselemen^ma

tradicijekojajesnjimaneraskidivopovezanaiteškojujeizdvoji^.

2.1.ŽENSKAODJEĆA

Većnasamompočetkustoljećapočinjesenosi^odjećasnaglašenimramenima.Umodisu

debelenaramenicečimeseželiistaknu^moćisnagažene.Figuraženejenaglašena(silueta

X):strukjeuzak,aramenaširoka(slika1i2).

Umodijebiocrnisamt,viskoza,lepršavimaterijali,^li(kaonovina)materijalislikrom.Boje

suuglavnomistaknuteijarkeiprevladavašarenilo.

Haljineisuknjebilesudezeniranerazliči^mmaterijalimaiuzorcima.Suknjesubilerazliči^h

dužina;dugačke,ispodgležnja,povišegležnja,minisuknje.

Mladisunosilihelankestrakomokostopala,širokeidugedžempereimajice,grijačeidžins

odjeću.Čestoseuzdžins trapericenosiosamobodi.Džins jenajčećebioblijed („ispran”),

popularnemarke„Levis501“.

Trend „balerina u diskoteci” njegovao je eleganciju s volanima, čipkom, ^lom i balon

suknjama.Umodisubileikožnejakne.Naglasakjebionadetaljima.

�

Slika1.Odjećaiz80-^h

2.2.OBUĆA

Utovrijemeumodisubilecipelesašpičas^mvrhomivišompotpe^com(„s^leoo”).Nosile

suseicipelesnižomš^klomiliravnecipele.Bojesuraznovrsne.Čestajeobućascvjetnim

dezenom.Umodisubilekratkečizme.

Mladi su nosili tenisice, sada već čuvene “starke” kojima ne prestaje pres^žno mjesto u

modi.

�

Slika2.Odjećaiz80-^h

2.3.FRIZURE

Neovisnootome je likosabilakratka iliduga,kovrčava ili ravna,umodi jebilotapiranje i

izdizanje pramenova kose na gore umanje ili više upadljivo oblikovanje. Umodi su bile i

šiške.Smjeliji subojalikosu intenzivnimbojama,koristećidvije ilivišenijansi.Mnogisuse

ipakodluči^zakratkestepenastefrizure,urednonatapiraneipomodnoblikovane.Kaočest

dodatak nosile su se trake u različi^m bojama, konjiski rep na stranu vezan gumicama u

jarkimbojama(Slika3.).

�

Slika3.Frizuraizdoba80-^h

2.4.ŠMINKA

Kod šminkanja u osamdese^ma oči su se is^cale nanošenjem debelog sloja olovke na

donjem djelu očiju. Najčešće se upotrebljavao crveni ruž za usne, mada se nose i druge

nijanse.Koris^loseirumenilo,kojejeobičnobiloubojiruža.

2.5.NAKIT

Kako je „glavni zadatak“ u osamdese^ma bio bi^ primjećen, koris^o se glomazan nakit;

velikenaušnice,lanciskrupnimalkama,broševi.Zlatninakitvelikihdimenzijatakođerjebio

umodi(slika4.).

�

Slika4.Nakitkojisenosiou80-^ma

2.6.MUŠKAODJEĆA

U doba osamdese^h muškarci su uglavnom nosili odijela koja podsjećaju na odijela iz

četrdese^hgodina20.Stoljeća.Umjestopet–šestdugmeta,odijelasuimalače^ri.Koris^li

su sematerijali na šire pruge u odnosu na one iz četrdese^h. Naramenice su bile šire, a

reveriuži.Počelasusenosi^crnaodijelauzbijelekošulje.

U slobodno vrijeme nosio se džins, havajske košulje, ručno štrikani džemperi, jakne od

najlona ili kože, mokasinke, te tenisice (Converse All Star – „starke”, a krajem desetljeća

Nike).Umodisubileihlačesvišedžepova(„padobranke“).

�

Slika5.Prikazs^laodjevanjamuškarcaiz80-^h

2.7.NARODNENOŠNJEOdjećau„PredstaviHamletauseluMrdušadonja“povezanajesnarodnomnošnjom

šibenskogazaleđa,budućidaseradnjadramedogađaupravonatompodručju.

"Narodnanošnjaovogkrajavrijednajespomenaidivljenja.Kolikogodsetrudili,nećetenaći

sličnu nošnju ni u dva (pa makar bila) susjedna mjesta, a individualna krea^vnost ovdje

posebnodolazi do izražaja.Oddetalja nošnje važno je istaknu^ karakteris^čnu crvenkapu

kojusponosomstavljajunaglavumuškarciovogakrajaikoja,uzsvojepromjeneizgledakroz

povijest,vučepodrijetloizsrednjegvijeka,renesanseiuskočkihvremena." 1

U filmu Krste Papića „Predstava Hamleta u seluMrduša Donja“ (1973.) najčešćemožemo

vidje^^pšibenskemuškekapebudućidasena^mprostorimanjegovalaicijenilatradicija.

„Resice su se sve više smanjivale do običnog malog crnog čupavog ruba, a kapa je prvo

dobila još jednu visinu, a za^mdvije, a u novije doba (pred II. svjetski rat) i dvije visine s

karakteris^čnim vezom na obodu zvanom „boule“.Ovu zadnju varijantu danas zovemo

Turistička zajednica Šibensko-kninke županije; http://www.sibenikregion.com/hr/more-i-sunce/1

19-hr/kulturna-bastina/pucko-kulturno-naslijede, od 20. 04. 2017.

„šibenska kapa“, a inače stariju varijantu crvenkape nose još na svojim nastupima neke

folklorne udruge i zborovi na otocima gdje se ona najdulje zadržala (Jezera, Murter,

Be^na...)." 2

Ženska imuškanarodnjanošnjapristenesukrozcijelifilm.„Karakteris^kaženskenarodne

nošnjeodPrimoštenadoTribunja je suknjanaporameniceodmjestadomjesta različitog

^pa,dokmjestanaotokuMurteruiPirovcuimajusuknjenaoplećak.Starijanošnjaženau

zaleđujebijelatkanaopravaukojojjespojenasuknjaikošulja,tetkanaraznobojnapregača.

Muškarciuprimorjuinaotocimanosesvilenepojaseve,doksupojaseviuzaleđupleteniili

tkanivunom.Ženesečestoopasujuvunenomilipamučnomtkanicomživihboja.Udalekoj

prošlos^ženeovogakrajanosilesubijelerupceipokrivačeurešenešarenimibijelimvezom

ili čipkom. Danas dio žena nosi bijele čipkane rupce, a neke su ih zamijenile rupcima u

crvenimilitamnijimbojamasizrađenimdetaljima.Unekimmjes^maiugraduŠibenikužene

nepokrivajuglavu,većnosepokojiuresukosi.“ 3

Turistička zajednica Šibensko-kninke županije; http://www.sibenikregion.com/hr/more-i-sunce/2

19-hr/kulturna-bastina/pucko-kulturno-naslijede, od 20. 04. 2017.

Turistička zajednica Šibensko-kninke županije; http://www.sibenikregion.com/hr/more-i-sunce/3

19-hr/kulturna-bastina/pucko-kulturno-naslijede, od 20. 04. 2017.

�

Slika6.NarodnjanošnjanapodručjuŠibenika

3.OSVRTNADJELO„PREDSTAVAHAMLETAUSELUMRDUŠADONJA

U zaostalom dijelu Dalma^nske zagore seljaci iz selaMrduše Donje uvježbavaju glasovito

Shakespeareovodjelo„Hamlet“kojegjepisacuzeokaotematskipredložakimjeruzbivanja,

dokjesamouvježbavanjedramaturškizamislioipostaviokaokazališteukazalištu.Tečajem

radnje, među^m, od odluke seoskih rukovodilaca da se Shakespeareova tragedija mora

prilagodi^shvaćanjimaselaiaktualnim,poslijeratnimdruštveno-poli^čkimprilikama,Brešan

ostvaruje i grotesknu parafrazu Hamleta, koja je određena, kao i njegovo djelo u cjelini,

jezičnimidiomomDalma^nskezagore,parodijskomiden^fikacijomkraljevskogmakrosvijeta

Shakespearea i seljačkog mikrosvijeta Donje Mrduše, te ironičko-sa^ričkom osudom

dogmatskevlas^iprimi^vizma.

PredstavaHamletauseluMrdušaDonjadramski jeprvijenac IveBrešana.Posudumnogih

kri^čara Brešanova drama ide u red najboljih dramskih tekstova u suvremenoj hrvatskoj

književnos^. Brešan ju je napisao 1965. godine, a na scenu je, nakon mnogih odbijanja

postavljena1971.godineuzagrebačkomTeatruITD,urežijiBožidaraViolića.Ta„groteskna

tragedija“, kako je određuje sam autor, traves^ja je znamenite Shakespeareove tragedije

Hamlet.Služećisepozna^mdramskimpredloškom,Brešanje stvoriooriginalnodjelokoje

svjedoči o primi^vizmu, glupos^ i pokvarenos^ jednog sustava i vremena. Djelo je

komponiranoudvadijelaipetslika,aradnja,kojasezbivapedese^hgodinaovogstoljeća,

smještenajeuDalma^nskuzagoru,uizmišljenoseloMrdušuDonju.

�

Slika7.JocaiAnđa

"U zapuštenoj prostoriji Narodnog fronta u Donjoj Mrduši okupljeni seljaci nestrplivo

iščekuju početak sastankaMjesnog ak^va sela koji je sazvao drugMile Puljiz, zvani Puljo,

predsjednikMjesnogak^vaNarodnog fronta. Seljaciostaju zabezeknu^kada ihdrugPuljo

obavijes^dajenadnevnomredukulturno-prosvjetnaak^vnostuselu,odnosnokadaihdrug

Mačak,predsjednikUpravnogodboraZadruge,staneuvjerava^kakobitrebaliionijednom

priredi^nekupredstavu,itonebilokakvu,već„predstavuukojojćeizaćinavidilo,stavimo

kaza^,našasocijalis^čkastvarnost,onoštaje,metnimoli,pozi^vnoionoštojenega^vno.

Pa kad naš radni čovik vidi taku predstavu, on može doći onom svom predpostavljenom

drugu i reći mu: 'Tako i tako, druže, ovo ^ valja, a ovo ^ jope ne valja'.“ Seljaci žučno

prosvjeduju jer smatraju da njima nisu potrebne nikakve predstave i da za takve glupos^

nemaju vremena. Prepirku će prekinu^ svojim autoritetom vrhovni seoski moćnik Mate

Bukarica,zvaniBukara,upraviteljZadrugeisekretarMjesnogak^vaPar^je.Njegovariječje

sve^nja: predstava se mora spremi^, a izbor, na prijedlog druga Šimurine, pada na

ShakespeareovaHamleta.Šimurinajeprijedvijegodine,boravećiuZagrebu,gdjejeposlan

daprodavino,gledaouteatru„Amleta“ itagasepredstavavrlodojmila.Slikovito,alivrlo

pojednostavljeno, Šimurina će nazočnima prepriča^ sadržaj. „Najprije je bija jedan kralj.

Dobarkralj,napredan,socijalis^čkiorijen^ran.Dušubidazaradninarodisiro^nju. Itaj je

kralj,drugovi,imabratakojijebijanikoiništa,neprijateljnaroda,ljutareakcija.Pakadjeun

jedanputspavaupolju,dođeovinjegovbrati,nebudilin,ulijemuništouuvo,razridimu

moždane i namistu ga usmr^...“U trenutku dok Šimurina priča kako jeHamlet došao do

kraljadasesnjimobračuna,navra^masepojavljujeseoskimomakJocoŠkokić.Punbijesa

optužujeBukarudajenarediodasenjegovotac,iakonevin,uhi^zbogkrađedesetmilijuna

iz zadružne blagajne. Pri odlasku se zaklinje da će pronaći pravog krivca i da će se s njim

obračuna^.MilePuljizprekidasastanaknaloživšiučiteljuŠkuncidasepobrineokopredstave

iizabereglumce.DrugaslikaprvogdijelazapočinjesusretomJoceinjegovezaručniceAnđe,

Puljine kćeri. Anđa ga moli da njoj za ljubav prihva^ ulogu Hamleta koju mu je učitelj

namijenio,jerćesetako,budućidaćeonaglumi^Ofeliju,moćićešćeviđa^.Joco,uzbuđen

zbogočevauhićenja,nevoljkopristaje.Glavneulogesupodijeljene:BukarajekraljKlaudije,

seoska krčmaricaMajkača kraljica Gertruda, Puljo Polonije,Mačak dobiva ulogu Laerta, a

komentatoritumačpredstavenavlas^tuinicija^vupostajeŠimurina.No,većnaprvojprobi

javljaju se problemi. Shakespeareov tekst pokazuje se preteškim za nadobudne glumce.

Bukara nikako da pravilno čita tekst, ali je još veći problem što „taj Amlet širi niku

reakcionarnu propagandu“, pa bi, po Bukarinommišljenju, trebalo tragediju izmijeni^ jer

„Amlettribadabudepredstavnikradnikaiseljaka“.Podprijetnjomdaćeizgubi^posaoibi^

protjeran iz sela,učiteljpristajedapopravi tekst.Radnjau trećoj sliciodigravasenekoliko

danakasnije.UočiproberazgovarajuBukaraiPuljo.Bukara,uznemirenizabrinutzbogJocina

ponašanja,odnosnoprestrašennećeliseotkri^dajezadružninovaconuzeo,predlažePulji

dauzpomoćAnđeotkrijuštoJocosmjera.Puljopristane,apodočevimprijetnjamaiAnđa.

Počinje proba; učitelj je napravio svoj dio posla – preradio je Shakespeareov tekst

prilagodivši ga socijalis^čkom čovjeku. Poslije probe Bukara i Puljo provode svoj plan.

Skrivaju se u zamračenoj prostoriji, a ubrzo se pojavljuju Joco i Anđa. Joco joj čita očevo

pismou kojemon govori da je zadružni novac uzeo Bukara, a da jeMačak, po njegovom

naređenju,spalioknjigurashodapajekontrola,našavšisamoknjiguprihoda,okrivilanjega.

Kada ga Anđa, koja ga je cijelo vrijeme uzalud pokušala spriječi^ da govori, zamoli da

zaboravinasvogocaidaseokrenenjojjernjihovovjenčanjedolaziupitanje,Jocojegrubo

odgurneiodlazi.Četvrtomslikompočinjedrugidiodrame.UčiteljŠkuncaiJocorazgledavaju

kos^meštosus^gli izGradskogkazališta.Već ionakorastrojen idemoraliziran, Jocoostaje

zaprepaštenkadmuučiteljotkrijedagajenjegovaOmelijašpijunirala.Utomtrenutkuulaze

mrduški glumci predvođeni Bukarom i proba počinje. Već otprije dobrano zagrijani

alkoholom,Bukara,MačakiPuljoupotpunos^seiden^ficirajusasvojimulogamaizrabljivača

naroda.Probasepretvarauopijanje,žderanjeikartanje.

�

Slika8.Scenaizpredstave;JocoiMačakusredsvađe

KrozcijelotovrijemeJocosjedizamišljenukutu.Kadainjegapokušajuuvućiupomahnitalo

kolo, njegova srdžba i očaj dos^žu vrhunac: optužuje Anđu da ga je špijunirala, a Bukaru

polijevaponuđenomčašomvina. Istodobnoočajničkiprekapapodžepovima tražećiočevo

pismonebi liokupljenimadokazaoda jeoptužujućiBukarubioupravu.Otkrivšidamu je

Bukaraukraojedinidokazidajecijelazavjerasmišljenadabiselopoviodržali,Joconasrće

naMačka.Prisutnigaseljacipokušavajusmiri^,aJocoodlaziprijetećidaćesezais^nubori^

do kraja. U petoj slici održava se proba posljednjeg prizora. Joco-Amlet potpuno je

nezainteresiran sve dok ne dolazi do njegova dvoboja s Mačkom-Laertom. Dok se njih

dvojica hrvaju, seljaci navijaju pjevajući. Njihovo skandiranje i pjesmu prekida Mačkovo

zapomaganje. Izbezumljeni Joco pri^snuo je Mačku nož pod grlo, a preplašeni Mačak

priznajeda jepoBukarinunaređenju spali spalio knjigu.Nevinost Jocinaoca jedokazana.

Među^m,utomtrenutkupojavljujeseseljaksviješćudasestariŠkokićuzatvoruobjesio.

Joco, izvan sebe, nasrće na Bukaru, ali ga u tome sprječavaju seljaci. Njegovi pokušaji da

nađenekogatkoćesta^nanjegovustranuipodrža^gaostajuuzaludni.Odbijaga iAnđa;

slomljeniJocoodlazi,aseljacinastavljajusplesom.

�

Slika9:SeljaciMrdušeDonjeuživajuuhraniipiću

�

Slika10:Seljacinakonpredstaveslave

4.ANALIZALIKOVA

JocuŠkokića,seoskogHamleta,energičnoiuvjerljivoglumiRadeŠerbedžija.Iakozahtjevna,

izvrsno odglumljena i besprekorno realizirana uloga. U ulozi Anđe, odnosno Ofelije, igra

Milena Dravić. Ova je uloga najteža ženska uloga u filmu, dosta jednodimenzionalna i s

mnogomeđusobno sličnih replika. Šimurina, kojegglumiZvonkoLepe^ć, izvrsna je studija

slabića,lukavogpoluidiotakojiseodsvijetabranitakoštosepriklanjajačima.Ajakjeovdje

jedinoBukara(KrešimirZidarić)kojitumačiseoskogkomesara,izdajicuilopova.

Seoski učitelj, tragična je ali i obična figura - Fabijan Šovagović igra ga gotovo vodviljski,

katkad gradeći i grotesku da prikaže konformizam obiteljskog čovjeka i provincijskog

intelektualca. Milu Puljiza, drugog seoskog rukovodioca, nadahnuto igra Zvonko Lepe^ć.

Uvukaoseukarikaturuplašljivačovjeka,ne loša,ali takođeroportunista.Majkaču, seosku

gos^oničarku,igraZdenkaHeršak.

4.1.JOCAKAOHAMLET(RADEŠERBEDŽIJA)

Joca jemladi čovjek koji na samom početku biva razočaran u ljude i sredinu u kojoj živi.

Njegovogocanepravednosuoptužiliinjegovajedinaželjajedapokažedamuotacnijekriv.

IpakfilmsenebavitolikosudbinomjednogčovjekakolikotragedijomčitavogmiljeaMrduše

Donje, svih poštenih ljudi dovedenih u nezavidnu situaciju ponašanjem grupe uzurpatora

vlas^.JocanijetolikooduševljendaglumiHamleta,alinanagovornjegovezaručniceAnđe

onpristajedaglumiupredstavi.UfilmugaigraglumacRadeŠerbedžija.

Jocinkos^mse sastojiuglavnomodsvijetlihpulovera ispod tamne jakne, te tamnihhlača,

^pična odjevna kombinacija zamuškarca u područjuDalma^nske zagore. Na nogama ima

tamnečizmeivisoketerluke(bijelevunenečarape).

Na dan predstave njegov kos^m satoji se od prozračne bijele košulje, polu otkopčane,

tamnihhlačaiponovnotamnihčizamasvisokimvunenimčarapama.

�

Slika11.Jocaiučitelj

4.2.ANĐAKAOOFELIJA(MILENADRAVIĆ)

Anđa dijeli sudbinu svih ljudi iz Mrduše Donje. Kao i svi nemoćni seljaci primorana je

podilazi^vlas^mauselu.

MilenaDravićigrauloguAnđe,auprvompojavljivanjuAnđeufilmu,kadatješiimoliJocuda

prihva^ ulogu Hamleta, odjevena je tamno zeleni džeper ispod kojega je bijela košulja s

ornamen^ranim,čipkas^mreverom.Udonjemdijelunosiuskusivusuknju,scrnimdebelim

najlonkama,tecrnedebelečarape(grijače).

U predstavi Anđa igra ulogu Ofelije, a njen kos^m sastoji se od jednostavne, prozračne,

svijetlorozehaljineinspiriranesrednjovjekovnomodjećomizShakespeareovadjela.

�

Slika12:AnđaiUčitelj

4.3.MAČAK(LJUBIŠASAMARDŽIĆ)

Lubiša Samardžić u filmu igraMačka - plašljivog i prevrtljivog čovjeka koji podlježe višim

vlas^maizkoristoljublja.

Njegovkos^mzauloguMačkaufilmusastojiseodcrnekape,bijelogpuloveraispodkojega

je crvena košulja i crnih hlača visokoga struka koje se pridržavaju bijelim tregerima. Na

nogamaimatamnecipeleivisokesuknenebijelečarape.

U predstaviMačak glumi Learta. Njegov kos^m za ovu ulogu sastoji se od tamno smeđe

kape,bijeletunikeprošaraneživopisnimornamentom,čimeseželidočara^odjećaizradnje

originalnog Hamleta. Ispod tunike nosi crne hlače,a na nogama tamne cipele i visoke

soknenesvijetlečarape.

�

Slika13.Sastanakseljana;Mačakvodiriječ

4.4.BUKARA/KRALJ(KREŠIMIRZIDARIĆ)

MatuBukaricunadahnuto igraKrešimirZidarić.Tajseoskikomesar, izjelica i lopovglavni je

akteribojipredstavuucrno,ustrajnoipostupno,ozbiljnšćuizakojesekrijezlavoljaigotovo

neograničena vitalnost. Njegov prijeteći ton, veličina, spretnost i hladnokrvnost odaju

iskunog poli^čara. Bukara se ne čudi se ničemu, ne zanima ga ništa i preživjet će svaku

nevoljuikaokraljupredstaviHamletaštojeigrajuseljaciikaopar^jskisekretar.

Bukarinkos^mufilmusastojiseodkožnekapenaglavi,bijelekošulje,prekokojenosicrni

sako od odijela, crnih hlača, te glomazne crne kožne jakne. Na nogama nosi tamne crne

cipele.

UpredstaviBukaratumačiKralja,anjegovkos^msastojiseodvelikezlatnekrune,velikecrne

togeizdobaShakespearovogHamleta,crnihhlačaicrnihčizmi.

�

Slika14.BukaraiMačak

4.5.UČITELJ(FABIJANŠOVAGOVIĆ)

Učitelj je, na neki način, intelektualni Hamlet, koji dijeli hamletovske sudbine i dužnost u

drami.Onnosiusebidramuintelektualcauzabačenojsredini,onimasvojebi^il'nebi^,on

je prisiljen da radi ono što neće, štomu se ne da, da bi situaciju kako tako iznivelirao. A

upravotoniveliranjegauznemiruje,činiganesretnim.

Fabijan Šovagović u filmu tumači lik učitelja a njegov kos^m sastoji se od svijetle košulje,

sivogaodijelaitamnihcipela.

�

Slika15:Učiteljiseljani

4.6.JOCINOTAC(IZETHAJDARHODŽIĆ)

Jocinotacudjelu„PredstavaHamletauseluMrdušaDonja“predstavljatragičankarakter.On

jenikrivnidužanlažnooptuženistrpanuzatvor.Odnemoćiiočajanakrajudramebacase

podvlak.

Njegovkos^msastojiseodtamnogodijelakojijevećinomprekrivenovelikim,glomaznim,

tamnimkaputom.

�

Slika16.JocasasvojimocemiUčiteljem

4.7.PULJO/POLONIJE(ZVONKOLEPETIĆ)

Zdenko Lepe^ć tumači lik Pulje, Predsjednika mjesnog odbora. A radnja drame počinje

njegovomnajavomdnevnog redana sastankuokulturno-prosvjetnimakrivnos^mau selu.

Onjetakođernemoralančovjekuvučenulažiispletkenadležnevlas^uselu.

Njegovkos^msastojiseodbijelekošuljestamnimodjelom.Nanogamanositamnecipele.

�

Slika17.PrikazPulje

4.8.UDOVICAMARA/KRALJICA(ZDENKAHERŠAK)

ZdenkaHeršak u filmu igra udovicuMaru, ona tumači lik žene lakogmorala koja radi kao

konobaricaulokalnojgos^oni.

Njezin kos^m sastoji se od svijetlo roze košulje preko kojeg nosi tamno crvena pamučnu

jaknu. U donjem dijelu je uska suknja crne boje, a na nogama ima tamne cipele i crne

hulahopke.

UpredstavikojupriređujuuseluonaglumiKraljicu,akos^mjojsesastojiodzlatnekrune,

crvenog bolera, velike crvene ogrlice, te duge crne haljine od satena, nabrane kako bi

izgledalakaokrinolina.

�

Slika18.MještaninaSeoskojskupš^ni

5.IVOBREŠAN

IvoBrešan, drama^čar i scenarist (Vodice kodŠibenika, 27. 05. 1936. – Zagreb,3. siječnja

2017.). Gimnaziju polazio u Šibeniku, jugoslavenske jezike i književnos^ diplomirao na

FilozofskomfakultetuuZagrebu1960.Odtadaprofesorušibenskojgimnaziji (tj.Centarza

odgoj iobrazovanje), aod1983.,umjetnički voditeljuCentru zakulturu i Jugoslavenskom

fes^valudjetetauŠibeniku. Javiose1955.uŠibenskoj revijipripovijetkama,ausporedo je

glumacamaterudramskojdružini„Kolo“iprofesionalnomušibenskomkazalištu.Pišeieseje

(„Kon^nuitet metafizičkog u hrvatskoj književnos^“, „Vidik“, 1971), no odlučuje se za

dramskoiscenaris^čkostvaranje.Prvidramskitekst„Če^ripodzemnerijeke“objelodaniou

„Vidiku“. (br. 26/27). Svojim dramama ubrzao je napuštanje kanoniziranih žanrova u

suvremenoj hrvatskoj drama^ci. Hvaljena i napadana „Predstava Hamleta u selu Mrduša

Donja“ (praizvedba: Teatar itd, 1971), parodijska je iden^fikacija kraljevskog makrosvijeta

Shakespeareove tragedije sa seljačkim mikrosvijetom i jezičnim idiomom Dalma^nske

zagore.Iuostalimdramskimdjelimanasrćenasavjestisvijestsuvremenika.Najizazovnijije

umoralitetu„Nečas^vinafilozofskomfakultetu“(Mestnogledališčeljubljansko,1982),gdje

faustovskomuzorkusuvremenogintelektualcasuprotstavljadogmatskeizdankekleraivlas^.

Polemičnost iaktualnostobilježujuburlesku„Smrtpredsjednakakućnogsavjeta“(Dramsko

kazalište Gavella, 1979), „Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću“ (Łódź 1980), kojom se

parafraziraGogoljev„Revizpr“,te„ArheološkaiskapanjauseluDilj“(Histrioni,1981),kojima

se niječe mogućnost postojanja Platonove „idealne države“. Dijalog s književnim djelima

svjetskihklasikaBrešannastavlja iu tragediji „Anera“ (KazališteMarinaDržića,1984),gdje

sudbinsku funkciju božje volje iz Racineove „Fedre“ preuzima poli^ka, a „Hidrocentrala u

Suhomdolu“(NarodnopozorišteuSarajevu,1986),intertekstualnajeparadigmaMoliereove

„Tartuffe“. U srednjodalma^nsko selo smjes^o je i Pirandellovu dramu „Liola“ (zagrebačka

Komedija pod naslovom „Lubin“, 1982). Beogradsko Pozorište „Susre^“ izvelo je komad

„Viđenje Isusa Krista u kasarni“ VP 2507 (1984). Brešanove drame izvedene su u devet

europskih zemalja, najviše u Državnomu sa^ričnom kazalištu Maszkaron u Krakowu.

„Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ uprizorena je u desetak poljskih kazališta i

snimljena za TV, ^skana u njemačkom prijevodu (Wien,München 1978), a izvodila se i u

SSSR-u (Talin), Mađarskoj (Szeged), Bugarskoj (Sofija), Čehoslovačkoj (Ostrava), Austriji

(Volkstheater,Beč),SRNjemačkoj(Thaliatheater,Hamburg),Danskoj(Odense)teuŠvedskoj,

gdjejeprikazanainaTV.Dramejeobjavioudomaćimistranimčasopisima,azastupljenesu

i uAntologiji savremene jugoslovenskedrame (O. Lakićević, Beograd1984) teuAntologiji

hrvatskedrame(B.Hećimović,Zagreb1988).Tiskan je injemačkiprijevod„Nečas^vogana

filozofskom fakultetu“ (Wien,München1981).B. jeautor ili suautorpetfilmskih scenarija

(Predstava Hamleta u seluMrduša Donja, Izbavitelj, Tajna Nikole Tesle, Obećana zemlja i

Donator).Piše iTVdrame (Dvasandukadinamita,Tridesetkonja) iTVserije.ZaPredstavu

HamletauseluMrdušaDonjanagrađen je1972.„Sterijinom“ i„Gavellinomnagradom“,za

„Svečanuvečeruupogrebnompoduzećudobioje„Gavellinunagradu“1979,a1985.primio

je„Sterijinunagradu“gradaVršcazakomediju.

�

Slika19.IvoBrešan

DJELA:Grotesknetragedije.Zagreb1979.

Brešan se najviše istaknuo i ostao zabilježen u povije^ kazališta sa svojim prvijencem,

“PredstavaHamletauseluMrdušaDonja”,atoćuvampredoči^detaljnimopisompočetaka

djela.

6.OREDATELJUFILMSKEEKRANIZACIJE

HrvatskiredateljKrstoPapićrođenjeuVučjemDolu,uCrnojGori,7.prosinca1933.godine.

Otacmu je bio rudar u SAD-u i kada se vra^o kupio je uVojvodini imanje. Imao je lijepo

dje^njstvodopočetkaDrugogsvjetskogratakojijedonioteškudramuunjegovuobitelj.Dva

starijabrataKrstePapićao^šlisuupar^zane,ajedanodnjihjevišeputaranjavan.Otacmu

jeumro1948.pajeKrstoživiouđačkimdomovima.USarajevu,kadjebiousrednjojškoli,

počeojepisa^zaomladinskenovine.Kaostudent,biojedopisnikOslobođenja.

„Mojajegeneracijapunočitala.Ijasams15godinačitao"Ratimir"i"Zločinikaznu"iako

nisambiodovoljnozreozateromane.Ipaksuostavilistrašandojamnameneipotpunome

odredili.AlikadsamvidioKurosawin"Rašomon",za^mnekefilmoveJohnaFordailiSergeja

Ejzenštejna, potpuno sam se inficirao filmom“ – priča Krsto Papić. Kad je došao u Zagreb

upisao je pravo, a potom jugoslavenske književnos^, ruski i francuski jezik na Filozofskom

fakultetu što je i završio. Kao student je od 1965., radio kao asistent režije kod Mate

Bogdanovića, redatelja dokumentarnih filmova. Kako se pročulo da je dobar i vrijedan,

Papića je angažirao Fedor Hanžeković za asistenta režije na filmu "Svoga tela gospodar".

„Fedor je slovio kao filmski polubog i veliki znalac, radio je i kao asistent Davida Leana s

kojimjebiovelikiprijatelj,apreveojeknjigusnimanja"Kratkogsusreta",velikogLeanovog

filma imožda jednogodnajboljih ljubavnihfilmova ikad snimljenih. Taj samposaoobavio

jakodobroiza^msamradiokaoasistentVeljkuBulajićunafilmu"Vlakbezvoznogreda",pa

sMatomReljom,RadenkomOstojićem...„-pričaojePapić.

�

Slika20.KrstoPapić

Kako su u to vrijememladi filmski kri^čari digli buku na Jadran film zašto ne daje priliku

mladimredateljima,JadranfilmjeokupioVančuKljakovića,AntunaVrdoljakaiKrstuPapićai

dao imda snimeomnibus "Ključ"u kojem je svatko ispričao svojupriču. Tako su semladi

autorietablirali.

Papićje1967.godinerežiraoprvidugometražniigranifilm'Iluzija',akrajem60-ihproslavio

se kao redatelj dokumentaraca. Dokumentarac „Halo München“ (1967), snimljen u

Dalma^nskoj zagori, a riječ je o napuštanju Hrvatske zbog teških socijalnih prilika. I u

„Specijalnim vlakovima“ (1972) Papić se bavio gastarbajterima. Film „Kad te moja čakija

ubode“ (1968) kultni je film. Riječ je o intervjuima s ubojicama i ljudima koji su bili bliski

žrtvama.

„Neksečuje inašglas“ (1971.) jefilmkoji jedobioNagraduuOberhausenu,kojigovorio

ilegalnim radiopostajama. „Mala seoska priredba“ (1971) bio je također uspješan

dokumentarnifilm.

�

Slika21.PrikazKrstePapićaumlađimdanima

Osimdokumentaraca, Krsto Papić je postaopoznat i po svojim igranimfilmovima.Godine

1969. režirao je „Lisice“ kojeproblema^ziraju represiju komunis^čke tajnepolicije. Film je

osvojioZlatnuarenuiprikazanjeuCannesu.Potomsuuslijedili„PredstavaHamletauselu

MrdušaDonja“pahoror „Izbavitelj“ (1976.)80-ihgodinaprošloga stoljećaPapić je režirao

biografski film „TajnaNikole Tesle“, a 1988. snimio je „Život sa stricem“, svoj najbolji film.

Film je bio veliki hit, iri^rao je komunis^čke vlastodršce, ali je ipak dobio Zlatnu arenu i

nagradu fes^valu u Montrealu. Nakon osamostaljenja Hrvatske, Papić je snimio „Priču iz

Hrvatske“ (1992.). „Kad mrtvi zapjevaju“ tragikomedija je kojom je osvojio treću Zlatnu

arenu.

Predkrajživotazanimalesugatemeizzagrebačkogpodzemljapajesnimaodokumentarac

natome.Upitandokadamislisnima^filmove,ujednomodsvojihzadnjihintervjuaPapićje

ci^raoSpielberga:Doklebudemmogaodisa^.Za50.godišnjicuFulbrightovezaklade1996.

bilojepozvanuSAD.

„To je najveća filmska škola na svijetu i nju su završili Spielberg, Lucas i drugi redatelji.

Predavaosamsvojefilmove,apohađaosamidrugapredavanja,bilomijefenomenalno.Za

50. godišnjicu Fulbrightove zaklade 1996. bilo je pozvano 50 bivših s^pendista iz cijelog

svijeta na proslavu u Bijelu kuću, a među njima i ja. Clinton je tada rekao da smo mi

Fulbrightovci više učinili da nestane hladnog rata i da se sruši Berlinski zid nego sva

diplomacijasvijeta“-rekaojePapić.

KrstoPapićbiojeubrakusVeromPavlinčićŽitvajukojemusurođenisinBorisikćerBranka.

Boris je nesretnim slučajem poginuo 2009. godine, a kćer Branka je profesorica

kompara^vneknjiževnos^.Udrugombraku,sastomatologinjomJadrankomŠtefanecPapić

je 2006., dakle u svojoj 71. I ženinoj 57. godini života dobio je blizanke Taru i Elu. Veliki

redateljumroje7.veljače2013.uZagrebu.

�

Slika22.Papićsasvojimunukama

7.OKOSTIMOGRAFUFILMSKEEKRANIZACIJE–ŽELJKUSENEČIĆU

ŽeljkoSenečić(nadimakSeneka)–slikariscenograf,televizijski,filmskiikazališniredateljte

producent, pisac proznih i dramskih tekstova, scenarist i kolumnist – rođen je 18. siječnja

1933. u Zagrebu. Na Akademiji likovnih umjetnos^ studirao je od 1951. do 1956, kada je

diplomiraouklasiMarijanaDetonija.Od1956.studiranaOdsjekuzascenografijuAkademije

zakazališnuumjetnost,gdje jediplomirao1960.godine. Istodobno–od1956.do1960.–

boravinapostdiplomskomstudijukaosuradnikuMajstorskojradioniciKrsteHegedušića.Od

1957.godine izlaženabrojnimrevijalnim izložbamaUdruženja likovnihumjetnikaHrvatske

(ULUH) u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (na svim smotrama od 1958. do 1966) te na

izložbama Majstorske radionice Krste Hegedušića. Izdvajamo nadalje sudjelovanja na na

smotramaZagrebačkogsalonauizložbenimprostorimaUmjetničkogpaviljonai/iliModerne

galerije u Zagrebu (1965, 1966, 1970, 1971, 1972, 1974), te sudjelovanje na izložbama

hrvatskerecentnelikovneumjetnos^uGalerijiKarasuZagrebu(1977,1978,1979,1981).

Za razliku od većine likovnih umjetnika, Željko Senečić sudjelovao je na manjem broju

skupnih izložaba. Već od 1957. u fokusu je njegova interesa scenografija kojom se

profesionalnoikon^nuiranobaviodounazaddesetakgodina,pasekaoslobodanumjetnik

nije morao dokaziva^ sudjelovanjem na skupnim prezentacijama. No u cijelom je tom

razdoblju,usvihproteklihšestdesetljeća,prirediomnogobrojnesamostalneizložbe:prviput

nastupa uGaleriji ULUH-a u Zagrebu, u ožujku 1958., zajedno s Julijem Kniferom.Osim u

Zagrebu, gdje se samostalno predstavljao u brojnim galerijskim i muzejskim prostorima,

izlagao je također, često u više navrata, u Skoplju, Beogradu, Sarajevu, Beču, Bologni,

Karlovcu, Splitu, Tübingenu, Trstu, Varaždinu, Ženevi, Madridu, Grazu, Zadru, Dubrovniku,

Osoru, Lovranu, Novskoj, Tel Avivu, Labinu, Novalji, Mariboru, Pečuhu, Zlarinu, Šibeniku,

Veneciji.SenečićjebiojedanodsuosnivačaGalerijeJosipRačićuZagrebu(1976).

Godine 2008. objavljena je dvojezična, hrvatsko-engleska monografija pod nazivom

Senečić//Nakraju–svejedimcigare/AndattheEndofit–allistheSmokefromaCigare,

a 2012. njegova monografija crteža Venezia / Zatvori krug… vrijeme je s tekstovima na

talijanskom,hrvatskomiengleskomjeziku.ŽeljkoSenečićdobitnikjepres^žnogGrandPrixa

za slikarstvo, za slike na staklu, na Salonu nacija – Le Salon des Na\ons –u Parizu 1984.

godine. 4

http://gkd.hr/izlozba/zeljko-senecic (od 5. travnja 2017.)4

Odostalihnagradadobio ječe^riZlatnearenezascenografijunaFes^valu jugoslavenskog

igranogfilma(1964,1985)teFilmskogfes^valauPuli(1992,2001);nagradezascenografiju

na Fes^valu jugoslavenske televizije na Bledu (1968, 1971) i u Portorožu (1982, 1984);

nagradu Dr. Branko Gavella za kazališnu scenografiju (1980); nagradu Vladimir Nazor za

životno djelo za filmsku umjetnost (1996); Nagradu za životno djelo za scenografiju na

Motovunskom filmskom fes^valu (2005); nagradu Zlatni Oktavijan za životno djelo za

scenografijuuhrvatskojkinematografiji(2015).

�

Slika23.ŽeljkoSenečić

8.ANALIZAPRVEKAZALIŠNEIZVEDBE1971.GODINE

„Jedno zabitno seloDalma^nske zagoreoblikovao sam takodapostanemetaforom za cio

društveni i poli^čki sustav u kojem smo tada živjeli ne samo mi nego i takoreći pola

planeta.Ovopotonje,zahvaljujućiivezisuniverzalnomznakovitošćuShakespearovihjunaka,

učinilo je da komad, mimo svakog mojega očekivanja, poslje 6 godina, točnije u travnju

1971., ipak zaživi na sceni i postanepopularanne samokodnasnego i ubrojnimdrugim

zemljama,ponajvišeuPoljskoj.“IvoBrešan

Nakonnekolikogodinatekstdolaziurukeravnateljuzagrebačkogteatra ITDVjeranuZuppi

kojigaodlučujeuprizori^.RedateljBožidarViolićpostavioga jenascenu19.travnja1971.

(istegodineobjavljenjeuKolu)ujednojmanjojkazališnojdvoraniTeatraITD,aneuglavnoj.

Slijedeći upute samogaautora,Violićnapozornicupostavlja glumce i gledatelje, takoda je

kazališna iluzija skoro pa nestala. Srušena je rampa. Publika postaje dijelom sastanka

Mjesnog ak^va Narodnog fronta Mrduše Donje. Na taj način Brešan je još jednom

aktualiziraopoznatučinjenicudasućivotiteatarneodvojivi,tj.daježivotteatar,aneteatar

život.

�

Slika24.Prizorizpredstave,Kralj,KraljicagledajuJocuiMačkakakosetuku

Usljedilesubrojnenagrade,auspjehnijeizostaoninaeuropskimpozornicama.Nakontoga,

Hamleta izMrdušeDonje igrajuprofesjonalna iamaterskakazalištausvimzemljamabivše

Jugoslavije.

Prema svjedočenju Vjerana Zuppe uoči jedne od izvedbi, a prije središnjeg dnevnika, na

televizijijespikerpročitaoosvrtnapredstavuukojemjeistaknuokakojeriječokomadukoji

rušiiizvrgavaruglusocjalizamkaodruštvenouređenje.Ubrzosusve predstaveuzemljama

bivšeJugoslavijebileskinutesprograma.ZuppajebiopozvannarazgovoruCKH.Odbiojuje

skinu^.PredstavaHmletauseluMrdušaDonjanastavilajesigranjemjošnekolikogodina,ali

bezgostovanja.Interespublikebiojevelik.

Šibenik, grad Brešana, povezao je 1976. Teatar ITD s predstavom na gostovanje. Uskoro

TeatruITDs^žepismopotpisanosGrupaDalma^nacapreživjelihboracasaSutjeskeukojem

BrešaniZuppanazivajubandomprovokatora,aTeatarITDosinjimgnjezdom.Obavijes^lisu

ihdaćeučini^sveštomogudaseTeatruITDzapočetakukinudotacije,aukonačniciisam

tetatar. Zuppa je pozvan na razgovor u Kockicu (popularni naziv za zgradu u kojoj je bilo

sjedištesavezakomunistaHrvatske),kodRačana.Razgovorjetrajao12sa^,azaključakjebio

daZuppamorada^ostavku.Nakonštojetoučinio,dotacijesupočeleredovnos^za^.

�

Slika25.PlakatzaPredstavuHamletauseluMrdušaDonja

Burna povijest oko jednoga kazališnog komada. Postavlja se pitanje „Što je trulo u državi

Dnskoj?“,doksenamećeparalelaElsinore-MrdušaDonja-Zagreb.

I sama predstava „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ naziva se grotesknom

tragedijomupetslika.Riječjeodramikojaprogovaraoposljeratnomnastojanjuoživljavanja

kulturno-prosvjetne djelatnos^ u malom selu Dalma^nske zagore. Na prijedlog druga

Šimurine odluka je pala da se uprizori Hamlet (gledao ga je u Zagrebu i taj ga se Omlet

dojmio). Itupočinjegroteska-neprirodnospajanjenespojivoga.Je lipoli^kasredstvokojim

senastojipokaza^ slojevitost ljudske ličnos^ ili je karakterpojedinca taj kojioblikuje lice i

naličje poli^ke? Kako god, veza je čvršća, rekli bismo neraskidiva. I opet posežemo za

tradicijomici^ramoAristotela–„čovjekzoonpoli^kon“.

Poli^čkokazališteimadrugupovijest.Razvijesejošuan^čkojGrčkoj,aprvapoli^čkadrama

smatraseEshilovaOres^ja,kojagovorio^ranijivlas^(napisana472.godineprijenoveere).

Danijednavlastnijevoljnavidje^sebeogoljenu,svjedoči iprogonstvoEshila izpolisa. Ista

sudbina zadesila je još jednoga grčkoga tragičara Euripida. Poli^čko kazalište prikazuje

društvenusituaciju,javnuis^nukojase^čepojedinacailivišenjih.TakoiBrešan-sugerira,a

nekri^zira,promatra,pojašnjava,anedjeluje-ostavljatonama,čitateljimaigledateljima.

Vlaškamudrovanjaizakulisneigrezagrnutepoli^čkimhabitusom.Pravonavlas^tomišljene

napadjenadruštvenouređenje,štosenajboljevidikrozlikučiteljaŠkunce.Likintelektualca

koji jeshva^oda jedobrone is^ca^se:„Izaćićunakrajsglupošću.Snjomtrebaživje^u

dobromsustanarstvu.Isvojevlas^tepame^suseodreklidabisemoglisklonu^usigurnu

luku.“

MožeserećidasuŠkoko iŠkunacnajtragičniji likoviovedrame,svakinasvojnačin. Jedan

suočen s nepravdom i drzništvom lokalnih moćnika, a drugi s primi^vizmom. Riječ je o

klaustrofobičnoj sredini koja ne dopušta drugačije od uvriježenog, tumačeći da je samo

jednais^naineostavljajućiprostorazadrugeidrugačije.Tvrdogajezikauslužbijošvećega

stava, rekli bismo prizemnog, ali promišljenog i proračunatog, klaustrofobična sredina

prikazana je kroz lik Bukare. Osobna korist uniš^la je nekoliko života krijući se pod

ideologijom. Želja za dodvoravanjem onima gore i skupljanje vlas^^h bodova inicirala su

naoko nespojivo i vrh svjetske književnos^, Shakespeareov „Hamlet“, treba se prikaza^ u

sredininedoraslojtakvomizazovu. 5

Brešan, I. (1979). Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. U: Brešan, I., Groteskne tragedije. Zagreb: Prolog.5

�

Slika26:NakazališnimdaskamascenaizPredstaveHamletauseluMrdušaDonja

Bukara,par^ojskisekretar,suges^vno,koristećisepoli^čkomretorikomuvjeravaučiteljada

bi Hamlet treabao bi^ jedan pozi^van drug i rukovodilac koji se bori za prava radnoga

naroda.„Nemožeontutedabudenikiprinc,pristolonaslidnik,šta^gajaznam...“

Komično se isprepleće s grotesknim i na razini sadržaja i jezika. Kako je jezik svima

nerazumljiv, Škunca jampski pentametar „Hamleta“ prebacuje tekst u s^h usmene

književnos^-epskideseterac,dasvimabuderazumljiv.

ŠKOKO:Omelijo,janjemojebilo,

Tisimenidragoimilo.

ANĐA:Oj,Amlete,cvitemojrumeni,

Beztebekaame^semeni.

Hamletovadilemaparafraziranaje:

Ilijesamili^ganisan,

nitznademkosamnitdisam..

Novina koju je Brešan uveo u hrvatsku dramsku književnost je, među ostalima, i primjer

predstaveupredstavi.Idoksespremavelikidanmalesredine,premijerapredstaveHamleta,

jednadrugatragedijazbivaseuobitelji JoceŠkoke.Optužbada jenjegovotacpronevjerio

novac lokalnezadruge, iznevjerenopovjerenjeuzaručnicuAnđu inemogućnostdadokaže

da Bukara stoji iza svega, iako na trenutak to i uspijeva samo kroz inicjacije i iznuđeno

priznanje druga Mačka, sudbina Hamleta postaje sudbina Škoke, sudbina Ofelije sudbina

Anđe,dok se sudbineKlaudija iBukaredonekle isprepleću.Brešan je zapozna^mdjelima

svjetske književnos^ povezao još nekoliko puta koristeći ih kao priložak koji bi nagradio,

modificirao i interpolirao u svijet svoje imigracije. Postmoderna kao književno i s^lsko

razdoblje vrijeme je povratka tradiciji, tematski, sadržajno, ali i formalno. Staro u novom

ruhu.Slojevitoitrivijalno,alisamonaprvipogled.Kojućemorazinuiščekiva^,ovisionama,

našemnasljeđu, kurturološkomobrascu, interesu. U tome je ljepota postmoderne. Sve je

otvoreno i sve jemoguće, aostalo jenanama.Hamlet, izdvojen vremenski i prostorno, s

kraljevskoga dvora zaživio je nekoliko stoljeća poslije u zabi^ dalma^nskoga kamenjara -

vremenasemijenjaju,aljuditeško. 6

�

Slika27.MihajloArsovski:PlakatzaPredstavuHamletauseluMrdušaDonjauTeatruITD

Čale-Feldman, L. (1998). Brešanov teatar. Zagreb: Teatrologij ska biblioteka. 6

9.FILM

Uloge

− RadeŠerbedžijakaoJoco/Hamlet

− MilenaDravićkaoAnđa/Ofelija

− KrešimirZidarićkaoBukara/Kralj

− FabijanŠovagovićkaoUčiteljAndro

− IzetHajdarhodžićkaoJocinOtac

− LjubišaSamardžićkaoMačak

− MateErgovićkaoŠimurina

− ZvonkoLepe^ćkaoMile

Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj

Redatelj Krsto Papić

Producent Jadran film

Scenarist Ivo Brešan

Krsto Papić

(prema drami Predstava Hamleta u selu

Mrduša Donja I. Brešana)

Glazba Đelo Jusić

Snimatelj Vjenceslav Orešković

Montaža Lida Braniš-Bobanac

Scenografija Željko Senečić

Godina izdanja 1973.

Trajanje 97 min.

Država

Jezik hrvatski

Hrvatska

− ZdenkaHeršakkaoMara

− IlijaIvezić

− IvoPajić

− SlavicaMaras

− RikardBrzeska

− NevenkaŠain(kaoNevenkaŠajin)

− BrankoMa^ć

− JovanStefanović

10.INSPIRACIJAZAKOSTIM

Inspiracijuzaizraduovogakos^masampronašlaufilmuPredstavaHamletauseluMrduša

Donja.Isključivosamsebaziralanafilmu,jersamsinatajnačinmoglavizualnojasno

predoči^godinezbivanjaradnje,mjestozbivanja,prikazmentalitetaljuditepodnebljeukoje

jeznačajnoutjecalonakarakterfilma.Također,budućidaosobnojakovolimnarodnenošnje

Dalma^nskeZagore,inspiriracijunošnjamatogkrajapokušalasampoveza^kakosdijelovima

tradicijetakoisuvremenogdoba.Kaosvojfinalnikos^modabralasamlikAnđe,kakobihšto

upečatljivijedočaralatajbezbrižniseoskiš^h80-^h.

�

Slika:Primjerkos^mazapredstavu"PredstavaHamletauseluMrdušaDonja"

�

Slika:Primjerkos^mazapredstavu"PredstavaHamletauseluMrdušaDonja"

�

Slika:Primjerkos^mazapredstavu"PredstavaHamletauseluMrdušaDonja"

�

Slika:Primjerkos^mazapredstavu"PredstavaHamletauseluMrdušaDonja"

�

Slika:Primjerkos^mazapredstavu"PredstavaHamletauseluMrdušaDonja"

�

Slika:Primjerkos^mazapredstavu"PredstavaHamletauseluMrdušaDonja"

�

Slika:Primjerkos^mazapredstavu"PredstavaHamletauseluMrdušaDonja"

11.OPISRADA

Kos^mkoji je izabran za šivanje je kos^mAnđe, prvenstveno zbog toga jer jeAnđa jedini

ženskilikudrami.Kakobihštoboljepredočilakos^mizpredstave,poslužilasamsedramom

„Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“, također istoimenim filmom te internetskim

izvorima. Istražila sammodu osamdese^h u kojima se odvija radnja filma, kao i folklorne

nošnjekojesusenosileuDalma^nskojzagori.Usrediniukojojseodvijaovadrama,ljudisu

uglavnom spajali suvremenu mode i folkornu nošnju te tako dobivali jedinstvene modne

kombinacije,adatoganisubilinisvjesni.

Kos^m Anđe sastoji se od haljine i jakne. Haljina je rađena od poliesternog materijala

ružičaste boje s uzorkom bijelih pruga. Haljina je lepršava i prozračna, s intencijom da

podsjećanas^l80-^h.Sašivenajeizjednogadijela,gornjidioimadebelenaramenice,za^m

senastavljauskidiokojiseširipremabokovima,aizmeđustrukaibokovanalazesenabori

kojiokružujucijeluhaljinu.Haljinasenastavljaširi^svedokoljenate^medajesvuudobnost

i prozračnost. Na haljinu se stavlja jakna plave, intenzivne boje koja također neodoljivo

podsjećanamoduosamdese^h.Posebnosunaglašenaramenakojasubilaneizostavnauto

doba,tesetakopokušalopotpunouklopi^kos^mupričuoHamletuuseluMrdušaDonja.

� � �

Slika:Realiziranikos^mazaAnđukojatumačiOfeliju

12.ZAKLJUČAK

Kako bi se pos^gla što bolja analiza, a samim ^me i kos^mografska rješenja, na samom

početku bilo je potrebno prikupi^ osnovne informacije na kojima će se temelji^ daljnje

istraživanje. Važno je pročita^ tekst prema kojem se djelo razvilo i iz kojeg se dobivaju

informacije o vremenu i mjestu radnje te o likovima koji se u djelu pojavljuju, obra^^

pozornost na postojeće didaskalije i već navedene opise, ali i na psihološke karakteris^ke

likovakakobisestvorioštoboljidojam,štoboljaslikaištoboljikarakter.Sljedećeštojebilo

potrebno jest istraži^mjesto i vrijemeukojemseodvija radnja, te takodobi^ informacije

kakva se odjeća nosila na tom prostoru i u tom periodu. Da bi kos^m bio kvalitetan,

kos^mografmoraprijesvegadobropoznava^izvornikos^mnakojisereferira.Samproces

istraživanja koji prethodi osmišljavanju kos^mografije dugotrajan je i, ako se posve^mo

najsitnijim deteljima, neprekidan. Kroz cijelu dramu pokušava se spoji^ spojivo sa

nespojivim,takoseljaci izDalma^nskezagorepokušavajuutjelovi^ likove izShakespearove

drameHamlet,anerazumijuni riječ izspomenutogromana.Također,cijelaovagroteskna

predstavaprikazuje tragedijuu tragediji, pa tako i ja izradomfinalnog kos^mapokušavam

zbliži^ tradiciju i suvremeno doba; združivanjem naizgled nespojivih i suprotstavljenih

osobinanastojalasamda^posvenovpoglednaprošlostisadašnjost.

13.LITERATURA

Brešan, I. (1979). “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”. U: Brešan, I., Groteskne

tragedije.Zagreb:Prolog.

Čale-Feldman,L.(1998).Brešanovteatar.Zagreb:Teatrologijskabiblioteka.

FILM

PapićK.(1973).PredstavaHamletauseluMrdušaDonja,Zagreb:Jadranfilm.

INTERNETSKESTRANICE

hop://www.yugopapir.com/2016/05/sibenik-1973-snima-se-predstava-hamleta.html

file:///C:/Users/labuser/Desktop/Pages_from_Adrias_17_web_5.pdf

hop://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9432

hop://www.vecernji.hr/biografije/krsto-papic-247

POPISSLIKA

Slika1:hops://www.pinterest.com/laldanagomez/moda-de-1990/

Slika2:hops://www.karolinagespucci.com/blog/2013/02/10/90s-fashion/

Slika3:hop://secanja.com/wp-content/uploads/2014/11/frizura-i-sminka-80-ih.jpg

Slika4:hop://secanja.com/wp-content/uploads/2014/11/velike-mindjuse-Elle-80-ih.jpg

Slika5:hop://secanja.com/wp-content/uploads/2014/11/brad-pio-80-^h-jeans.jpg

Slika6:hops://hr.wikipedia.org/wiki/Narodna_no%C5%A1nja

Slika7:hop://www.yugopapir.com/2016/05/sibenik-1973-snima-se-predstava-hamleta.html

Slika 8:: hop://www.yugopapir.com/2016/05/sibenik-1973-snima-se-predstava-

hamleta.html

Slika9:hop://www.yugopapir.com/2016/05/sibenik-1973-snima-se-predstava-hamleta.html

Slika10: hop://www.yugopapir.com/2016/05/sibenik-1973-snima-se-predstava-

hamleta.html

Slika11:hops://www.google.hr/search?

Slika12:hop://www.klasiktv.com/filmske-premijere-12-2015

Slika13:hops://mubi.com/films/ac^ng-hamlet-in-the-village-of-mrdusa-donja

Slika14:hop://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/hamlet-u-selu-mrdusa-donja-bresanova-

predstava-1971.-je-proglasena-protudrzavnom/5471891/

Slika15:hop://bigblog.tportal.hr/zcikovac?BlogCalendarDate=22.5.2008

Slika16:hop://www.cinemedioevo.net/Film/cine_predstava_hamleta.htm

Slika17:hop://www.cinemedioevo.net/Film/cine_predstava_hamleta.htm

Slika18:hop://www.cinemedioevo.net/Film/cine_predstava_hamleta.htm

Slika19:hop://www.telegram.hr/kultura/umro-je-ivo-bresan/

Slika20:hop://www.vecernji.hr/biografije/krsto-papic-247/galerija-44891/p1

Slika21:hop://www.vecernji.hr/biografije/krsto-papic-247/galerija-44891/p1

Slika22:hop://www.vecernji.hr/biografije/krsto-papic-247/galerija-44891/p1

Slika23: hop://www.vecernji.hr/zeljko-senecic-nemam-vise-tudjmana-da-dobijem-novac-za-

film-824653

Slika24: hop://www.zadar.travel/hr/dogadanja/kazaliste/25-06-2009/ivo-bresan-predstava-

hamleta-u-selu-mrdusa-donja#.WOgxXvk1_IU

Slika25: hop://www.kupreskiradio.com/show_ar^cle/1965/dramska-sekcija-srednje-kole-

kupres-predstava-hamleta-u-selu-mrdua-donja

Slika26: hop://www.ebrcko.net/~ebrckoc/vijes^/kultura/24660-susre^-pozorista-predstava-

hamleta-u-selu-mrdusa-donja

Slika27:hop://www.kazalistekerempuh.hr/repertoar/predstava-hamleta-u-selu-mrdusa-

donja-redatelj-vinko-bresan/