KRIZA KAO ŠANSA

KRIZA – teška situacija

KRIZNO RAZDOBLJE – vrijeme ili preokret opasnog razvoja

- dolazi do reinžinjeringa, tj. do korjenite promjene

- management okruženje pripada u management promjena

- management promjena promatra ekonomiju kao dinamičan, složen i stohastičan

sustav

- vrlo često atmosfera ima ključnu ulogu u definiranju određenih parametara

- govori o uvjetima kako se management adaptira s obzirom na okruženje

- složenim sustavom definira se sustavski pristup

- pojavljuju se određeni gap-ovi (jaz krize)

- u kriznom razdoblju zahtijeva se određena reakcija tj. feedback

o kao reakcija na poslovnu krizu poduzeće nastoji drastično promijeniti smjer

razvoja, prateći preokret prema uspjehu

o takva situacija počinje u trenutku kad se poslovni uspjeh nalazi ispod

minimalno prihvatljive razine

- na mikrorazini (moguća su 2 pogleda na mikro, makro i mezo razini)

o Ekonomija kao znanost (Science economy)

o Ekonomija kao struka, vještina (Skill, Poslovna ekonomija)

KRIZA – (grč. krysys = odluka) prijelom, prolazno teško stanje u svakom prirodnom,

društvenom i misaonom procesu

- u suvremeno doba kriza označava prvenstveno razlikovanje ili sposobnost

razlikovanja, izbor, sud, odluku, također i izlaz, rješenje konflikta (output),

pojašnjenje

- točka preokreta nekog razvoja ili nagla promjena jedne ili više temeljnih varijabli

- proces odlučivanja pod vremenskim pritiskom

- odražava postojanje problema upravljanja

POSLOVNA KRIZA – neplaniran i neželjen proces ograničenog brojanja i mogućnosti

utjecaja, koji šteti primarnim ciljevima, s ambivalentnim ishodom.

- primarni ciljevi su od vitalne važnosti, odnosno egzistencijalni ciljevi:

o načelo likvidnosti – odnosno načelo financijske ravnoteže

o postizanje minimalne dobiti – odnosno pokriće troškova

o obnavljanje i očuvanje dovoljnih potencijala uspjeha

STRATEŠKA KRIZA – neostvarivanje potencijala uspjeha, izostanak odgovarajućih znanja,

proizvoda, usluga, tržišta, kupaca.

KRIZNI MANAGEMENT – aktivnost usmjerena na ovladavanje situacijom opasnom za

opstanak poduzeća, planiranje i provođenje mjera za osiguranje temeljnih ciljeva poduzeća.

1. Što je kriza u poslovnom sustavu?

2. Definirajte poslovni sustav.

3. Što je strategijska kriza?

4. Što je krizni management?

5. Što je management promjena?

6. Kako okruženje utječe na poslovni sustav?

7. Zašto su ekonomski sustavi složeni, dinamični i stohastični?

INFORMACIJA – sve ono što za primatelja informacije ima vrijednost novosti

- često se promatra u vremenu

- pragmatički aspekt informacije je vremenski aspekt

- najvrjednija je onda kada se dobije prije nastanka događaja jer je tada najduže vrijeme

reakcije

PREVENTIVAN ILI ANTICIPATIVAN krizni management – aktivnosti sprječavanja krize

REAKTIVAN krizni management – osiguranje temeljnih, egzistencijalnih varijabli nakon

pojave krize.

KRIZNI KONTROLING – ima svoju ulogu u svakoj fazi upravljanja krizom, podsustav

managementa koji se kontinuirano provodi.

- pri identifikaciji krize kontroling pruža stručnu pomoć i podršku u određivanju

indikatora krize i njihova praga vrijednosti

- pri reaktivnom upravljanju krizni kontroling je stručno odgovoran za jasnoću situacije,

alternativne prijedloge i jasnoću posljedica

Posljedice krize mogu biti i destruktivne i konstruktivne (konstruktivne su onda kad se kriza

shvaća kao šansa za pozitivan preokret).

Tipologija poslovnih kriza:

1. UZROK KRIZE – eksterni i interni, uzrok ima učestalost

2. BROJ UZROKA KRIZE – unikazualan i multikazualan

3. TRAJANJE KRIZE – kratkotrajne i dugotrajne

4. STUPANJ OPAŽANJA – potencijalne, latentne i akutne krize

5. OVLADIVOST KRIZNIM PROCESOM – ovladive, privremeno ovladive, neovladive

6. VRSTA POSLJEDICA – destruktivne i konstruktivne

7. LOKALIZACIJA POSLJEDICA – interne i eksterne

8. CILJEVI PODUZEĆA – strategijska kriza, kriza uspjeha, kriza likvidnosti

9. STADIJ KRIZE – opasnost za opstanak poduzeća

10. PREDVIDIVOST KRIZE – predvidive i nepredvidive (gotovo i nema nepredvidivih)

Svaka kriza obilježava multidimenzionalnost, odnosno svaka kriza ima više obilježja:

1) UZROCI – lokalizacija, broj

2) PROCESI – trajanje, poslovni cilj, ovladivost, predvidivost

3) POSLJEDICE – broj, vrsta

- komunikacijski sustav – vraća se na njega

- k-s model (intervencija u sustav daje reakcije eksperiment sa žabama)

Faze procesa krize:

• potencijalna

• latentna – ima svoj kontinuitet, ukoliko se ne može izbjeći, prelazi u akutnu

• akutna – ovladiva i neovladiva, mijenja se funkcija cilja

- točke između ovih faza jesu TOČKE PREOKRETA

- individua može imati ideju, ali u dijelu aplikacije ima tim – procesni pristup (npr.

bolest je dijagnosticirana, ali tim rješava operacijom)

- primjer u RH brodogradilišta

- određeni simptomi mogu već u ranom stadiju signalizirati poslovnu krizu, a da nisu

uzroci njezina nastojanja

- ti simptomi se nalaze u:

o financijskom području

o području ostvarenja učinaka

o pravnom području (području normative)

- ZNAK (SEMION) pokazatelj, simptom, kod, signal

- Struktura problema u biološkom sustavu identična je strukturi problema u

ekonomskom sustavu (funkcija cilja je različita)

U području ostvarenja učinaka simptomi se mogu promatrati kroz pojedina područja:

Prodaja – npr. smanjenje narudžbi

Zaposlenici – nezadovoljstvo, štrajkovi

Nabava – povećanje učestalosti grešaka, porast kašnjenja isporuka

Proizvodnja – smanjenje proizvodnosti, porast škarta i otpada

Tehnološko područje – smanjenje stupnja investiranja

U financijskom području simptomi krize jesu:

Smanjenje prometa

Smanjenje rentabilnosti

Povećanje stupnja zaduženosti

Smanjenje novčanog tijeka

Smanjenje likvidnosti

U pravnom području simptomi krize jesu:

Financiranje poduzeća i vlasnički kapital radi slobode financiranja kao udjela vlastitog

kapitala i slobode korištenja tuđeg kapitala

Insolventnost i prezaduženost

TRŽIŠTE I OKOLINA

- smanjenje opsega narudžbi uz rastuće troškove

- promjena potražnje poradi novih tehnika i proizvoda

- pojačana konkurencija

- porast poreza i socijalnih davanja

- promjene u državnoj politici i konjukturi

- zahtjevi zaštite i očuvanja okoline

IZVORI KRIZE

o Krize grane - vanjski

o Krize gospodarstva - vanjski

o Kućne krize – unutarnji, najčešći i najopasniji

Kako bi se prepoznala nadolazeća kriza potrebno je prepoznati INDIKATORE KRIZE:

- „napuhana“ organizacijska struktura s nepreglednim hijerarhijskim odnosima

- duge sjednice s brojnim suradnicima

- nervozna poslovna putovanja

- predimenzionirano izvještavanje, i time

- poplava internih podataka i istodobno nedostatak vanjskih podataka o tržištima i

konkurenciji

Uzroci se mogu diferencirati na kvantitativne i kvalitativne, te vanjske i unutarnje.

Kvantitativni uzroci krize najčešće se definiraju na temelju statističkih podataka.

Ovdje se misli na:

pripadnost grani – neke grane djelatnosti osobito podložne krizama (građevinarstvo)

pravni oblik – najveća stopa insolventnosti u d.o.o. i komanditnim društvima

veličina i starost poduzeća – s porastom broja zaposlenih do 500 ratse i broj

insolventnih poduzeća, a nakon toga opada

Kvalitativni uzroci krize promatraju se kao vanjski (egzogeni) i unutarnji (endogeni).

To su najčešće:

greške u vođenju – pripisuje im se središnje mjesto za poslovnu krizu

nedovoljan vlastiti kapital – vodi prezaduženosti i nelikvidnosti

Vanjski uzroci krize odnose se na okvirne uvjete.

Dva aspekta:

1) Konjukturni razvoj – ne može biti uzrokom krize već može pojačati krizu te dovesti do

širenja i eskalacije

2) Strukturalne promjene – temelje se na iznenadnim i nepredvidivim promjenama

UPRAVLJANJE PODUZEĆEM

- pogrešno i nejasno definiranje ciljeva

- greške u definiranim strategijama

- pogrešno investiranje

- nedovoljno prilagođavanje tehničkom napretku

- nepostojanje kontrole u stručnim područjima i području upravljanja

- neriješen problem generacijske smjene na vrhu poduzeća

- pogrešan način uklanjanja nedostataka i strah od energičnih mjera

ORGANIZACIJA

- veliki sustav s velikim fiksnim troškovima

- nejasna razgraničenja i ovlasti

- nejasni skupi putovi i procesi koji dugo traju

ZAPOSLENICI

- visoka fluktuacija u managementu

- podzaposlenost u managementu

- skupa centralizacija i decentralizacija

- stručno, emocionalno i socijalno nedovoljno kompetentan management

- autoritarno-patrijarhalni stil vođenja

- nepostojeći sustav razvoja zaposlenika

PROIZVODNJA

- zastarjeli proizvodi

- nedospjeli razvoj novih proizvoda

- nedostaci u kvaliteti

- troškovno intenzivan proizvodni program

PRODAJA

- pogrešne analize tržišta i pogrešna procjena budućih potreba

- neutemeljeno povjerenje u trajanje ekspanzije

- pogrešna politika cijena

- nedovoljan ? kontinuitet

- nepostojanje pouzdanih kalkulacija

- zastarjele metode prodaje

FINANCIJE

- nedovoljan vlastiti kapital

- porast troškova korištenja tuđeg kapitala

- nedostaci u financijama i računovodstvu

- nedovoljan nadzor nad likvidnošću

- pogrešan stav upravljanja troškovima

- nepostojanje kontrolinga

- nepostojanje sustavnih proračuna ekonomičnosti prije odluka o novim pothvatima

- isplata prevelikih dividendi

ZNANJE KAO IZVOR KONKURENTSKE PREDNOSTI

„We are drowning in information, but starving for knowledge.“

John Naisbitt

MANAGEMENT

- sistematičan način upravljanja pojedincima, grupama, operacijama i poslovima s

ciljem ostvarenja ciljeva poduzeća uz pomoć ograničenih resursa.

- Funkcije:

o Planiranje

o Organiziranje

o Kadrovsko popunjavanje

o Vođenje

o Kontroliranje

MANGEMENT ZNANJA

- upravljanje okolinom u kojoj ljudi stvaraju know-how i primjenjuju ga u organizaciji

putem svojih srodnih zadataka, tj. to je proces utvrđivanja i analize raspoloživog i

potrebnog znanja kako bi se ispunili ciljevi poslovanja

o znanje koje je raspoloživo

o znanje koje je potrebno

ZNANJE – kumulacija obrađenih informacija, dijelimo ga na segment koji je dan eksplicitno.

- eksplicitno znanje (savladava se u svim funkcijama, pa i u funkciji upravljanja)

- tiho znanje (kumulira se paralelno s eksplicitnim)

ANALIZA DEFINICIJA MANAGEMENTA ZNANJA

- s obzirom na osnovno razumijevanje onoga što je ustvari management znanja, mogu

se istaknuti 2 osnovna tipa definicija

o kao prvo, postoje tzv. Definicije temeljene na procesu gdje se management

znanja naziva procesom, formalnim procesom ili aktivnosti

o kao drugo, postoje definicije koje se ne temelje na pojmu procesa, kod njih se

upravljanje znanjem smatra disciplinom, skupom određenih elemenata

- managemnt znanje kao AKTIVNOST i kao DISCIPLINA

OSNOVNE HIPOTEZE O KONKURENTSKIM PREDNOSTIMA

- konkurentska prednost je jedinstven položaj kojeg tvrtka razvija u usporedbi s

njezinim konkurentima

- tri glavne hipoteze o izvorima konkurentske prednosti:

1. Hipoteza industrijske organizacije

2. Hipoteza utemeljena na resursima

3. Hipoteza utemeljena na sposobnostima

BENCHMARKING – govori o konkurentskoj prednosti

Osobine tvrtkine konkurentske prednosti:

1) Hipoteza industrijske organizacije

- Potječe iz radova Michaela E. Portera

- Tvrtka može izgraditi svoju konkurentsku prednost na dva izvora:

o Troškovna učinkovitost ako tvrtka može postićiniže troškove od svojih

konkurenata

o Diferencijacija proizvoda i usluga

2) Hipoteza utemeljena na resursima

- Podučava da se tvrtkina konkurentska prednost može izgraditi i na njenim

resursima (fizički, financijski, ljudski i organizacijski resursi)

- Prethodno je potrebno ispuniti osam uvjeta:

Vrijednost resursa

Heterogenost resursa

Rijetkost resursa

Trajnost resursa

Nepotpuna pokretljivost resursa

Neodrživost resursa

Nepotpuna mogućnost oponašanja resursa

„ex ante“ ograničenja za konkurenciju

3) Hipoteza utemeljena na sposobnostima

- Konkurentska prednost tvrtke proizlazi iz njenih sposobnosti (upraviteljske

sposobnosti, sposobnosti utemeljene na inputu, transformacijske sposobnosti,

sposobnosti utemeljene na outputu)

SLABOSTI TRI HIPOTEZE

1. Hipoteza industrijske organizacije

- Prenaglašavanje industrisjke strukture

- Industrijski čimbenici koji su se koristili za objašnjenje

- Prednosti na osnovi troška i diferencijacije sve su manje relevantni

2. Hipoteza utemeljena na resursima

- Preširoko definira potencijalne izvore konkurentske prednosti

- Ne objašnjava kako se i zašto resursi pojavljuju, uzima ih zdravo za gotovo

3. Hipoteza utemeljena na sposobnostima

- Preširoko definira potencijalne izvore konkurentske prednosti (uže od prethodne

hipoteze)

- Nema konkretnog objašnjenja kako se mogu stvoriti sposobnosti tvrtke

- Ne poklanja dovoljno pozornosti tvrtkinom okruženju

CILJ – ono čemu sustav teži mogu biti imenovani (strategija) i stvarni (cilj koji se realizira

u budućnosti)

- veliki utjecaj ima okruženje

Zašto je hipoteza utemeljena na znanju?

- niti jedna hipoteza ne predstavlja savršenstvo i samodostatno objašnjenje izvora

konkurentske prednosti tvrtke

- sve veća vrijednost relevantnog znanja o svakidašnjem životu

- tržišna vrijednost neke tvrtke sastoji se od njenog financijskog i intelektualnog

kapitala koji se dalje dijeli na ljudski i ? kapital