of 117 /117
PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.1 UVOD - sukobi i povrede prava pojedinaca remete društveni mir - takve sukobe mogu će je rješavati: 1. nasiljem - dovodi do novih problema(kroz povijest) 2. nagodbom 3. arbitriranjem Idealno je riješiti sukobe kroz autoritet pravomo ćne sudske presude iza koje stoji država s monopolom fizičke prisile - Nasilje - u nedogled odga a rješenje i ima tendenciju širenja - država mora urediti sustav javnog kažnjavanja – odre uju (propisuju) se poželjna ponašanja, sankcije za one koji se ne pridržavaju t oga - samo propisivanje nekog djela kao kaznenog nije dovoljno nego j e potrebno propisati i sankciju i sve pretpostavke o postupku KAZNENO PRAVO U ŠIREM SMISLU skup propisa kojima država regulira djelatnost javnog kažnjavanja -sastoji se od: 1. materijalnog kaznenog prava - propisuju se kaznena djela, uvjeti za kaznena djela i kazne za njih 2. kaznenog procesnog prava - sustav pravila kojima se normira kazneni postupak 3. izvršnog kaznenog prava - prava izvršenja kaznenih sankcija KAZNENI POSTUPAK - sudionici su sud, državno odvjetništvo, vještaci, svjedoci… - mora se znati tko je za što ovlašten - skup pravno utvr enih radnji i mjera koje sudovi i neki drugi subjekti poduzimaju u slučaju vjerojatnosti da je netko po činio kazneno djelo s ciljem utvr enja je li kazneno djelo počinjeno, tko je po činitelj te može li mu se zato izre ći propisana kazna ili druga sankcija - pod radnjama podrazumijevamo o čevid, ispitivanje svjedoka, vještaka…, a pod mjerama odvoenje, zadržavanje, pritvor… - moraju postojati odreene osnove sumnje da je po činjeno kazneno djelo da bi započeo kazneni postupak - vjerojatnost za kazneni postupak raste od po četnog stadija pa do presude - za pokretanje kaznenog postupka po starom zakonu bila je potrebna osnovana sumnja (odreeni dokazi i konkretne osobe), a novi zakon kaže da ne mora postojati konkretna osoba, postupak se može pokrenuti protiv nepoznate osobe - kada se donosi presuda nužno je da postoji izvjesnost da je osoba po činila kazneno djelo CILJ KAZNENOG POSTUPKA - utvrditi da li je djelo počinjeno, tko ga je po činio i izreći mu sankciju (kazniti ga) - utvrenje krivnje ili nedužnosti okrivljenika - šira društvena svrha - osim cilja, kazneni postupak služi i da se kroz autoritet pravomoćne sudske presude otkloni neizvjesnost izme u pripadnika šire društvene zajednice - način ureenja kaznenog postupka- treba urediti da do e do odreenih rezultata - ispravan je onaj rezultat koji uspostavlja mir i s kojim se gra ani slažu

Predavanja Iz Kaznenog Procesnog Prava Ak.god. 2010. - 2011

Embed Size (px)

DESCRIPTION

predavanja

Text of Predavanja Iz Kaznenog Procesnog Prava Ak.god. 2010. - 2011

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.1

    UVOD

    - sukobi i povrede prava pojedinaca remete drutveni mir - takve sukobe mogue je rjeavati: 1. nasiljem - dovodi do novih problema(kroz povijest) 2. nagodbom 3. arbitriranjem Idealno je rijeiti sukobe kroz autoritet pravomone sudske presude iza koje stoji drava s monopolom fizike prisile

    - Nasilje - u nedogled odgaa rjeenje i ima tendenciju irenja - drava mora urediti sustav javnog kanjavanja odreuju (propisuju) se poeljna

    ponaanja, sankcije za one koji se ne pridravaju toga - samo propisivanje nekog djela kao kaznenog nije dovoljno nego je potrebno propisati i

    sankciju i sve pretpostavke o postupku

    KAZNENO PRAVO U IREM SMISLU skup propisa kojima drava regulira djelatnost javnog kanjavanja

    -sastoji se od: 1. materijalnog kaznenog prava - propisuju se kaznena djela, uvjeti za kaznena djela i kazne za njih 2. kaznenog procesnog prava - sustav pravila kojima se normira kazneni postupak 3. izvrnog kaznenog prava - prava izvrenja kaznenih sankcija

    KAZNENI POSTUPAK - sudionici su sud, dravno odvjetnitvo, vjetaci, svjedoci - mora se znati tko je za to ovlaten - skup pravno utvrenih radnji i mjera koje sudovi i neki drugi subjekti poduzimaju u sluaju vjerojatnosti da je netko poinio kazneno djelo s ciljem utvrenja je li kazneno djelo poinjeno, tko je poinitelj te moe li mu se zato izrei propisana kazna ili druga sankcija - pod radnjama podrazumijevamo oevid, ispitivanje svjedoka, vjetaka, a pod mjerama odvoenje, zadravanje, pritvor - moraju postojati odreene osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo da bi zapoeo kazneni postupak - vjerojatnost za kazneni postupak raste od poetnog stadija pa do presude - za pokretanje kaznenog postupka po starom zakonu bila je potrebna osnovana sumnja (odreeni dokazi i konkretne osobe), a novi zakon kae da ne mora postojati konkretna osoba, postupak se moe pokrenuti protiv nepoznate osobe - kada se donosi presuda nuno je da postoji izvjesnost da je osoba poinila kazneno djelo

    CILJ KAZNENOG POSTUPKA - utvrditi da li je djelo poinjeno, tko ga je poinio i izrei mu sankciju (kazniti ga) - utvrenje krivnje ili nedunosti okrivljenika - ira drutvena svrha - osim cilja, kazneni postupak slui i da se kroz autoritet pravomone sudske presude otkloni neizvjesnost izmeu pripadnika ire drutvene zajednice - nain ureenja kaznenog postupka- treba urediti da doe do odreenih rezultata - ispravan je onaj rezultat koji uspostavlja mir i s kojim se graani slau

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.2

    KAZNENO PROCESNO PRAVO - sustav pravnih propisa koji odreuje:

    b)pretpostavke za poduzimanje radnji u kaznenom postupku (ne moe se u trenutku rasprave podnijeti alba na presudu ako ona nije ni donesena)

    b)ovlatenike na poduzimanje radnji u kaznenom postupku (ne moe bilo koja osoba podnijeti albu)

    b)oblik tih radnji (alba mora biti propisana u posebnom obliku) b)pravne posljedice za sluaj povrede tih propisa (alba e biti odbaena ako bilo to od

    ovih pretpostavki nije valjano)

    CILJ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA - osigurati normativnu strukturu za kazneni postupak i kroz to osigurati:

    1. rezultate procesnih radnji za kasniji tijek postupka to omoguava njihovu uporabnu svrhu utvrivanja injenica i kontrole valjanosti poduzetih radnji (vano je da se o nekoj radnji (npr.pretresu stana) sastavi zapisnik koji e se koristiti dalje u postupku, vano je da se zna da je postupak odraen na dobar nain (prilikom pretrage stana moraju niti nazona dva punoljetna graana) - ukoliko to nije ispunjeno dokaz je nezakonit) 2. osobna i neimovinska prava graana od neovlatenog ograniavanja - kada dravna tijela ne bi bila ograniena, vie bi raznih dokaza bilo otkriveno ali je pitanje bi li graani ivjeli u takvoj dravi- ivjeti pod stalnom sumnjom 3. dobru kvalitetu poduzete radnje - radnja poduzeta na kvalitetan nain

    SVRHA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA: 1. omoguava kaznenom pravu nunu samostalnost od socijalnog konteksta u

    kojem se suenje odvija - suci koji sude ne bi smjeli biti pod utjecajem miljenja okoline u kojoj se suenje odvija (mogu je premjetaj suenja iz jedne u drugu cjelinu- npr. unato kriteriju mjesne nadlenosti suenje za ratne zloine prebaeno zbog pritiska)

    2. stvaranje normativnog oekivanja da e se subjekti postupka ponaati prema odreenim pravilima

    ODNOS KAZNENOG POSTUPKA I KAZNENOG PROCESNOG PRAVA - kazneno procesno pravo normira kazneni postupak, tj. kazneni postupak je predmet normiranja kaznenog procesnog prava - mogui naini normiranja kaznenog postupka ovise o vremenu, prostoru, kulturi, svakoj dravi, shvaanjima o potrebi zatite ljudskih prava i sloboda - kazneno procesno pravo neke drave govori koliko se ona brine o pravima i slobodama graana

    DVIJE SUPROTNE TENDENCIJE PRILIKOM NORMIRANJA KAZNENOG POSTUPKA: 1. tenja za efikasnou - da se pojedinci i drutvena zajednica zatite kanjavanjem svakog pojedinog krivca - tijelima dravne vlasti se trebaju dati ovlatenja (vea sloboda postupanja (policija)), a okrivljenicima ne treba onemoguavati zavlaenje postupka, zastare

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.3

    2. tenja zatite osobnih prava graana i prava okrivljenika - glavna ideja je da se svakom graaninu omogui potpuna obrana da bi se izbjegla osuda nevinog i sprijeila samovolja i zlouporaba dravne vlasti - tijela dravne vlasti esto prekomjerno koriste svoja ovlatenja (policija) - ekstremna primjena ove tenje moe dovesti do paraliziranja kaznenog postupka npr. zna se da je netko kriv, ali vie nema nikakvih mogunosti da se zatvori, a taj ekstrem moemo vidjeti i u sluaju da postoji uvjet da bi se donijela pravomona presuda - treba ili priznanje ili dva vjerodostojna svjedoka

    - zato se ne smije dozvoliti ovakva mogunost ovlatenja za dravne organe jer ljudi pod torturom priznaju sve i zato nijedan ekstrem nije dobar pa sa danas u kaznenom postupku pokuava ravnomjerno normirati (l. 1. ZKP-a)

    TRI TEMELJNA TIPA KAZNENOG POSTUPKA (12.10.2010.) AKUZATORNI POSTUPAK

    POJAM, NAZIV I NASTANAK Akuzatorni kazeni postupak predstavlja pravni spor izmeu stranaka tuitelja i optuenika koji se vodi pred neovisnim i nepristranim sudom radi rjeavanja tog spora.

    To je najstariji oblik kaznenog postupka, nastao najprije u primitivnim drutvenim zajednicama, a kasnije se razvio u antikoj Grkoj i Rimu. Danas postoji u zemljama angloamerikog pravnog kruga. Ovaj tip postupka dobio je naziv po tuitelju (lat. accusator) koji je svojom tubom pokretao kazneni postupak.

    Tri procesne funkcije (optuba, obrana i suenje) jasno su razdvojene i obavljaju ih razliiti procesni subjekti (tuitelj, optuenik i sud).

    TUITELJ Spor pokree tuitelj podnosei tubu sudu. Kao ovlateni tuitelj moe se javiti :

    a) oteenik sustav popularne tube Osoba koja je kaznenim djelom povrijeena ili joj je nanesena teta. Uz oteenika spor moe pokrenuti i srodnik (ubojstvo).

    b)bilo koji graanin sustav popularne tube lat. quivis ex populo

    FUNKCIJA PROGONA Tuitelj je duan dokazati osnovanost svoje optube, tj. da je optuenik poinio kazneno djelo za koje je optuen i da postoje sve injenice na koje pravo nadovezuje kanjavanje delinkventa.

    Tuitelj snosi teret dokazivanja (obavlja funkciju progona ili optube). To znai da, ne uspije li tuitelj dokazati navode svoje optube, sud mora optuenika osloboditi optube u smislu naela : actore non probante reus absolvitur.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.4

    U funkciju progona spadaju sve procesne radnje poduzete radi pronalaska poinitelja kaznenog djela, tj. da se on privede i osudi (pr. pokretanje postupka, ukazivanje na postojanje injenica na tetu optuenika, podizanje optunog akta).

    OPTUENIK Optuenik je druga stranka u akuzatornom kaznenom postupku. To je osoba za koju tuitelj u tubi tvrdi da je poinila odreeno kazneno djelo i za koju trai od suda da je kazni.

    Dunost optuenika sastoji se u obvezi da na poziv doe na sud i odgovori na tubu, a to znai da je njegova jedina dunost izjaviti smatra li tubu osnovanom. Optuenik bi osporavanjem optube pravnotehniki zapoeo njihov spor. Dunost optuenika u akuzatornom kaznenom postupku je upustiti se u proces i na to ga se moe prisiliti, ali ta dunost uputanja u proces NIKAKO NE OBUHVAA dunost dati bilo kakav iskaz o spornom dogaaju.

    U akuzatornom kaznenom postupku ni sud ni tuitelj nije ovlaten optueniku postavljati bilo kakva druga pitanja osim pitanja kojim se od optuenika trai da izjavi smatra li optubu osnovanom. Ta okolnost ini jednu od glavnih karakteristika istog akuzatornog kaznenog postupka po kojoj se on otro razlikuje od inkvizitornog kaznenog postupka.

    FUNKCIJA OBRANE Optueniku pripada pravo poduzimati sve radnje u postupku radi postizanja najpovoljnije odluke koja mu pravno pripada. U tu funkciju spadaju procesne radnje poduzete radi utvrivanja injenica u korist okrivljenika i da se primjene propisi koji su za njega najpovoljniji te da se tako osigura donoenje najpovoljnije odluke.

    Optuenik je u akuzatornom kaznenom postupku potpuno ravnopravan s tuiteljem.

    TERET DOKAZA Teret dokaza je na tuitelju. Optuenik nije duan dokazivati da nije kriv, ali ima pravo to dokazivati, a faktiki e na to biti i primoran, kad smatra da je tuitelj uspio uvjeriti sud u ispravnost svojih navoda.

    Bez dokazane krivnje optuenik e biti osloboen, iako nita nije poduzeo u tu svrhu.

    SUD Funkcija suda je presuenje spora izmeu stranaka, tj. treba li optuenika proglasiti krivim ili ga osloboditi optube. Sud mora provesti raspravu na kojoj e se raspravljati o svim dokazima. On je trei subjekt kaznenog postupka i ima pasivan poloaj.

    Sud ne moe zapoeti postupak po vlastitoj inicijativi, ve samo na inicijativu tuitelja (lat. ne eat iudex ex officio). Kad bi sud davao inicijativu za zapoinjanje kaznenog postupka morao bi, ne samo u trenutku zapoinjanja ve i prije suenja, biti bar donekle uvjeren u optuenikovu krivnju, a to bi znatno smanjilo sposobnost suda za objektivnost.

    Objektivnost suda u kaznenom postupku nastoji se postii pravilom da u tom postupku stranke iznose dokaze. Kada bi sud samoinicijalno prikupljao dokaze mogao bi izai iz

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.5

    objektivnog poloaja radei u korist stranke kojoj koristi dokaz to ga je u svojoj inicijativi iznio. Mjere uvedene radi osiguranja objektivnosti suda dovode do pasivizacije suda.

    Kod akuzatornog kaznenog postupka bitno je istaknuti da ispitivanje svjedoka i vjetaka vre stranke, a ne sud.

    Sud odluku donosi na temelju javne, usmene, neposredne i kontradiktorno provedene rasprave u kojoj same stranke iznose dokaze. Javnost sudskih rasprava omoguuje graanima uvid u nain obavljanja pravosudne djelatnosti od strane dravnih sudova. Usmenost rasprave znai da se dokazi iznose usmenim putem, odnosno da se raspravljanje vri usmeno pred sudom. Neposrednost rasprave znai da se dokazi iznose neposredno, tj. ne itaju se zapisnici o izvoenju dokaza ve e se dokazi izvesti na raspravi. Kontradiktorni karakter sastoji se u injenici da se ovdje radi o sporu ravnopravnih stranaka pred sudom. Sve procesne radnje u postupku iznose se iskljuivo u prisutnosti obiju stranaka koje imaju pravo i mogunost da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izraavaju svoje stajalite.

    GLAVNI NEDOSTATAK Jedna velika mana akuzatornog kaznenog postupka sastoji se u tome da je inicijativa za pokretanje i voenje postupka za svako, pa i najtee kazneno djelo iskljuivo u rukama privatnika, a ne dravnog tijela koje bi bilo nadleno za sustavno pokretanje kaznenog progona poinitelja teih kaznenih djela.

    Svaki odustanak tuitelja od kaznenog progona, motiviran bilo kakvim razlogom, dovodi do paralize represivnog sustava drutvene zajednice i izostanka kanjavanja delinkventa.

    INKVIZITORNI KAZNENI POSTUPAK (14.10.2010.) Inkvizitorni kazneni postupak se razvio u antikom Rimu u doba carstva, kroz rimsko kanonsko pravo katolike crkve uao je u praksu svjetovnih sudova talijanskih gradova u 13.stoljeu (glosatori i postglosatori). Recipiran je u njemake zemlje od strane Habsburgovaca u 16. stoljeu, a u Francusku ordonansama kraljeva u 17. stoljeu.

    Inkvizitorni kazneni postupak je potpuna suprotnost akuzatornom kaznenom postupku, vie ne postoji. Ipak, vaan je jer su neki njegovi elementi prihvaeni u mjeovitom kaznenom postupku.

    Inkvizitorni kazneni postupak je jednostrano uredovanje dravnih vlasti u sluaju vjerojatnosti da je poinjeno kazneno djelo sa svrhom da se pronae i kazni njegov poinitelj. eli se utvrditi je li kazneno djelo poinjeno, tko je poinitelj te na poinitelja primjeniti kaznu predvienu materijalnim kaznenim pravom.

    Postupak se sastoji od dva dijela: istraga (inquisitio) i suenje.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.6

    ISTRAGA Istragu provodi inkvirent, posebni sudski istraitelj, koji postupak pokree po slubenoj dunosti (ex officio) im na bilo koji nain sazna da je neka osoba poinila kazneno djelo. Okrivljenik (inkvizit) je objekt postupka. On je bio pravno duan priznati djelo ako ga je poinio. Ako nije tako postupio, sud ga moe torturom prisiliti na priznanje.

    Tijekom istrage inkvirent ispituje okrivljenika, svjedoke i vjetake kako bi razjasnio sluaj da se moe donijeti odluka o krivnji. Postupak je potpuno tajan. Inkvirent mora na propisani nain svaki dokaz zapisniki zabiljeiti te tako nastaje spis predmeta (acta).

    SUENJE Nakon dovrene istrage inkvirent bi ostavljao itav spis predmeta sudskom vijeu ovlatenom da donese odluku o inkvizitovoj kaznenoj odgovornosti. Sudsko vijee donosi odluku posredno, na temelju spisa (quod non est in actis, non est in mundo).

    Sud je vezan posebnim pravilima o ocjeni dokaza. Bez priznanja okrivljenika ili bez suglasnog iskaza dvoje besprijekornih svjedoka oevidaca kaznenog djela, sud za bilo koje tee kazneno djelo ne moe donijeti osuujuu presudu (sustav zakonske ili vezane ocjene dokaza).

    Sud na temelju spisa moe donijeti tri vrste presuda : 1. Osuujuu - kada je potpuno uvjeren u okrivljenikovu krivnju 2. Oslobaajuu kad je sud potpuno uvjeren u okrivljenikovu nevinost (lat.

    absolutio ab actione) 3. Otputanje ispod suenja (lat. absolutio ab instantia)

    Ovakvu presudu sud e donijeti ukoliko nije uvjeren ni u krivnju ni u nedunost, tj. ukoliko postoji sumnja o poinjenju kaznenog djela. U tom sluaju dolazi do privremene obustave postupka bez uinka pravomonosti. To poblie znai da se postupak protiv okrivljenika moe svakodnevno nastaviti. Okrivljenik moe biti osuen na plaanje izvanredne kazne (poena extraordinaria)

    GLAVNI NEDOSTATAK INKVIZITORNOG POSTUPKA Glavni nedostatak inkvizitornog naela je u objedinjavanju razliitih procesnih funkcija u rukama jednog procesnog subjekta, suca kao dravnog slubenika, kojem manjkaju pravno i stvarno jamstvo neovisnosti. Sr inkvizitornog kaznenog postupka je istraga. Sudilo se iskljuivo na temelju rezultata tog dijela postupka. Prema tom obiljeju, taj tip postupka se zove inkvizitorni kazneni postupak.

    MODERNE TEKOVINE INKVIZITORNOG KAZNENOG POSTUPKA Prva moderna tekovina ovog postupka je ta da je drava duna sustavno se brinuti da poinitelji kaznenih djela budu kanjeni i da ona to ne smije prepustiti sluaju. Mora postojati dravno tijelo koje e po slubenoj dunosti (ex officio) zapoeti kazneni postupak kad na bilo koji nain sazna da postoji vjerojatnost da je poinjeno kazneno djelo. Poinitelji kaznenih djela progone se po slubenoj dunosti, pa se naelo po kojem se kazneni postupak

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.7

    zapoinje i do kraja provodi po slubenoj dunosti naziva NAELO OFICIJELNOSTI KAZNENOG PROGONA.

    Druga tekovina je INKVIZITORNA (ISTRANA) MAKSIMA, koja oznaava pravo suda i dravnih tijela da po slubenoj dunosti prikupljaju i izvode dokaze te utvruju injenice.

    USPOREDBA AKUZATORNOG I INKVIZITORNOG KAZNENOG POSTUPKA

    AKUZATORNI POSTUPAK INKVIZITORNI POSTUPAK

    progon, suenje i obrana su meusobno odvojeni te povjereni razliitim procesnim

    subjektima kumulacija funkcija suenje, optuba i

    obrana u rukama inkvirenta

    postoje stranke (tuitelj i optuenik) nema stranaka

    odluka se donosi neposredno, na temelju rezultata rasprave

    odluka se donosi posredno, na temelju spisa predmeta

    neposredna ocjena dokaza posredna ocjena dokaza

    javan u potpunosti tajan

    naglasak na zatiti osobnih prava graana i okrivljenika u kaznenom postupku naglaena tenja za efikasnou postupka

    nema prisile prema okrivljeniku, osim u sluaju oitovanja o osnovanosti optube tortura je temelj postupka

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.8

    MJEOVITI KAZNENI POSTUPAK POJAM, NASTANAK Mjeoviti kazneni postupak je sinteza akuzatornog i inkvizitornog tipa kaznenog postupka u pravnom sustavu radnji i mjera dravnih tijela u sluaju vjerojatnosti nekog kaznenog djela poduzetih radi pravilnog razluivanja krivih i nedunih te ostvarenja naela javnog kanjavanja krivih.

    Mjeoviti kazneni postupak nastao je po uzoru na francuski ZKP iz 1808. godine, postoji u dravama kontinentalne Europe. Mjeoviti postupak predstavlja kombinaciju akuzatornog i inkvizitornog tipa postupka.

    ELEMENTI INKVIZITORNOG POSTUPKA 1. Podjela na stadije

    Sastoji se od pripremnog stadija, stadija stavljanja okrivljenika pod optubu te stadija glavne rasprave.

    2. Iz invizitornog postupka preuzeo je posebnu ulogu dravnog tuitelja (dravnog odvjetnika) koji ima zadau sustavno provoditi progon poinitelja kaznenih djela po slubenoj dunosti.

    3. Preuzeta je dunost istranog suca kao voditelja pripremnog postupka, ali i glavnog suda da po vlastitoj inicijativi prikuplja dokaze i istrauje injenice koje e posluiti za osnovicu presude (inkvizitorna maksima).

    4. Omoguuje se ispitivanje okrivljenika radi dobivanja informacija o injenicama, bez dunosti iskazivanja.

    ELEMENTI AKUZATORNOG POSTUPKA 1. Preuzeta je ustrojstvena podjela kaznenog suda na profesionalne suce i laiku porotu,

    no kasnije na mjesto porote dolazi prisjedniki sud (sudsko vijee se sastoji od jednog suca profesionalca i dva suca laika ili dva suca profesionalca i tri suca laika).

    2. Podjela funkcija kaznenog progona i voenja postupka izmeu dravnog odvjetnika, koji pokree pripremni stadij, i istranog suca, koji na zahtjev dravnog odvjetnika zapoinje i vodi, za koju se smatra da istranom sucu jami nepristranost tijekom postupka.

    3. Poloaj okrivljenika kao procesnom subjekta kojem pripadaju odreena prava namjenjena ostvarivanju funkcije obrane (pravo na strunu pomo branitelja ...).

    4. Sudjelovanje javnosti na glavnoj raspravi, koja je usmena i neposredna, uz ponovljeno izvoenje svih ranije prikupljenih dokaza pred raspravnim sudom.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.9

    IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA (19.10.2010.) MATERIJALNI IZVORI PRAVA Materijalni izvori kaznenog procesnog prava znae normativnu djelatnost dravnih tijela koja rezultira skupovima pisanih pravnih normi ili stalno ponavljanje postupaka i odluka koje s vremenom postaju obvezne za budue sluajeve u takvim istim ili slinim situacijama (pravni obiaji).

    FORMALNI IZVORI PRAVA Formalni izvori kaznenog procesnog prava su pisani propisi koji ureuju kazneni postupak, a sadrani su u opim pravnim aktima koje donose nadlena tijela dravne vlasti.

    Izvori mogu biti : - unutarnji i meunarodni - ustavni, zakonski i podzakonski - glavni i sporedni

    Sudska praksa i pravna teorija nisu nikad izvori kaznenog procesnog prava u kontinentalnom pravu. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Pravna shvaanja viih sudova mogu utjecati na odluke niih sudova samo snagom svoje uvjerljivosti.

    GLAVNI IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA Glavni unutarnji izvor ustavnog ranga je Ustav Republike Hrvatske.

    Glavni unutarnji izvor zakonskog ranga je ZKP iz '97., odnosno ZKP iz '08., koji je djelomino stupio na snagu 1.1.2009., a ostale odredbe stupaju na snagu 1.9.2011.

    Glavni unutarnji izvor podzakonskog ranga su pravilnici, naputci, poslovnici. ZKP na vie mjesta preputa podrobnu regulaciju djelovanja dravnih tijela pri poduzimanju procesnih radnji upravnih vlasti ministrima pravosua i unutarnjih poslova.

    Glavni meunarodni izvori kaznenog procesnog prava su Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (MPGPP), fakultativni protokol na MPGPP, l.41. MPGPP, EKZLJPTS.

    SPOREDNI IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA Unutarnji sporedni izvor ustavnog ranga je npr. Ustavni zakon o Ustavnom sudu.

    Unutarnji sporedni izvor zakonskog ranga je, npr. Zakon o policiji, Zakon o dravnom odvjetnitvu, Zakon o sudovima za mlade i dr.

    Unutarnji sporedni izvor podzakonskog ranga predstavljaju opi akti tijela dravne uprave koje ona donose u izvravanju svojih zakonskih ovlasti u odreenom postupku, a djelomino zahvaaju kazneni postupak.

    Sporedni meunarodni izvori kaznenog procesnog prava su Konvencija UN protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poniavajuih postupaka, Statut Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju, Rimski statut Meunarodnog kaznenog suda.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.10

    VAENJE PRAVNIH IZVORA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA TEMPUS REGIT ACTUM VREMENSKO VAENJE Kazneni postupak vodi se prema odredbama zakona koji je na snazi u trenutku poduzimanja procesne radnje. Iz tog pravila proizlazi da nije vano to je neko kazneno djelo poinjeno prije stupanja na snagu ZKP, ve se pretpostavke za poduzimanje i valjanost neke radnje odreuju prema zakonu koji vai u vrijeme njezina poduzimanja.

    ZKP obino propisuje da se novi propisi u konkretnim predmetima primjenjuju na one stadije kaznenog postupka koji slijede nakon stupanja na snagu novog zakona, a da se stari propisi primjenjuju sve do zakljuenja ranijih stadija zapoetih po starom zakonu. Iz toga proizlaze dva bitna pravila.

    Prvo pravilo je da se stare procesne radnje ne moraju ponavljati jer su njihovi rezultati valjani i po novom zakonu. Dakle pretpostavke za njihovu valjanost procjenjuju se, unato novim propisima, po starim.

    Drugo pravilo je da se rokovi koji su u tijeku na dan stupanja novog zakona moraju raunati prema propisima koji su povoljniji za stranku.

    LOCUS REGIT ACTUM PROSTORNO VAENJE Hrvatski sudovi i druga dravna tijela smiju u pravilu radnje kaznenog postupka poduzimati samo na dravnom podruju te mjestima koja su pravno s njim izjednaena, tj. hrvatski sudovi i druga tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku smiju iskljuivo primjenjivati nae pravo (lex fori). Dvije su osnovne iznimke od prostornog vaenja:

    Prva iznimka je sluaj kada domai sud, udovoljavajui zamolnici stranog kaznenog suda, poduzme kakvu radnju kaznenog postupka po odredbama stranog prava.

    Druga iznimka je sluaj kada domai sud u posebnom postupku donese odluku o izvrenju kaznene presude koju je donio strani sud prema pravilima svojeg kaznenog prava.

    CUIUS REGIO, EIUS IURISDICTIO To je pravilo o vaenju kaznenog procesnog prava s obzirom na osobe. Primjeni kaznenog procesnog prava Republike Hrvatske podlijeu sve osobe nad kojima hrvatski sudovi imaju sudbenost, tj. jurisdikciju. Tumai se prema van i prema unutra.

    Prema van, ono podrazumjeva pravo domaih sudova suditi za sva kaznena djela u sluajevima vjerojatnosti poinjenja nekog kaznenog djela u kojima se moe primjeniti domai Kazneni zakon prema pravilima o njegovom prostornom vaenju.

    Prema unutra, tj. prema drugim tijelima dravne vlasti, ovo pravilo znai djelatnost suenja, tj. u kaznenom postupku pravo i dunost izricanja kazni poiniteljima kaznenih djela na temelju pravnih pravila koja se u presudi primjenjuju na utvreno injenino stanje.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.11

    KAZNENOPROCESNI IMUNITET Kaznenoprocesni imunitet moe biti potpun, djelomian, apsolutan, relativan i funkcionalan.

    POTPUNI KAZNENOPROCESNI IMUNITET Zatiuje od vrenja kaznenog progona uope. Ovaj tim imuniteta u potpunosti onemoguuje pokretanje ili voenje kaznenog postupka protiv odreene osobe.

    DJELOMINI KAZNENOPROCESNI IMUNITET Zatiuje od pojedinanih procesnih radnji (pr. odreivanje istranog zatvora), ali ne i od pokretanja i voenja kaznenog postupka.

    APSOLUTNI KAZNENOPROCESNI IMUNITET Vrijedi za sva kaznena djela.

    RELATIVNI KAZNENOPROCESNI IMUNITET Vrijedi za odreena kaznena djela.

    FUNKCIONALNI KAZNENOPROCESNI IMUNITET Vrijedi samo za kaznena djela poinjena u obavljanju slubene dunosti.

    POTPUNI I APSOLUTNI KAZNENOPROCESNI IMUNITET Imaju ga:

    1. zastupnici u Saboru 2. suci Ustavnog suda Republike Hrvatske 3. suci opinskih, upanijskih i Vrhovnog suda Republike Hrvatske 4. Predsjednik Republike Hrvatske

    FUNKCIONALNI KAZNENOPROCESNI IMUNITET Imaju ga dravni odvjetnici i njihovi zamjenici kao relativni materijalnopravni imunitet za izraeno pravno miljenje o predmetu koji im je dodijeljen. Funkcionalni kaznenoprocesni imunitet znai da se protiv njih ne moe odrediti istrani zatvor, osim ako to ne dopusti dravnoodvjetniko vijee.

    SALVUS CONDUCTUS Danas ustanova salvus conductus sadri ugovore o meunarodnoj kaznenopravnoj pomoi koji svjedocima i vjetacima u inozemstvu na taj nain jame da se protiv njih u dravi koja pomo trai nee pokrenuti ni voditi kazneni postupak za neko kazneno djelo, koje su eventualno ranije poinili natetu njezinu ili njezina dravljanina, ako se odazovu pozivu na suenje.

    Salvus conductus ima sadraj apsolutnog kaznenoprocesnog imuniteta, ali je vremenski ogranien vrlo kratkim rokovima.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.12

    VAENJE S OBZIROM NA PREDMET Osim izvrenja kazne poinitelju kaznenog djela, sud u kaznenom postupku mora rijeiti odreena sporedna pitanja, kao to su trokovi kaznenog postupka te odluivanje o imovinskopravnim zahtjevima.

    Izvan kaznenog postupka sud odluuje i o nekim posebnim pitanjima, kao to su ekstradikcija, pravna pomo meunarodnom kaznenom sudu, naknada tete koju je netko pretrpio zbog neopravdane osobe.

    SUBJEKTI KAZNENOG POSTUPKA GLAVNI SUBJEKTI KAZNENOG POSTUPKA

    Glavne procesne funkcije su takve djelatnosti bez kojih kazneni postupak ne bi mogao postojati, a to su funkcija kaznenog progona (koju vri tuitelj), funkcija obrane (okrivljenik) i funkcija suenja (sud). Glavni subjekti kaznenog postupka su tuitelj, okrivljenik i sud.

    Sve druge osobe koje sudjeluju u kaznenom postupku su procesni sudionici. Oni imaju odreena prava i dunosti, ali nisu subjekti kaznenoprocesnog odnosa, stoga nisu ni kaznenoprocesni subjekti.

    Oteenik, branitelj, zakonski zastupnik te opunomoenik su sporedni procesni subjekti.

    STRANKE Stranke su procesni subjekti koji su nositelji suprotnih funkcija u kaznenom postupku i koje raspolau priblino jednakim procesnim pravima.

    Stranke u kaznenom postupku su tuitelj i okrivljenik, koji svoj procesni poloaj naelno izjednaenih nositelja suprotstavljenih funkcija optube i obrane stjeu na temelju optunog akta, a gube okonanjem kaznenog postupka ili svojim prestankom.

    VRSTE SPOSOBNOSTI U KAZNENOM POSTUPKU 1. Stranaka sposobnost 2. Procesna sposobnost 3. Raspravna sposobnost

    STRANAKA SPOSOBNOST Stranaka sposobnost je sposobnost ili mogunost odreenog subjekta da bude stranka u postupku, tj. da nastupa kao ovlateni tuitelj ili okrivljenik.

    Ovlateni tuitelj moe biti: a) Dravni odvjetnik za kaznena djela koja se progone po slubenoj dunosti. b) Privatni tuitelj osoba oteena kaznenim djelom za koje se progoni po privatnoj

    tubi. Svojstvo privatnog tuitelja moe imati fizika osoba bez obzira na spol, dob ... Kao privatni tuitelj moe istupati i pravna osoba.

    c) Supsidijarni tuitelj osoba koja je zaista oteena kaznenim djelom

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.13

    Okrivljenik ne moe biti : a) dijete, tj. osoba koja u trenutku poinjenja protupravne radnje nije navrila 14

    godina b) osobe u odnosu na koje hrvatski sudovi nemaju jurisdikciju

    PROCESNA SPOSOBNOST Procesna sposobnost je sposobnost nekog subjekta da vlastitim radnjama poduzima procesne radnje temeljem ispunjavanja zakonskih uvjeta.

    Stranaka sposobnost je pretpostavka za procesnu sposobnost, ali svaka stranaki sposobna osoba ne mora nuno biti i procesno sposobna.

    Djeca i maloljetnici do 16 godina imaju stranaku, ali nemaju procesnu sposobnost, pa umjesto njih radnje u kaznenom postupku poduzimaju zakonski zastupnici. Maloljetnik s navrenih 16 godina moe sam podnijeti optuni prijedlog ili privatnu tubu.

    RASPRAVNA SPOSOBNOST Raspravna sposobnost je faktika sposobnost okrivljenika da sudjeluje u kaznenom postupku i tu sposobnost ima samo okrivljenik kao fizika osoba.

    Okrivljenik u kaznenom postupku UVIJEK IMA stranaku i procesnu sposobnost. Raspravno je pak sposoban onaj okrivljenik koji je psihofiziki sposoban shvatiti predmet optube, pratiti tijek rasprave i koristiti se svojim procesnim pravima.

    Raspravna sposobnost moe biti umanjena, ali i nestati zbog tjelesne i duevne bolesti, ali i zbog ponaanja okrivljenika (pr. trajk glau, alkoholiziranost...). Za okrivljenika postoji pretpostavka raspravne sposobnosti, no sud po slubenoj dunosti tijekom itavog postupka mora paziti na to da li se uslijed stvarnih indikacija pojavila sumnja u raspravnu sposobnost i nakon toga utvrditi raspravnu nesposobnost.

    TUITELJ (21.10.2010.) Sukladno akuzatornom naelu, funkcija suenja koju obavlja sud odvojena je od funkcije progona koja je povjerena zasebnom procesnom subjektu tuitelju.

    Dvije su posljedice akuzatornog naela. Prva je da se kazneni postupak moe zapoeti samo na zahtjev ovlatenog tuitelja i ne moe se nastaviti ako ovlateni tuitelj odustane od tog zahtjeva. Druga posljedica akuzatornog naela je da se kazneni postupak moe voditi samo i u odnosu na osobu na koju se zahtjev ovlatenog tuitelja odnosi i samo za djelo opisano u tom zahtjevu.

    TUITELJ Tuitelj je procesni subjekt koji progoni poinitelja kaznenog djela. Ukoliko smatra da postoje dokazi da je odreena osoba poinila kazneno djelo on trai od suda da toj osobi, sukladno propisima materijalnog kaznenog prava, izrekne kaznu odnosno neku drugu mjeru.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.14

    OSNOVNE ZNEAJKE TUITELJA SU: 1. Tuitelj je stranka u kaznenom postupku.

    2. Ima stanovita procesna prava koja mu omoguavaju sa svoja stajalita suprotstavlja stajalitima protustranke.

    3. Obavlja funkciju kaznenog progona (daje inicijativu za pokretanje kaznenog progona i dalje podrava progon tijekom postupka).

    4. Na tuitelju lei teret dokaza u kaznenom postupku.

    OVLATENI TUITELJ Kao ovlateni tuitelj moe nastupiti :

    a) Dravni odvjetnik, za kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti i za odreena kaznena djela za koja se progon vri na zahtjev oteenika.

    b) Privatni tuitelj, za kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tubi. Ovdje se radi o manjem broju lakih kaznenih djela kod kojih o volji oteenika ovisi hoe li doi do pokretanja postupka.

    c) Supsidijarni tuitelj, a to je osoba oteena kaznenim djelom za koje se progoni po slubenoj dunosti ili po prijedlogu koja je stupila na mjesto dravnog odvjetnika i postala ovlateni tuitelj jer dravni odvjetnik uope nee zapoeti kazneni progon ili je u tijeku postupka odustao od kaznenog progona iako postoje uvjeti za progon.

    DRAVNI ODVJETNIK NASTANAK I POJAM Institut dravnog odvjetnika nastao je u Francuskoj u vrijeme kad je na snazi bio inkvizitorni kazneni postupak. esto su se izricale imovinske kazne, a dio tih prihoda pripadao je kralju ili feudalcu. Njima je stoga bilo u interesu da se vodi postupak, slali su svoje predstavnike da trae od suda da zapone takve postupke. Nakon Francuske revolucije prihvaen je institut kraljevskog tuitelja, a 1808.g. pojavljuje se ustanova dravnog odvjetnika.

    Dravni odvjetnik je samostalno i neovisno pravosudno dravno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.

    Dravni odvjetnik obavlja svoju djelatnost na osnovi Ustava, zakona i meunarodnih ugovora.

    ODNOS PREMA SUDBENOJ I IZVRNOJ VLASTI Kljuna funkcija dravnog odvjetnika je progon poinitelja kaznenih djela za koje se progoni po slubenoj dunosti.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.15

    Dravni odvjetnik i sud si dva samostalna i neovisna tijela koja usuglaeno obavljaju funkcije u kaznenom postupku, pri emu dravni odvjetnik obavlja funkciju kaznenog progona dok sud obavlja funkciju suenja

    to se tie odnosa dravnog odvjetnika i izvrne vlasti, ministar pravosua ima odreeni utjecaj na dravno odvjetnitvo.

    FUNKCIJE DRAVNOG ODVJETNIKA U KAZNENOM POSTUPKU PREMA ZKP '08 U predmetima kaznenih djela za koje se progoni po slubenoj dunosti dravni odvjetnik ima pravo i dunost:

    1. poduzimanja potrebnih radnji radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaenja poinitelja

    2. poduzimanja izvida kaznenih djela (u sluaju osnova sumnje), nalaganja i nadzora provoenja pojedinih izvida (povjerava policiji poduzimanje pojedinih izvida i nadzire njezin rad) radi prikupljanja podataka vanih za pokretanje istrage.

    Nalaganje i nadzor su novina ZKP iz '08. Iz navedenog se vidi da je dravni odvjetnik preuzeo uloge istranog suca. Izvidi kaznenih djela se obavljaju na neformalan nain i ne mogu posluiti kao dokaz na sudu, ali mogu posluiti kao dokaz za kazneni progon.

    3. donoenja odluka predvienih zakonom, a to su sve radnje dravnog odvjetnika koje on poduzima u cilju kaznenog progona, npr. nalozi, rjeenja o odbacivanju kaznene prijave, rjeenja o uvjetnoj odgodi kaznenog progona ...

    4. provoenja istrage Dravni odvjetnik donosi NALOG (ne rjeenje) o provoenju istrage i to ako postoje OSNOVE SUMNJE da je poinjeno kazneno djelo i sam provodi istragu ili nalogom povjerava ISTRAITELJU poduzimanje pojednih radnji. Istraga vie nije redoviti stadij kaznenog postupka. Provodi se za kaznena djela iz nadlenosti upanijskog suda, odnosno za kaznena djela za koja je predviena kazna dugotrajnog zatvora, a iznimno za kaznena djela za koja je predviena kazna zatvora od 12 godina. Istraga je neformalna i u pravilu se ne provodi.

    5. provoenja i nadzora provoenja dokaznih radnji Kad se ne provodi istraga, mogu se poduzeti formalne dokazne radnje.

    6. predlaganja mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi Koristi se za koruptivna kaznena djela, odnosno za organizirani kriminalitet.

    7. odluivanja o odbacivanju kaznene prijave, odgodi i odustanku od kaznenog progona

    8. pregovaranja i sporazumijevanja s okrivljenikom o priznanju, krivnji i sankciji Ovo je novina ZKP '08. Od okrivljenika se trai priznanje krivnje, a zauzvrat mu se nudi blaa kazna. No postoji mogunost da sud odbije taj sporazum.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.16

    9. podizanja i zastupanja optunice te predlaganja izdavanja kaznenog naloga pred nadlenim sudom

    Dravni odvjetnik izvodi dokaze navedene u optunici.

    10. davanja izjava da nee poduzeti kazneni progon u sluaju svjedoka koji najprije nije htio iskazivati kako sebe ne bi izloio kaznenom progonu, znatnoj materijalnoj teti ili sramoti

    U ovom je sluaju dosta velika mogunost malverzacija, jer se koristi kod kaznenih djela organiziranog kriminaliteta (tzv. oprosnica).

    11. podnoenja albi protiv nepravomonih sudskih odluka i izvanrednih pravnih lijekova protiv pravomonih sudskih odluka

    Dravni odvjetnik moe poduzimati odreene procesne radnje, ak i u korist okrivljenika (npr. dokazi i albe u korist okrivljenika), ak i zahtjev za obnovu postupka.

    12. sudjelovanja u postupku povodom zahtjeva za sudsku zatitu protiv odluke ili radnje tijela uprave nadlenih za izvrenje kazne ili mjere oduzimanja slobode izreene pravomonom presudom u kaznenom postupku

    13. poduzimanja drugih mjera predvienih zakonom Dravni odvjetnik dobiva ovlast procesne prisile, tj. pravo odrediti istrani zatvor ukoliko postoji OSNOVANA SUMNJA da je poinitelj poinio kazneno djelo za koje je predviena kazna zatvora od najmanje 3 godine, a postoje posebni razlozi za odreenje istranog zatvora. Nakon zavrene istrage, dravni odvjetnik prouava spise predmeta i podnosi optunicu prvostupanjskom sudu. Na pripravnom roitu izlae dio optunice, navodi zakonska obiljeja kaznenog djela, a moe predloiti kaznu ili drugu sankciju. Na raspravi dravni odvjetnik poziva svjedoke i vjetake koje je predloio i izvodi dokaze na raspravi (glavno, unakrsno i dodatno ispitivanje). Sud, dravni odvjetnik i policija s jednakom panjom ispituju i utvruju injenice koje terete okrivljenika i one koji mu idu u korist. Dravni odvjetnik je duan uz optunicu dostaviti i popis dokaza kojima raspolae, a ne namjerava ih izvoditi pred sudom ako ukazuju na nedunost ili majni stupanj krivnje okrivljenika ili predstavljaju olakotne okolnosti.

    USTROJSTVO, STVARNA I MJESNA NADLENOST U Republici Hrvatskoj se moe ustrojiti:

    1. opinsko dravno odvjetnitvo: Za podruje jednog ili vie opinskih sudova

    2. upanijsko dravno odvjetnitvo Za podruje upanijskog odnosno trgovakog suda

    3. Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske Za cijelo podruje Republike Hrvatske

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.17

    INTERNA STRUKTURA I FUNKCIONALNI ODNOSI Dravno odvjetnitvo karakteriziraju hijerarhijska struktura i monokratski odnosi, koji su nuni radi ostvarivanja jedinstvene primjene zakona jer se odluke dravnog odvjetnitva ne mogu regulirati pomou pravnih lijekova.

    Hijerarhijski odnosi znae da postoje odnosi podreenosti niih dravnih odvjetnitava viim dravnim odvjetnitvima.

    Monokratsko ustrojstvo podrazumijeva da samo jedna osoba, tj. dravni odvjetnik obavlja poslove iz nadlenosti dravnog odvjetnitva, zastupa dravno odvjetnitvo, odgovoran je za rad dravnog odvjetnitva i upravlja dravnim odvjetnitvom.

    U dravno odvjetnitvo moe biti imenovan jedan ili vie zastupnika. Kad zamjenjuje dravnog odvjetnika, zamjenik je ovlaten u postupku pred sudom ili drugim dravnim tijelima obavljati sve radnje koje je po zakonu ovlaten dravni odvjetnik.

    Dravni odvjetnik ovlaten je zamjeniku istog dravnog odvjetnitva ili niem dravnom odvjetniku dati obvezatan naputak za rad i postupanje kad je to potrebno radi ostvarivanja jedinstvene primjene zakona kao i nalog za uputu za rjeavanje pojedinih predmeta.

    Pravo avokacije znai da je dravni odvjetnik ovlaten preuzeti obavljanje svih i pojedinih poslova zamjenika dravnog odvjetnika istog dravnog odvjetnitva ili od nieg dravnog odvjetnitva.

    Pravo devolucije znai da dravni odvjetnik moe povjeriti postupanje u pojedinanom predmetu drugom zamjeniku dravnog odvjetnika istog dravnog odvjetnitva ili niem dravnom odvjetnitvu.

    USKOK Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta je posebno dravno odvjetnitvo koje se ustanovljuje za podruje RH i ima sjedite u Zagrebu. Poslove dravnog odvjetnitva u USKOK-u obavljaju ravnatelj i zamjenici ravnatelja USKOK-a

    Ravnatelja imenuje glavni dravni odvjetnik uz prethodno miljenje ministra pravosua te kolegija dravnog odvjetnitva RH na vrijeme od 4 godine.

    Za predmete kaznenih djela iz nadlenosti USKOK-a stvarno i mjesno su nadleni upanijski sudovi u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Stvarna nadlenost odnosi se na korupciju, organizirani kriminalitet i za kaznena djela povezana uz korupciju i/ili organizirani kriminalitet.

    IMENOVANJE I RAZRJEENJE DRAVNIH ODVJETNIKA I ZAMJENIKA Glavnog dravnog odvjetnika imenuje Sabor na mandat od 4 godine, na prijedlog Vlade uz prethodno miljenje Odbora za pravosue Hrvatskog Sabora. upanijske i opinske dravne odvjetnike te ravnatelja USKOK-a imenuje glavni dravni odvjetnik uz prethodno miljenje ministra pravosua.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.18

    Prije stupanja na dunost, upanijski i opinski dravni odvjetnici polau prisegu pred glavnim dravnim odvjetnikom, a on polae prisegu pred Pradsjednikom Sabora.

    Dravnoodvjetniko vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje zamjenike dravnog odvjetnika te odluuje o njihovoj stegovnoj odgovornosti. Dravnoodvjetniko vijee se sastoji od 11 lanova, od toga 7 iz reda zamjenika dravnog odvjetnika, 2 lana iz redova sveuilinih profesora pravnih znanosti te 2 lana iz reda saborskih zastupnika.

    NAELA KOJA SE ODNOSE NA POKRETANJE I ZAPOINJANJE KAZNENOG POSTUPKA (26.10.2010.)

    POJAM NAELA

    Naela u kaznenom procesnom pravu su opa pravila nastala sintezom procesnih propisa to mogu potjecati iz unutarnjeg prava (ustav, zakon) i meunarodnog prava. Vrijeme nastanka ovih naela vee se za 19. stoljee u njemakoj teoriji kaznenog procesnog prava.

    DVOSTRUKO ZNAENJE POLITIKO

    Zbog postojanja odreenih naela (npr. akuzatornosti, kontradiktornosti) ograniava se tenja za uinkovitou kaznenog postupka ime se bolje tite prava graana.

    PRAVNO-TEHNIKO Omoguava bolje reguliranje kaznenog postupka i lake razumijevanje bitnih postavki na kojima se to reguliranje temelji.

    ADRESATI ZAKONODAVAC

    Slui se naelima u prosudbi o tome na koji nain valja uskladiti tenju za uinkovitou kaznenog postupka s tenjom zatite prava graana.

    SUBJEKTI (sud, tuitelj, okrivljenik) Sudovi kao adresati slue se naelima kao smjernicama o primjeni propisa.

    VAEA NAELA HRVATSKOG KAZNENOG PROCESNOG PRAVA 1) naela koja se odnose na pokretanje i zapoinjanje kaznenog postupka 2) naela koja se odnose na voenje kaznenog postupka

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.19

    1) AKUZATORNO NAELO

    Prema l.29.st.5. Ustava RH kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja.

    Ono odreuje da je funkcija kaznenog progona strogo odvojena od funkcije suenja, to poblie znai da:

    a) Sud nikada ne moe zapoeti kazneni postupak samoinicijativno, pa ak ni onda kad se kazneno djelo dogodilo pred oima suda (lat. nemo iudex sine actore).

    b) Sud mora voditi kazneni postupak vezano uz postojanje i predmet zahtjeva ovlatenog tuitelja.

    Akuzatorno naelo u uem se smislu odnosi na sud i tuitelja, a u irem smislu na sud, tuitelja i okrivljenika.

    POSLJEDICE Ako tuitelj odustane od zahtjeva, sud mora obustaviti postupak, odnosno na raspravi donijeti presudu kojom se odbija tuba.

    Sud moe samo voditi postupak protiv osobe na koju se zahtjev ovlatenog tuitelja odnosi te u presudi smije osuditi samo tu osobu i samo za takvo kazneno djelo (subjektivni i objektivni identitet, odnosno vezanost presude na optubu).

    Ako se tijekom postupka eventualno pokae da je kazneno djelo poinila neka druga osoba, ili da je okrivljenik poinio neka druga kaznena djela, a ne ona opisana u zahtjevu tuitelja, sud o tome mora izvijestiti tuitelja kako bi mu dao priliku da zatrai proirenje postupka na ta djela ili osobe.

    ZKP propisuje akuzatorno naelo vrlo strogo i to ini tako da sve sluajeve povrede ovoga naela sankcionira kao apsolutno bitne povrede odredaba kaznenog postupka koje za sobom povlae nevaljanost presude donesene u takvom postupku.

    RAZLOZI PRIHVAANJA 1) Akuzatornim naelom omoguuje se sudu objektivnost pri utvrivanju injenica i

    odluivanju.

    2) Okrivljeniku i obrani omoguava se kritiziranje procesnih teza tuitelja bez straha od zamjeranja sucima.

    3) Pri donoenju osuujue presude za kaznena djela za koja se progon vri po slubenoj dunosti osigurava se suglasnost suda i dravnog odvjetnitva oko pitanja krivnje poinitelja kaznenog djela.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.20

    NAELO OFICIJELNOSTI KAZNENOG PROGONA

    Prema l.2.st.2. ZKP ako zakon drukije ne propisuje, ovlateni tuitelj za kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti je dravni odvjetnik koji je duan za ta kaznena djela pokrenuti postupak i u njemu obavljati funkciju progona u interesu RH i svih njenih graana, bez obzira na privatnu volju oteenika.

    POVIJESNI RAZVOJ Naelo oficijelnosti nastalo je u inkvizitornom kaznenom postupku, kad se smatralo da uinkovitost kaznenog progona ne smije trpjeti zbog ureenja iz starog akuzatornog kaznenog postupka. U poetku se naelo oficijelnosti odnosilo na inkvirenta, ali je tijekom reforme kaznenog postupka u 19. stoljeu, koja je donijela razdvajanje procesnih funkcija na vie subjekata, prebaeno na posebno, od sudbene vlasti neovisno dravno tijelo, javno tuiteljstvo odnosno dravno odvjetnitvo.

    IZNIMKE 1) KAZNENI PROGON PO PRIVATNOJ TUBI 2) KAZNENI PROGON NA PRIJEDLOG

    Za odreena kaznena djela kazneni postupak se pokree na poticaj oteene osobe ili drugih ovlatenih osoba. Taj poticaj dolazi u vidu prijedloga za progon koji se podnosi dravnom odvjetniku.

    Kod tih kaznenih djela dravni odvjetnik je ovlateni tuitelj, ali je njegov kazneni progon apsolutno odreen voljom ovlatenika na prijedlog za poduzimanje progona, tj. ne samo da ga smije pokrenuti kada nepobitno ustanovi postojanje prijedloga za progon, nego mora od progona odustati ukoliko ovlatenik taj prijedlog povue.

    NAELO LEGALITETA

    POJAM l.2.st.3. ZKP propisuje da je, ako zakon drukije ne propisuje, dravni odvjetnik duan poduzeti (pokrenuti i podravati) kazneni progon kada postoje osnove sumnje da je odreena osoba poinila kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe.

    SVRHA Naelo legaliteta je jamstvo da e dravni odvjetnik prema svakom poinitelju postupati na jednak nain u pokretanju kaznenog postupka, bez diskriminacije motivirane drutvenim statusom poinitelja kaznenog djela.

    POVIJESNI RAZVOJ Naelo legaliteta razvilo se u njemakom pravu krajem 19. stoljea pod utjecajem apsolutnih teorija o kazni. Smisao i opravdanje kazne je u pravednoj odmazdi koja se moe realizirati samo u kaznenom postupku, pa je i naelo legaliteta kaznenog postupka logino procesno rijeenje za ostvarenje tako postavljenog materijalnopravnog cilja.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.21

    USPOREDBA NAELA LEGALITETA I NAELA OPORTUNITETA Naelo legaliteta i naelo oportuniteta su meusobno suprotstavljeni i jedno naelo iskljuuje drugo, ali to ne znai da nemaju nita zajedniko.

    Oba naela se mogu primijeniti samo ukoliko postoje zakonski uvjeti. No, dok po naelu legaliteta dravni odvjetnik MORA poduzeti kazneni progon, po naelu oportuniteta on MOE poduzeti kazneni progon ako smatra da je to svrhovito sa stajalita dravnog interesa.

    PREDNOSTI NAELA LEGALITETA 1) osigurava jednaki postupak prema svim graanima, jer se protiv svake osobe,

    neovisno o njenoj funkciji ili drutvenom poloaju mora pokrenuti kazneni postupak ukoliko su ispunjeni zakonski uvjeti.

    2) jednakim postupanjem izgrauje se povjerenje graana u kazneno pravosue, a istovremeno se smanjuje mogunosti zloupotreba od strane dravnog odvjetnika.

    3) pojaava se generalna prevencija, jer su svi poinitelji kaznenih djela svjesni kako e se protiv njih pokrenuti kazneni postupak ako ili ukoliko poine kazneno djelo.

    PREDNOSTI NAELA OPORTUNITETA 1) onemoguava kazneni progon u sluajevima kada je zbog bagatelnog kaznenog djela

    kazneni postupak oito nepotreban.

    2) onemoguava kazneni progon u sluajevima kada bi voenje kaznenog postupka moglo izazvati s aspekta dravnih interesa vie tete nego koristi.

    ZAKONSKE SMETNJE ZA PROGON POINITELJA KAZNENIH DJELA 1) prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti

    2) ako je nastupila zastara, odnosno djelo je obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem

    3) postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon

    4) postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivnju

    5) ako ne postoje osnove sumnje za kaznena djela za koje se progoni po slubenoj dunosti

    IZNIMKE OD NAELA LEGALITETA (L.521. ZKP) (1) Osim kad mu je to doputeno prema posebnom zakonu, dravni odvjetnik moe rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona iako postoji osnovana sumnja da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti i za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godina ako je: 1) s obzirom na okolnosti vjerojatno da e se u kaznenom postupku protiv okrivljenika okrivljenik osloboditi od kazne,

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.22

    2) protiv okrivljenika u tijeku izvrenje kazne ili sigurnosne mjere, a pokretanje kaznenog postupka za drugo kazneno djelo nema svrhe s obzirom na teinu, narav djela i pobude iz kojih je ono poinjeno, te na rezultate koje je kaznenopravna sankcija ostvarila na poinitelja da ubudue ne ini kaznena djela, 3) okrivljenik izruen ili predan stranoj dravi ili meunarodnom kaznenom sudu radi provoenja postupka za drugo kazneno djelo, 4) okrivljenik prijavljen za vie kaznenih djela kojima je ostvario bia dvaju ili vie kaznenih djela, ali je svrhovito da se poinitelj osudi samo za jedno, jer pokretanje kaznenog postupka za druga kaznena djela ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih sankcija poinitelju. (2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka dravni odvjetnik e osim okrivljeniku, dostaviti oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oteeniku da svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Protiv rjeenja dravnog odvjetnika alba nije doputena.

    1) presuda na temelju sporazuma stranaka Ovdje se radi o pregovorima stranaka o uvjetima priznanja krivnje i sporazumijevanja o kaznenoj sankciji. Nakon sporazuma stranke podnose izjavu optunom vijeu o donoenju presude na temelju sporazuma. Ako sud smatra da je sporazum osnovan, donosi osuujuu presudu s kaznom iz sporazuma.

    2) izjava dravnog odvjetnika da nee poduzeti kazneni progon protiv svjedoka Dravni odvjetnik moe sklopiti sporazum sa svjedokom po kojem e svjedok odgovarati na pitanja kojima bi sebe ili svog srodnika izloio kaznenom progonu, znatnoj materijalnoj teti ili tekoj sramoti, a dravni odvjetnik izjavljuje kako za ta kaznena djela nee poduzeti kazneni progon.

    3) prihvaanje instituta pokajnika Iskljuivo Glavni dravni odvjetnik Republike Hrvatske moe odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona pripadnika zloinakih organizacija ako je to razmjerno teini poinjenih kaznenih djela i vanosti iskaza te osobe vano za otkrivanje kaznenih djela i lanova zloinake organizacije.

    4) okrivljenik prijavljen za vie kaznenih djela ali je svrhovito da se osudi samo za jedno

    5) sluajevi kad je za kazneni progon potrebno odobrenje odreenih dravnih tijela pr. Sabor, zastupnici

    6) ustupanje kaznenog progona stranca njegovoj dravi za kazneno djelo poinjeno u RH

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.23

    USTROJSTVO, SASTAV I NADLENOST SUDOVA (28.10.2010.)

    SUD POJAM SUDA Sud je tijelo dravne vlasti koje sudbenu vlast obavlja neovisno i samostalno, u okviru djelokruga i nadlenosti odreene ustavom i zakonom.

    SUPSTANCIJALNA NEOVISNOST Supstancijalna neovisnost jami sudovima, kao nositeljima sudbene vlasti, neovisnost u odnosu na druga dravna tijela. U prvom je redu usmjerena prema izvrnoj vlasti, ali i prema drugim pravnim i fizikim subjektima koji bi se nelegitimno upletali u djelatnost sudova

    Sudac sudi prema svojem pravnom zvanju i iskljuivo je vezan samo ustavnim, zakonskim i drugim propisima.

    OSOBNA NEOVISNOST Osobna neovisnost omoguava sucima sigurno i stalno obnaanje sudake dunosti, odnosno obavljanje svih poslova njihove slube.

    Sucima se osigurava neuklonjivost i nepremjestivost te imunitet u obavljanju slube, a s druge se strane jami procesnim subjektima da e sudac pri rjeavanju konkretnog predmeta biti nepristran.

    USTROJSTVO SUDOVA Po kaznenim predmetima sude opinski, upanijski sudovi i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

    Opinski sudovi kao prvostupanjski sudovi ustanovljuju se za podruje jedne ili vie opina, jednog ili vie gradova ili dijela gradskog podruja.

    upanijski sudovi ustanovljuju se za podruje vie upanijskih sudova.

    VSRH ustanovljen je za podruje RH sa sjeditem u Zagrebu.

    NADLENOST SUDOVA Nadlenost je zakonom odreeno podruje djelatnosti pojedinih sudova koje omoguava utvrenje suda koji e rjeavati konkretne kaznene predmete.

    STVARNA NADLENOST Stvarna nadlenost je pravo i dunost jednog suda da sudi za odreeno kazneno djelo zbog njegove teine te drugih osobina ili zbog osobina njegova poinitelja kao i da obavlja druge poslove predviene zakonom.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.24

    1) STVARNA NADLENOST OPINSKIH SUDOVA Opinski sudovi su u kaznenom predmetu stvarno nadleni suditi u prvom stupnju za kaznena djela za koja je zaprijeena novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Stvarno su nadleni donositi odluke izvan rasprave, potom u kaznenim postupcima za koje su nadleni odluivati o potvrivanju optunice te obavljati druge poslove propisane zakonom.

    Na podruju upanijskog suda u kojem je ustanovljeno vie opinskih sudova zakonom se moe odrediti da u odreenoj vrsti predmeta iz djelokruga opinskog suda na podruju istog upanijskog suda sudi jedan od opinskih sudova:

    a) OPINSKI SUDOVI SUENE NADLENOSTI Sude u prvom stupnju u kaznenim predmetima u kojima se moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do 5 godina.

    b) OPINSKI SUDOVI PROIRENE NADLENOSTI Sude u prvom stupnju u kaznenim predmetima u kojima se moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, ali i u kaznenim predmetima u kojima se moe izrei kazna od preko 5 do 10 godina zatvora za koje sude za podruje drugog opinskog suda na podruju upanijskog suda (vei opinski sudovi raspolau s veim brojem sudaca i administrativnog osoblja i boljom opremom, pa im treba prepustit suenje u teim kaznenim predmetima).

    c) OPINSKI SUDOVI PUNE NADLENOSTI Osim to sude u prvom stupnju u kaznenim predmetima u kojima se moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, ali i u kaznenim predmetima u kojima se moe izrei kazna od preko 5 do 10 godina zatvora za koje sude za podruje drugog opinskog suda na podruju upanijskog suda, vode i postupke prema maloljetnicima. Za suenje u kaznenom predmetu prema maloljetnicima iz nadlenosti svih opinskih sudova s podruja istog upanijskog suda, nadlean je opinski sud u sjeditu tog upanijskog suda.

    2) STVARNA NADLENOST UPANIJSKIH SUDOVA U kaznenim predmetima upanijski sudovi su stvarno nadleni suditi u prvom stupnju za kaznena djela za koja je predviena kazna zatvora preko 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (kaznena djela ubojstva na mah, otmice, silovanja, spolnog odnoaja s djetetom, zlouporabe poloaja i ovlasti te kaznena djela protiv RH).

    upanijski sudovi su stvarno nadleni odluivati o albama protiv odluka opinskog suda doneenih u prvom stupnju. Odluuju o postupku izvrenja kazne zatvora, o izruenju okrivljenih i osuenih osoba, obavljaju poslove meunarodne pravne pomoi, rjeavaju sukobe mjesne nadlenosti opinskih sudova sa svog podruja, odluuju o predmetima iz nadlenosti USKOK-a.

    Prema ZKP '08. odluuju o posebnim pitanjima u sluaju istrage ako se radi o ograniavanju temeljnih ljudskih prava i sloboda okrivljenika.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.25

    3) STVARNA NADLENOST VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE VSRH odluuje u drugom stupnju o albama protiv presuda upanijskih sudova doneenih u prvom stupnju. Odluuje u treem stupnju o albama protiv presuda doneenih u drugom stupnju u sluajevima propisanim ZKP.

    VSRH odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima u sluajevima propisanim ZKP.

    MJESNA NADLENOST Mjesna nadlenost znai pravo i dunost jednog stvarno nadlenog suda da sudi za odreena kaznena djela zbog povezanosti koja postoji izmeu tog kaznenog djela, njegova poinitelja i tog suda.

    KRITERIJI ZA ODREIVANJE MJESNE NADLENOSTI :

    1) PRIMARNI KRITERIJ Primarni kriterij odreivanja mjesne nadlenosti je mjesto poinjenja kaznenog djela. Mjesno je nadlean sud na ijem je podruju kazneno djelo poinjeno ili pokuano (forum delicti commissi).

    Dvije su iznimke od primarnog kriterija: a) Privatna tuba moe se podnijeti i sudu na ijem podruju okrivljenik ima

    prebivalite ili boravite. b) Za postupak prema maloljetnicima mjesno je nadlean u pravilu onaj sud na

    podruju kojeg maloljetnik ima prebivalite odnosno boravite.

    Ako je kazneno djelo poinjeno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih podruja ili se ne zna na kojem je podruju poinjeno, nadlean je onaj sud koji je prvi na zahtjev ovlatenog tuitelja zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet nadlean je onaj sud kojem je prije podneen zahtjev za pokretanje progona (forum praeventionis).

    Ako je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili zrakoplovu u domaem pristanitu, nadlean je sud u ijem se podruju nalazi to pristanite, a u ostalim sluajevima nadlean je sud na ijem podruju se nalazi matina luka broda ili zrakoplova, ili domae pristanite u kojem se brod odnosno zrakoplov prvi puta zaustavi.

    2) POMONI (SUPSIDIJARNI) KRITERIJ Ako nije poznato mjesto poinjenja kaznenog djela ili je to mjesto izvan teritorija RH, nadlean je sud na ijem podruju okrivljenik ima prebilvalite odnosno boravite (forum domicilii).

    Ako nije poznato mjesto poinjenja kaznenog djela ni prebilvalite odnosno boravite, nadlean je sud na ijem se podruju okrivljenik uhiti ili sam prijavi (forum depraechensionis).

    Ako se ni na koji nain prema ZKP ne moe odrediti mjesna nadlenost suda, VSRH odredit e jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se provesti postupak (forum ordinarium).

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.26

    SPAJANJE POSTUPKA 1) NADLENOST SUDA KOD SUBJEKTIVNOG KONEKSITETA

    Subjektivni koneksitet postoji u sluaju kada je ista osoba okrivljena za vie kaznenih djela, pa je za neka kaznena djela nadlean vii a za neka nii sud, u tom je sluaju nadlean vii sud. Ako su nadleni sudovi iste vrste, nadlean je onaj sud koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak nije zapoet nadlean je onaj sud pred kojim je prvi podnesen zahtjev za progon.

    2) NADLENOST SUDA KOD OBJEKTIVNOG KONEKSITETA Objektivni koneksitet postoji u sluaju kada je vie osoba okrivljeno za jedno kazneno djelo. U tom je sluaju nadlean onaj sud koji je, kao nadlean za jednog od njih, prvi zapoeo postupak.

    3) NADLENOST SUDA KOD MJEOVITOG KONEKSITETA Ako se radi o mjeovitom koneksitetu, sud moe odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedinstvena presuda, ali samo ako izmeu poinitelja kaznenih djela postoje meusobna veza i isti dokazi.

    Spajanje postupka po ZKP nije obvezno, a jedina iznimka je kada se radi o privatnoj tubi zbog kaznenog djela uvrede i protutubi okrivljenika zbog uzvraene uvrede istom prilikom. U tom e sluaju sud donijeti jedinstvenu presudu (forum reconventionis).

    DELEGACIJA NADLENOSTI Delegacija nadlenosti je prenoenje mjesne nadlenosti od suda koji je po opim propisima mjesno nadlean postupati na neki drugi stvarni sud odlukom vieg suda iz razloga predvienih zakonom (forum delegatum).

    Delegacija nadlenosti moe biti: A) OBVEZNA (NUNA)

    O obveznoj delegaciji je rije kada je mjesno nadlean sud iz stvarnih (npr. dugotrajna bolest suca ili poplava) ili pravnih (npr. izuzee suca) razloga sprijeen postupati.

    b) FAKULTATIVNA (SVRHOVITA) O fakultativnoj delegaciji je rije kad je oito da e se pred sudom istog ranga lake provesti postupak iako postoje drugi vani razlozi.

    POSLJEDICE NENADLENOSTI Propisima o stvarnoj nadlenosti osigurava se da za tea kaznena djela sudi sud vieg ranga koji ima vee garancije za ispravnu odluku. im sud primjeti da nije stvarno nadlean, proglasit e se nenadlenim i po pravomonosti rjeenja ustupiti predmet nadlenom sudu. Ako tek u fazi rasprave utvrdi stvarnu nenadlenost, mora donijeti presudu u kojoj se optunica odbija.

    Pravila o stvarnoj nadlenosti, ako su povrijeena, predstavljaju apsolutno bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po slubenoj dunosti.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.27

    Sud je duan paziti na svoju mjesnu nadlenost, te im primjeti da nije nadlean, mora se proglasiti nenadlenim i nakon pravomonosti rjeenja dostaviti predmet nadlenom sudu. Ako sud nije pravovremeno zapazio svoju mjesnu nenadlenost, tj. ako stranke nisu pravodobno istaknule prigovor mjesne nenadlenosti (do pravomonosti optunice), sud e i dalje suditi u konkretnom kaznenom predmetu.

    SUKOB NADLENOSTI Sukob nadlenosti moe biti pozitivan i negativan.

    Pozitivni sukob nadlenosti postoji kad dva ili vie sudova smatraju da su nadleni u konkretnom sluaju. Negativni sukob nadlenosti postoji ako sudovi otklanjaju tu mogunost.

    Sukob nadlenosti rijeava zajedno vii nadleni sud. Tako sluaj sukoba nadlenosti dvaju opinskih sudova rijeava njihov upanijski sud, a sukob nadlenosti izmeu opinskog i upanijskog suda rijeava VSRH.

    SASTAV SUDA OPINSKI SUD Opinski sudovi sude u vijeima sastavljenim od jednog suca profesionalca i dva suca porotnika (1+2). Sudac pojedinac sudi za kaznena djela za koja je predviena novana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. Stranke se mogu usuglasiti da raspravu u kaznenom postupku, za kaznena djela za koja je predviena kazna zatvora do 10 godina, provede predsjednik vijea kao sudac pojedinac. Sudsko vijee (1+2) moe suditi za odreena kaznena djela taksativno navedena u zakonu premda je za njih predviena kazna zatvora do 5 godina.

    UPANIJSKI SUD upanijski sudovi u prvom stupnju sude u vijeima sastavljenim od jednog suca profesionalca i dva suca porotnika (1+2) kad sude za kaznena djela za koja je predviena kazna od 10 do 15 godina zatvora. U vijeima (2+3) sude za kaznena djela za koja je predviena kazna zatvora od 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

    Kad sudi u drugom stupnju, vijee upanijskog suda sastavljeno je od tri suca profesionalca. U uskokim predmetima u prvom stupnju sude tri suca profesionalca.

    Pred upanijskim sudom, prema ZKP '08., sudac istrage odluuje o odreenim pitanjima tijekom istrage, a posebno ako se radi o radnjama i mjerama kojima se ograniavaju temeljna ljudska prava i slobode okrivljenika.

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE VSRH odluuje u vijeu od tri suca profesionalca u drugom stupnju kad se radi o albenom postupku i o izvanrednim pravnim lijekovima za kaznena djela za koja je predviena kazna zatvora do 15 godina.

    U vijeu od 5 sudaca VSRH odluuje u drugom stupnju kad se radi o albenom postupku i o izvanrednim pravnim lijekovima za kaznena djela za koja je predviena kazna zatvora preko 15 godina i kazna dugotrajnog zatvora.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.28

    U treem stupnju VSRH odluuje o albama podneenim protiv odluka svojih vijea donesenim u drugom stupnju takoer u vijeu od 5 sudaca profesionalaca.

    IZUZEE SUDACA U propisima o izuzeu sudaca i sudaca porotnika eli se postii da suenje u konkretnom predmetu ne obavlja onaj sudac ili sudac porotnik u iju se nepristranost iz odreenih razloga moe posumnjati.

    Razlozi za sumnju u nepristranost suca: 1) razlozi iskljuenja

    Razlozi iskljuenja su taksativno navedeni u zakonu. Samim svojim postojanjem oni opravdavaju sumnju u nepristranost te uvijek dovode do iskljuenja suca.

    2) razlozi otklona To su razlozi kod kojih nije dovoljno navesti i dokazati njihovo postojanje, nego i svojstvo tih razloga da u konkretnom sluaju dovode u sumnju nepristranost suca odnosno suca porotnika.

    NAELA KOJA SE ODNOSE NA VOENJE KAZNENOG POSTUPKA (02.11.2010.)

    INKVIZITORNO I RASPRAVNO NAELO l.4. (2) Sud i dravna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku s jednakom panjom ispituju i utvruju injenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. (3) Dravno odvjetnitvo, istraitelj i policija neovisno i nepristrano razjanjavaju sumnju o kaznenom djelu za koje se kazneni progon provodi po slubenoj dunosti. Ta tijela su duna s jednakom pozornou prikupljati podatke o krivnji i nedunosti okrivljenika.

    RASPRAVNO NAELO U prikupljanju i iznoenju dokaza za presudu, iskljuivo stranke jesu ovlatene odrediti krug injenica koje se pred sudom utvruju i za njih prinositi dokaze.

    Takvo naelo prema kojem stranke samostalno i samoinicijativno prikupljaju procesnu grau za presudu je raspravno naelo.

    INKVIZITORNO NAELO ILI INKVIZITORNA MAKSIMA Ono oznaava pravo suda i drugih dravnih tijela da po slubenoj dunosti prikupljaju injenice i dokaze vane za donoenje presude.

    U mjeovitom postupku, prema ZKP '08., prisutna je kombinacija inkvizitornih i raspravnih elemenata :

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.29

    1) elementi inkvizitorne naravi - pravo suda da po slubenoj dunosti izvede dokaze koji se odnose na iskljuenje krivnje ili pak na izricanje blae kazne okrivljeniku. - izjava optuenika na raspravi da se smatra krivim u odnosu na sve toke optunice ne oslobaa sud dunosti izvoenja drugih dokaza.

    2) elementi raspravne naravi - dokazi koji se sastoje u iskazima osoba (okrivljenika, svjedoka, vjetaka) izvode stranke prema modelu unakrsnog ispitivanja. - ako je optuenikovo priznanje na raspravi potpuno i sukladno prije izvedenim dokazima, sud u kaznenom postupku izvodi samo one dokaze koji se odnose na odluku o kazni (dakle, ono ga vee u pogledu pravnorelevantnih injenica krivnje).

    OGRANIENJA INKVIZITORNOG NAELA a) PRAVILA AKUZATORNOG NAELA

    Sud presudom smije obuhvatiti samo osobu koja je optuena i djelo za koje je optuena, pa u postupku ne smije utvrivati injenice koje se odnose na drugu osobu, tj. drugo kazneno djelo.

    b) NOTORNE INJENICE SE NE TREBAJU UVAAVATI Notorne injenice su injenice ije se poznavanje moe oekivati od ireg kruga ljudi u sredini u kojoj se vodi kazneni postupak (mogu se utvrditi na temelju zemljovida...).

    c) ZABRANA REFORMACIJE IN PEJUS Zabrana reformacije in pejus je zabrana da pravni lijek za okrivljenika uzrokuje nepovoljniju sudsku odluku od pobijane ako je sam okrivljenik izjavio taj pravni lijek.

    d) DOKAZNIM ZABRANAMA U UEM SMISLU Dokazne zabrane u uem smislu su propisi koji sprijeavaju da se odreene injenice dokazuju u kaznenom postupku (npr. slubena, vojna, dravna tajna) odnosno da se odreeni dokaz ne smije koristiti pri dokazivanju odreenih injenica (npr. injenica sumnjive smrti moe se dokazati samo iskazom vjetaka).

    e) DOKAZNIM ZABRANAMA U IREM SMISLU Dokazne zabrane u irem smislu su propisi koji sprijeavaju da se tzv. Nezakoniti dokazi koriste u kaznenom postupku, odnosno da se neka injenica dokazuje dokazom pribavljenim na nezakonit nain.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.30

    NAELO USMENOSTI SMISAO Sud smije donijeti presudu samo na temelju injenica i dokaza iznesenih na raspravi.

    Za osnovicu presude moe se uzeti samo onaj dokazni materijal koji je izveden i raspravljen u usmenom obliku (optunica se ita na raspravi, optuenik se usmeno izjanjava o osnovici optunice, svjedoci i vjetaci na raspravi usmeno izjavljuju, oteenik usmeno obrazlae svoj imovinskopravni zahtjev).

    SVRHA S jedne strane omoguava stranci da se izjasni o navodima i zahtjevima svojeg procesnog protivnika, a sudu da brzo reagira i usmjerava postupak.

    Naelo usmenosti je pretpostavka za provedbu naela neposrednosti i naela javnosti na raspravi.

    RAZLIKA IZMEU NAELA USMENOSTI I NAELA NEPOSREDNOSTI Naelo usmenosti se odnosi na cjelokupno komuniciranje suda i stranaka pri poduzimanju procesnih radnji, a naelo neposrednosti samo na izvoenje i ocjenu dokaza.

    IZNIMKA OD NAELA USMENOSTI Iznimka od naela usmenosti je postupak za izdavanje kaznenog naloga.

    NAELO NEPOSREDNOSTI Formalna neposrednost ili naelo neposrednosti u uem smislu znai da raspravni sud mora uvijek u dokaznom postupku sam ostvariti kontakt s izvornim dokazom.

    Materijalna neposrednost ili naelo neposrednosti u irem smislu znai da sud ne smije zamijeniti jedan izvorni dokaz izvoenjem nekog drugog dokaza o njegovom sadraju, nego uvijek mora nastojati da se pribavi i na raspravi izvede taj izvorni dokaz

    Dokazi koji se sastoje u iskazima osoba moraju se na raspravi izvesti na taj nain da se te osobe pozovu pred sud i pred njim ispitaju. Isprave i tehnike snimke injenica podnose se u originalu koji se ita ili reproducira.

    Rasprava se mora voditi koncentrirano, kako se ne bi dogodilo da izmeu pojedinih njezinih dijelova ili roita proe dulje vremensko razdoblje (3 mjeseca).

    Rasprava se mora voditi pred vijeem u stalnom sastavu, jer bi inae presudu donosili suci koji nisu sudjelovali u dokaznom postupku uz povredu formalne neposrednosti.

    SVRHA Naelo neposrednosti omoguuje sudu pouzdanije utvrivanje injenikog stanja, a stranci u postupku da sazna za sadraj dokaza protustranke i suprotstavi joj se u ostvarivanju svojih procesnih ciljeva odnosno interesa.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.31

    Neposredno se pribavljeni dokazi mogu ocijeniti sa stajalita logike (istinit-neistinit, valjan-nevaljan) i psiholoki (pokreti tijelom, gestikulacija, boja i ton glasa). U neposrednom se ispitivanju uvijek mogu postaviti pitanja prema spoznajnim potrebama ispitivaa.

    IZNIMKE Sluajevi u kojima se sud moe posluiti ranijim zapisnicima o iskazima okrivljenika, svjedoka i vjetaka, umjesto neposrednog ispitivanja svjedoka na raspravi.

    Sluajevi u kojima sud smije umjesto itanja izvornika neke isprave na raspravi samo ukratko usmeno izloiti njezin sadraj (npr. zapisnik o pretrazi stana).

    Sluajevi u kojima sud smije prekidati raspravu u kraim vremenskim razmacima i nakon tih razmaka nastaviti raspravu gdje je bila prekinuta (prekid zbog odmora, proteka uredovnog vremena).

    Sluajevi u kojima je dolo do izmjene u sastavu sudskog vijea, ali je vijee ipak, nakon suglasnosti stranaka, odluilo da se svjedoci i vjetaci ne ispituju ponovno nego da se samo proitaju ranije sastavljeni zapisnici.

    NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA l.9. (1) Pravo suda i dravnih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima.

    l. 450. (1) Sud temelji presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi. (2) Sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u svezi s ostalim dokazima te na temelju takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana.

    SUSTAV ZAKONSKE OCJENE DOKAZA Pozitivna dokazna teorija sastojala se u propisivanju pravnih pravila o tome da se odreena injenica moe smatrati dokazanom im su se skupili dokazi odreene vrste broja i kakvoe.

    Prema negativnoj dokaznoj teoriji, unato tomu to su bili skupljeni dokazi odreene vrste, broja i kakvoe, odreene injenice se ne bi smatrale dokazanima ako sudac i bez tog propisanog broja dokaza ne bi doao do vlastitog uvjerenja da one postoje.

    Sustav zakonske ocjene dokaza danas vie ne postoji.

    SUSTAV SLOBODNE OCJENE DOKAZA Danas je ocjena dokaza preputena unutarnjem sudakom uvjerenju, ali ta je metoda nadopunjena zahtjevom da sudac pri ocjeni dokaza bude veza nekim drugim objektivnim pravilima koja racionaliziraju proces formiranja njegovog miljenja o postojanju injenica.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.32

    Ta pravila su zakon logike i opeg ljudskog iskustva, a ije je pridravanje sudac duan iskazati u obrazloenju presude, te na taj nain omoguiti strankama i viem sudu kontrolu tog procesa.

    PRAVILO IN DUBIO PRO REO l.3. 2) Dvojbu o postojanju injenica koje tvore obiljeja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona sud rjeava presudom na nain koji je povoljniji za okrivljenika.

    Pravilo in dubio pro reo je nastalo u 19. stoljeu, poslije francuske revolucije.

    Pravilo in dubio pro reo znai da se dvojba o postojanju svih injenica koje idu u korist okrivljenika (npr. postupanje u nunoj obrani) rjeava tako da se u presudi utvruje njihovo postojanje, a ako je sud u dvojbi u pogledu okolnosti koje idu u tetu okrivljenika, u presudi e utvrditi da takve okolnosti ne postoje.

    Pravilo in dubio pro reo se ne primjenjuje: a) Pri rjeavanju pravnih pitanja b) U iznimnim sluajevima u kojima je teret dokaza na okrivljeniku

    (kazneno djelo klevete).

    IZNIMKE a) Sluaj obnove kaznenog postupka koji je zavren pravomonom presudom utemeljenom na lanoj ispravi, lanom iskazu svjedoka, odnosno na kaznenom djelu suca ili dravnog odvjetnika. Da bi se ishodila obnova takovog postupka, mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe proglaene krivima za ta kaznena djela.

    b) Sluaj u kojem je netko za drugoga iznosio ili pronosio da je poinio kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti. Da bi okrivljenik optuen za takav oblik klevete bio osloboen, njegov prigovor istine se mora temeljiti na pravomonoj presudi kojom je ta osoba bila osuena za to kazneno djelo.

    c) Sluaj u kojem se okrivljeniku utvruju okolnosti u kojima je ivio prije poinjenja kazenog djela (npr. je li okrivljenik prethodno kanjavan).

    NAELO JAVNOSTI POJAM Naelo javnosti znai da u sudskoj raspravi u postupku protiv punoljetnih poinitelja kaznenih djela mogu biti nazone unaprijed neodreene punoljetne osobe ovisno o prostornim mogunostima sudnice.

    NASTANAK Naelo javnosti nastalo je u 19. stoljeu, kao reakcija na inkvizitorni kazneni postupak jer se njime htjela suzbiti samovolja i arbitrarnost inkvizitornog kaznenog postupka apsolutne monarhije.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.33

    SVRHA Svrha naela javnosti je dvojaka:

    a) Graani svojom nazonou na raspravi utjeu na sud da izvodi dokaze u skladu s propisanim procesnim pravilima i da o predmetu kaznenog postupka odluuje uz potivanje raspravnog naela i naela kontradiktornosti te neposredne sudske ocjene dokaza.

    b) Omoguuje graanima vidjeti kako se napadnutim pravnim dobrima prua pravna zatita.

    SLUAJEVI ISKLJUENJA JAVNOSTI Sud moe od otvaranja zasjedanja pa sve do zavretka rasprave iskljuiti javnost na vlastiti poticaj ili prijedlog stranaka ako je to potrebno radi:

    1. zatite sigurnosti i obrane RH 2. uvanja tajne koja bi tetila raspravi 3. uvanja javnog reda i mira 4. zatite osobnog i obiteljskog ivota okrivljenika, oteenika i drugih sudionika

    u postupku 5. zatite probitaka maloljetnika 6. kad se protiv neubrojive osobe ili osobe koja zbog duevnih smetnji nije

    sposobna sudjelovati u postupku vodi postupak za prisilni smjetaj u psihijatrijsku ustanovu.

    IZNIMKE OD IZUZETAKA a) u pogledu osoba

    Odnosi se na stranke u kaznenom postupku, oteenika te njihove zastupnike i opunomoenike.

    b) u pogledu procesnih radnji Nikada se iskljuenje javnosti ne odnosi na objavu presude, dakle izreka presude donesene na raspravi u postupku protiv punoljetnog poinitelja kaznenog djela mora se uvijek proitati u javnom zasjedanju.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.34

    OKRIVLJENIK I BRANITELJ PRAVO NA OBRANU (04.11.2010.)

    POJAM OKRIVLJENIKA Formalni i materijalni ( l.202. st.2. to 1.-3.)

    KAZNENI PROGON Kazneni progon zapoinje upisnikom kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava ili svakom radnjom ili namjerom ogranienja osobnih prava i sloboda koje poduzima nadleno dravno tijelo,a usmjereno je razrjeavanju sumnje da je odreena osoba poinila kazneno djelo.

    KAZNENI POSTUPAK Kazneni postupak zapoinje potvrivanjem optunice, odreivanje rasprave na temelju privatne tube, donoenjem presude o izdavanju kaznenog naloga o provoenju istrage prema poznatom poinitelju kaznenog djela.

    FORMALNI POJAM OKRIVLJENIKA a) OSUMNJIENIK je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se protiv nje

    provode izvidi ili se vodi istraga ili se poduzimaju dokazne radnje prije poetka kaznenog postupka.

    b) OKRIVLJENIK je osoba protiv koje je podignuta optunica koja jo nije potvrena, osoba protiv koje je podnesena privatna tuba.

    c) OPTUENIK je osoba protiv koje je optunica potvrena ili je povodom privatne tube odreena rasprava.

    d) OSUENIK je osoba za koju je pravomonom presudom utvreno da je kriva za odreeno kazneno djelo.

    Odredbe o okrivljeniku u ZKP-u primjenjuju se i na osumnjienika,okrivljenika,optuenika i osuenika.

    OKRIVLJENIK U MATERIJALNOM SMISLU a) osoba koja ima stranaku sposobnost u kaznenom postupku b) osoba protiv koje postoje osnove sumnje

    ZKP ne koristi pojam okrivljenika u materijalnom smislu nego iskljuivo u formalnom smislu pa stoga za stjecanje svojstva okrivljenika kod nas konstitutivno znaenje ima procesna radnja kojom je tijelo kaznenog postupka taj postupak zapoeo.

    Materijalni smisao pojma okrivljenika vaan je radi toga da bi se i osobama protiv kojih kazneni postupak jo nije zapoeo ali protiv kojih dravna represivna tijela zbog sumnje da su poinila kazneno djelo poduzimaju razne mjere i radnje (uhienje,stavljanje u pritvor i

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.35

    sl.) kojima se ograniava prava i slobode tih osoba, zajamio isti pravni poloaj kao i okrivljeniku nakon zapoinjanja kaznenog postupka.

    DVOJAK PROCESNI POLOAJ OKRIVLJENIKA Procesni poloaj okrivljenika je dvojak

    Okrivljenik je kao protustranka ovlatenog tuitelja procesni subjekt. Znai da mu zakon osigurava odreena procesna prava kako bi mogao ostvarivati funkciju odnosno osobni interes obrane u kaznenom postupku.

    S druge strane okrivljenik je i objekt odreenih prisilnih mjera dravne vlasti pa je procesni objekt. Poloaj okrivljenika kao procesnog objekta proizlazi iz njegove dunosti:

    a) da se podvrgne zapoinjavanju i voenju kaznenog postupka. Tu dunost zakon propisuje da bi se tijelima kaznenog postupka osigurala mogunost koritenja okrivljenika kao dokaznog sredstva u postupku.

    b) da kao pasivno dokazno sredstvo podvrgne dokazivanju injenica protivno svojoj volji.

    U svojstvu objekta on je: a) izvor saznanja o injenicama (dokazno sredstvo)

    b) objekt odreenih prisilnih mjera - obveza pojavljivanja pred sudom - obveza prisutnosti na raspravi - mjere procesne prisile za osiguravanje njegove nazonosti (dovoenje,zatvor) - radnje i mjere procesne prisile radi pribavljanja dokaza (osobna pretraga,

    pretraga stana, oduzimanje predmeta, tjelesni pregled, prepoznavanje)

    Poloaj okrivljenika kao procesnog subjekta proizlazi iz brojnih prirodnih prava koja pravni poredak jami za uinkovito ostvarivanje funkcije obrane:

    1. pravo nazonosti radnjama u kaznenom postupku i sasluanju pri donoenju sudske odluke (lat. Audiatur et altera pars.) 2. pravo predlaganja poduzimanja radnji u kaznenom postupku radi pobijanja navoda optube i potkrepe vlastitih navoda 3. minimalna prava obrane od kojih se ne smije odstupiti 4. pravo albe i pravo na podnoenje pravnih lijekova protiv odluka tijela kaznenog postupka 5. pravo uskrate iskaza (npr. pravo na utnju)

    PRAVA OKRIVLJENIKA l.64 (1) U kaznenom postupku okrivljenik ima pravo: 1. prije ispitivanja ili prije poduzimanja druge radnje za koju je to propisano ovim Zakonom, biti upoznat s osnovama sumnje da je poinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret,

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.36

    Pouka o pravima mora sadravati obavijest o tome: 1. zato se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega, 2. da nije duan iznijeti obranu niti odgovarati na pitanja, 3. da ima pravo razgledavanja,prepisivanja,preslikavanja i snimanja spisa i predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz (nakon to je ispitan) 4. da ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili e mu se u sluaju obvezne obrane postaviti branitelj po slubenoj dunosti

    Okrivljenik ima i pravo slobodno iznositi obranu,uskratiti iskaz u cijelosti, tj.uskratiti mu postavljanje pitanja, pravo sudjelovati u dokaznim i drugim postupovnim radnjama (pravo sudjelovanja kod obavljanje pretrage doma i pri zavrnoj pretrazi potpisati taj zapisnik), predlagati provoenje radnji i donoenja odluka te podnositi prijedloge u postupku, ima pravo podnijeti odgovor na optunicu, sudjelovati na sjednici na kojoj se ispituje optunica, pravo priznati krivnju i sporazumijevati se o sankciji (moe pregovarati s tuiteljem o uvjetima priznanja krivnje te potpisati izjavu o donoenju presude na temelju sporazuma stranaka).

    PRAVO NA OBRANU MATERIJALNA OBRANA Materijalna obrana je obrana kod koje se okrivljenik brani sam.

    Ustav RH, l.29.t.3 Svatko tko je osumnjien ili optuen za kazneno djelo ima pravo da se brani sam ili uz strunu pomo branitelja.

    Ustav RH, l.29.t.2 u najkraem roku biti izvjeten o razlozima optube koje se die protiv njega i dokazima koji ga terete.

    FORMALNA OBRANA Formalna obrana je obrana kod koje se okrivljenik brani uz pomo branitelja.

    Ustav RH, l.29.t.3. pravo na branitelja i nesmetano openje s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat.

    ZKP, l.5.

    Branitelj je struni pomonik okrivljenika u kaznenom postupku, on mu pomae svojim pravnim znanjem i procesnom vjetinom u obavljanu funkcije obrane ( pronalaenje i utvrivanja injenica u njegovu korist, primjeni propisa koji su za okrivljenika najpovoljniji, koritenje procesnog prava).

    Argumenti u prilog formalne obrane:

    1) Postoji razumljiv otpor dravnih tijela koja obavljaju progon da istovremeno vode rauna i o interesima okrivljenikove obrane.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.37

    2) Zbog psihikog stanja u kojem se okrivljenik nalazi, neznanja, nesnalaenja ili je nesposoban da se sam brani.

    Branitelj moe biti odvjetnik ili odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom iskljuivo u postupku pred opinskim sudom, a pred upanijskim sudom samo odvjetnik Za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora branitelj moe biti samo odvjetnik s 10 godina prakse.

    to se ogranienja broja branjenika tie, vie okrivljenika mogu imati zajednikog branitelja ako se protiv njih ne vodi postupak za isto kazneno djelo i ako to nije u suprotnosti s probicima njihove obrane.

    to se ogranienja broja branitelja tie, jedan okrivljenik moe imati istodobno najvie tri branitelja, a smatra se da obrana osigurana u postupku sudjeluje samo jedan.

    Branitelja moe uzeti sam okrivljenik, a ako se on o tome ne protivi, izriito mogu uzeti zakonski zastupnici, posvojitelji, blii srodnici.

    Branitelj NE MOE BITI rtva kaznenog djela, izvanbrani drug oteenika ni osoba koja je pozvana kao svjedok.

    VRSTE FORMALNE OBRANE a. FAKULTATIVNA FORMALNA OBRANA

    To je obrana kod koje okrivljenik moe uzeti ili ne uzeti branitelja ovisno o njegovoj volji. Odvjetnik se za branitelja uzima na temelju punomoi koja se moe dati usmeno na zapisnik kod tijela pred kojim se vodi postupak,a u pravilu se daje u pismenom obliku.

    2) OBVEZNA FORMALNA OBRANA Obrana kod koje sud ukoliko okrivljenik nije sam uzeo branitelja okrivljeniku postavlja branitelja po slubenoj dunosti.

    Time se ne ograniava okrivljenikovo temeljno pravo na slobodan izbor branitelja nego je ono predvieno iskljuivo kao posljedica okrivljenikova proputanja da uzme branitelja u sluajevima u kojima zakon pretpostavlja da bi usred injeninih ili pravnih razloga preopteretili okrivljenikovu sposobnost za uspjenu materijalnu obranu.

    (l.66. ZKP): (1) Okrivljenik mora imati branitelja pri prvom ispitivanju: 1) ako je nijem, gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani, 2) ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisan redoviti postupak.

    (2) Okrivljenik mora imati branitelja: 1) ako je ostao bez branitelja jer je rjeenjem uskraeno pravo branitelja na radnju ili zastupanje (lanak 11. stavak 4.),

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.38

    2) od dostave naloga o provoenju istrage za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora do pravomonog okonanja postupka,

    3) od donoenja odluke kojom je protiv okrivljenika odreen pritvor ili istrani zatvor,

    4) u sluajevima donoenja naloga o prekidu istrage,

    5) od dostave optunice do pravomonog okonanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od deset ili vie godina,

    6) tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje, sporazumijevanja o sankciji i potpisivanja izjave za donoenje presude na temelju sporazuma,

    7) od donoenja rjeenja o suenju u odsutnosti,

    8) tijekom rasprave koja se odrava u odsutnosti okrivljenika,

    9) nakon podizanja optunice u postupku prema okrivljeniku s duevnim smetnjama,

    10) u drugim sluajevima koje propisuje ovaj Zakon.

    3) BRANITELJ SIROMANOG OKRIVLJENIKA Kada ne postoje uvjeti za obveznu obranu okrivljeniku se moe, ako posebne okolnosti sluaja opravdavaju, na njegov zahtjev postaviti branitelj ako prema svom imovinskom stanju ne moe podmiriti trokove obrane.

    Postavljeni branitelj mora pruati pravnu pomo okrivljeniku jednako kao da ga je sam okrivljenik angairao.

    Ako neuredno obavlja dunost predsjednik suda ga moe na zahtjev okrivljenika razrijeiti i postaviti drugog branitelja.

  • PREDAVANJA IZ KAZNENOG PROCESNOG PRAVA AK.GOD. 2010./2011. str.39

    NAELO PRAVINOG POSTUPKA U KAZNENIM STVARIMA (09.11.2010.)

    POJAM

    PRAVO NA POTENO SUENJE Radi utvrivanja svojih prava i obveza graanske naravi ili u slubi podizanja optunice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u razumnom roku ispita njegov sluaj.

    NAELO PRAVINOG POSTUPKA Naelo pravinog postupka je takvo naelo kojim se osigurava ravnopravnost i iste pravne mogunosti stranaka da svojim radnjama utjeu na rezultat kaznenog postupka.

    EKZLJP " ... pravo svake osobe po kojem ... ustanovljeni i nepristrani sud ... mora pravino, javno i u razumnom roku ... ispitati njezin sluaj..."

    Ustav RH, l.29.st.1. "Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela."

    KADA KAEMO DA SE DRAVNI MONOPOL JAVNOG KANJAVANJA PRIMJENJUJE PRAVINO PREMA SVIM GRAANIMA?

    Svaki racionalni kazneni postupak mora se urediti tako da se udovolji normativnim oekivanjima lanova drutvene zajednice o tome da se monopol javnog kanjavanja primjenjuje pravino prema svima.

    O tome pak moemo govoriti samo u postupku u kojem su prava i dunosti procesnih protivnika raspodijeljeni na nain koji jami da e drava prema svakom svom procesnom protivniku postupati na nain koji on od nje moe legitmno zahtijevati, odnosno na nain koji je izraen u pravu kojeg je ona donijela.

    TO DRAVA MORA PODUZETI DA BI SE INTERAKCIJA IZMEU DRAVE I GRAANA ODVIJALA U PRAVINOM POSTUPKU?

    Da bi se interakcija izmeu drave i njezinih graana koji podlijeu javnom kanjavanju odvijala u pravinom postupku, drava mora kroz ZAKONODAVCA, prilikom donoenja propisa kaznenog procesnog prava, svoje pravo javnog kanjavanja dovesti u ravnoteu s pravima i slobodama graana protiv kojih se vodi kazneni postupak, kroz SUENJE postii tu ravnoteu prilikom primjene i tumaenja propisa kaznenog procesnog prava te mora POSTUPATI PREMA POJEDINCU u skladu s autoritativnim pravnim standardima ispunjavajui pritom normativna oekivanja.