*

Uope o postupku za izdavanje kaznenog naloga

U krivinoprocesnom zakonodavstvu BiH postupak za izdavanje kaznenog naloga predstavlja skraeni oblik krivinog postupka,

koji se pred optinskim sudom vodi za laka krivina djela i u okviru kojeg je mogue optuenom izrei odgovarajuu krivinopravnu sankciju ili mjeru bez provoenja glavnog pretresa.

*

Kroz postupak za izdavanje kaznenog naloga omoguava se:

pojednostavljenje raspravljanja o krivinom djelu i njegovom izvriocu, kao i ubrzanje krivinog postupka i rastereenje krivinog pravosua.

*

Poslije 1789. godine, a pod uticajem inkvizitorskog krivinog postupka, zadrana je istraga kao stadij krivinog postupka u kojem se prikupljaju dokazi, i koja se mora provesti u sluajevima:

gdje je jednostavnije krivino djelo i gdje je osumnjieni priznao izvrenje krivinog djela.

*

Zakonski uslovi za provoenje ovog postupka: da je u pitanju krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora do pet godina ili novana kazna kao glavna kazna,da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza koji pruaju osnov za tvrdnju da je osumnjieni uinio krivino djelo koje mu se stavlja na teret, da je tuilac u optunici zatraio od sudije pojedinca da izda kazneni nalog,da je tuilac zatraio izricanje jedne ili vie od taksativno navedenih krivinopravnih sankcija ili mjera.

*

Taksativno propisane krivinopravne sankcije i mjere:

novana kazna, ija visina ne moe biti vea od 50.000 KM, uslovna osuda, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, oduzimanje predmeta.

*

Postupak po zahtjevu tuioca za izdavanje kaznenog naloga

O optunici koja sadri zahtjev za izdavanje kaznenog naloga odluuje sudija pojedinac. Sudija pojedinac kazneni nalog izdaje presudom.

*

Sudija pojedinac ima i druge mogunosti, koje su predviene zakonom

To su sljedee procesne situacije:

A) Neprihvatanje zahatjeva za izdavanje kaznenog naloga.

*

Sudija pojedinac e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi: da postoji osnov za spajanje postupka, da se radi o krivinom djelu za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina, ako je tuilac zatraio izricanje krivinopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije doputena.

*

Kad se odbaci zahtjev za izdavanje kaznenog naloga, sa optunicom se postupa kao da je podnesena na potvrivanje. Tuilac ima pravo albe na rjeenje kojim se ne prihvata zahtjev za izdavanje kaznenog naloga. O albi tuioca protiv odluke sudije pojedinca, odluuje vijee od trojice sudija u roku od 48 sati.

*

Uz navedene formalne nedostatke zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga, zakonska rjeenja poznaju i materijalne nedostatke u samom optunom aktu, to ima za posljedicu, neslaganje i sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga. *

Ako sudija pojedinac smatra da podaci u optunici ne pruaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se prema tim podacima moe oekivati izricanje neke druge krivinopravne sankcije ili mjere, a ne one koju je zatraio tuilac, postupit e s optunicom kao da je podnijeta na potvrivanje.

*

B) Sudija pojedinac moe prihvatiti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga. U toj situaciji: sudija e prvo potvrditi optunicu, zatim zakazati sasluasije optuenog.

*

Prilikom sasluanja optuenog sudija pojedinac e: utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog na branioca, utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuioca za izricanje odgovarajue krivinopravne sankcije ili mjere,

*

upoznati optuenog s dokazima koje je prikupio tuilac i pozvati ga na izjanjavanje o tim dokazima, pozvati optuenog da se izjasni o krivnji i pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri.

*

Zakonom nije odreen rok u kojem treba optuenog obavijestiti o optunici i zahtjevu za izdavanje kaznenog naloga. Nije utvreno ni vrijeme u kojem e optueni biti pozvan pred sudiju kako bi se izjasnio o vrlo vanim aspektima, kako optuivanja, tako i prijedloga tuioca za okonanje krivinog postupka.

*

Imajui u vidu ozbiljnosti roita na kojem e se obaviti sasluanje optuenog, smatra se da se u opisanoj situaciji mogu koristiti rokovi propisani za tzv. redovnu krivinu proceduru. *

Polazei od naelnog stava da osminjieni, odnosno optueni, ima pravo da u najkraem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude sueno bez odlaganja, a uvaavajui i injenicu da se radi o lakim krivinim djelima za koja zakon dozvoljava izdavanje kaznenog naloga opravdano je potencirati i krai rok od onog koji je propisan za tea krivina djela. *

Predloeno skraenje roka ne smije biti na tetu prava svake osobe, da ima dovoljno vremena za pripremanje svoje odbrane.

Roite za sasluanje na kojem e se optneni izjasniti o krivnji i zahtjevu tuioca za izdavanje kaznenog naloga usmjerava dalji tok konkretnog krivinog postupka.

*

Ako optueni izjavi da je kriv i da prihavata krivinopravnu sankciju ili mjeru koju je predloio tuilac, sudija e prvo utvrditi krivnju, a onda presudom izdati kazneni nalog u skldadu sa optunicom.Presudom se, optueni oglaava krivim i izdaje se kazneni nalog koji odgovara zahtjevu tuioca istaknutom u optunici.

*

Presuda kojom se izdaje kazneni nalog treba da sadri podatke koji su svojstveni presudi kojom se optueni oglaava krivim.

U obrazloenju ove presude se navode razlozi koji opravdavaju izdavanje kaznenog naloga.

*

Presuda kojom se izdaje kazneni nalog mora sadravati pouku o pravnom lijeku, jer je protiv te presude dozvoljena alba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude. *

alba je mogua kako zbog povrede zakona (materijalnog ili procesnog), tako i zbog odluke o trokovima krivinog postupka ili imovinsko-pravnom zahtjevu. Ukoliko je kaznenim nalogom obuhvaena novana kazna, njeno plaanje prije isteka roka za podnoenje albe ne uzima se kao odricanje od prava na albu.

*

Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se: optuenom, njegovom braniocu i tuiocu.

Na roitu za sasluanje na kojem e se optueni izjasniti o krivnji i zahtjevu tuioca za izdavanje kaznenog naloga, optueni se moe izjasniti da nije kriv, a moe staviti i prigovore na optunicu.

*

Slijedei zakonska rjeenja o razlozima za ulaganje prigovora, prigovorima se moe:

osporavati sudska nadlenost, ukazati na formalne nedostatke u optunici,

*

osporavati zakonitost dokaza ili prizanja, zahtijevati spajanje ili razdvajanje krivinog postupka, kao i osporavati odluku o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja.

*

Bez obzira o kojoj je procesnoj situaciji rije (neprihvatanje krivnje ili stavljanje prigovora), sudija pojedinac e zakazati glavni pretres u roku od 30 dana, a optunicu proslijediti na dalji postupak u skladu sa zakonom. S obzirom da je optunica ve ranije potvrena, dalji postupak zavisi od toga da li su uloeni prigovori ili ne. Ako je uloen prigovor, o njemu e se morati odluiti prije glavnog pretresa.

*

*