OSNOVE GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA O graanskom procesnom pravu Ako se radi o ugroavanju ili povredi subjektivnih graanskih prava, ta se zatita u pravilu ostvaruje u posebnom postupku graanskom sudskom postupku pred sudovima,tijelima dravnog pravosua, ija je zadaa da izreknu adekvatnu sankciju radi uspostavljanja poremeene pravne ravnotee.G r a a n s k o p r o c e s n o p r a v o j e s i s t e m p r a v n i h p r a v i l a k o j i m a s e r e g u l i r a s u d s k o ostvarivanje zatite prava koja proistjeu iz odreenih graanskopravnih odnosa. Njima seregulira: struktura graanskog sudskog postupka te poloaj, aktivnosti i uzajamni odnosi procesnih subjekata. Graansko procesno pravo se dijeli na: parnino i izvanparnino.Graanski parnini postupak je opa, redovna i osnovna metoda zatite ugroenih ili povrijeenih subjektivnih graanskih prava, koju prua dravno pravosue. Ako zakon kojiregulira graanskopravnu materiju nita ne propisuje, primjenjuje se parnina metoda, a nekaod izvanparninih metoda primjenjivat e se samo ako je tako izriito propisano.Ovdje treba spomenuti i odredbu lanka 1. Zakona o parninom postupku 1 (dalje:ZPP) prema kojoj se tim zakonom ureuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja iodluuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graanina, o osobnim io b i t e l j s k i m o d n o s i m a g r a a n a t e u r a d n i m , t r g o v a k i m , i m o v i n s k i m i d r u g i m graanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova odreeno da u njimasud rjeava po pravilima kojega drugog postupka.Parnini postupak pripada meu tzv. kognicijske postupke u kojima se odreujesadraj pravne zatite koju treba pruiti.Priznavanje prava implicira i priznavanje prava na njihovu zatitu. Prava iju zatitune bismo mogli ostvariti ne bismo uope mogli nazvati pravima. Zatita graanskih pravaostvaruje se u parninom postupku. Samopomo Pravosudni aparat mora raspraviti svaiji zahtjev za pruanje pravne zatite, kako bi sesprijeila samopomo. Sudu se ne moe dopustiti da, kada neka stvar nije injenino ili pravno jasna, od sebe otkloni dunost pruanja pravne zatite. To nalazi izriit izraz i u ZPP-u: Sud ne moe odbiti da odluuje o zahtjevu za koji je nadlean (2/2). 2 Samopomo je u pravilu zabranjena . Tko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada kaznit e se za kazneno djelo samovlasti (329 KZ 3 ).S a m o p o m o j e i p a k i z u z e t n o d o p u t e n a u g r a n i c a m a z a k o n a i t o u s l j e d e i m sluajevima: 1 Zakon o parninom postupku objavljen je u Sl. l. SFRJ br. 4/77, izmjene i dopune: Sl. l. SFRJ br. 36/77,4/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 27/90, 35/91, preuzimanje za Republiku Hrvatsku: Narodnenovine br. 53/91, izmjene i dopune: Narodne novine br. 91/92, 112/99 88/01 i 117/03. 2 Kada se nastavku teksta navode u zagradama brojevi lanaka / stavaka bez naznake koji je zakon u pitanju, radise o odredbama Zakona o parninom postupku. 3 Kazneni zakon (KZ) objavljen je u Narodnim novinama br. 110/97, 27/98, 1

1.djelo uinjeno u nunoj obrani nije kazneno djelo ( 2 9 K Z ) . T k o u n u n o j o b r a n i uzrokuje tetu napadau nije duan naknaditi je, osim u sluaju prekoraenja (161/1ZOO 4 ).2.djelo uinjeno u krajnjoj nudi nije kazneno djelo (30 KZ). Ako netko uzrokuje tetu ustanju nude, oteenik moe zahtijevati naknadu od osobe koja je kriva za nastanak opasnosti ili od osoba od kojih je opasnost otklonjena, ali od ovih posljednjih, ne vieod koristi to su je od toga imale (161/2 ZOO).3.pravo subjekta da sam primjerenom silom brani svoj posjed (27 ZV 5 ). Izvori graanskog procesnog prava Ustav RH kao akt najvie pravne snage, on je temeljni izvor graanskog procesno prava. On se ne bavi graanskoprocesnom problematikom, ali sadri neka temeljna naelakoja slue zakonodavcu kada donosi zakon i onome tko primjenjuje taj zakon (napr. naelo javnosti, jednakosti, ravnoprvnosti stranaka, itd.). Najvaniji meu zakonima je Zakon o parninom postupku od 24. prosinca 1976.,stupio na snagu 1. srpnja 1977. 6 Treba naglasiti da je Hrvatski sabor 14. srpnja 2003. donioZakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (dalje: ZIDZPP/03), objavljenu Narodnim novinama br. 117/03, a stupio je na snagu 1. prosinca 2003.Taj propis unosi mnoge bitne novote i promjene u parnini postupak, a promjene suobuhvatile vie od polovine odredaba aktualnog propisa. Ove izmjene tee k tome da svisudionici u postupku (stranke, njihovi zastupnici, ali i sud) svojim aktivnim djelovanjemdoprinesu da se sporne injenice to prije rasprave, te da se jednako tako efikasno doneseodluka u sporu.Zakoni koji reguliraju pojedina procesna pitanja su: Zakon o radu, Zakon o sudovima,Zakon o dravnom odvjetnitvu, Obiteljski zakon. U izvanparninim stvarima: Zakon onasljeivanju, Zakon o proglaenju nestalih osoba umrlim i dokazivanju smrti, u ovrnimstvarima: Ovrni zakon, za pitanja steaja: Steajni zakon.O b i a j i n i s u i z v o r , a k o z a k o n n a n j i h n e u p u u j e , t o n i j e s l u a j s a Z a k o n o m o parninom postupku. Izvjestan izuzetak je pravilo da u pogledu nadlenosti sudova za suenjestrancima koji uivaju imunitet vae pravila meunarodnog prava (26/1), koje je nekadobiajno.Sudska praksa nije izvor, osim za stranke na koje se presude odnose. Znaajnu uloguona ima pri interpretaciji pravnih pravila. Pravna znanost nije izvor ali moe utjecati narjeenja zakonodavca snagom svoje uvjerljivosti. 4 Zakon o obveznim odnosima 5 Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima 6 Brojne izmjene i dopune koje je pretrpio ovaj zakon navedene su u fusnoti 1. 2 Procesne pretpostavke Procesne pretpostavke su okolnosti od ijeg postojanja zavisi dopustivost pokretanja parninog postupka, raspravljanje u parnici i donoenje meritorne odluke o osnovanostitubenog zahtjeva.Do zasnivanja procesnopravnog odnosa dolazi uspostavljanjem kontakta izmeu sudai stranaka, neovisno o tome da li su procesne pretpostavke ispunjene. Dakle, o procesnim pretpostavkama ne ovisi nastajanje samog procesnopravnog odnosa, nego doputenost odnosakoji je ve nastao.Budui da pokretanju parnice ne prethodi nekakav poseban postupak za utvrivanje postojanja procesnih

pretpostavki, niti izvan parnice ima organa koji bi o tome odluivao,moemo zakljuiti da se postojanje procesnih pretpostavaka moe ispitivati jedino u parnici.Postojanje procesnih pretpostavki relevantno je ne samo za dopustivost odluivanja oosnovanosti tubenog zahtjeva ve i za odluivanje o pravnim lijekovima te o incidentalnimzahtjevima koji bi se mogli iznijeti tijekom parninog postupka.Klasifikacija:Pretpostavke koje se tiusudaPretpostavke koje se tiustranakaPretpostavke koje se tiu predmeta spora Sudska nadlenost Postojanje stranaka injihova stranakasposobnost Formalna pravilnost zahtjevakojim se trai pravna zatita Stvarna i mjesnanadlenost Parnina sposobnoststranaka Nedostatak dvostrukelitispendencije Pravilan sastav suda Uredno zastupanjestranaka Nedostatak postojanjasudske nagodbe Objektivnost sudaca Procesno ovlatenje zavoenje parnice Nedostatak pravomono presuene stvari Pravni interes (za traenjeodreene pravne zatite)Ope: one od ijeg postojanja zavisi dopustivost svake parnice.P o s e b n e : o n e o d i j e g p o s t o j a n j a z a v i s i d o p u s t i v o s t o d r e e n i h vrsta parnica ilirjeavanje nekih incidentalnih pitanja u toku parnice n p r . p o l a g a n j e a k t o r s k e k a u c i j e , vjerodostojnost isprave za izdavanje platnog naloga, ouvanje roka za podnoenje tube, prethodno voenje administrativnog postupka.Pozitivne: one bez ijeg postojanja, voenje parnice i donoenje meritorne odluke nijedoputeno. Negativne: one ije postojanje sprjeava voenje parnice i donoenje meritorneodluke. ZPP ih naziva smetnje za voenje postupka, a to su: a) litispendencija, b) sudskanagodba (res iudicaliter transacta), c) pravomono presuena stvar (res iuducata), d) ugovor o prorogaciji nadlenosti, e) arbitrani ugovor.Apsolutne: o kojima sud vodi rauna po slubenoj dunosti (to je u pravilu tako).3 Relativne: o kojima sud vodi rauna samo na prigovor stranke npr. aktorska kaucija, postojanje arbitranog ugovora, u pravilu postojanje mjesne nenadlenosti. Postojanje aktivneodnosno pasivne graanskopravne legitimacije nije procsna pretpostavka ve pretpostavkag r a a n s k o p r a v n e n a r a v i o d i j e g p o s t o j a n j a z a v i s i o s n o v a n o s t t u b e n o g z a h t j e v a , a n e dopustivnost suenja.O postojanju procesnih pretpostavki sud, u pravilu, mora voditi rauna po slubenojd u n o s t i . D u n o s t j e s u d a d a o p r o c e s n i m p r e t p o s t a v k a m a v o d i r a u n a v e o d p r v o g podstadija pripremanja glavne rasprave prethodnog ispitivanja tube.O njima je ovlaten odluivati na pripremom roitu, na glavnoj raspravi a o nekima iu stadiju izvanrednih pravnih lijekova, osim ako nije rije o

pretpostavkama o kojima ovisinjihova dopustivost.Sud je ovlaten o postojanju nekih procesnih pretpostavki odluivati tek zajedno sodlukom o glavnoj stvari. Sve procesne pretpostavke nemaju jednako procesno znaenja. N e p o s t o j a n j e n e k i h dovodi do inegzistencije meritorne odluke i postupka koji mu je prethodio.P r i j e p o v l a e n j a k r a j n j i h k o n z e k v e n c i k o j e p r o i z l a z e i z n e d o s t a t k a p r o c e s n i h pretpostavki, sud je duan poduzeti mjere za njihovo otklanjanje. Zbog nedostatka pozitivnih procesnih pretpostavki, odnosno zbog postojanja negativnih procesnih pretpostavki, tuba semora kao nedoputena odbaciti. Parnini, izvanparnini i ovrni postupak Izvanparnini postupak se negativno definira - kao postupak koji nije parnini. Unedostatku sutinskog kriterija za razgranienje parninog od izvanparninog postupka, p r i m j e n j u j e s e l e g a l n i k r i t e r i j . P r e m a t o m e , d a l i e n e k a s t v a r s p a d a t i u j e d a n i l i d r u g i postupak, ovisi o tome na koju e se od te dvije varijante odluiti zakonodavac.Osnovne razlike su sljedee: P a r n i n i p o s t u p a k I z v a n p a r n i n i p o s t u p a k Jednoobrazan - pravila postupanja su jednaka za sve vrste sporova Heterogen - odluuje se o raznovrsnimmaterijama Uvijek imamo spor Moemo imati sporne injenice, ali ne spor Rigorozan, uniforman - ima jae procesnegarancije za pravilno utvrivanje injenica Elastinost procesnih instituta - radi boljeg prilagoavanja specifinim materijama okojima se odluuje Nikad se ne pokree po slubenoj dunosti Mnogi se pokreu po slubenoj dunosti Glavna rasprava je centralni stadij Rasprava je samo izuzetno propisana Pravni ljekovi su u pravilu devolutivni Pravni ljekovi mogu biti devolutivno-remonstrativne prirode Dominantno je raspravno naelo Inkvizitorna ovlatenja suda su ograniena Dispozitivna ovlatenja stranaka suograniena Inkvizitorna ovlatenja suda su ojaana Mogu sudjelovati samo dvije stranke

Postupanje je mogue i samo s jednomstrankom, ali isto tako i s veim brojem4 njihPravila o paninoj sposobnosti stranaka su u parninom postupku ua nego li u izvanparninom, t o znai da se u posljednjem moe kao stranka pojaviti neka osoba koja to n e m o e u parninom postupku.I p a k , p r a v i l a p a r n i n o g p r o c e s n o g p r a v a s l u e k a o s u p s i d i j a r n i p r a v n i i z v o r u s v i m izvanpraninim stvarima.Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak akoutvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparninog postupka. Postupak e senakon pravnomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupka prednadlenim sudom (19/1). Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj, vjetaenje,sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku (19/2). Parnini postupak i ovrni postupak Nakon to sud donese kondemnatornu presudu, tueniku se ostavlja paricijski rok (rok za dobrovoljno ispunjenje). Ako on dobrovoljno ne postupi po presudi u tome roku, slijedio v r h a . D a k l e , u o v r n o m p o s t u p k u s e p r i s i l n o o s t v a r u j u n a r e d b e s u d a s a m o i z kondemnatornih presuda, samo kad nema dobrovoljnog ispunjenja i samo kad vjerovnik tozahtijeva. Neke mjere ovrnog postupka mogu se provesti i u toku parnice, pa ak i prije nje( p r i v r e m e n e m j e r e ) . T r e b a r e i d a n i s v a k o m o v r n o m p o s t u p k u n e p r e t h o d i p a r n i n i postupak, jer ovrne isprave ne moraju potjecati od parninog suda.Sve ovo govori u prilog samostalnosti ovrnog prava, jer se, dakle, na svaki parnini postupak ne nadovezuje ovrni. Parnini postupak i steajni postupak Ni ovrno pravo nije homogeno. Naime, u ovrnom postupku se provodi individualnoizvrenje odreenog potraivanja na odreenoj imovini dunika. U steajnom postupku se p r o v o d i g e n e r a l n a e g z e k u c i j a n a c j e l o k u p n o j i m o v i n i s t e a j n o g d u n i k a , u k o r i s t s v i h steajnih vjerovnika. U tome se postupku primjenjuju bitno drukiji principi namirenjavjerovnika od onih koji vae u ovrnom postupku. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na prostor Naelo teritorijalnosti. Nae graansko procesno pravo vai samo unutar granicaRepublike Hrvatske i ne protee se na nae dravljane u inozemstvu. Ako se pokae potrebaza poduzimanjem nekih nekih radnji u inozemstvu sud mora zatraiti meunarodnu pravnu pomo od stranog suda. Isto tako se ni strano graansko procesno pravo ne protee na strancena naem teritoriju, jer za njih vai nae graansko procesno pravo.5 Lex fori. Nae graansko procesno pravo se uvijek primjenjuje u parninom postupku pred domaim sudovima ( lex fori, locus regit actum ), pa ak i kad su stranke inozemci, kao ikad o osnovanosti tubenog zahtjeva treba odluiti na temelju stranog materijalnog prava. 7 Meunarodna sudska nadlenost. Razgranienje nadlenosti izmeu stranih i domaihsudova, vri se po pravilima o meunarodnoj sudskoj nadlenosti unutranjeg prava drave pred ijim se sudom pojavi ovakav problem razgranienja. Zakon propisuje da je sud RHnadlean suditi u sporu s meunarodnim elementom, kad je njegova nadlenost u takvomsporu (a) izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom, ili (b) kad ona proizlazi izodredaba zakona o mjesnoj nadlenosti hrvatskih sudova (27). Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na osobe Naelo univerzalnosti. Ovo naelo znai da se pred naim sudom mogu pojaviti sveosobe bez obzira na dravljanstvo, ako je na sud u tom sporu nalean prema pravilima

omeunarodnoj sudskoj nadlenosti. Od ovoga pravila izuzete su osobe koje uivaju imunitet po meunaronom pravu (efovi stranih drava koji se nalaze kod nas, diplomati, konzuli,njihove obitelji, itd.). Poloaj stranaca u parninom postupku Stranci koji ne uivaju imunitet imaju, pod uvjetom uzajamnosti, u pravilu jednak pravni tretman pred naim sudovima kao i dravljani RH.Uzajamna nadlenost. Ako je za naeg dravljanina u stranoj dravi nadlean sud kojine ne bi bio nadlean po naem pravu, tada e i za stranog dravljanina biti u Hrvatskojnadlean taj sud (48 ZRSZ).S t r a n a k a s p o s o b n o s t . M j e r o d a v n o j e p r a v o o n e d r a v e i j i j e d r a v l j a n i n ( 7 9 / 1 ZRSZ).Parnina sposobnost. Mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin, ali ako je po tom pravu nema, moe izabrati da se na njega primjenjuje nae pravo, jer bi po njemu imao praninu sposobnost (79/1,2 ZRSZ).Pri usmenom poduzimanju parninih radnji pred domaim sudom stranci se mogusluiti svojim jezikom (102/1). Pri pismenim radnjama duni su se sluiti hrvatskim jezikom.Aktorska kaucija. Stranac kao tuitelj duan je tueniku, na njegov zahtjev, osigurati parnine trokove (82/1 ZRSZ). Pod uvjetom uzajamnosti, stranci se mogu osloboditi odd u n o s t i prethodnog snoenja parninih trokova, po pravilima koja vae za d o m a e dravljane (85/1 ZRSZ).Inozemne javne isprave. One pod uvjetom uzajamnosti imaju istu dokaznu snagu kao idomae (231). Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na vrijeme 7 Izuzetak: domai sudovi mogu postupati po pravilima stranog graanskog procesnog prava kad udovoljavajuzamolnicama inozemnih sudova. 6 Ope pravilo graanskog procesnog prava jest da se pretpostavke za poduzimanjeodreene procesne radnje prosuuju po zakonu koji vai u vrijeme njenoga poduzimanja( tempus regit actum ). Dakle, novi procesni zakon ne vai za procesne radnje pduzete prijenjegovog stupanja na snagu, ali se u naelu primjenjuje na sve radnje poduzete nakon stupanjana snagu.U sluaju kad novi procesni zakon stupi na snagu dok parnica tee, rigorozna primjenaovih pravila dovodi do tekoa.Dvije neprihvatljive solucije:(1) ve zapoete postupke treba dovriti po bivem zakonu neprihvatljivo kad novi zakondovodi do bitnih strukturalnih promjena u pravosuu (napr. smanjen broj pravnih ljekova),( 2 ) n a s v e r a d n j e p o d u z e t e u v e z a p o e t o m p o s t u p k u t r e b a p r i m i j e n i t i n o v i z a k o n neprihvatljivo jer bi morali negirati pravni znaaj radnjama koje su po prijanjem zakonu biledozvoljene ali ih novi zakon zabranjuje.Kompromisna rjeenja pokuavaju se nai tako da se postupak podijeli na vie stadija, pa se novi zakon primjenjuje na onaj stadij koji e zapoeti nakon njegovog stupanja na sangu no i ovdje dolazi do potekoa jer se nekad podjela na stadije nee sadrajno podudarati utim dvama zakonima.Zakonodavac, nemoan da naelno rijei ovo pitanje, obino pribjegava donoenju posebnih pravila (u prijelaznim odredbama ili uvodnom zakonu). Parnini postupak i postupak pred Ustavnim sudom Postupak. Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat e s p o s t u p k o m i p o d n i j e t i Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe sUstavom (37/1 UZUSRH 8 ).Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis (podzakonski akt) koji bi trebao primijeniti,odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan sluaj eneposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu e podnijeti zahtjev za ocjenu

suglasnostispornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom (37/2 UZUSRH).O podnijetim zahtjevima u prethodna dva sluaja Ustavni sud e izvijestiti Vrhovnisud Republike Hrvatske (37/3 UZUSRH).Svaka fizika i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenusuglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa sUstavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosnoodredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomone odluke kojom joj je povrijeeno pravo, a koja je donesena na temelju ukinutezakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa (58/2 UZUSRH).S v a k a f i z i k a i p r a v n a o s o b a k o j o j j e p o v r i j e e n o p r a v o p r a v o m o n o m o d l u k o m donesenom na temelju ponitene odredbe drugog propisa (ne i zakona), neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti 8 Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske 7 prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke 9 (58/3 UZUSRH).Kad sud pravomonom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ilinezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji,svatko kome je povrijeeno neko pravo moe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka zaizmjenu te odluke 10 (60 UZUSRH). Parnini postupak i kazneni postupak Podjela funkcija ovih dvaju vrsta postupaka zasniva se na razliitosti p r e d m e t a zadataka i metoda u suenju. U graanskim stvarima sudovi odluuju u graanskopravnimsporovima, a u kaznenim stvarima ispituje se je li poinjeno kazneno djelo, tko ga je poinio ida li poinitelju treba izrei sankciju. Dakle granice su odreene relativno jasno.Dodirne toke su sljedee: 1. isti injenini supstrat moe biti predmet razmatranja u oba postupka2.rjeavanje prejudicijelnih pitanja (odluivanje u parnici moe zavisiti od rjeenjanekog prejudicijelnog pitanja kaznenopravne naravi o kojem, kao o glavnom,odluuju kazneni sudovi, i obrnuto).3 . k a z n e n i s u d j e o v l a t e n p r o v o d i t i a d h e z i j s k i p o s t u p a k ( u k a z n e n o m p o s t u p k u odluiti o imovinskopravnom zahtjevu oteenog kaznenim djelom).a) adhezijski postupak Sudovi koji sude u kaznenom postupku ovlateni su, prilikom voenja kaznenog p o s t u p k a , d a u a d h e z i j s k o m ( p r i d r u e n o m ) p o s t u p k u o d l u u j u i o g r a a n s k o p r a v n i m sporovima koji su nastali zbog izvrenja kaznenog djela. Adhezijski postupak u sutini predstavlja parnicu u okviru kaznenog postupka. Osoba koja postavlja takav imovinskopravnizahtjev je oteenik.Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na1) naknadu tete,(2) povrat stvari ili(3) ponitaj odreenoga pravnog posla 11 .Oteenik nije duan postaviti imovniskopravni zahtjev u kaznenom postupku. Ako ga postavi, kazneni sud nije duan rijeiti to pitanje ako smatra da bi se time znatno odugovlaio postupak 12 . Ako odlui da ne raspravlja o imovinskopravnom zahtjevu, uputit e oteenika na parnicu. Ukoliko kazneni sud ipak rijei o imovinskopravnom zahtjevu, on moe: zahtjev usvojiti u cijelosti (samo u osuujuoj presudi)

zahtjev usvojiti djelomino, a za ostatak ga uputiti na parnicu (takoer samo u osuujuoj presudi) uputiti oteenika da zahtjev u cijelosti moe ostvariti u parnici (u oslobaajuoj presudiili ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu za presuivanje) 13 9 U prethodna dva sluaja prijedlog se moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana objave odluke Ustavnogsuda u Narodnim novinama (58/4 UZUSRH). 10 U roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda (60 UZUSRH). 11 l. 127. Zakona o kaznenom postupku 12 l. 127. st. 1. Zakona o kaznenom postupku 13 l. 132. Zakona o kaznenom postupku. 8 Dok tee parnica o imovinskopravnom zahtjevu, nije doputeno p o k r e t a n j e adhezijskog postupka, i obrnuto. b)prejudicijelno pitanjePrejudicijelno pitanje ima sljedee osobine:a ) T o j e p i t a n j e k o j e n i j e n e p o s r e d a n p r e d m e t s p o r a , a l i s e b e z p r e t h o d n o g r j e e n j a t o g pitanja ne moe odluivati o osnovanosti tubenog zahtjeva. b ) T o j e pitanje koje predstavlja samostalu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo m e r i t o r n o rjeavati kao o glavnom pitanju pred nadlenim sudom ili drugim organom. c) To je pitanje pravne prirode (a ne injenine). 14 Sluaj kad parnini sud sam rjeava prethodno pitanje. Parnini sud s a m o s t a l n o rjeava sva pitanja o kojima zavisi njegova odluka o glavnoj stvari, pa i kaznenopravna, ali p o d u v j e t o m d a k a z n e n i s u d j o n i j e r i j e i o o t a k v o m k a z n e n o p r a v n o m p i t a n j u ( 1 2 / 1 ) . Parnini sud tada ne mora ekati da kazneni sud rijei kaznenopravno pitanje koje je od prejudicijelnog znaenja u parnici.Kad parnini sud sam zauzme stav o prejudicijelnom pitanju, taj stav ima pravniuinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno (12/2). 15 Odluka o prejudicijelnom pitanju je deklaratorne naravi. Ona nije sastavni dio dispozitiva, ve ulazi u obrazloenje, kao jedanod razloga na kojima sud temelji svoju odluku o glavnom pitanju. Stoga nema zapreke danadleni organ o ovom pitanju samostalno rjeava kao o glavnom, jer niti jedan drugi organnije vezan za prejudicijelne stavove parninog suda (12/2).Sluaj kad parnini sud ne rjeava sam prethodno pitanje. No pravo organa, predkojim se pojavilo prejudicijelno pitanje, da o njemu odluuje, ne predstavlja i njegovudunost. On uvijek moe prekinuti postupak (213/1) i saekati da nadleni organ o tomemeritorno odlui. Kad kazneni sud donese svoju odluku, parnini sud e za nju biti vezan ugranicama njene pravomonosti.Parnini sud je vezan i za oslobaajuu i osuujuu presudu kaznenog suda, kad setom presudom odluuje o nekom kaznenopravnom pitanju kao prejudicijelnom pitanju.Meutim, parnini sud ne moe biti vezan za shvaanja oslobaajue kaznene presude, kada je opseg kaznene odgovornosti ui od graanske. 16

Parnini sud je vezan samo za osuujuu presudu kaznenog suda i kad ta odluka nijeod prejudicijelnog znaenja za parnicu, ali se odnosi na injenini kompleks koji je predmetobaju postupaka (arg. iz 12/3).Ako se odluka u parnici zasniva na kaznenoj presudi, pa ta presuda bude kasnijeukinuta, to predstavlja osnovu za ponavljanje pravomono zavrenog postupka (421/8). 14 Primjeri: u parnici za naknadu tete prejudicijelno je pitanje da li je poinjeno kazneno djelo iz kojeg je proizala teta. U brakorazvodnoj parnici prejudicijelno je pitanje dravljanstvo branih drugova. 15 Odluujui se da zauzme ovakav stav, ne ekajui rjeenje nadlenog organa, parnini sud se izlae riziku, jer a k o n a k n a d n a o d l u k a n a d l e n o g o r g a n a b u d e d r u k i j a o d i n c i d e n t a l n e o d l u k e p a r n i n o g s u d a , t o m o e predstavljati osnovu za traenje ponavljavnja postupka (421/8). 16 Napr. oslobaajua presuda u kojoj se konstatira da se okrivljeniku ne moe pripisati nehaj, ne vee parninisud ako graansko pravo propisuje objektivnu odgovornost 9 Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka Ova pitanja regulira ZRSZ 17 . Postupak u kojem se odluka stranog suda ispituje da bi seutvrdilo ispunjava li pretpostavke da joj se prizna uinak domae sudske odluke i da sedozvoli njeno prisilno izvrenje naziva se delibacijski postupak. Kod nas je prihvaenaliberalna varijanta ovog sustava u kojoj se ispituje a) da li se strani sud pridravao osnovnih procesnih odredbi i b) da li ta odluka vrijea domai javni poredak.O priznanju strane sudske odluke moe se odluiti ili u posebnom delibacijskom postupku ili kao o prejudic. pitanju, ali samo s uinkom u parnici u kojoj je rjeavano. Zao d l u i v a n j e o p r i z n a n j u i o v r s i p r i m a r n o s e p r i m j e n j u j u m e u n a r o d n i u g o v o r i , a t e k supsidijarno domae procesno pravo (3 ZRSZ). Priznanje stranih sudskih odluka Priznata strana sudska odluka izjednauje se s domaom pravomonom sudskomodlukom. Objekt ovog postupka mogu biti i presude i rjeenja (deklaratorne, kondemnatorne ikonstitutivne) i sudske nagodbe.Pozitvna pretpostavka: podnositelj zahtjeva za priznanje mora podnijeti potvrdustranog suda da je odluka pravomona (87 ZRSZ). Negativne pretpostavke: 1. Daosobaprotivkojejedonesenaodlukanijemoglasudjelovatiupostupku 18 2. Da je u postupku postojala iskljuiva nadlenost suda RH 19 3.Da je u istoj stvari sud RH donio pravomonu odluku. Sud e zastati s priznanjem,ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj stvari meu istimstrankama, do njene pravomonosti (90 ZRSZ). 4. Da ne postoji uzajamnost. 20 5. Da je strana odluka u suprotnosti s javnim poretkom (91 ZRSZ)Ako se odluka tie osobnog statusa dravljanina RH, priznat e se strana odluka, akostrano pravo na temelju kojeg je donesena, ne odstupa bitno od prava RH (93 ZRSZ).I s p i t i v a n j e p r e t p o s t a v a k a z a o v r h u s t r a n e

o d l u k e v r i s e u p o s e b n o m p o s t u p k u egzekvature. Da bi se dobila dozvola za ovrhu, nuno je da je strana odluka (na koju se ovrhaodnosi) ve priznata. Da bi se dobilo rjenje o ovrsi, nuno je da se ispune uvjeti iz l. 87. 92. ZRSZ, s tim to podnositelj zahtjeva treba podnijeti i potvrdu stranog suda o ovrnostiodluke 21 . 17 Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima 18 Jer joj napr. nije bio uredno dostavljen poziv ili dostava nije ni bila pokuana. 19 Izuzetak: ako u branom sporu priznanje sudske odluke trai tuenik, ili tuitelj (a tuenik se ne protivi) ondaiskljuiva nadlenost nije smetnja. 20 Izuzetak: ako u branom ili paternitetskom sporu priznanje trai dravljanin RH, onda ovo nije smetnja (92ZRSZ). 21 l. 96. ZRSZ 10 Pravna pomo Odreeni parnini sud moe poduzimati parnine radnje samo na svome podruju. Aliu ivotu su este situacije kada je nuno poduzeti neke parnine radnje na podruju drugogsuda (jer se dokazi nalaze na tom podruju).Ako postoji opasnost od odgode, sud ima ovlast iz l. 25. ZPP-a da sam poduzme pojedine parnine radnje na podruju susjednog suda (uz obvezu da o tome obavijesti sud naijem podruju je radnja poduzeta).Meutim, ako ne postoji opasnost od odgode, sud nee moi sam poduzeti takveradnje na podruju drugog suda, ve e zatraiti pruanje pravne pomoi. Pruanje pravne pomoi ujedno i predstavlja iznimku od naela neposrednosti. Unutranja pravna pomo Pravnu pomo treba razlikovati od delegacije nadlenosti. 22 Zamolnica. Sud kome je potrebna pravna pomo drugog suda, obraa se o v o m e pismom zamolnicom. Zamoljeni sud nije ovlaten ocjenjivati svrsishodnost zamolnice, ve je duan provesti zamoljenu radnju. 23 Zamoljeni sud je ovlaten izvesti i druge dokaze ako tosmatra svrsishodnim (kod zamolnice za izvoenje dokaza - 225). Nadlenost. Za poslove pravne pomoi stvarno su nadleni opinski sudovi (34/4), anekad i vii sud, ako se od njega trai spis ili obavijetenje iz spisa koji se kod njega nalaze. Us l u a j u d a s u d k o j i j e z a m o l j e n n i j e n a d l e a n z a z a m o l j e n u r a d n j u , u s t u p i t e m o l b u nadlenom i o tome obavijestiti sud od kojega je primio molbu. Ako mu nadleni sud nije poznat, vratit e molbu. Meunarodna pravna pomo Sudovi su duni pruiti pravnu pomo i stranim sudovima u sluajevima predvienimmeunarodnim ugovorom i kada postoji uzajamnost, te ako se trai izvrenje radnje koja nije protivna javnom poretku (181).Zamolnica. Sudovi e uzimati u postupak molbe stranih sudova ako su dostavljenediplomatskim putem i ako su sastavljane na hrvatskom jeziku ili je priloen ovjeren prijevod(183). Isto vrijedi i u sluaju kada se domai sudovi obraaju za pomo stranim sudovima(184). Nadlenost. Ako zamoljeni sud nije nadlean, shodno se primjenjuju p r a v i l a o nenadlenosti kod unutarnje pravne pomoi.Zamolnica se moe uputiti i

diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu RH ustranoj zemlji, ako se opravdano smatra da e se pozvana osoba dobrovoljno odazvati. 22 Kod delegacije odreeni se predmet oduzima od nadlenog suda i u cijelosti povjerava na odluivanje nekomdrugom sudu. Kod pravne pomoi nadleni sud zadrava predmet, a od zamoljenog suda trai poduzimanje samoodreenih parninih radnji. 23 Sudovi su duni jedan drugome pruati pravnu pomo (179/1), a i ostali dravni organi su duni pruati pravnu pomo sudovima (11ZS) 11 Lex fori. Sudovi pruaju pravnu pomo stranim sudovima na nain p r e d v i e n domaim zakonom ( lex fori, locus regit actum ). Iznimno, radnja se moe izvriti i na nainkoji trai inozemni sud, ako to nije protivno javnom poretku12 TEMELJNA NAELA Naela su znaajna zbog tumaenja pravnih normi i zbog postojanja z a k o n s k i h praznina. U naem graanskom procesnom pravu postoji 13 naela, meu kojima je ponekad inesklad. No sva naela zajedno postoje i na sudu je da odri ravnoteu i postigne kompromis. Naelo ustavnosti i zakonitosti Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Gpp ima za zadatak da na posredan nainosigura pravilnu primjenu materijalnog prava. Naelo ustavnosti i zakonitosti trai da se ostvarivanje zakonom i ustavom utvrenihdrutvenih ekonomskih i politikih odnosa, jedinstvo pravnog poretka, te zatita sloboda i prava ovjeka i graanin i drugih pravnih subjekata osiguravaju tako to e se parnini postupak provesti uz strogo potivanje pravnih pravila koja reguliraju ovu procesnu aktivnost.U R H z a k o n i m o r a j u b i t i u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi sa Ustavom iz a k o n o m . S v a t k o je duan drati se Ustava i zakona i potivati pravni poredak R H . Meunarodni ugovori koji su sklopljeni, potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, dio suunutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi su iznad zakona.Sud se, prilikom voenja parninog postupka, duan rukovoditi pravilima Ustava iostalih propisa koji svoju snagu izvode iz Ustava. Ako sud smatra da neki propis nije u skladus Ustavom, postupit e prema l. 37. UZUSRH. 24 Sud se prilikom voenja parninog postupka mora strogo pridravati n o r m i o parninom postupku, one su za njega ius cogens. On je ovlaten poduzimati samo one radnjekoje su zakonom predviene, a ako neto u zakonu nije predvieno treba uzeti da to onda ni u parninom postupku nije doputeno (u pravilu). Sud nije ovlaten postupak voditi po naelima pravinosti ex aequo et bono. 25 Osim suda i stranke se moraju strogo pridravati normi o parninom postupku, jer ovei za njih predstavljaju ius cogens.P a r n i n e r a d n j e m o r a j u s e o s n i v a t i n a z a k o n u . t o u p r o c e s n o m z a k o n u n i j e predvieno, to u parninom postupku nije doputeno. Sud mora poznavati pravila kojima seregulura parnini postupak iura novit curia. Ovako postavljen princip strogog legaliteta nijekonzekventno proveden, jer bi se time sputavala primjena apstraktnog pravila na konkretansluaj.Zato, da bi se omoguila prilagodba opih pravila prilikama odreene parnice, uvodese neka pravila kojima se daje ovlatenje sudu da u konkretnoj stvari primjeni metodu za kojunae da je in concreto najsvsishodnija sudsko upravljanje postupkom.Tako npr. na glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom u nekim situacijama

zakon preputa sudu slobodan izbor radnih metoda, te se uvode pravni standardi koji procesnim pravilima daju elasticitet. 24 V. poglavlje 1.2.2. 25 Iznimno e sud mou primjeniti to naelo napr. temeljem ovlasti iz l. 169. ZOO odgovornost po osnovi pravinosti) . Dakle u sferi procesnog prava Zakon o parninom postupku je jedini izvor i nema mogunostisuenja po pravinosti, dok takva mogunost iznimno postoji u sferi primjene materijalnog prava. 13 a) Jednistvena primjena pravnih pravila Svi su hrvatski graani i stranci jednaki pred zakonom i sudovima. Ostvarenje naela promatrano ire, izvan granica konkretnog spora, trai da se pravno pravilo primjenjuje na istinain u istim sluajevima prema svim subjektima. Zato pravila graanskog procesnog pravamoraju osigurati jedinstvenu primjenu pravnih pravila na itavom podruju njihovog vaenja.P o t i v a n j e n a e l a n e z a v i s n o s t i s u d a c a , u s t a v n o s t i i z a k o n i t o s t i t r e b a l o b i i m a t i prednost pred zahtjevom za to ekonominijim ostvarivanjem jedinstvene primjene prava tedoputati ostvarivanje naela jedinstvene primjene zakona samo u granicama u kojima se nedovodi u pitanje naelo sudake nezavisnosti. Na sjednicama sudskih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela a posebnoustrojstvo unutarnjeg poslovanja, praenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima,ujednaavanje sudkse prakse, struno usavravanje. Na sjednicama sudskih odjela upanijskog i Visokog trgovakog suda razmatraju se i pitanja od zajednikog interesa za podrune sudove nieg ranga i pitanja znaajna za primjenu propisa pojednih pravnih podruja iz nadlenosti suda. Na sjednici odjela Vrhovnog suda RH razmatraju se pitanja od zajednikog interesa za p o j e d i n e i l i z a s v e s u d o v e u R H t e s e r a z m a t r a j u i d a j u m i l j e n j a o n a c r t i m a p r o p i s a i z odreenog pravnog podruja.Pravno shvaanje prihvaeno na sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda RH, Visokogtrgovakog suda i upanijskog suda obvezuje sva drugostupanjska vijea tog odjela.Jedino su pravna shvaanja odjelskih sjednica Vrhovog suda RH obvezatna su za svavijea, pa time i za sve suce odjela tog suda koje je prihvatilo to shvaanje.Pravna shvaanja usvojena na sjednici sudskog odjela Vrhovonog suda RH ne obvezjuvijea drugih odjela tog suda ni nie sudove. Vezanost vijea odreenog sudskog odjelaVrhovnog suda za pravna shvaanja prihvaena na sjednici tog odjela moe se opravdatiUstavom utvrenom misijom najvieg suda u dravi Vrhovnog suda, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnosti graana.Predsjednik Vrhovnog suda RH moe sazvati i proirenu opu sjednicu tog suda. Tusjednicu sainjavaju svi suci Vrhovnog suda, te po dva predstavnika Visokog prekrajnogsuda, Visokog trgovakog suda, Upravnog suda te svakog upanijskog suda. Na njoj serazmatraju aktualna pitanja iz sudske prakse i utvruje se prijedlog kandidata za lanoveDravnog sudbenog vijea.Pri donoenju nove odluke nadleno sudbeno tijelo duno je potovati pravna stajalitastavnog suda uzraena u odluci kojojm se ukida akt kojim je povrijeeno ustavno pravo podnositelja ustavne tube.U postupku za izmjenu odluke suda u povodu konane presude ESLJP k o j o m j e utvrena povreda kojeg ljudskog prava ili temeljne slobode zajamene EKLJP i protokolimauz tu konvenciju koje je ratificirala RH, sudovi su duni potovati pravna stajalita izraena utakvoj presudi Europskog suda. b) Exceptio illegalitatis 14 Ako sud u tijelu postupka utvrdi da zakon koji bi trebao primjeniti ili o d r e e n a njegova odredba nije suglasna s Ustavom zastat e s postupkom i podnijeti

Ustavnom suduzahtjev za ocjenu suglasnosti zakona odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom. No ako sud u tijeku postupka utvrdi da podzakonski propis koji bi trebao primjenitiodnosno pojedina njegova odredba nisu u suglasnosti s Ustavom i zakonom, na konkretni jesluaj duan neposredno primjeniti zakon, a ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ocjenusuglasnosti spornog propisa odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom exceptio illegalitatisSudovi osiguravaju objavljivanje vanijih sudskih odluka ali i pravnih shvaanja. Sobzirom na znaenje sudske prakse za razvoj prava bilo bi prijeko potrebno da objavljivanjesudskih odluka Vrhovnog suda RH bude sistematsko i potpuno bez arbitrarnog odabiranja.Pravilna primjena zakona na pogreno utvreno injenino stanje dovodi do odlukakoje su nezakonite u odnosu na drutvenu stvarnost koju reguliraju. Pravni lijekovi kaosredstva za ispravljanje nezakonitih odluka su parnine radnje ije poduzimanje u praviluzavisi od dispozicije stranaka. Vii sud ne moe po slubenoj unosti pokrenuti instancijski postupak. Naelo zabrane reformacije in pejus takoer spreava usklaivanje nezakoniteodluke sa zakonom. Naelo dispozicije i oficioznosti Ovo naelo daje odgovor na pitanje o kome ovisi pokretanje, odravanje i prestanak parnice. Ako to ovisi o inicijativi stranaka radit e se o naelu dispozitivnosti, a ako ovisi oincijativni suda radit e se o naelu oficijelnosti.U p a r n i n o m p o s t u p k u d o m i n a n t n o j e n a e l o d i s p o z i t i v n o s t i , k o r i g i r a n o n e k i m mjerama koje su izraz naela oficijelnosti (koje je inae karakteristino za kazneni postupak). Naelo dispozitivnosti je prihvaeno u parninom postupku jer taj postupak slui zatitigraanskopravnoh donosa, koji su regulirani pravilima dispozitivne prirode.K o r i t e n j e p r a v a n a p r u a n j e p r a v n e z a t i t e u p a r n i n o m p o s t u p k u z a v i s i o d dispozicije stranaka. Sud nije ovlaten pokrenuti parnicu po slubenoj dunosti. Nasuprotovlatenjima za poduzimanje aktivnosti, nema obveze za njihovo poduzimanje. Sve su parnine radnje stranaka izraz stranake dispozicije.Sudu se daju odreena oficiozna ovlatenja pa mu se priznaje pravo na poduzimanjeo d r e e n i h a k t i v n o s t i i b e z i n i c i j a t i v e , p a a k i p r o t i v v o l j e s t r a n a k a , d a k l e u z c i j e n u ograniavanja njihovih dispozitivnih ovlatenja. Neke od parninih radnji stranaka izraz su njihovog ovlatenja da ostvaruju odreena prava procesne naravi koja se ograniuju na samu parnicu i pravno su relevantne dok parnicatraje tzv. iste procesne dispozicije. i s t e p r o c e s n e d i s p o z i c i j e s u ; r a d n j e k o j i m a s e t r a i i z u z e e , a k t o r s k a k a u c i j a , osloboenje od prethodnog snoenja trokova, kojima se obavlja izbor nadlenog suda, traiosiguranje dokaza, kojima se odluuje o kumulaciji tubenih zahtjeva, kojima se odreujemirovanje postupka ili se utjee na tip postupanja.U drugu grupu parninih radnji stranaka spadaju one kojima se utjee na sadraj isudbinu zahtjeva za pruanje pravne zatite tako da se uinak tih stranakih dispozicija15 preljeva izvan granica konkretne parnice u kojoj su poduzete, neposredno (sudska nagodba) ili posredno ( priznanje tubnog zahtjeva, odricanje od tubenog zahtjeva) tzv. materijalne procesne dispozicije.Opa ocjena dovodi do zakljuka o naelnoj dominantnosti pravila koja su odrazn a e l a d i s p o z i t i v n o s t i , k o r i g i r a n i h m j e r a m a k o j e s e m a n i f e s t i r a j u k a o o d r a z n a e l a oficioznosti.Parnica se pokree tubom tuitelja. Od njega zavisi hoe li parnicu pokrenuti, kada io emu. Sud nije ovlaten pokrenuti parnicu po slubenoj dunosti (nemo iudex sine actore;ne procedat iudex ex officio).Jednom pokrenut postupak vodi se po slubenoj dunosti do donoenja konaneodluke u pravostupanjskom postupku. U suvremenim procesnim sistemima sve vie dolazi doizraaja aktivna uloga suda u provoenju postupka pokrenutog na inicijativu stranke.D a l j n j i p r o c e s n i stadiji koji slijede nakon donoenja konane odluke u prvostupanjskom postupku, opet zavise od inicijative stranaka - albeni postupak, revizijski postupak, postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, povrat u prijanje stanje.Pokretanje nekih incidentalnih postupaka takoer zavisi od inicijative stranaka; p o s t u p a k za osiguranje dokaza, aktorska kaucija, osloboenje od prethodnog

s n o e n j a parninih trokova. Postupak radi odreivanja privremenih mjera osiguranja.Tuitelj, koji je ovlaten pokrenuti postupak, ovlaten je i jednostranom parninomradnjom dovesti do njegove obustave. Ukoliko parnica nije ovako obustavljena, dalji procesnistadiji (alba, izvanredni pravni lijekovi) opet zavise od inicijative stranaka.S t r a n k a o d ije dipozicije zavisi pokretanje parnice ovlatena je utvrditi i t e m u raspravljanja i odluivanja predmet spora. Sud odluuje samo u granicama zahtjeva koji sustavljeni u postupku (2/1) - ne eat iudex ultra et extra petitia partium. Sud nije ovlatentuitelju dosuditi ni vie od onoga to je traio, ni neto drugo od onoga to je traio.Prekoraenje tubenog zahtjeva razlog je apsolutne nitavosti No o ovoj povredi sud jeovlaten voditi rauna samo na zahtjev stranke, pa ako stranke propuste pobijati presudu, timesaniraju ovaj nedostatak i takva e odluka postati pravomona.Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tijekom postupka.Tuitelj se moe odrei svog zahtjeva; tuenik moe priznati zahtjev protivnika; stranke moguzakljuiti nagodbu o predmetu spora.Predmet raspolaganja je procesnopravni zahtjev za pruanje pravne zatite odreenogsadraja, a ne graanskopravni zahtjev prema protivniku. Disponiranje zahtjevima u parnicimogue je i kad iza tih zahtjeva ne stoji graanskopravno ovlatenje.Zakon nalae sudu da ne uvai raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima morala (3/3). Ova kontrola mora biti prevenivna, jer ove dispozicijemogu biti opasnije od izvansudskih, budui da se one sankcioniraju pravomonou. Naelo dispozicije; U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji sustavljeni u postupku. Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijeku postupka. One se mogu odrei svog zahtjeva priznati zahtjev protivnika i nagoditi se. Naelo oficioznosti; Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.Kontrola parninih radnji stranaka koje je sud ovlaten ne uvaiti kada su u protivnostis p r a v n i m p o r e t k o m t r e b a l o b i d a u b i t i b u d e j e d n a k a u o d n o s u n a s v e o s t a l e o b l i k e 16 disponiranja. Porcesna pravila predviaju razliite oblike i intenzitet kontrole stranakihdispozicija. Najpotpunije mjere predviene su u odnosu na disponiranje injeninom osnovomspora, izriito priznanje navoda protivnika,konkudentno priznanje ovih navoda, priznanje iodricanje od tubenog zahtjeva. Nepotpune su odredbe koje se tiu sudske nagodbe.A k o s u d o p u t e n e p a r n i n e s t r a n k e t u i t e l j i t u e n i k m o g u p o d u z i m a t i s v e procesne dispozicije u parnici. Povoljne dispozicije vae za sve jedinstvene suparniare i kadih poduzme samo jedan od njih. Naelo pravnog interesa Funkcioniranje pravosua treba racionalno koristiti samo onda kad je njegovoangairanje neophodna pretpostavka za zatitu subjektivnih prava i ostvarenje pravnog poretka. Pravni interes je korist koju tuitelj oekuje od angairanja suda njegovoj pravnojstvari. Pravni interes mora biti:1.pravni i konkretan (treba se ogledati u odreenoj sferi tuiteljevih prava)2.socijalno jai od javnog interesa pravosua da se bez potrebe ne angaira3 . t a k a v d a s e m o e o s t v a r i t i j e d i n o s u d s k i m p u t e m ( n e m a p r a v n o g i n t e r e s a a k o j e oekivanu korist mogue ostvariti na neki drugi svrsishodniji nain bez intervencijesuda)T u i t e l j n e mora dokazivati da mu odreeno pravo pripada, ve da ( p o d pretpostavkom da mu to pravo pripada) ima razloga da se za ostvarenje toga prava obratisudu. On mora uiniti vjerojatnim da e, ako njegov tubeni zahtjev bude usvojen, to za njega predstavljati neku pravnu korist.Da bi tuba bila doputena dakle da bi sud bio duan o tuenom zahtjevu raspravljati idonijeti meritornu odluku o njegovoj osnivanosti tuitelj mora;1.iznijeti tvrdnju da trai pravnu zatitu odreenog sadraja jer je njegovo subjektivno pravo povrijeeno ili ugroeno te2 . u i n i t i v j e r o j a t n i m d a e a k o n j e g o v t u b e n i z a h t j e v b u d e p r i h v a e n t o z a n j e g a predstavljati ostvarenje odreene pravne koristi koju be povoljne sudske presude ne bimogao ostvaritiO postojanju pravnog interesa sud vodi rauna po slubenoj dunosti. Bitno je da pravni

interes postoji u vrijeme donoenja odluke o osnovanosti zahtjeva za pruanje pravne zatite.Pravni interes je opa pravna pretpostavka. O njegovom postojanju sud vodi rauna poslubenoj dunosti. On uvijek mora postojati, razlika je u tome to se nekad presumira, anekad se mora dokazivati.Pravni interes mora dokazivati:1 . u m j e a ( 2 0 6 / 1 ) 2.stranka koja podnosi pravni lijek (358/3)3.stranka koja posnosi kondemnatrornu tubu prije dospjelosti trabine4.tuitelj koji podnosi tubu za utvrenje17 Pravni interes se presumira kod: 1. osobe koju zakon ovlauje da trai odreenu deklaratornu zatitu 26 2.podnositelja kondemnatorne tube, jer on, zbog zabrane samopomoi,nema drugog naina da zatiti svoja povrijeena prava. 3. p o d n o s i t e l j a k o n s t i t u t i v n e t u b e , j e r s t r a n k a m a n i j e d o p u t e n o d a svojim dispozicijama preinauju sadraj pravnih donosa 27 4.tuenika, jer poduzimanje defenzivnih parninih radnji predstavlja jedini doputeni nain obrane od tuitelja.Kad sud konstatira nedostatak pravnog interesa, duan je odbaciti tubu (288/2).Odbacivanje tube zbog nedostaka pravnog interesa ima mjesta samo ako se pokae da svekad bi tuiteljev pravozatitni zahtjev bio osnovan on od povoljne presude ne bi imao drukijei kvalitetnije pravne koristi od one koju ve ima ili koju bi na drugi nain mogao ostvariti.Ocjena postojanja pravnog interesa mora polaziti od te teze kao dane i nepovredive:tuitelj ima pravni interes ako se moe nadati pravnoj koristi od presude kojom bi njegovzahtjev bio prihvaen.Povreda pravila o pravnom interesu nije po zakonu razlog apsolutne nitavosti nitiinstacioni sudovi o njoj nisu ovlateni voditi rauna o njoj po slubenoj dunosti niti onad j e l u j e n a s a d r a j k o n a n e o d l k e . Z b o g p o v r e d e p r a v a p r a v n o m i n t e r e s u s e n e m o g u s uspjehom podnositi pravni lijekovi Naelo ekonominosti Sud je duan nastojati da se postupak provede bez odugovlaenja, u razumnom roku, isa to manje trokova (10/1). To je naelo bis dat, qui cito dat. Parnica bi se trebala vodititako da njeni trokovi ne nadmae vrijednost predmeta spora. Iako se ovaj postulat ne moe primijeniti u smislu da bi u tom sluaju sud mogao otkloniti pruanje pravne zatite, ipak taj postulat treba biti glavna rukovodna misao pri izboru raspravnih metoda u sporu.ZIDZPP/03 po prvi puta izriito propisuje obvezu suda da parnini postupak provedeu razumnom roku. 28 Odluivanje u razumnom roku u interesu je ponajprije onoga tko zahtjeva pravnu zatitu, ali je isto tako i u interesu drave, jer bi krae trajanje postupaka znailo za njui manje financijske obveze (budui da ona financira rad sudstva).Metodezaostvarenjeovognaela.Radiseosljedeimzakonskimodredbama:1.ograniavanje razloga zbog kojih se mogu podnositi pravni lijekovi2.pri mogunosti izbora izmeu vie metoda, prednost treba dati broj i jeftinijoj metodi3 . r e i m r o k o v a i r o i t a t r e b a b i t i s t r o g 4.raspravu treba, po mogunosti, dovriti na jednom roitu (koncentracija postupka) 26 Npr. ne mora dokazivati pravni interes onaj kojega zakon ovlauje na isticanje deklaratornih zahtjeva zautvrivanje ili osporavanje oinstva 27 Npr. da razvedu ili ponite brak 28

Je li u konkretnom sluaju povrijeen pravni standard razumni rok trebalo bi zasnivati na utvrenju: (1)ukupnog trajanja postupka, (2) sloenosti predmeta, (3) naina postupanja sudova, (4) ponaanja podnositeljazahtjeva koje je moglo pridonijeti produivanju postupka, (5) vanosti predmeta za posnositelja zahtjeva, te (6) posebnih okolnosti koje mogu opravdati produenje postupka. 18 5.kod sporova male vrijednosti vodi se bagatelni postupak u kojem sudi sudac pojedinac(ovim se donekle daje izraz naelu de minimis non curat praetor) 6. nepriznavanje nesvrsishodnih trokova 7.svrsishodna delegacija, atrakcija nadlenosti Naelo sasluanja stranaka Sud je duan svakoj stranci pruiti mogunost da se izjasni o zahtjevima i navodimas u p r o t n e s t r a n k e ( 5 / 1 ) . T o j e k l a s i n i p r o c e s n i p r i n c i p a u d i a t u r e t a l t e r a p a r s . N a e l o sasluanja obiju stranaka svodi se na pravilo da svakoj stranci treba omoguiti da mutatism u t a n d i s p o d u z i m a s v e o n e p r o c e s n e r a d n j e k o j e k o j e m o e p o d u z e t i i d r u g a p a r n i n a stranka. To se u prvom redu odnosi na procesne radnje kojima stranke izraavaju; 1. svoje zahtjeve, stavove, prijedloge, navode, izjanjenja o relevantnim pitanjima2.reakcije na stavove, zahtjeve, prijedloge, navode i razjanjenja svog protivnika. Naelo obuhvaa i pravo stranaka da budu sasluane kao svjedoci sui generisPostavlja se pitanje kako reagirati na pasivnost stranaka? Postoje 3 rjeenja ovog problema. 1. Sistem afirmativne litiskontestacije (Qui tacet consentire videtur). Stranka kojauti smatra se da priznaje istinitost protivnikovih navoda. Ovaj sistem je dobar zam o t i v i r a n j e s t r a n a k a n a p r o c e s n u a k t i v n o s t , j e r p o s t o j i s t r a h o d p o g r e n o g zakljuka suda.Pasivnost se pretvara u instrument procesne dispozicije2.Sistem negativne litiskontestacije (Qui tacet consentire non videtur). Stranka koja u t i smatra se da porie protivnikove zahtjeve. Ovaj sistem je najloiji z a motiviranje jer potie pasivnost parnine stranke.3.Sistem neopredjeljenog stava. (Qui tacet nihil dicet). Iz utnje stranke se ne moeizvesti nikakv zakljuak o njenoj volji, ona ne znai ni priznanje ni poricanje. N a e p r o c e s n o p r a v o p r i h v a a n e o p r e d i j e l j e n s t a v . I z u z e t n o , u s l u a j u p o t p u n e pasivnosti tuenika, sud je ovlaten donijeti presudu zbog izostanka i presudu zbog ogluhe,kojima usvaja tubeni zahtjev. Ovdje je prihvaen sistem afirmativne litiskontestacije. Sudnije ovlaten ispitivati istinitost tuiteljevih navoda pa e biti duan prihvatiti tubeni zahtjeva k o n j e g o v a o s n o v a n o s t p r o i z l a z i i z t i h n a v o d a , z a k o j e s e u z i m a d a s u i s t i n i t i . O v o j e ovlatenje znatno sueno u pogledu mogunosti primjene;1. pravilo se moe primjenjivati samo u sporovima u kojima je disponiranje doputeno a itime u opim granicama dispozitivnosti2. samo prema stranci koja nije poduzela nikakvu aktivnost, stoga samo prema tueniku, jer je tuitelj barem u tubi izloio svoj svoj stav koji je suprotan obrani tuenika3. teza o priznavanju odnosi se samo na injenine navode ne i na zahtjev aktivne stranke;sud mora sam ocjenjivati pravnu osnovanost zahtjeva koji se na te navode oslanjaju4. teza o priznavanju navoda odnosi se samo na one navode koji su tueniku bili priopeni prije nego to je zazeo pasivan stav u parnici; ne odnosi se na one navode koje aktivna strankaiznese tek nakon isteka roka u kojem je pasivna stranka trebala dati odgovor na tubu odnosnona roitu na kojem je nije bilo19 U ostalim sluajevima sud je duan rapravljati i bez sudjelovanja jedne od stranaka,cijenei stav aktivne strane i procjenjujui to znai pasivnost druge strane.Propisi ZPP-a kojima se osigurava ostvarenje ovog naela:1 . p r a v i l a o d o s t a v l j a n j u 2.

sud pouava nevjetu i neku stranku3.stranak moe pored punomonika aktivno sudjelovati u parnici4.stranke se obavjetavaju o prijavi mijeanja treeg u parnicu5.roita se odreuju tako da stranakama ostane dovoljno vremena da se priprememe zaraspravljanje6 . p r i p r e m n o r o i t e i g l a v n a r a s p r a v a p o i n j u i z l a g a n j e m t u b e , a z a t i m t u e n i k odgovara na tubu7.stranka moe sudjelovati u izvoenju dokaza - osvrati se na rezultate dokazivanjaPropisi ZPP-a kojima se odstupa od ovog naela:1 . s a m o k a d j e t o Z P P - o m o d r e e n o , s u d j e o v l a t e n o d l i i v a t i o z a h t j e v u o k o j e m protivnoj stranci nije bila dana mogunost da se izjasni (5/2)2.postupak rjeavanja sukoba nadlenosti3 . p o s t u p a k o s i g u r a n j a dokaza4 . a l b a p r o t v r j e e n j a 5. sud moe odrediti osiguranje dokaza bez omoguavanja protivniku da se izjasni o prijedlogu (ali sud mu treba imenovati privremenog zastupnika).6.platni nalog se izdaje ne temelju samih navoda i dokaza tuitelja (ali tuenik moe dati prigovor - 450) 7. u postupku zbog smetanja posjeda privremene mjere se odreuju bez s a s l u a n j a protivnika (442)8.o trokovima sud odluuje bez prethodnog raspravljanja (164/1)Kontradiktorno raspravljanje je aktivna realizacija ovog naela. Stranke iznose svojestavove protiv stavova protivnika i suda (contra dicere). Kontradiktornost je najizaenija zaglavne rasprave, zahvaljujui primjeni naela usmenosti i neposrednosti.Ako kojoj stranci nezakonitim postupkom a naroito proputanjem dostave ne bude pruena mogunost raspravljanja pred sudom izvrena procesna povreda razlog je apsolutnenitavosti o kojoj sud vodi rauna po slubenoj dunosti u stadiju redovitih pravnih lijekova.Revizija protiv drugostupanjske presude moe se zbog povrede naela sasluanjastranaka izjaviti samo ako podnositelj revizije zbog nje jo nu albi pobijao prvostupanjsku presudu ili ako je ona uinjena tek u drugostupanjskom postupku; na tu povredu revizijski sudne pazi po slubenoj dunosti.Ponavljanje postupka moe se traiti ako taj razlog nije bez uspjeha bio iznesen u prijanjem postupku s tim da podnoenje prijedloga nije vezano objektivnim rokom. Naelo otvorenog pravosuenja 20 Meutim, nije dovoljno jednu stranku tititi samo s obzirom na procesna djelovanjadruge, jer je u parnici aktivan i sud. Stoga se, u skladu s naelom otvorenog pravosuenja,trai da stranke budu upoznate i sa stavovima suda o njima, te da sud zajedno sa strankamaotvoreno razmotri sporna pitanja u parnici.Prema noveliranim odredbama ZPP-a, sud moe tijekom postupka, kad ocijeni da je tosvrsishodno za pravilno rjeenje spora, upozoriti stranke na njihovu dunost iznoenjainjenica i predlaganja dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno (219/2).Dakle, sud, imajui na umu prihvaeno raspravno naelo, vie nije u mogunostin e o v i s n o o s t r a n k a m a p r i k u p l j a t i d o k a z e i t a k o o s i g u r a t i s i g u r a n t e m e l j z a u t v r e n j e materijalne istine. No ipak je uloga suda u funciji pravilnog presuenja i nadalje ostalaa k t i v n a , a l i s a d a n a n a i n d a t i j e k o m p o s t u p k a p o t i e s t r a n k e n a i z n o e n j e i n j e n i c a i predlaganje dokaza. Bitna novina je izriito propisana obveza suda da u takvim situacijamastrankama iznese razloge zbog kojih smatra da je to potrebno. Nadalje, sudac postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan nain nastojat e da setijekom rasprave iznesu sve odlune injenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka ovanim injenicama, da se oznae ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navodestranaka i, uope, da se dadu sva razjanjenja potrebna da bi se utvrdilo injenino stanjev a n o z a o d l u k u . U mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sud e s a strankama razmotriti i pravna pitanja spora (298).O v o m j e o d r e d b o m i i z r i i t o u v e d e n o n a e l o o t v o r e n o g p r a v o s u e n j a . T i m e j e istaknuta dunost suca da, ne

samo potie stranke na iznoenje svih odlunih injenica, nego ida sa strankama razmotri i pravna pitanja konkretnog spora.P o s l j e d i c e p o v r e d e o v i h p r a v i l a : a k o j e k o j o j s t r a n c i n e z a k o n i t i m p o s t u p k o m ( a naroito proputanjem dostave) uskraena mogunost raspravljanja pred sudom, to je razlogapsolutne nitavosti (354/2/6). Na to sud ne pazi ex offo. Naelo traenja istine Istina je kvaliteta ljudskog saznanja. Istina nije svojstvo objektivne s t v a r n o s t i . Stvarnost postoji prije i neovisno od ljudskog saznanja. Stjecanje istnitih saznanja i saznanja ispoznaja o objektivnoj stvarnosti u granicamama u kojima je to uope mogue bitan je preduvjet pravilnosti i zakonitosti sudske odluke.Stranke se mogu aliti protiv sudske odluke zasnovane na pogreno ili nepotpunoutvrenom injeninom stanju. Stranke mogu i nakon pravomonosti ako se ispune odreene pretpostavke traiti ponavljanje postupka u kojem je dolo do odluke zasnovane na pogrenoilil nepotpuno utvrenom injeninom stanju.Mogunost spoznaje istine u postupku je ograniena, jer su objekt istraivanja prolidogaaji. Pritom se sud esto oslanja na nepouzdane dokaze izjave stranaka, svjedoka ivjetaka itd.D v i j e s u m e t o d e u t v r i v a n j a i s t i n e . D a k l e , p o s t o j e d v a o p r e n a s i s t e m a i z b o r a , ispitivanja i ocjene dokazne vrijednosti dokaznih sredstava.1.Sistem legalne ocjene dokaza (sistem traena tzv. formalne istine). Ovdje procesno pravo odreuje pretpostavke za izbor, izvoenje iocjenu dokazne vrijednosti dokaznih21 sredstava. Osobni stav suca je ovdje irelevantan. Njegov zadatak svodi se na utvrivanje postoje li zakonom propisane pretpostavke za primjenu zakonskih pravila o istinitostiodreenih injeninih navoda.Oslanjajui se na tipina pravila iskustva steena kroz generacije, zakonodavacunaprijed sam cijeni umjesnost ispitivanja nekog dokaznog sredstva i njegovu dokaznu snagu. 2. Sistem slobodne ocjene dokaza (sistem traenja materijalne istine). Ovdje jekarakteristian nedostatak zakonskih pravila o izboru, ispitivanju i ocjeni dokazne vrijednostidokaznih sredstava. Sud odluuje tako da, ispitujui konkretan sluaj, formira zakljukeinduktivnom metodom. Sud je duan uzeti da je odreena tvrdnja dokazana tek kad formiraosobno uvjerenje o njenoj istinitosti. 29 Ozbiljnost kritika dovodi do nekih korektura i ogranienja: suevo zakljuivanje moraodgovarati zakljuivanju razumnog i razboritog ovjeka; sudac je vezan opim zakonimalogike, psihologije i iskustva uope; sudac svoje miljenje mora obrazloiti.K o d n a s je, prije zadnje novele ZPP-a, kroz odredbu 7/1 bilo je izraeno n a e l o materijalne istine nalaui sudu dunost potpuno i istinito utvrditi injenice o kojima ovisiutemeljnenost zahtjeva stranaka.Stupanjem na snagu ZIDZPP/03 situacija se znaajno mijenja. Prema izmijenjenomlanku 7. ZPP-a, naputeno je naelo istraivanja materijalne istine po slubenoj dunosti,dakle apsolutna obveza suda utvrditi materijalnu istinu na nain da je upravo na sud bila prevaljena takva dunost kroz prikupljanje dokaznog materijala.Prednost je sada dana izriito raspravnom naelu, jer su stranke dune iznijeti injenicena kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1).Zakon preputa inicijativu za prikupljanje procesnog materijala strankama, pa su odluke sudazapravo rezultat stranake istine. Svoje zakljuke sud moe u pravilu donositi samo natemelju procesne grae koju su mu predoile stranke.Pravila koja idu u prilog naela traenja istine:1. pravila o sasluanju stranaka, o dunosti stranaka u postupku da govore istinu, o dunostigraana da svjedoe i vjetae pred sudom2. o naelu neposrednosti, javnosti, usmenosti i pismenosti3. o izuzeu sudaca u iju se objektivnost sumnja4. o slobodnoj ocjeni dokaza, o obrazloenju sudske odluke, o naelu otvorenog pravosuenjaPravila koja ne idu u prilog naela traenja istine:1 . z a k o n d o p u t a s a m o o d r e e n o d o k a z n o s r e d s t v o r a d i

d o k a z i v a n j a u g o v o r a o prorogaciji, o punomoi o izbranom sudu2.sud ne smije ispitivati svjedoke i vjetake o onome to predstavlja slubenu ili vojnutajnu 3. sud mora uzeti da postoje injenice na koje ukazuju zakonske presumpcije (napr.dokazna snaga javnih isprava)4.pravilo o zabrani pobijanja presude zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja usporovima male vrijednosti5 . z a b r a n a reformatio in peius6 . r a s p r a v n o n a e l o 29 Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i briljiveocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (8). 22 Raspravno i istrano naelo Ova naela daju nam odgovor na pitanje na kome je incijativa za p r i k u p l j a n j e procesnog materijala na temelju kojega sud donosi odluku o tubenom zahtjevu. Procesnimaterijal sainjavaju:1) injenice,2) dokazi,3) pravila iskustva,4) pravna pravila.Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni raspravnog naela, inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju samo strankama (da mihi factum, dabo tibi ius).Sud je ovdje pasivni promatra.Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni istranog naela, inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju naprotiv sudu. Stranke nisu ovlatene da svojimdispozcijama utjeu na prikupljanje procesnog materijala.K o d n a s j e , prije novele ZPP-a iz 2003., u odnosu na utvrivanje injenica prevladavalo kao dominanatno raspravno naelo, uz samo ua istrana ovlatenja. S drugestrane, u odnosu na dokaze sudu su bila dana znaajna istrana ovlatenja tako da je u tomdijelu kao dominantno bilo prihvaeno istrano naelo.Meutim, novelirani ZPP prihvaa raspravno naelo kao dominantno i u odnosu nadokaze (na isti nain kako je to ve u ranijoj odredbi bilo predvieno u odnosu na injenice), pa slijedom toga on vie ne sadri odredbu o ovlatenju suda izvesti dokaze koje stranke nisu predloile.Sada je izjednaeno inkvizitorno ovlatenje suda u donosu na injenice i dokaze, i tona nain da je sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze kojestranke nisu predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojis u u s u p r o t n o s t i s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (7/2). No ni u takvimsluajevima sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i d o k a z i m a o k o j i m a strankama nije dana mogunost da se izjasne (7/3).Istrano naelo u pogledu prikupljanja dokaza iznimno vrijedi u parnicama iz radnihodnosa, jer je u tim parnicama sud ovlaten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloile, akosu ti dokazi znaajni za odluivanje (435/2).Dakle, prednost je dana izriito raspravnom naelu, jer su stranke dune iznijeti injenicena kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1). 30 Stranke su ovlatene i dune iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se te injenice utvruju. U pogledu injenica i dokaza ovo ovlatenjestranaka iskazuje se u dvojakom smislu;1 . u p o z i t i v n o m s m i s l u s u d m o r a v o d i t i r a u n a o i n j e n i n i m t v r d n j a m a i d o k a z n i m prijedlozima stranaka koji su pravno relevantni 30 S obzirom na prihvaeno raspravno naelo u l. 7. ZPP-a, bilo je potrebno s tim uskladiti i ostale odredbe togazakona. To je i uinjeno izmjenom lanaka 220/2, 225, 286, 289 i 290. Svim ovim izmjenama te su odredbeusklaene s prihvaenim naelom da sud pribavlja i izvodi samo one dokaze koje su stranke predloile. 23 2.u negativnom smislu - sud ne smije voditi rauna o injenicama i dokazima na koje seniti jedna od stranaka nije pozvala ma koliko bi nae oni mogli biti relevantni u sporuinjenice su sve ono

konkretno iz prolosti ili sadanjosti (zbivanja, aktivnosti, stanja,izjave volje) to ulazi u sastav praemisse minor logikog silogizma iz kojeg nastaje sudskaodluka. 31 Prilikom utvrivanja injeninog stanja sud se; 1. u ime raspravnog naela ovlaten i duan koristiti navodima stranaka u parnici o i n j e n i c a m a b e z o b z i r a n a t o k o j a i h j e s t r a n k a i z n i j e l a , a l i s a m o o r e l e v a n t n i m injenicama na koje su ukazale stranke a ne i onima o kojima je na drugaiji nainsaznao. Sud moe uzeti u razmatranje samo one injenice o kojima su stranke imalemogunost raspravljati tijekom parnice2.u ime naela inkvizitornosti ovlaten je ispitivati i injenice koje stranke nisu iznijeleali samo ako iz rezultata raspravljanja proizlazi da stranke preuivanjem tih injenicaidu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagatiStranke su ovlatene svojim dispozicijama vezati sud samo s obzirom na injenice nakoje treba primjeniti pravne propise, ne i za svoje pravne sudove o tim injenicama.Treba uzeti da je sud ovlaten uzeti u obzir i injenice koje su opepoznate, notorne ikad se niti jedna stranka nije na njih pozvala. Sud ne moe uzimati u obzir svoje privatnoznanje o relevantnim injenicama jer bi u tom sluaju bio svjedok u stvari u kojoj sam sudi.P o s r e d n o p r a v n o r e l e v a n t n e i n j e n i c e i n d i c i j e u b i t i s u f u n k c i o n a l n o d o k a z n o sredstvo pa za njih vae pravila o ovlatenjima suda o izboru dokaza a ne o izboru injenica.Pravila o procesnim pretpostavkama u pravilu su prisilne naravi. Zbog toga je sud ovlaten dane vodei rauna o navodima stranaka utvruje sve injenice od kojih zavisi postojanje procersnih pretpostavka utvrenih takvim pravilima.Dokazi su sve ono temeljem ega se moe zakljuivati o postojanju pravnorelvantnihinjenica. I dokazi su injenice, ali ne takve injenice na kojim se gradi sueva odluka, vetakve da se pomou njih izvodi zakljuak o postojanju onoga to treba biti podloga sueveodluke.Sud je u pravilu ovlaten izvesti samo dokaze koje su stranke predloile. Samo ako posumnja da stranek idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati sud jeovlaten po slubenoj dunosti izvoditi dokaze koje stranke nisu predloile.Sud je ovlaten slobodno odluivati o tome koje e od predloenih dokaza izvesti radiutvrivanja vanih injenica. Predloene dokaze koje ne smtra vanim sud e odbiti. Indicijesu specifino dokazno sredstvo pa o za njih vae pravila o dokazima.U obiteljskopravnim sporovima u kojima se sudu daju proirena i n k v i z i t o r n a a ovlatenja i Centar za socijalnu skrb je duan na zahtjev suda pribaviti podatke o osobnim iobiteljskim prilikama djece i stranaka u postupku kad sud smatra da je potrebno. On se ppojavljuje kao pomoni istrano organ.Pravila iskustva su apstraktni sudovi injnine (ne pravne) naravi, zasnovani nadugotrajnom promatranju pojava ili eksperimentu, za koje se osnovano moe pretpostaviti davae i za budue sluajeve. 32 Ona se u pravilu ne dokazuju (ona su za su praemisse maior kaoi pravna pravila), ali ako neko pravilo iskustva nije poznato sudu, on ga moe dokazivati 31 Dakle, injenice su praemissa minor , pravne norme praemissa maior , a sudska odluka conclusio . 32 Npr. pravilo da odreen postotak alkohola u krvi smanjuje sposobnost vonje. 24

koritenjem vjetaka. Sud je ovlaten da o njima stjee znanja izvan postupka, privatno, zarazliku od injenica kod kojih to nipoto nije dozvoljeno.Pravna pravila sud mora poznavati (iura novit curia), pa ih zato ne treba dokazivati.Tuitelj nije duan u tubi navesti pravnu normu koju bi sud trebao primijeniti. No stranke suovlatene da u parnici iznose svoja pravna shvaanja o predmetu spora. Meutim sud nijetakvim shvaanjima vezan ni u kom pogledu (186/3). 33 Sadraj apstraktnih pravnih pravila ne moe biti predmet dokazivanja u parnici. Sud bimogao i od stranka zatraiti da mu podnesu javne isprave, izdane od nadlenog inozemnogtijela, kojima se potvruje koje pravo vai u stranoj dravi. U svom standardnom obliku taisprava tzv. certificat de coutume sadri objektivnu informaciju o vaeem pravnom izvoru. Na strankama ne lei teret dokazivanja sadraja stranog prava. Neuspjeh stranaka da pomognu sudu u utvrivanju sadraja stranog rava ne moe dovesti do zakljuka da odreenastrana pravna norma ne postoji. U pravnim lijekovima u kojima nije doputeno pobijanjeodluke zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja moe se napadana odlukakritizirati zbog pogrene primjene stranog materijalnog prava. Naelo neposrednosti Ovo naelo je radni princip parninog postupka, direktiva o metodi ispitivanja procesnog materijala radi utvrivanja relevantnih injenica, p o s e b n o p r a v i l o o n a i n u izvoenja dokaza. Ovo naelo se odnosi na metodu sueva rada pri ispitivanju dokaznihsredstava.Ovo naelo zahtjeva:1 . d a s u d s v o j i m ulima zapaa sadraj dokaznih sredstava, izmeu suda i i z v o r a informacija ne smije biti posrednika2.da sud koji tako neposredno zapaa procesni materijal bude onaj isti koji odluuje odokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava3.da taj sud donese odluku odmah nakon zakljuivanja raspravnog roita.Posredno izvoenje dokaza je radna metoda prilikom koje se funkcija ispitivanjad o k a z n i h s r e d s t a v a i funkcija ocjene dokazne vrijednosti ispianih sredstava p o v j e r a v a drugaijim subjektima. Naelo neposrednosti odnosi se na metodu sudeva rada pri ispitivanju dokaznihsredstava, ne i na kvalitetu ispitivanja dokaznog sredstva. Pravila izvedena iz ovog naelar j e a v a j u p r o b l e m o d n o s a i z m e u suca koji sudi i sredstava informiranja, ne rjeavaju 33 Sud bi morao poznavati strano pravo jednako kao i domae (13/1 ZRSZ). Da bi se upoznao sa stranim pravom sudac moe: zatraiti od stranaka da mu podnesu javne isprave izdane od nadlenog inozemnog organa kojima se potvruje koje pravo vai u stranoj dravi (13/3 ZRSZ) ako ne uspije sa prethodnim, moe se obratiti posebnoj slubi pri ministarstvu pravosua (13/2 ZRSZ) moe se obratiti institutu za meunarodno pravo ili institutu Max Planck u Hamburgu koji da je informacijeo stranom pravu 25 problem odnosa izmeu sredstava informacija i injenica o kojoj odreeno dokazno sredstvo prua informaciju. Mogue je;1.da neposredno dokazno sredstvo bude neposredno i posredno izvedeno2.da posredno dokazno sredstvo bude bude neposredno i posredno izvedenoAko je svjedok posredno dokazno sredstvo njega moe ispitivati ili;1.sudac koji

sudi neposredno izvoenje dokaza2.zamoljeni sudac posredno izvoenje dokazaPrednost je ovog naela u tome to sudac, prilikom ocjenjivanja dokazne vrijednostit i h i n f o r m a c i j a , p o r e d l o g i k i h k r i t e r i j a p r i m j e n j u j e i p s i h o l o k e g e s t e s v j e d o k a , (ne)odlunost, (ne)sigurnost, itd. Ovime se omoguuje da se ostvare prednosti naelaslobodne ocjene dokaza, te s e t a k o e r o m o g u u j e o s t v a r i v a n j e n a e l a e k o n o m i n o s t i i usmenosti i sasluanja stranaka. Dakle, spoznaje postaju intentzivnije i tonije.Hrvatski procesni sistem proglaava naelo neposrednosti rukovodnim pravilom idoputa odstupanja koja je mogu manifestirati; 1. dokaz ne izvodi raspravni sud nego samo predsjednik vijea ili zamoljeni sudac ilisudski savjetnik 2.da sud ne obnavlja neposredno izvoenje dokaza na novom roitu za glavnu raspravu,ve se ograniava na itanje zapisnika s ranijeg roita o rezultatima neposrednogispitivanja tih dokaznih sredstava3.da drugostupanjski sud ocjenjuje injenine tvrdnje oslanjanjui se na zapisnike oneposrednom izvoenju dokaza pred prvostupanjskim sudom4 . d a s e s u d z a d o v o l j a v a p o s r e d n i m d o k a z n i m s r e d s t v i m a , i n f o r m a c i j a m a o p o s r e d n o relevantnim injenicamaPropisi kojima se osigurava ovo naelo sud odluuje u pravilu na temelju neposrednog raspravljanja (4) u sporovima koje sudi vijee, dokazi se prvenstveno izvode na glavnoj raspravi prednadlenim vijeem (224/1)-sud moe traiti da se vane isprave podnesu i u izvorniku (108/1)- p r e s u d u m o g u d o n i j e t i s a m o s u c i k o j i s u s u d j e l o v a l i n a r o i t u n a k o j e m j e g l a v n a rasprava zakljuena (335/2) ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, glavna rasprava mora poetiiznova (315/3)-presuda se objavljuje odmah nakon zakljuenja gl. rasprave (335/3)Propisi kojima se zaobilazi ovo naelo 1. u sporovima koje sudi vijee vijee moe iz vanih razloga odluiti da se odreenidokazi izvedu pred predsjednikom vijea ili sucem zamoljenog suda (224/1)2.kad postoji opasnost od odgode dokaze izvodi sud na ijme se podruju dokaz nalazi,a to ne mora biti parnini sud (273/2)3.sud se zadovoljava i prijepisima isprava (108/1) 4. ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, sudac pojedinac, odnosnovijee moe, nakon to se strankama omogui da se o tome izjasne, odluiti da se26 ponovno ne sasluavaju svjedoci i vjetaci i da se ne obavlja novi uviaj, ve da se proitaju zapisnici o izvoenju tih dokaza (315/3) 5. u sloenijim predmetima sud moe odgoditi donoenje presude za petnaest dana oddana zakljuenja glavne rasprave (335/4)6.u odsutnosti stranke sud e raspravljati oslanjajui se na njezine pismeno poduzeteradnje7.u stadiju pripremnog roita predsjednik vijea ovlaten je da izvri uviaj izvan suda(290/3). Ako je odrano pripremno roite, na prvom roitu za glavnu raspravu predsjednik vijea samo upoznaje lanove vijea s rezultatima pripremnog roita(297/2)Ako su dokazi izvedeni pred prvostupanjskim sudom na neposredan nain, albeni sudmoe ne moe preinaiti utvreno injenino stanje, budui da je institut rasprave predd r u g o s t u p a n j s k i m s u d o m u k i n u t . A l i a k o j e p r v o s t u p a n j s k i s u d z a s n o v a o s v o j u o d l u k u iskljuivo na posredno izvedenim dokazima ili na

ispravama, albeni sud moe preinaitiutvreno injenino stanje.Povreda ovih pravila naelno moe biti samo uzrok relativnenitavosti. Naelo usmenosti i pismenosti U svome ekstrenmom obliku naelo usmenosti trai da se sve parnine r a d n j e poduzimaju govorom. Pismena stranaka imaju samo znaaj prethodnog obavijetavanja oradnjama koje se namjeravaju usmeno poduzeti: quod est in actis non est in mundo. 34 Ekstremno ostvareno naelo pismenosti trai da se sve parnine radnje poduzimaju u pismenom obliku, inae nemaju znaaja: quod non est in actis non est in mundo. 35 ZPP naelno odreuje: ako za pojedine radnje nije predvieno u kojem se obliku poduzimaju, izvan roita parnine radnje se poduzimaju pismeno, a na roitu usmeno (14).Propisi koji odreuju usmenu formu:1 . s u d d o n o s i o d l u k u u p r a v i l u n a t e m e l j u u s m e n o g r a s p r a v l j a n j a ( 4 ) . U s m e n o i z l a u : svjedok, vjetak, stranke, one jo usmeno izlau tubu i odgovor na tubu (287/1)2.isprave i rezultati posredno izvedenih dokaza itaju se na raspravi3.punomo se moe izdati i u usmeno (97/1)4 . s v e i z j a v e k o j e s e daju podneskom mogu se dati i usmeno na zapisnik kod s u d a (106/5) 5. sud usmeno proglaava presudu i njene razlogePropisi koji odreuju pismenu formu:1.svjedok: ako je gluh postavljaju mu se pitanja pismeno, ako je nijem pozvat e se da pismeno odogovara (245/2); 34 Prednosti naela usmenosti su demokratinost (jer je pristupana nepismenima), ekonominost (brza i jeftina),spontanost, omoguuje ostvarenje naela: javnosti, neposrednosti, kondradiktornosti. Sve ove kvalitete ne moguse ostvariti kod naela pismenosti. 35 Prednosti naela pismenosti su sreenost, preciznost, iscrpnost, te nema optereenja teretom pamenja, dok k o d u s m e n o s t i i m a m o k a o n e d o s t a t k e i m p r o v i z a c i j u , n e p r e c i z n o s t , p r o p u t a n j e b i t n o g , m o g u n o s t , zaboravljanja, sugestivnost. 27 2. vjetaka sud moe pozvati da prije roita podnese svoj pismeni nalaz i miljenje(260/1)3.punomo se u pravilu izdaje pismeno (97/1)4.presuda i rjeenje moraju se pismeno izraditi (337/1)5 . s u d m o e d o n i j e t i p r e s u d u n a o s n o v i p i s m e n i h p o d n e s a k a b e z o d r a v a n j a r a s p r a v e (332a)6.platni nalozi izdaju se na temelju pismenih podnesaka tuitelja (446/1)Povreda pravila o formi postupanja je razlog relativne nitavosti. Ako je u sluajevimakada je duan odrati glavnu raspravu sud donio presudu bez glavne rasprave, ta procesna povreda je razlog apsolutne nitavosti. Naelo koncentracije postupka Prema ZPP-u (311/2) dunost je suca brinuti se da se o predmetu spora svestranoraspravi, ali da se zbog toga postupak ipak ne odugovlai, te da se rasprava po mogunostidovri na jednom roitu. Ovo je u praksi neostvarivo, i vie slui kao jedna smjernica, ciljkojemu sudac treba stremiti. Da bi se ostvarila maksimalna koncentracija postoje dva naina.Metoda strogog zakonskog reda. Postupak je bio podijeljen u niz meusobno strogoodijeljenih stadija a zakon propisuje koje se procesne radnje u odreenom stadiju moguobavljati i kojim redom. Ni sud ni stranke nemaju mogunost utjecati na promjenu ovograsporeda. Proputanje poduzimanja tih radnji dovodilo je do prekluzije ovlatenja.M e t o d a a r b i t r a r n o g , d i s k r e c i j s k o g i l i s v r s i s i h o d n o g r e d a . T a k o e r j e p o s t u p a k podijeljen na stadije, ali granice meu njima nisu vie

tako otre. Zakonom je redosljedraspravaljanja odreen samo okvirno. Sudu se preputa da po svome nahoenju odredi onaj procesni red za koji smatra da je najprikladniji. Samo u nekim sluajevima proputanje nekihdjelatnosti stranaka u odreenom roku ili stadiju dovodi do prekluzije ovlatenja.Kod nas zakon prihvaa svrsishodni zakonski red, ali ga korigira pravilima o stroemr e i m u d o p u s t i v o s t i i r e d o s l j e d a o d r e e n i h r a d n j i , t o j e s a d a n a k o n s t u p a n j a n a s n a g u ZIDZPP/03 jo izraenije.Primjeri za prekluziju procesnih ovlatenja:1.sud se moe, u povodu prigovora tuenika, proglasiti stvarno ili mjesno nenadlenim,ako je taj prigovor podnesen najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nijeodrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu zaglavnu raspravu (17/2, 20/1) 2. stranke su dune ve u tubi i odgovoru na tubu, na pripremnom roitu ili najkasnijena prvom roitu za glavnu raspravu (ako pripremno roite nije odrano) iznijeti sveinjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, i predloiti dokaze (299/1). 36 3.tuitelj je ogranien u svom pravu na jednostrano preinaenje tube (190/1)4.stranke su ograniene u pravu na traenje izuzea suca (73/2) 36 Postupanje stranaka sukladno ovako naloenoj obvezi omoguilo bi s u d u m a k s i m a l n u k o n c e n t r a c i j u raspravljanja. Meutim, stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati novedokaze, uz samo blagu sankciju - dunost naknaditi trokove koji time budu izazvani protivnoj stranci (299/2). 28 Naelo javnosti Ovo naelo trai da se svakome (neogranienom broju osoba koje nisu unaprijedindividualno odreene) osigura nesmetana mogunost prisustvovanja sudskoj raspravi. Ovonaelo se, osim u pravu graana da prisustvuju sudskoj raspravi, manifestira jo i u pravugraana da objavljuju svoja zapaanja s rasprave, te da razmatraju i prepisuju sudske spise(150/1).Z a k o n o d a v a c j e o v i m e h t i o p o s t i i d v a c i l j a : ( a ) kontrola graana oni svojom prisutnou trebaju sprijeiti a r b i t r a r n o s t s u d a , t e u t j e c a t i n a s u d k a k o b i s e o s t v a r i l a kontradiktornost i temeljito raspravilo o sporu; (b) generalna i specijalna prevencija. N a e l o j a v n o s t i s e o d n o s i s a m o n a o n e p r o c e s n e r a d n j e k o j e s u d p o d u z i m a u z sudjelovanje stranaka na slijedeim roitima:1.glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom (306/1)2 . p r i p r e m n o r o i t e ( 3 1 0 ) 3.roite koje se odrava pred predsjednikom vijea ili zamoljenim sucem (310)4 . k a d s e p r e s u d a o b j a v l j u j e s u d a c p o j e d i n a c , o d n o s n o p r e d s j e d n i k v i j e a j a v n o e proitati izreku i saopiti ukratko razloge presude (336/1). Ako je javnost na glavnojraspravi bila iskljuena izreka presude uvijek e se javno proitati, a sud e odluitihoe li se i koliko iskljuiti javnost pri objavi razloga presude (336/3).Raspravljanju mogu prisustvovati samo punoljetne osobe (306/2). 37 O n e n e s m i j u nositi ni oruje ni opasno orue, osim uvara sudionika u postupku. (306/3,4) Prisutnost e biti dozvoljena samo onolikom broju osoba koliko to dozvoljavaju prostorne mogunostisudnice, osiguravajui prednost onome tko prvi doe.Po zakonu je javnost iskljuena u statusnim stvarima fizikih osoba (271 ObZ).S u d m o e i s k l j u i t i j a v n o s t z a c i j e l u g l a v n u r a s p r a v u i l i j e d a n n j e z i n d i o a k o t o zahtijevaju interesi morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, ili radi uvanja vojne, slubeneili poslovne tajne, odnosno radi zatite privatnog ivota stranaka, ali samo u opsegu koji je pomiljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla bititetna za interese pravde (307/1). Sud moe iskljuiti javnost i kada se mjerama za odravanjereda

predvienim u ZPP-u ne bi moglo osigurati nesmetano odravanje rasprave (307/2).Iskljuenje se ne odnosi na na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike iumjeae (308/1). Na zahtjev stranke sud moe dopustiti da raspravi prisustvuju do dvijeosobe koje ona odredi (308/3). Sud moe dopustiti da na raspravi s iskljuenom javnou prisustvuju slubene osobe, te znanstveni i javni radnici ako je to od interesa za njihovuslubu tj. djelatnost (308/2). Sve takve osobe upozorit e se da kao tajnu moraju sauvati sveto su na raspravi saznale (308/4).Povreda ovih pravila u naelu je razlog relativne nitavosti. 38 N o a k o j e j a v n o s t protivno zakonu bila iskljuena s glavne rasprave, to je razlog apsolutne nitavosti (354/2/10). Naelo pruanja pomoi neukim strankama 37 To se ne odnosi na stranke. 38 Primjer za relativnu nitavost: stranka nije htjela zbog nazonosti javnosti iznijeti neku bitnu injenicu koja biza nju dovela do povoljnije presude. 29 Prema ZPP-u stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima to joj pripadaju premaovom zakonu sud e upozoriti koje parnine radnje moe poduzeti (11). Ostvarenje ovogzadatka moglo bi ugroziti objektivnost suda, pa se problem svodi na pronalaenje prave mjereu pruanju pomoi neukima.Iz zakonskog teksta zakljuuje se da dunost pouavanja postoji samo u pogledu procesnih, a ne u pogledu materijalnih prava stranke. 39 Meutim, vrlo je teko obavijestitis t r a n k u o n j e z i n i m p r o c e s n i m pravima i pritom izbjei davanje informacija o materijalnopravnim ovlatenjima. Moe se rei da je u ovakvim situacijama sud duan strancidati obavjetenja o materijalnopravnim posljedicama procesnih prava. Ta obavjetenja moraju biti ope prirode bez ulaenja u detalje.Propisi kojima se osigurava ostvarenje ovog naela:1.umjesto podneskom, stranke mogu davati izjave usmeno na zapisnik kod suda (106/4)2.falsa nominatio non nocet: pogreno nazivanje procesnih radnji ne moe tetiti stranci3.ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, sud e podnositelja pouiti i pomoi mu da podnesak ispravi ilii dopuni (109/1) 4. ako je podnesak pravodobno predan nenadlenom sudu, a stigne nadelenom nakon proteka roka, 40 uzima se da je na vrijeme podnesen ako se pogreka moe pripisatineznanju ili oitoj pogreci podnositelja (113/7).5.pravila o minimalnim rekvizitima albe omoguuju da je koristi i nestrunjak 6. u prijepisu odluke kojeg dobiva stranka mora biti i pouka o pravnom lijeku (337/3)7.kad zakonski zastupnik stranke ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju stranke, sud je duan o tome obavijestiti organ starteljstva (81/3)Povreda ovih pravila povlai relativnu nitavost. Naelo savjesnog koritenja procesnih ovlatenja Ciljevi parninih stranaka su opreni. Sud ima zadatak da ostvari uvjete za donoenje pravilne i zakonite presude da da pruanjem zatite onome kojemu po zakonu pripada ostvarii objektivne neterse pravnog poretka.Postavlja se pitanje mogu li stranke poduzimati takve procesne radnje koje su dodueu formalnom skladu sa zakonom, ali su usmjerene ka postuzanju ciljeva koji nisu u skladu sduhom procesnih institucija? Odgovor je negativan, jer bi se time

vrila zloupotreba prava.Zloupotreba prava je koritenje ovlatenja s ciljem da se drugome nanese teta ili sciljem koji je protivan savjesnosti i potenju. Ova zabrana je zasnovana na tezi: non omnequod licet honestum est. Primjeri ovakvih postupaka brojni su u praksi. 41 39 Procesno pravo je npr. pravni lijek, potreba promjene odvjetnika, a materijalno npr. prigovor zastare. 40 Budui da se tuba upuena nenadlenom ne odbacuje nego prosljeuje nadlenom. 41 Primjeri zloupotrebe prava: 30 Prema l. 10. st. 1. ZPP-a sud je duan onemouiti svaku zloupotrebu prava kojastranke imaju u parnici. Obvezu savjesnog koritenja procesnih ovlatenja sadri i odredba l.9. ZPP-a prema kojoj su stranke i umjeai duni pred sudom govoriti istinu i savjesno sekoristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.D o n o v e l e i z 2 0 0 3 . s p o m e n u t a o d r e d b a l . 1 0 . s t . 1 . Z P P - a b i l a j e u g l a v n o m dekleratorne prirode. No sada sud ima mogunost kazniti novanom kaznom od 500,00 do10.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.500,00 do 50.000,00 kuna pravnu osobu kojatee zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku (10/2). Ta novana kazna moe se izreistranci i umjeau, a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zlouporabu prava (10/3). 42 Novanu kaznu izrie prvostupanjski sud. Izvan roita za glavnu raspravu kaznuizrie sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea (10/4). 43 Izreenanovanakaznaprisilnosenaplaujeposlubenojdunostikaonovanatrabinapremapravilimaovrnogapostupka (10/7).Sudu stoje na raspolaganju i drugi instituti za suzbijanje zloupotrebe prava:1.sud nije duan uvaiti raspolaganja stranaka suprotna moralu ili prislinim propisima(3/3);2.ovlaten je odbaciti tubu kad stranka nema pravnog interesa (288/2);3.sud raspolae efikasnim mjerama protiv stranke koja sprjeava da joj se obavi dostava(133-150).4.odredbe o naknadi parninih tokova po naelu culpae (156/3)5.odredbe o postupku izuzea (73, 75/2 i 5)Utjecaj zloupotrebe na pravomonu odluku. Postavlja se pitanje da li se sudska odlukakoja je postala pravomona moe osporavati u redovnoj graanskoj parnici (actio doli), zbogtoga to je nastala kao posljedica zloupotrebe prava? Odgovor je negativan, jer bi tada dolodo velike pravne nesigurnosti, budui da bi se pravomone odluke mogle ruiti.Z a k o n o d a v a c r a e t r p i d a p r e s u d a z a s n o v a n a n a z l o u p o t r e b i p r a v a p o s t a n e pravomona, nego da rtvuje pravnu sigurnost pa da se presude donesene prije mnogo godina ponu obarati. S obzirom da je zloupotreba prava protupravna, stranci koja je time pretprjelatetu treba priznati ovlatenje da u posebnoj parnici ostvaruje zahtjev za naknadu tete. Pravo na suenje u razumnom roku kako je tuitelj ovlaten kod podizanja tube protiv dvojice iz razliitih mjesta odabrati mjesno nadleansud, neki tuitelji izmiljaju tuenike (u dogovoru) kako bi im mjesto suenja bilo blie stranka je ovlatena da u albi iznosi novote, pa to radi i s onim injenicama i dokazima koji su joj bili poznati u poetku raspravljanja -

tuitelj iznevjerava izvanprocesni dogovor s tuenikom da e obostranim izostankom provocirati mirovanje postupka, te dolazi na roite i predlae donoenje presude zbog izostanka 42 Kad je rije o izricanju ovakve kazne zastupniku stranke koji je odvjetnik, onda valja imati na umu i odredbeStatuta Htvarske odvjetnike komore i Kodeksa odvjetnike etike. 43 Sud koji odluuje o pravnom lijeku nije ovlaten izrei novanu kaznu, ali ako taj sud posumnja da je koja odosoba koje sudjeluju u postupku tee zlouporabila prava koja joj pripadaju u postupku, naloit e prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva zlouporaba poinjena (10/5). U tom sluaju sudac pojedinac,odnosno predsjednik vijea prvostupanjskoga suda izrei e novanu kaznu ili e rjeenjem utvrditi da nije poinjena tea zlouporaba prava. Prijepis svoje odluke prvostupanjski e sud uvijek dostaviti sudu koji odluujeo pravnom lijeku (10/6). 31 Pravo na suenje u razumnom roku je temeljno procesno ljudsko pravo zajamenoUstavom i Europskom konvencijom jer svatko ima pravo da radi utvrivanja svojih prava iobveza graanskopravne naravi zakonom ustanovljeni i neovisno sud pravino, javno i urazumnom roku ispita njegov sluaj.Pravo na pravino suenje nije zakonski definirano. Ustavni sud pri ocjeni je li uo d r e e n o m s l u a j u povrijeeno pravo na suenje u razumnom roku slijedi s t a n d a r d e afirmirane u praksi Europskog suda. Subjekti U RH sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudovi uz odreene pretpostavke m o g u preispitivati odluke arbitranih sudova, a u nekim situacijama mogu intervenirati u povodustanovitih incidentalnih pitanja tijekom postupka pred tim sudovima.Sudovi se dijele prema kriteriju vrste i ranga. Prema vrsti se dijele na (1) sudove openadlenosti (opinski sudovi, upanijski sudovi i Vrhovni sud), te (2) sudove specijaliziranenadlenosti (trgovaki sudovi, Visoki trgovaki sud, prekrajni sudovi, Visoki prekrajni sud iUpravni sud). Unutar ove podjele prema vrsti lako je uoiti i rang pojedinih sudova (13 ZS).U RH dravna vlast ustrojena je na naelu diobe vlasti na zakonodavnu izvrnu isudsku. Sudovi obavljaju sudbenu vlast koja je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temeljuUstava i zakona (117 URH 44 ) i na temelju meunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka 44 Ustav Republike Hrvatske 32 Republike Hrvatske (5/2 ZS). Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno u i m e Republike Hrvatske (119 URH).Odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u iju nadlenost spada predmet u postupku propisanom zakonom. Ustavni sud RH odluuje u povodu ustavnih tubi protivodluka